BRUXELLES: EVROPSKI PARLAMENT NOMINIRAO SARAJEVO ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE 2014.

BRUXELLES, 12. maja (FENA) - Predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za kulturu i obrazovanje Doris Pack pozdravila je u četvrtak parlamentarnu odluku o nominaciji Sarajeva za Evropsku prijestonicu kulture 2014. godine.

- Sarajevo ima posebno mjesto u evropskoj povijesti i kulturi. Ovom nominacijom možemo poslati važan signal za multietnički karakter grada i države Bosne i Hercegovine, koji može dovesti do promjene razmišljanja političkih faktora u zemlji. Osim toga, taj grad pokazuje koliki je neuspjeh Evrope i koliko je važno zajedno raditi, kaže se u saopćenju Doris Pack, prenosi Hina.

Pack ističe da je Sarajevo važno i kao poprište događaja koji je potaknuo izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. te da je to grad koji je izdržao najdulju opsadu u povijesti modernog ratovanja.

- U tim teškim okolnostima, grad je očuvao i brinuo se za svoj međukulturalni karakter. Stoga, taj grad zaslužuje priliku da pokaže svoj golemi muđukulturalni karakter, rekla je Pack.

Titula Evropske prijestolnice kulture uvedena je još 1985. godine i od tada je više od 40 evropskih gradova nosilo taj naslov.

(Fena) jc

eeeee kako bi ovo dobro bilo....^^

Stari Olimpijski muzej oživio nakon 20 godina

U prostorijama starog Olimpijskog muzeja, u Petrakijinoj ulici u Sarajevu, koji je u ratnom vihoru spaljen i devastiran, održana je prva poslijeratna izložba u organizaciji Asocijacije studenata arhitekture.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110518032.1_mn.jpg

Izložba je održana u sklopu Dana arhitekture 2011, a trajat će do 20. maja 2011.

Ideja je da se postojeće stanje enterijera Olimpijskog muzeja ponovo transformiše u galerijski prostor i time oživi spoznaja o postojanju objekta, čime bi se ponovo informisala javnost i vlast o propadanju jednog od najveličanstvenijih arhitektonskih zdanja u BiH.

Jedan od autora izložbe Amar Zahiragić kazao je danas Feni da je izloženo devet radova nastalih u posljednjih četiri do pet godina u nastavnom procesu i vannastavnim aktivnostima.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110518032.2_mn.jpg

"Riječ je o radovima nastalim u nastavnom procesu predmeta Industrijsko oblikovanje i Unikatno oblikovanje. Prvi su posvećeni industrijskim proizvodima, dok se druga grupa radova bavi urbanizmom i idejnim rješavanjem različitog javnog prostora", istaknuo je on.

Zahiragić naglašava da je posebnu čar izložba dobila zbog prostora u koji je postavljena i gdje već 20 godina nije otvorena nijedna izložba, niti drugi sadržaj.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110518032.3_mn.jpg

Direktor Olimpijskog komiteta BiH Edin Numankadić istaknuo je Feni da je na zgradi Muzeja još prije dvije godine završena rekonstrukcija krova, vrata i prozora, te da je za potpunu funkcionalnost objekta što podrazumijeva obnovu fasade i unutrašnjosti, potrebno uložiti iznimna sredstva.

"Postavljanje ove izložbe je pokušaj da revitaliziramo prostor Muzeja i stavimo ga u funkciju kulture i sporta. Konkurisali smo kod Grada Sarajevo za sredstva potrebna za obnovu zgrade, ali tražimo i druge izvore, kao što je Međunarodni olimpijski komitet", kazao je on.

Predstavljena nominacija Sarajevo 2014

http://imageshack.us/m/535/7325/prijestolnicakulture201.jpg

Gradsko vijeće Sarajeva je u petak (20.05.2011) potvrdilo da je Evropski parlament donio rezoluciju kojom se nominira Sarajevo za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.

Na konferenciji za novinare na kojoj su govorili gradonačelnik Alija Behmen, predsjednica organizacionog odbora Tatjana Ljujić Mijatović i predsjedavajući izvršnog komiteta ove inicijative Ibrahim Spahić, rečeno je da ova nomonacija na potvrdu u Evropsku komisiju ide po vanrednom postupku. S obzirom da su već proglašene prijestolnice kulutre do 2019 godine, Sarajevo bi bilo pridodato postojećim gradovima predviđenim za 2014 - švedskom gradu Umea i latvijskoj Rigi.

Opširnije o rezoluciji: Da li će Sarajevo biti evropska prijestolnica kulture?

Godina 2014 izabrana je radi simbolike - te godine obilježava se 100 godišnjica Sarajevskog atentata te tridesetogodišnjica 14. ZOI održanih u Sarajevu.

Predstavljen je i vizualni identitet projekta koji potpisuje grafička dizajnerica Mila Melank
Koraci koji predstoje u narednih nekoliko sedmica su formalne prirode, što podrazumijeva i ispunjavanje detaljne aplikacije koja će sadržavati i konkretne odgovore što će se to tokom 2014 dešavati u Sarajevu, te koliki je predviđeni budžet.

Kroz nekoliko sedmica moglo bi uslijediti i zvanično proglašenje Sarajeva, a tek tada započela bi utrka s vremenom s obzirom da su do početka 2014 godine ostale samo dvije i pol godine.

Predsjedavajuća organizacionog odbora Tatjana Ljujić Mijatović naglasila je da će Sarajevo tokom priprema za 2014. "ući u novi urbani ritam života" koji bi podrazumijevao kako rekonstrukciju postojeće kulturne infrastrukture, tako i izgrdnju nove. Zanimalo nas je šta to podrazumijeva:

"Pokušat ćemo da nađemo izvore, animirat ćemo građane, aplicirati na fondove. To jeste mnogo novca, ali taj novac se investira u nešto što kasnije ostaje građanima. Konkretno bi to značilo izgradnju Koncertne dvorane, Filmskog centra, rekonstrukciju Vijećnice i konačnu izgradnju Muzeja moderne umjetnosti Ars Aevi. Ako uspijemo u tome to će biti ogroman uspjeh", rekla je Ljujić Mijatović za --- NO LINKS ---.

Dodala je da će projekat podrazumijevati i rekonstrukciju postojećih institucija kulture kao i povezivanje sa gradovima koji podržavaju nominaciju Sarajeva. Veliku korist od ovoga imali bi i drugi gradovi u BiH.

U dramatično kratkom roku za pripremu projekta važna je i podrška građana kao i ostalih nivoa vlasti. Sarajevo je, zahvaljujući Evropskom parlamentu i Doris Pack lično dobilo jedinstvenu šansu, sada je na nama da je iskoristimo.


2012: Portugal Guimarães, Slovenija Maribor
2013: Francuska Marseille, Slovačka Košice
2014: Švedskan Umeå, Latvia Riga, (Sarajevo?)
2015: Belgija Mons, Češka Plzeň
2016: Španija, Poljska
2017: Danska, Kipar
2018: Holandija, Malta
2019: Italija, Bugarska

Radio Sarajevo


:banana::cheers:

GMkItDSDZ0A

Tursko-bosanski film "Bilo jednom u Anadoliji" dobio Grand Prix

Tursko-bosanski film "Bilo jednom u Anadoliji" reditelja Nurija Bilgea Ceylana dobitnik je Grand Prixa 64. Cannes Film Festivala.

Ekipa filma "Bilo jednom u Anadoliji""Ovo je zaista fantastičan uspjeh filma velikog reditelja Nuri Bilge Ceylana, ali i odličan pokazatelj značaja saradnje sa filmskim autorima iz drugih zemalja i industrijama drugih zemalja", ističe producent Mirsad Purivatra

Tursko-bosanskohercegovački film "Bilo jednom u Anadoliji" jednog od najznačajnijih reditelja današnjice, Nuri Bilge Ceylana dobitnik je Grand Prixa 64. Cannes Film Festivala. Ceylan je nagradu podijelio sa braćom Jean-Pierre i Luc Dardenne koji su nagrađeni za film "The kid with a bike".

Bh. koproducent, filma "Bilo jednom u Anadoliji" je producentska kompanija "2006" iz Sarajeva, a bh. producent je Mirsad Purivatra. Film su podržali i Fondacija za kinematografiju Sarajevo i BHRT. Koprodukcija BiH u ovom projektu rezultat je, između ostalog, i višegodišnje saradnje eminentnog turskog reditelja sa Sarajevo Film Festivalom. Podsjećamo, Ceylan je bio predsjednik žirija Takmičarskog programa - igrani film 14. Sarajevo Film Festivala.

"Ovo je zaista fantastičan uspjeh filma velikog reditelja Nuri Bilge Ceylana, ali i odličan pokazatelj značaja saradnje sa filmskim autorima iz drugih zemalja i industrijama drugih zemalja", ističe producent Mirsad Purivatra.

Ovo je četvrti dugometražni igrani film Nuri Bilge Ceylana koji je prikazan i nagrađen na Cannes Film Festivalu. Za film "Tri majmuna" Ceylan je u Cannesu 2008. godine osvojio Nagradu za najbolju režiju, za "Climates" je nagrađen Fipreci nagradom 2006. godine, a njegov film "Distant" 2003. godine nagrađen je Grand Prixom i Nagradom za najboljeg glumca koju su podijelili Muzaffer Ozdemir i Emin Toprak.

Ovogodišnjim žirijem Takmičarskog programa 64. Cannes Film Festivala predsjedavao je glumac Robert De Niro, a članovi su bili: Martina Gusman, glumica i producentica, Nansun Shi, producentica, Uma Thurman, glumica, Linn Ulmann, spisateljica i novinarka, Olivier Assayas, reditelj, Jude Law, glumac, Mahamat Saleh Haroun, reditelj i Johnnie To, reditelj i producent.

Američki redatelj Terrence Malick je za film "Drvo života" osvojio Zlatnu palmu za najbolji film na festivalu u Cannesu.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/showtime/film/clanak/110522078)

Art House kino otvara vrata

Pogledajte kako izgleda Kriterion, bivše kino Tesla

Kriterion, prvo Art House kino u BiH, svoja vrata svečano će otvoriti 9. juna 2011. godine. Povodom otvaranja bit će upriličen dvodnevni program, te je za 10. juni planiran cjelovečernji program za sve posjetitelje Kriteriona. Sarajevo-x.com vam ekskluzivno predstavlja unutrašnjost prvog Art House kina u BiH.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.1_mn.jpg

Fondaciju Kriterion su u Sarajevu 2006. godine osnovali Young Urban Achievers iz Amsterdama, s ciljem osnivanja prvog Art House kina u Bosni i Hercegovini, a po uzoru na Kriterion u Amsterdamu koji tamo postoji već 65 godina.

Prije nekoliko godina Kriterion je preuzeo bivše kino Tesla, te su odmah počeli radovi i rekonstrukcija kina. Iako nije u potpunosti dovršeno 9. juna kino Kriterion otvorit će svoja vrata.

Art House kino imat će kapacitet 120 sjedišta, a zanimljivo je da u kinu rade studenti, po principu pola radnog vremena uz rotirajući sistem, odnosno po završetku studija nove generacije dolaze na mjesto starih i donose sa sobom talas novog vremena i ideja.

Prošle sedmice u Kriterionu je zaposleno šest novih studenata.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.4_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.5_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.6_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.7_mn.jpg

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110524070.8_mn.jpg

U petak svečano otvaranje "Time Machine" u Titovom bunkeru


U organizaciji Bijenala savremene umjetnosti Sarajevo, u petak će u Atomskom bunkeru u Konjicu biti upriličeno svečano otvaranje Time Machine Bijenala Atomski bunker D-0, "No Network", koji je proglašen kulturnim događajem Evrope.
Atomska ratna komanda (ARK), bunker veličine 6.500 m2, sagrađen u Titovo doba u planinama oko Konjica u periodu od 1953. do 1979. godine, masivna je podzemna konstrukcije, tajno atomsko sklonište tadašnjeg jugoslovenskog vrha u slučaju izbijanja trećeg svjetskog rata.

U ovom fascinantnom objektu, virtualnom i stvarnom prostoru, do sada sakrivenom od očiju javnosti, 27. maja umjetnici iz čitavog svijeta stvaraju i izlažu svoja umjetnička djela.

Na svoj način promišljaju o prošlom vremenu hladnog rata i "tajnih skloništa i sigurnog međusobnog uništenja" te istovremeno dilema savremenog svijeta.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110525108)

Potpisana "Stolačka deklaracija o kulturi u BiH"

Umjetnici se složili da, uz veću podršku, mogu napraviti revolucionarne stvari
U prelijepom ambijentu Šarića kuće u gradu na Bregavi, objektu koji je dio bh. kulturno-historijskog naslijeđa, u petak su se okupili najznačajniji umjetnici i kulturni menadžeri naše zemlje. Jasmila Žbanić, Haris Pašović, Dino Mustafić, Mirsad Purivatra, Edin Zubčević, Edina Papo, Boro Kontić i brojni drugi su nakon cjelodnevnog sastanka s predstavnicima vlasti sačinili do sada najvažniji dokument o strategiji upravljanja u kulturi.

Veća podrška

Riječ je o dokumentu koji je nazvan "Stolačka deklaracija o kulturi u BiH", čiji je sadržaj na konferenciji za novinare prezentirala naša rediteljka Jasmila Žbanić ispred Udruženja umjetnika "Deblokada", koje je i organiziralo ovaj značajni skup.

- Svi smo se složili da možemo puno više ukoliko budemo imali veću podršku. Zaista možemo napraviti revolucionarne stvari - kazala je Žbanić.

Prema "Stolačkoj deklaraciji", kulturu je neophodno definirati kao jedan od prioriteta za sve nivoe vlasti BiH u političkom i finansijskom smislu. Također, u dokumentu je istaknuta potreba za definiranjem, planiranjem i realiziranjem temeljne reforme u kulturi u BiH kroz 13 mjera i aktivnosti. Proces je poželjno započeti najkasnije do 15. oktobra ove godine.

Razvlačenje pameti

Potpisivanje ovog važnog dokumenta za direktora "East West Centra" Harisa Pašovića imalo je i simbolički značaj.

- Ova deklaracija potpisana je na dan kada je Ratko Mladić izašao pred Haški sud, a Ratko Mladić je izašao, između ostaloga, i zbog toga što je njegova namjera bila komanda da nam razvuče pamet kada je bombardirano Sarajevo. Ovaj skup i ova deklaracija dokaz su da naša pamet nije razvučena, ali, isto tako, ovo mjesto gdje mi stojimo, koje je bez WC-a i struje zato što načelnik općine Stolac to sprečava, govori da bi sada pamet mogla biti razvučena. Znači, ako hoćemo da sačuvamo pamet u ovoj zemlji, moramo je sačuvati na jedan odgovoran, ozbiljan i sistematski način, što ova deklaracija vrlo promišljeno pokazuje - naglasio je Pašović.

Korak ka EU

Prema riječima Dine Mustafića, direktora MESS-a, ovakav vid okupljanja eminentnih umjetnika, predstavnika umjetničkih organizacija, nezavisne produkcije i javnog sektora početak je jedne sinhrone akcije da se kultura u BiH shvati kao vrlo važna djelatnost, bez čega, kazao je, država BiH neće moći biti u Evropskoj uniji.

Došao samo Šarić

Iako su na ovaj skup bili pozvani svi kantonalni ministri kulture, kao jedini svoj potpis na "Stolačku deklaraciju" stavio je Ivica Šarić iz Kantona Sarajevo.

"Stolačka deklaracija" bit će, kako je rečeno, predstavljena vlastima na svim nivoima, nakon čega bi uslijedila javna rasprava te upućivanje u parlamentarnu proceduru.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/38732-potpisana-stolacka-deklaracija-o-kulturi-u-bih.html)

Sjećanje na poginule pripadnike Druge bošnjačke regimente

Obilježavanje dan pobjede austrougarske vojske nad italijanskom armijom
Već godinama austrijski Crni križ u saradnji sa Udruženjem bosanskohercegovačko-austrijskog prijateljstva i općinama Graz i Lebring 7. juni obilježava kao dan pobjede austrougarske vojske nad italijanskom armijom u bici na Monte Meletti. Prvi komandni bataljon austrijske vojske tada obilježava spomen na poginule pripadnike Druge bošnjačke regimente, u kojoj su tokom Prvog svjetskog rata mnogi Bošnjaci izgubili život.

Moralna obaveza

Najviše poginulih bilo je u junu 1916. godine u teškim borbama koje su vođene na brdu Meletta. Upravo na tom mjestu već godinama se održava manifestacija u kojoj se obnavljaju sjećanja na hrabre Bošnjake iz Druge bošnjačke regimente te bošnjaštvo koje se prikazuje kao izuzetno humano, multireligiozno i multikulturalno.

I predstavnici općine Cazin prisustvuju ovoj manifestaciji o kojoj se do prije nekoliko godina vrlo malo znalo, kao i o činjenici da su Drugu bošnjačku regimentu austrougarske vojske popunjavali uglavnom Krajišnici, od kojih je veliki broj izgubio život na brdu Monte Meletta.

- Sistem u bivšoj Jugoslaviji Austriju je smatrao neprijateljem i ta manifestacija, koja je i tada trajala nije obilježavana, iako je toliko naših pradjedova i djedova ostalo na tim bojištima. Mi imamo moralnu i ljudsku obavezu da pamtimo taj period i da što više saznamo o vremenu bitisanja BiH u Austrougarskoj monarhiji - rekao je penzionisani brigadir Armije RBiH Muhamed Hamdo Delalić iz Cazina.

Tri spomenika

Brigadir Delalić je već nekoliko godina glavni organizator odlaska na obilježavanje Melette, pa su tako i ovih dana finalizirane pripreme za odlazak u Austriju i Italiju. Ovogodišnju Melettu finansira vlada Italije, pa su i lokacije koje će delegacije posjetiti na sjeveru Italije i područjima gdje su se dešavale historijske bitke.

- Na mjestu gdje se ove godine održava manifestacija, ispod samog brda Meletta, nalaze se tri spomenika, u kojima je sahranjen veliki broj Bošnjaka. Na istom mjestu sahranjen je i veliki broj protivničkih vojnika, tako da ovo nije manifestacija koja afirmiše rat, već nosi poruku mira - dodao je Delalić.

Predstavljanje tradicije

Pored delegacije općine Cazin, u kojoj će biti općinski zvaničnici i predstavnici Udruženja 2Cazinske brigade", ove godine na Melettu će ići i članovi KUD-a "Hasan Mujezinović", koji će predstaviti ovdašnju tradiciju u okviru programa koji predviđa vojne i vjerske svečanosti. Delegacija iz Cazina posjetit će nekoliko italijanskih gradova, a sastat će se i sa nekoliko bosanskih poduzetnika u Italiji.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/38758-sjecanje-na-poginule-pripadnike-druge-bosnjacke-regimente.html)

CNN: ‘’Evropa danas’’ je najzanimljivija predstava u 2011.

Nakon pozitivnih izvještaja Financial Timesa, Reutersa i drugih međunarodnih medijskih kuća, i CNN objavljuje pohvalnu priču o predstavi ‘’Evropa danas’’, koju je režirao Haris Pašović.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110606077.jpg

Izvještaj CNN-a ističe da je produkcija East West Centra iz Sarajeva originalno djelo koje upozorava na porast fašizma u Evropi i naziva je "vjerovatno najzanimljivijom pozorišnom izvedbom u ovom dijelu Evrope u 2011’".

Priča o ''Evropi danas'' emitira se četiri dana za redom u emisji CNN World Report.

Sarajevska premijera predstave “Evropa Danas” East West Centra održana je u aprilu u Olimpijskoj dvorani Zetra. U predstavi su nastupali glumac Miki Manojlović, Slovenski bend Laibach i međunarodno poznati koreograf Edaward Clug.

Predstava je koproducentski projekat East West Centra Sarajevo, Slovenskog narodnog gledališča Maribor i Evropske kulturne prijestolnice Maribor 2012.

Ozvaničena saradnja između arhiva Sarajeva i Zagreba

Idućih deset dana za sarajevsku kulturnu i naučnu javnost u Brusa bezistanu postavljena je izložba iz Državnog arhiva u Zagrebu, tačnije izložba koju je priredila arhivistica Ivana Prgin po naslovu "Šetnja Zagrebom dokonog purgera".

Naime, izložba je organizovana povodom 9. juna Međunarodnog dana arhiva, i ovom prilikom potpisan je Protokol o saradnji sarajevskog i zagrebačkog arhiva.

"Potpisana je deklaracija koja predstavlja samo parafiranje onoga što postoji već duži niz godina, jer postoji zaista uspješna saradnja između dva pomenuta arhiva", ističe Sejdalija Gušić, direktor Javne ustanove Historijski arhiv Sarajeva.

Na 30 panoa izložene su stare fotografije na kojima su predstavljena mjesta, objekti i trgovi starog Zagreba u periodu od 1900. godine.

U JU Historijski arhiv Sarajevo nadaju se da će ova deklaracija o zajedničkoj saradnji rezultirati zajedničkim projektima, a u svakom slučaju postoje već određeni dogovori za sličnu izložbu sa temom Grada Sarajeva, a koja će biti izložena u Zagrebu.

dLc7xeWQ9K0

sa-x.com

I Beč podržao kandidaturu Sarajeva

http://www.radiosarajevo.ba/img/s/459x254/upload/images/Metromahala%20razno/Prijestolnica_kulture_2014_negativ.jpg

Gradonačelnik Beča Michael Häupl uputio je pismo gradonačelniku Sarajeva Aliji Behmenu u kojem se iznosi podrška Sarajevu u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.

Predstavljena nominacija Sarajevo 2014

"Zahvaljujemo Vam na informaciji da je Evropski parlament Odlukom od 12. maja naložio odgovornim tijelima u komisiji regija da iznimno dodijele sarajevu titulu "Evropska prijestolnica kulture" za 2014. Ovim putem želim iskazati uvjerenje da upravo Sarajevo kao mjesto zajedničke historije i kulture zaslužuje ovu počasnu titulu te sam stoga zamolio zastupnicu Beča u stručnoj komisiji za kulturu i obrazovanje te predsjedavajuću komisije Gradskog vijeća za evropske i međunarodne poslove prof. dr. Elisabeth Vitouch da podrži kandidaturu Sarajeva", navodi se u pismu gradonačelnika Beča.

Evropske prijestolnice kulture već su određene do 2019., a Sarajevo bi eventualnim prihvatanjem kandidature bilo pridodato Umeai (Švedska) i Rigi (Latvija).

Godina 2014 izabrana je radi simbolike - te godine obilježava se 100 godišnjica Sarajevskog atentata te tridesetogodišnjica 14. ZOI održanih u Sarajevu.

Kandidaturu Sarajeva podržava europarlamentarka Doris Pack. I grad Beograd je zvanično podržao Sarajevo u ovim nastojanjima.

Radiosarajevo.ba

http://www.radiosarajevo.ba/novost/55696/i-bec-podrzao-kandidaturu-sarajeva

BJCEM: Podrška Sarajevu za kandidaturu za evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine

SARAJEVO - Međunarodna asocijacija Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana uputila je pismo podrške Sarajevu za kandidaturu za evropsku prijestolnicu kulture 2014., te Međunarodnom centru za mir - Festivalu Sarajevo - Sarajevska zima, gradonačelniku Sarajeva i evropskim institucijama koje donose odluku o proglašenju kulturne prijestolnice.

"Internacionalno udruženje Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana (BJCEM) želi da izrazi svoju podršku Sarajevu za evropsku kulturnu prijestolnicu 2014.", navodi se u pismu.

Uz podsjećanje da je BJCEM uspostavljen u Sarajevu 2001. godine, tokom desetog Bijenala, te da dijeli dugu suradnju s ovim gradom, izražava se veliki interes za internacionalnu kulturnu saradnju s ciljem mira i održivog razvoja, kao i promocije učešća mladih ljudi u kulturološkim aktivnostima.

"Vjerujemo da je ovo vrlo značajan korak ka prevazilaženju podjela iz prošlosti i promociji nove Evrope - dodjelom titule evropskog grada kulture Sarajevu, gradu koji je pretrpio tako tragičnu sudbinu krajem 20. stoljeća", navodi se.

U pismu se ističe uvjerenje da Sarajevo ima značajan potencijal koji može biti izražen na veoma kreativan način, te izražava spremnost da BJCEM sudjeluje u realizaciji inicijativa vezanih za projekt, ako se Sarajevu da prilika da bude evropska prijestolnica kulture 2014. godine.

(Vijesti.ba/Fena)

Općina Centar izdvojila 20.000 KM za podršku SFF-u

Općina Centar Sarajevo izdvojila je iz ovogodišnjeg budžeta 20.000 KM za podršku 17. Sarajevo Film Festivalu koji će ove godine biti održan od 22. do 30. jula, saopćeno je iz ove općine.
Protokol o realizaciji ovog granta potpisali su Dževad Bećirević, načelnik Općine Centar, i Mirsad Purivatra, predsjednik Udruženja građana i umjetnika Obala Art centar.

Sarajevo Film Festival je ustanovljen 1995. godine i predstavlja jednu od najznačajnijih kinematografskih smotri u regionu, taj festival je stjecište filmskih autora i producenata iz regiona i šire.

Posjetitelji ove kulturme manifestacije, svakoga ljeta u Sarajevu imaju priliku vidjeti projekcije najkvalitetnijih filmskih ostvarenja te susresti mnogobrojne mlade talentirane filmske radnike, kao i kultne režisere, glumce i producente.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/sff/clanak/110620119)

Otkrivanje duše u kamenu

http://www.slobodnaevropa.org/video/24227302.html?isArticle=1

Ovo je priča o čovjeku koji već godinu dana tuca i oblikuje kamen i ugrađuje ga u zid oko gradske džamije u Srebrenici. To radi s velikom ljubavlju. (Autor: Sadik Salimović, RSE, juni, 2011.)

„Ogromna je ta energija ljudi, građana BiH koja je usmjerena na očuvanje kulturnog pamćenja. S druge strane, ne postoji organiziran državni sustav koji mogućava da ta energija bude usmjerena, da znanje koje postoji u bh. društvu bude iskorišteno za očuvanje kulturnog pamćenja. I to je ono što zabrinjava. Ja mogu jasno zaključiti da postoji sustav uništavanja kulturnog pamćenja“, rekla je Hadžimuhamedović.

:okay: U ovim riječima je suština gotovo svih problema u ovoj oblasti.

1. jula će svečano biti otvoren ovogodišnji Festival "Baščaršijske noći

http://arhiva.depo.ba/img/filharmonijasa.jpg

Koncerti različitih muzičkih stilova, izložbe, promocije knjiga, predstave, radionice i brojna druženja sadržaj su ovogodišnjeg festivalskog izdanja


Tradicionalnim koncertom Sarajevske filharmonije 1. jula će svečano biti otvoren ovogodišnji Festival "Baščaršijske noći", koji će do 31. jula donijeti iznimno zanimljiv i šarolik program iz različitih sfera umjetnosti, namijenjen svim ukusima.

Koncerti različitih muzičkih stilova, izložbe, promocije knjiga, predstave, radionice i brojna druženja sadržaj su ovogodišnjeg festivalskog izdanja, kojim će biti obogaćene julske noći Sarajeva.

Vršilac dužnosti direktora JU "Sarajevo art", izvršnog organizatora Festivala, Goran Rašić istaknuo je dana na konferenciji za medije u Sarajevu da će 16. poslijeratno izdanje Festivala ponuditi 38 programa, uz učešće umjetnika s tri kontinenta.

Sarajevska filharmonija će na večeri otvaranja Festivala nastupiti uz kvartet tenora "Bel'canto" iz Ukrajine, pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića iz Hrvatske.

"Festival "Baščaršijske noći" je izrastao ne samo u veliki sarajevski, već i jedan od najvećih bh. festivala. Godišnje ovaj Festival posjeti oko 100.000 ljudi", kazao je Rašić.

On je od brojnih koncerta s ovogodišnjeg menija izdvojio nastupe Massima Savića 16. jula, grupe The beat fleet TBF iz Hrvatske 19. jula, Harisa Džinovića 21. jula, Edina Ede Pandura s gostima koji će obilježiti 35 godina diskografske kuće "Sarajevodisk" 26. jula, te Burhana Šabana 24. jula.

Tu su i koncerti gudačkog kvarteta "Dominat" iz Rusije, jednog od vodećih moskovskih gudačkih ansambala 27. jula, najpoznatije interpretatorke sefardskih-latino romansi Flory Jagode 13. jula, te legendarnog pjevača evergreen muzike Lea Martina i Gabor Lengyel Retro Party Banda 9. jula.

Od brojnih izložbi mogu se izdvojiti - izložba fotografija "Dvojnost" Erola Čolakovića-Šehića koja će biti otvorena 6. jula u galerijama Collegium Artisticum i Black Box, izložba kaligrafija Mirsada Mirze Smajovića 24. jula u Morića hanu, te izložba grafika i slika Kemala Konakovića "ALUzijan" 14. jula u Galeriji "Mak".

I ove će godine "Baščaršijske noći" donijeti tradicionalni XIV Festival folkora "Sarajevo 2011.", na kojem će učestvovati više od 300 članova folklornih grupa iz Albanije, Rusije, Turske, Poljske, Grčke i BiH.

Teatarski program će, između ostalog, donijeti predstavu "Krokodil Lacoste" Kamernog teatra 55 koja će biti izvedena 11. jula u auli Vijećnice, te monodramu "Dimnjačar" Ljubomira Kerekeša iz Hrvatske, koja je na repertoaru 18. jula u Kolobara hanu.

Ulaz na sve programe, koji će se održavati na nekoliko lokacija u gradu, je besplatan.


Fena

Prvi Međunarodni ljetni festival u Počitelju

U Počitelju, gradiću u Hercegovini, od 30. juna do 9. jula biće održan prvi Međunarodni ljetni festival Počitelj 2011. Pjesničke i muzičke večeri, pozorišna predstava, projekcije bosanskohercegovačkih filmskih ostvarenja, promocije, samo su dio bogatog programa festivala.

Preko 500 godina staro, srednjovjekovno utvrđenje Počitelj je jedinstveni spoj mediteransko-otomanske kulture, mjesto izuzetnih mogućnosti koje ne prepoznaju niti lokalna niti državna vlast.

„Bez obzira o kakvom mjestu govorimo, sva pažnja je uglavnom koncentrirana na Sarajevo, Banju Luku i Mostar, dok sredine poput Počitelja, koji nije ni grad već malo mjesto, nemaju dovoljno podrške većih gradova. Općina Čapljina nema kapaciteta da sama finansira dešavanja u Počitelju. Stoga ovim festivalom želimo mu vratiti sjaj i promovirati BiH“, kaže Satko Bitanga, direktor Festivala Počitelj 2011.

Međunarodno priznati slikar Safet Zec vrlo je privržen Počitelju. Tu i danas pronalazi inspiraciju za mnoge svoje radove. Stoga nije ni slučajno da se ovdje održava i umjetnička kolonija.

Još uvijek živimo u jednom nezavršenom i neorganiziranom Počitelju, gradiću sa puno potreba. Grad je tokom rata porušen i spaljen. Iako mnogi popravljeni, objekti su i dalje zatvoreni jer se ljudi nisu vratili. Sada je to polumrtav grad“, kaže Zec za RSE i dodaje:

„S druge strane, Počitelj ima nevjerovatni prolaz. Masa turista iz Međugorja, Mostara i Dubrovnika okuplja se u gradu koji nema sadržaje za ponuditi. Zato se turisti u Počitelju zadrže zbog wc-a i eventualno na kafi. Ogroman je broj zainteresovanih umjetnika koji bi u Počitelju boravili i priređivali manifestacije, ali kako kad grad nema osvjetljenje niti smještajnih kapaciteta? Imamo podršku države, ali samo simboličnu, jer niko konkretno neće da ulaže u taj grad. Trebamo investirati, a Počitelj je raj za investitore.“

Vlasnik multimedijalnog centra „Han“ Hasan Veledar želi oživjeti kulturu grada:

„Centar radi na bazi volonterizma i nismo organizacija koja uzima novac. Dogovaramo se i oko regulacionog plana. Želimo da se grad zatvori u jednu kompaktnu cjelinu gdje ima reda i rada. To nam je cilj jer je ljeti Počitelj meta za turiste. Svako jutro imamo kolone turista iz Dalmacije.“

Mnogi bh. historičari i arheolozi kažu da je dolina rijeke Neretve kolijevka civilizacije ovog prostora, odnosno žila kucavica Bosne i Hercegovine.

Mostarski bend Zoster je u jednoj svojoj pjesmi uporedio Hercegovinu sa Kalifornijom aludirajući na potencijal koji Hercegovina može ponuditi svijetu. Taj san je ostvariv, pojašnjava Satko Bitanga:

„Zoster je samo spomenuo ono što je nekada bilo. Međutim, Hercegovina opet može biti Kalifornija, a pogotovo dolina Neretve. Ali u Bosni i Hercegovini je nedovoljno razvijena svijest o blagodetima ove zemlje. Učenici bh. osnovnih i srednjih škola na ekskurzije najčešće odlaze u inostranstvo, a da se pritom nisu upoznali sa rođenom zemljom. Mi moramo upoznati vlastitu zemlju, ali i raditi da je što bolje afirmišemo u svijetu.“


Slobodna Evropa (http://www.slobodnaevropa.org/content/pocitelj_medjunarodni_ljetni_festival/24243420.html)

Sedam bh. institucija kulture pred zatvaranjem

Sedam kulturnih institucija - Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija, Bibilioteka sa slijepa i slabovidna lica i Kinoteka BiH - su pred zatvaranjem.

Uprkos brojnim apelima prethodnih godina upućenih političarima da su ove institucije simbol BiH, te da bi trebale biti od državnog značaja kao i u svakoj normalnoj zemlji, ostavljene su na brigu Sarajevskom kantonu, a budžet im je smanjen samo u posljednjih godinu i po dana za 70 posto.

«Mi se suočavamo sa golim opstankom. Ovdje nisu u pitanju prijekti. Mi ne reagiramo da smo ogorčeni zato što nismo dobili 250.000, nego smo dobili 200.000, pa to smatramo velikim kulturocidom. Ovdje se radi o opstanku ovih institucija, plaćanju struje, grijanja, opstanku zbirki, kolekcija, dakle, biološki opstanak», kaže direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Medhija Maglajlić kaže da je finansijska situacija teška i u ovom muzeju, ali da je trenutno od navedenih sedam institucija najgore stanje u Umjetničkoj galeriji BiH.

«Od januara nemaju plata, nemaju toplog obroka, nemaju direktora, nemaju mogućnosti da imenuju novog direktora jer nemaju upravnog odbora. Prema tome, oni praktično i ne postoje», navela je Medhija Maglajlić.

Muhiba Kaljanac, direktorica Historijskog muzeja BiH koji je nekoliko mjeseci bio zatvoren za javnost zbog finansijskih problema, kaže kako od aktuelne vlasti niko nikad nije ni pitao zašto je muzej bio zatvoren.

A većina aktuelnih političara nikad nije ni ušla u ovaj muzej. Stoga i ne čudi činjenica da na dopise kojima su upozoravali vlasti na težak položaj ovih institucija niko nije ni odgovorao.

Protivno interesima države

Problem ovih sedam institucija mogao bi se riješiti jedino ukoliko bi one postale briga države, a ne kantona ili opština, koje ne mogu izdvojiti potrebna sredstva za njihovo nesmetano funkcioniranje, upozoravaju direktori. Predsjednik Komisije za izradu kulturne strategije BiH Ibrahim Spahić dodaje:

«Ne može niko tražiti od institucija BiH da se svedu na općinsku, gradsku ili kantonalnu razinu i da ih se potpuno isključi iz onoga što je baština BiH. To je protivno interesima građana, protiv njegovih nacionalnih zajednica, kako god hoćete. Ne mogu partije zamijeniti narode, ne mogu ni manjine, ne mogu ni građane BiH, kako god se zvale. Prema tome, ovdje se radi da je to protivno interesima države BiH.»

Ministar kulture KS Ivica Šarić napominje da je ovakvo stanje u kulturnim institucijama BiH politički problem i da nema političkog interesa da se on riješi:

«Mi ove institucije stavljamo u ravan himne BiH. One imaju status podjednak i značajem i odnosom prema himni i ovim inistitucijama. Nikome ne smeta tekst himne, ali je činjenica kad se kompletira himna, dijelom velikim se kompletirala i država. A neko neće to. Tako neće ni ove institucije. Jer priznavanjem ovih institucija od značaja za državu sigurno da se učvršćuje država - i ja mislim da je to jedini problem.»

Spahić napominje da se u startegiji kulture nude rješenja:

«Predloženo je da se Zemaljski muzej uzme kao obrazac institucije BiH i riješi njegov status kroz odgovarajuća zakonska rješenja, uz napomenu da se pozivaju sve institucije u BiH, podrazumijevajući prije svega ove institucije koje su tu, njih sedam, i sve druge koje su zainteresirane da dobiju status BiH, bez obzira jesu li u Trebinju, u Banjaluci, u Tuzli, Tešnju, a imaju te kvalitete, imaju te resurse i potrebu da dobiju status institucije BiH, da se pokrene također postupak i za njih. 2009. godine usvojili smo Deklaraciju Foruma o kulturi u kojem su ove institucije od početka učesnice, od Nacionalne biblioteke pa nadalje. 2011. godine, 23. aprila, usvojen je na kongresu na kojem su bili predstavnici cijele BiH, dokument koji se zove Deklaracija o kulturnoj politici BiH. Ovo je važno reći javnosti zato što se stvara konfuzija kao da nema u BiH usvojene kulturne politike. Usvojena strategija kulturne politike postoji.»

No, nema volje da se ona primijeni.

Direktori kulturnih institucija naponju da su učinili sve kako do zatvaranja ovih institucija ne bi došlo, a oni koji su se oglušili o njihove apele neka objašnjavaju zbog čega će ovog ljeta vrata muzeja, biblioteka i galerija biti zaključana.

Slobodna Evropa

Nakon rekonstrukcije i obnove Balaguša od danas u funkciji



Dodatak

http://www.dzamije.info/gfx/bih/dzamije/livno_livno_balagusa.jpg
http://www.dzamije.info/gfx/bih/dzamije/livno_livno_balagusa_02.jpg
http://www.dzamije.info/gfx/bih/dzamije/livno_livno_balagusa_03.jpg
http://www.dzamije.info/gfx/bih/dzamije/livno_livno_balagusa_04.jpg
http://www.dzamije.info/gfx/bih/dzamije/livno_livno_balagusa_05.jpg

Pred Vijećnicom izveden “Bečki koncert”: Otvorene 16. “Baščaršijske noći”

Posjetioci su uživali u izvedbama “Sarajevske filharmonije” i Ukrajinskog kvarteta tenora "Bel’canto"
Tradicionalnim “Bečkim koncertom” u izvedbi "Sarajevske filharmonije" i Ukrajinskog kvarteta tenora "Bel’canto", a pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića iz Hrvatske, otvoren je 16. Festival Baščaršijske noći. Festival je zvanično otvorio premijer Vlade KS Fikret Musić.

- Ovaj međunarodni festival ilustruje životnost bića i postojanja Sarajeva. Festivalima poput ovoga ili “Sarajevske zime” “SFF-a” “Mess-a”… grad Sarajevo uprkos ožiljcima nedavne prošlosti svjedoči da uživa u muzici, pjeva i stvara. Cilj ovog festivala, prije svega, jeste da gradi mostove između ljudi, kultura, naroda i zemalja i upravo kao takav može stati rame uz rame sa velikim Evropskim festivalima i možemo slobodno reći da večeras srce Evrpe kuca u srcu Sarajeva - kazao je Musić

Dževad Šabanagić, predsjednik organizacionog odbora, kazao nam je da za ovogodišnji “Bečki koncert” nisu izvodili valcere kao do sada, nego operske arije. Tako je više od 300 posjetilaca u sat i pol vremena, koliko je trajao koncert, imalo priliku poslušati popularne arije Đuzepe Verdija, Mocarta… te neke od najljepših savremenih kompozicija.

Nastupit će 1.000 izvođača

Za ovogodišnji festival kao i svake godine, pripremljen je bogat program koji će trajati do 31. jula. Nastupit će oko 1.000 izvođača, od kojih je 250 stranaca iz deset zemalja i sa četiri kontinenta svijeta, kazao nam je Goran Rašić, v.d. direktor JU “Sarajevo-art”.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/42896-bas-noci.html)

Bliži se 17. Sarajevo Film festival

http://www.slobodnaevropa.org/video/21137.html

Flora Jagoda u BiH: Kuće se promijenile, ali ne i ljudi

Ona dolazi iz jedne od najstarijih jevrejskih porodica u Bosni i Hercegovini. Svira nekoliko instrumenata, a najdraža joj je gitara. Jedna je od rijetkih i istinskih interpretatora sefardske ladino muzike, o čemu svjedoči i nagrada koju je dobila za životno djelo. Ona ima 87. godina i pjeva kao slavuj. Ime joj je Flora Jagoda.

U sklopu ljetnog festivala „Baščaršijske noći“, u Sarajevu je nedavno gostovala jedna od najvećih interpretatora sefardskih ladino romansi - Flora Jagoda. Već nekoliko decenija živi i radi u Americi gdje nastupa i podučava učenike sefardskoj muzičkoj tradiciji.

Nakon mnogo godina ponovo je došla u kratku posjetu rodnoj Bosni i Hercegovini. Sarajevo, grad u kojem je provela djetinjstvo, sada jedva prepoznaje. Građevine su se promijenile ali ljudi nisu, kaže za Radio Slobodna Evropa Flora Jagoda.

„Vidim da su mnoge kućice otišle, vidim da neke stvari su građene. Išli smo da nađemo Nemanjinu broj 22, nismo mogli naći. Ali, hvala Bogu, vidim ljude, imam braću kao ti, sestre, mi smo zajedno. Imam već jednu priliku da se grlimo“, kaže ona.

Još kao dijete boravila je kod svoje none u Vlasenici. Ona joj je probudila zanimanje za muziku. Zapravo, muzička nadarenost bila je odlika svakog člana familije, prisjeća se Flora.

„Sve tetke su pjevale, ujaci su pjevali, nona - svi su pjevali. Ne samo da su pjevali nego su ako ti pjevaš melodi, odmah bi one haromoni – odmah. To ti samo Bog da. To ne možeš učiti nikad. Onda smo išli u Italiju, naučila sam italijanske pjesme i počela pjevati za ljude.“

Naučila od života

Flora Jagoda vlasnica je četiri nosača zvuka. Zahvaljujući posvećenosti da prenosi tradiciju ladino muzike, bila je i višestruko nagrađivana. Tako je 2002. godine primila nagradu za životno djelo koje dodjeljuju „Američka stipendija za nacionalnu baštinu i doprinos umjetnosti“ (National Heritage Fellowship and the National Endowment for the Arts).

„Glas sam uvijek imala dobar. Sad malo negdje nije uvijek najbolji, ali paše ovaj stil. To mogu još. Ja puno volim dalmatinske pjesme. Nije isto, one imaju svoj stil, ali ti možeš dodati. Kad sam dodala prvo jezik, prevod, i drugo dodaš malo onaj tril, i to postane onda sefardsko“, objašnjava ona.

Kada je nedavno dolazila u BiH, Flora Jagoda posjetila je Vlasenicu. Pritom se prisjetila djetinjstva i članova nekada brojne familije Altarac.

„Emocija je bila strašna jer išli smo u Vlasenicu i tamo smo metnuli kamen. Cijelu familiju Altarac su ubili, bacili ih u jednu jamu. Htjela sam da metnem kamen - i to već dugo, a nisam imala priliku da dođem. Ovo je jako bilo jako važno meni. Što sam starija, više mi je potrebno da mi da mir.“

Često ističe da sve duguje svojoj noni. „Ona je vjerovala u moć pjesme“, kaže Flora. Za razliku od prijašnjih vremena kada su mladi slušali savjete svojih nona, baka, nena, današnja omladina to ne čini, što je tužno.

„Slušaj none - što je jako teško danas. Mladež neće da sluša nonu - jer ona je starinska, nije više moderno slušati nonu. Ali od njezinog iskustva možeš naučiti puno. Ona je naučila od života.“

Flora Jagoda danas ima 87 godina kojima i dalje, kako i sama kaže, uspješno prkosi. Za muziku živi - i ona je jedino interesuje. A da gospođu Floru veoma vole i u rodnoj Bosni i Hercegovini, svjedoči da je sala u kojoj je nedavno održala koncert bila dupke puna.

Danas (http://www.slobodnaevropa.org/content/flora_jagoda_kuce_su_se_promijenile_ali_ljudi_isti/24266940.html)

Unaprjeđenje kulturne saradnje BiH i Egipta


http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_110721108.jpg

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, sa zamjenikom Miroslavom Živanovićem, sekretarom Gradske uprave Miloradom Kojovićem i pomoćnikom Ramizom Kadićem upriličio je danas u Gradskoj upravi prijem za delegaciju kulturnih djelatnika iz Egipta, saopćeno je iz gradske uprave.


Delegaciju su činili predstavnici grupe "Nubijski bubnjevi i egipatski narodni instrumenti", koji su sinoć imali zapažen nastup na Baščaršijskim noćima, predstavnik Ministarstva kulture Egipta i Egipatske ambasade u Sarajevu, te predstavnik Udruženja bosansko-egipatskog prijateljstva iz Sarajeva i ambasador BiH u Egiptu Slobodan Šoja.

Tokom susreta razgovarano je o unapređenju kulturne saradnje dviju prijateljskih zemalja i njihovih glavnih gradova. U tom smislu, egipatska delegacija pozvala je umjetnike iz Sarajeva da se predstave na festivalu starih multikulturnih gradova svijeta u januaru sljedeće godine u Kairu.

Gradonačelnik Behmen čestitao je vrhunskoj grupi muzičara i plesača "Nubijski bubnjevi i egipatski narodni instrumenti" na izvanrednom nastupu sinoć na Ilidži, te je uime građana Sarajeva izrazio zadovoljstvo što će 28. jula na platou kod Vijećnice održati cjelovečernji koncert.

Behmen je pozvao kulturno-umjetničke grupe iz Egipta da i sljedeće godine učestvuju na kulturnim festivalima u Sarajevu.

Nubijska pjesma ima posebne karakteristike, kao npr. pjevanje o prirodi (limunovo drvo, palma, rijeka Nil, itd.). Nubijac pleše po ritmu nubijske prirode, voli Nil i pjeva mu.

Grupa "Nubijski bubnjevi" je razvila svoju posebnu filozofiju, tj. da uključi najvažnije, probrane narodne muzičke instrumente iz različitih dijelova Egipta koji simbolizuju tradiciju egipatskog čovjeka, kao što su Mizmar iz oblasti Šarkija, Selamija iz oblasti Menufija, Rebaba, instrument karakterističan za regiju Said (južni Egipat), i koji uz nubijske defove otslikavaju cjelovitu panoramu egipatskog naroda.

Grupa organizuje "dijalog bunjeva za mir u svijetu" sa grupama iz različitih zemalja - muzički dijalog sa ciljem zbližavanja naroda.


sa-x.com (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110721108)


http://www.zickes-aegypten-original.de/wcf/images/smilies/smiley_emoticons_mttao_aegypten.gif

16. Baščaršijske noći u Sarajevu

http://www.slobodnaevropa.org/video/21680.html

Festival traje od 1. do 31. jula i ove godine nudi 38 sadržaja iz muzičkog, teatarskog i likovnog programa, kao i tradicionalni festival folklora. (Autor: Zvjezdan Živković)

Otvoren 14. internacionalni "Festival prijateljstva": Pruži mi ruku, prijatelju

Festivalsku zastavu na jarbol Gradske dvorane podigli učenici generacija osnovnih i srednjih škola
Uz spektakularni vatromet i simbolično puštanje 14 golubova za svaku festivalsku godinu, preksinoć je u Goraždu svečano otvoren 14. internacionalni "Festival prijateljstva". Tome je prethodilo podizanje festivalske zastave na jarbol Gradske dvorane što su uz fanfare Duhačkog orkestra iz Travnika i zvuke festivalske himne "Pruži mi ruku, prijatelju", učinili učenici generacija osnovnih i srednjih škola.

Festival su zajedno otvorili francuski ambasador u BiH Roland Žil (Gilles) sa suprugom Claudiom, ministrica obrazovanja u Vladi BPK Alma Delizaimović, načelnici općina Goražde, Ustikolina i Prača Muhamed Ramović, Zijad Kunovac i Asim Zec, načelnici turskih općina Gungoren i Kećioren Šakir Karaman i Mustafa Ak sa suprugom Hatidžom, te drugi zvaničnici.

- Goražde je večeras i u narednih deset dana najbogatiji grad na svijetu, a kako ne bi bio kada imamo prijatelje sa svih kontinenata, iz više od 20 zemalja, više od 1.500 učesnika - kazao je na otvaranju načelnik općine i predsjednik OO Festivala Muhamed Ramović.

Nekoliko hiljada posjetitelja pozdravio je i francuski ambasador u BiH, obraćajući se u ime zemlje čije je Udruženje "Bretanja Goražde" još 1998. godine iniciralo organizaciju ovakve manifestacije u gradu koji je u bliskoj prošlosti doživio sve osim prijateljstva. Taj podatak kao i činjenica da su francuski umjetnici davali veliki doprinos kreiranju sadržaja Festivala, zatim da su općinske vlasti preuzele ovaj projekat, te nastojanje da se pažnja posveti mladim ljudima, glavni su razlozi njegovog zadovoljstva.

- Pozivam mlade da se susreću, upoznaju, da se udruže oko pozitivnih akcija, da se integriraju i pronađu smisao svojoj sudbini u njihovom prirodnom okruženju, da se upišu u veliku evropsku cjelinu. To je naš zajednički cilj - kazao je Žil.

Uvertiru pred otvaranje tradicionalno su napravili članovi Duhačkog orkestra iz Travnika promenadnim koncertom ulicama grada, a potom i na centralnoj festivalskoj pozornici. Pozdrave u ime mladih Goražda na bosanskom, engleskom i turskom jeziku uputila je mlada umjetnica Šejla Kočan, a svečani dio programa uljepšali su i najmlađi iz vrtića Sunce i SOS Kinderdorf.

Izuzetan nastup zabilježili su i mladići i djevojke iz plesne grupe South park, koji su na svoj način promovirali grad na čijim ulicama i trgovima uvježbavaju svoje plesne tačke.

Pravo osvježenje priredili su i članovi folklornog ansambla Kećioren, najavljujući da će prva festivalska noć proteći u znaku prijatelja iz ove bratske turske općine. Uz Orhana Čakmaka i članove ansambla, na pozornicu su u jednom momentu izašli i zaigrali i članovi oduševljene turske delegacije.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/panorame/46253-otvoren-14-internacionalni-festival-prijateljstva-pruzi-mi-ruku-prijatelju.html)

Jahićev Rječnik bosanskog jezika bez podrške vlasti


Konferencija za novinare u povodu izlaska iz štampe III toma enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, autora akademika Dževada Jahića, koja je održana u Sarajevu, protekla je više u isticanju izostanka institucionalne podrške ovom projektu nego u promoviranju samog rječnika.

Iako se radi o jednom od najznačajnijih projekata koji obuhvataju istraživanje bosanskog jezika, njegova realizacija je od samog početka naišla na niz prepreka i na nerazumijevanje institucija vlasti, istakli su učesnici.

"Drago mi je da projekat napreduje, iako nemamo državu koja bi podržala napore pojedinaca na naučnom polju niti atmosferu koja stimulira te napore. Jezik je inventar razumijevanja onoga što je taj narod doživio. Bez jezika nema naroda! Neki ljudi su odmah po izlasku prva dva toma rječnika pokušali osporiti i diskvalificirati ovaj projekat. Međutim, nisu uspjeli jer projekat vodi jedan od najvećih jezičkih stručnjaka", kazao je akademik Muhamed Filipović, te dodao da posao koji Jahić obavlja nije samo od značaja za nauku, kulturu i život, već i izuzetno težak posao.

Kazavši da je Akademija nauka i umjetnosti netom prije izlaska trećeg toma otkazala suizdavaštvo, Filipović je iznio nekoliko optužbi na račun predsjednika ANU-a Božidara Matića.

"Centar za leksikologiju i leksikografiju pri ANU, koji ja vodim, donio je logičan zaključak da podrži ovaj projekat. Međutim, ANU je odustala od osnovne obaveze da se bavi proučavanjem jezika svog naroda. Radi se o jednoj diverziji proistakloj iz Matićeve politike i politike njegovih grupa da se onemogući svaki bosanski projekat. U Akademiji mi više nemamo uporište", kazao je Filipović.

S druge strane, Jahić je pojasnio da se ANU nije odrekla pokroviteljstva već da ne pristaje da njen logo bude na koricama, kao što je to bio slučaj sa prva dva toma.

"Oni se nisu u potpunosti odrekli ovog projekta jer su svjesni njegovog značaja za našu nauku i tradiciju. Najveći problem u njegovoj realizaciji je nemogućnost shvatanja značaja koji ima. Ne shvataju da se radi o otvaranju ka civilizacijskom svijetu. Jedan od ciljeva enciklopedijskog rječnika je otkrivanje istine o bogatstvu jezika koji mi imamo. Nadamo se da će se u budućnosti pojaviti snage koje će podržati ovaj projekat", zaključio je Jahić.

Treći tom enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika obuhvatio je slova G i J. Planirano je izdavanje 10 tomova, a do kraja godine svjetlo dana će ugledati još tri. Projekat će u cjelosti biti realiziran 2012. godine. Kako je kazao sam autor, rječnik je sadržajan i interesantan i može se čitati kao knjiga, što dokazuje njegov enciklopedijski karakter.

Lektor i književnik Mirsad Sinanović istakao je da se radi o rječniku u kome je jezik dat na živ način, u jednoj dinamičnoj varijanti, što je velika razlika u odnosu na rječnike koji su izašli do sada.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/clanak/110727066)

Turska donira knjige za Bošnjački Institut

Radi se o 117 prestižnih izdanja na različitim jezicima poput turskog, engleskog, njemačkog i francuskog i u kojima je sadržana historija, književnost, umjetnost i kulturno naslijeđe Turske.
Danas je u Uredu savjetnika za kulturu i turizam Republike Turske potpisan Protokol o promopredaji donacije knjiga za Bošnjački Institut. Protokol koji se odnosi na predaju knjiga potpisali su direktorica Bošnjačkog instituta Mr. Amina Rizvanbegović Džuvić i Ataše za kulturu i turizam Dr. Cengiz Aydin.

Naime, u okviru projekta „U svakoj državi jedna turska biblioteka“ Ministarstva za kulturu i turizam Republike Turske, Ured savjetnika za kulturu i turizam Turske Ambasade uručuje vrijednu donaciju knjiga biblioteci Bošnjačkog instituta. Radi se o 117 prestižnih izdanja na različitim jezicima poput turskog, engleskog, njemačkog i francuskog i u kojima je sadržana historija, književnost, umjetnost i kulturno naslijeđe Turske.
Posebno se ističe veliko četvrojezično izdanje knjige „Arhitektura Osmanskog Carstva“ napisano na pomenutim jezicima.

„Projekat „ U svakoj državi jedna turska biblioteka“ je nosioc razvoja kulturne suradnje sa drugim zemljama. Smatramo da će ova donacija knjiga biti veoma korisna za bliže upoznavanja turske kulture, arhitekture, historije i umjetnosti Osmanskog carstva koje je prisutno i na ovim prostorima“, istakao je Dr. Cengiz Aydin, Ataše za kulturu i turizam Republike Turske.

Mr. Amina Rizvanbegović Džuvić smatra da je ovo veoma vrijedna donacija knjiga koja će svakako obogatiti književni opus Bošnjačkog Instituta u Sarajevu.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/46781-turska-donira-knjige-za-bosnjacki-institut.html)

Došli na SFF po nagradu
Angelina Jolie i Brad Pitt stigli u Sarajevo

Slavna glumica Angelina Jolie i njen partner Brad Pitt doputovali su danas u Sarajevo, potvrdili su za Sarajevo-x.com uposlenici Sarajevskog aerodroma. Angelina Jolie će u 19.45 sati kročiti na crveni tepih ispred Narodnog pozorišta i primiti Počasno Srce Sarajeva.
Foto: AFP
Foto: AFP
Kako saznajemo, par nije prošao kroz terminal, već su odmah izašli na platformu, gdje ih je čekao automobil.

Angelina i Brad došli na zatvaranje Sarajevskog filmskog festivala. Reporter portala Sarajevo-x.com javlja da je na festivalskom trgu, ispred Narodnog pozorišta, veliko obezbjeđenje. Dvije stolice u pozorištu čuvaju se za holivudski par.

Angelina Jolie je specijalna gošća festivala. Na crvenom tepihu će se pojaviti u 19.45 sati, nakon čega će primiti specijalnu nagradu - Počasno Srce Sarajeva.

Angelina Jolie, kao što je poznato, nedavno je snimila film o Bosni i Hercegovini, koji je nazvala "U zemlji krvi i meda".

Podsjećamo da film govori o odnosima mladog Srbina (glumi ga Goran Kostić) i Bošnjakinje (Zana Marjanović), koji su bili zajedno prije početka rata 1992. godine, te njihovim odnosima nakon početka agresije na BiH.

Iako je film napisala i režirala, Angelina u njemu ne glumi. Uloge je podijelila glumcima sa područja bivše Jugoslavije, a sniman je paralelno na engleskom i bosanskom jeziku, pa će biti dostupna verzija filma na oba jezika.

Film u distribuciju kreće 23. decembra.

Slavni holivudski par je u Bosni i Hercegovini boravio najmanje dva puta prošle godine.

Kako saznajemo Angelina Jolie i Brad Pitt neće se dugo zadržati u glavnom gradu BiH. Već u 21:30 sati sa Sarajevskog aerodroma otputovat će na svoje sljedeće odredište.

http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110730085

Iako smo mi preglup narod, sa onim ministrom koji joj je zabranio da snima film radi jednog članka iz avaza pa onda poništio odluku... ali angelina pređe preko toga i doći će samo na dva sata samo da bi uzela nagradu iako treba već negdje drugo da ide... stvarno mi je kao čovjek vrh. Svaka ti dala Angelina. A posebno što imati Angelinu i Brada 2 put u Bosni u jednoj godini je neprocjenivo.

SFF stvarno postaje nešto veliko.

http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110730094.1_mn.jpg

Svaka cast Purivatri, kapa dole, i hvala sto ih je uspio dovesti, a i njima sto su bili onako prijatni i susretljivi tokom zatvaranja festivala i sto su uvelicali i doprinijeli samom festivalu.

Amra,

Jesi li ikada bila za vrijeme SFF u SA? Ako nisi, steta, nije preko svijeta, a vrijedi...

Amra,

Jesi li ikada bila za vrijeme SFF u SA? Ako nisi, steta, nije preko svijeta, a vrijedi...

Jesam, bila sam, ali nisam mogla ove godine, a da sam znala za njihov dolazak dosla bih haha :D

Mnogi bi ^^

Održani 445. skokovi sa Starog mosta: Lorens Listo opet najbolja “lasta”

Pred više hiljada gledalaca takmičilo se 45 skakača iz BiH, Srbije, Slovenije i Crne Gore
Lorens Listo, šampion je 445. tradicionalnih visinskih skokova sa Starog mosta, koja je održana danas u Mostaru.
Ovaj višestruki šampion dobio je po pet “desetki” za izvanrednu lastu, i u prvom i drugom krugu. Kao i uobičajeno, Listo je napravio besprijekoran skok. Ovo je njegova peta titula u Mostaru.
Najbolji u kategoriji skokova na noge bio je Mostarac Igor Kazić. I on je od žirija za oba skoka dobio sve “desetke”. Žirije su predvodili skakačke legende Emira Balić i Mirsad Deda Pašić.
Višestruki šampion Listo je za novinare izjavio da se tokom cijele godine pripremao za skokove, koje njemu mnogo znače u životu.
Jučerašnja manifestacija, uprkos kiši, održana je pred oko 10.000 posjetilaca. Bio je ovo veliki događaj za Mostar, o čemu svjedoči i činjenica da se ova manifestacija putem TV signala prenosila u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i BiH.
U kategoriji skakača na nogu nastupilo je 22, a na glavu 23 učesnika.
Prošlogodišnji šampion Arman Puzić, ove godine se nije natjecao, kao ni Haris Džemat, najbolja “lasta” 2009. godine.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/sport/ostali-sportovi/47396-jos-jedan-spektakl-u-mostaru-lorens-listo-i-igor-kazic-pobjednici-445-skokova-sa-starog-mosta.html)

^^

l6yHKQsHf98

:cheers:

:runaway:...alal vera dečki, ja mislio da su skokovi sa starog sportska manifestacija...

Na Baščaršijskim noćima: Preko 1.200 izvođača i 80 hiljada posjetilaca

Najveći dio programa se održavao u starom dijelu grada, najčešće na centralnoj pozornici na platou preko puta Vijećnice

Sarajevo je i ove godine u julu, zahvaljujući i Baščaršijskim noćima odisalo festivalskom atmosferom. Zahvaljujući kvalitetnim programima, otvorenim scenama, atraktivnim prostorima na kojim su se programi odvijali, kao i besplatnim ulazima, posjećenost je bila izuzetno velika.

Zanimljivo i raznovrsno

Prema ocjeni Gorana Rašića, v.d. direktora JU Sarajevo art, koju je iznio na današnjoj konferenciji za novinare, festival je uspješno priveden kraju, donoseći raznovrsne programe. A održano je 38 programa iz gotovo svih oblasti kulture: koncerti klasične, pop i rock muzike, sevdalinki, likovni i književni programi, predstave, koncerti domaćih i stranih folklornih ansambala, te različiti muzičko-scenski programi za djecu.

- Učestvovalo je više od 1.200 izvođača, veliki broj umjetnika iz Sarajeva i BiH, te preko 300 umjetnika iz desetak zemalja Evrope, SAD-a i Afrike. Važno je istaći da je festival uprkos financijskoj krizi uspio zadržati kvalitet i publici ponuditi zanimljiv i raznovrstan program, te priliku da sve programe prati besplatno, rekao je Rašić.

http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=18202

Inzko podržao kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.

Uspješna kandidatura bi bez sumnje također rezultirala jako potrebnim pozitivnim publicitetom za BiH
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Inzko podržao je kandidaturu Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Grada Sarajeva.

On je uputio pismo podrške: Jerzyju Buzeku, predsjedniku Evropskog parlamenta, Jose Manuelu Barrosou, predsjedniku Evropske komisije, Androullu Vassiliou, evropskom komesaru za obrazovanje, kulturu, multilingvalizam i mlade, Mercedesi Bresso, predsjednici Komiteta regija u Evropskom parlamentu, Doris Pack, predsjednici Komiteta za obrazovanje i kulturu u Evropskom parlamentu, Bronislawu Koworowskom, predsjedniku Republike Poljske, Hermanu Van Rampiju, predsjedniku Evropskog vijeća i Aliji Behmenu, gradonačelniku Sarajeva.

„Pišem vam u svojstvu visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU (do kraja augusta 2011.) da izrazim bezrezervnu i punu podršku za kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture u 2014. godini.

Budući da poznajem moga nasljednika na funkciji specijalnog predstavnika EU, ne sumnjam ni najmanje da će i on podržati ovu kandidaturu“, navodi se u pismu Valentina Inzka.

On je ukratko naveo samo nekoliko od mnogih razloga što vjeruje da Sarajevo ima veliku šansu da bude Evropska prijestolnica kulture u 2014. godini.

„Budući da će 2014. godina biti 100. godišnjica atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda i početka Prvog svjetskog rata, ne mogu zamisliti drugo mjesto sa više simbolike gdje bi se obilježila ova godišnjica i poslao signal nade i preporoda širom svijeta iz Sarajeva“, navodi se u pismu.

Siguran sam, ističe visoki predstavnik, da ćete se složiti da bi u ovim teškim vremenima za cijeli region najava da je Sarajevo izabrano za Evropski grad kulture u 2014. godini bila potvrda evropske privrženosti integraciji ovog regiona u Evropsku uniju.

„Uspješna kandidatura bi bez sumnje također rezultirala jako potrebnim pozitivnim publicitetom za BiH u vrijeme kada nacionalistička retorika ponovo stvara zabrinutost oko budućnosti ove zemlje.

I konačno, sa naslijeđem koji ovaj grad ima kao mjesto susreta istoka i zapada i oaza multikulturalizma i koegzistencije, nemam sumnji da će ovaj grad imati više nego dovoljno vrijednosti na koje će se moći pozvati da osigura pun i raznolik program kulturnih događanja“, navodi Inzko u pismu.

Dodaje i da je Sarajevo Film Festival, koji se održava svake godine i koji je najveći u regionu, očit primjer kapaciteta ovog grada da organizira velike događaje.

„Izbor Sarajeva je pravi izbor i to je prava odluka koju Evropa treba donijeti. Pozivam vas da uradite sve što je u vašoj moći da podržite ovu kandidaturu’’, istakao je u pismu podrške visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Valentin Inzko, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Grada Sarajeva.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/48293-inzko-podrzao-kandidaturu-sarajeva-za-evropsku-prijestolnicu-kulture-2014.html)

Kako je rukopis čuvenog bh. historičara preživio rat: Spašavanje Muvekkitove "Historije Bosne"

Više od 80 hiljada rukopisa premještali smo tokom rata na sigurna mjesta, kaže Jahić • Božije je davanje da je ova vrijedna knjiga preživjela Grbavicu, govori Hadžiosmanović
Spaljivanje knjiga nepodobnih autora bio je uvod u holokaust, a paralele se mogu povući i do Sarajeva 1992. i paljenja sarajevske Vijećnice.

Paljenje knjiga nije njemački izum. Rimski carevi su palili spise kršćana. Inkvizicija je palila knjige autora koje je smatrala hereticima. Slične stvari su zabilježene širom svijeta. Biblioteke su uvijek bile omiljeni cilj topovskih cijevi, a uništenje historijskih dokumenata se vrši s namjerom da se potire kulturni, religiozni i politički identitet.

Duhovno blago

U Vijećnici izgrađenoj tokom 19. stoljeća nalazilo se tri miliona knjiga i dokumenata, što je jedinstvena kolekcija u svijetu. Prema naredbi Radovana Karadžića, zgrada je gađana fosfornim bombama. U roku od samo nekoliko sati nestaju kompletna arhivska građa i sama Vijećnica.

Sljedeći cilj bila je Gazi Husrev-begova biblioteka, u kojoj se, također, nalazilo duhovno blago Bosne i Hercegovine. Priču o ljudima koji su svoje živote stavljali na kocku kako bi spasili knjige u kojima je ispričano historijsko, kultuno i naučno naslijeđe hiljadugodišnje historije Bosne i Hercegovine ekranizirao je britanski reditelj Sam Hobkinson u filmu "Ljubav prema knjigama - priča o Sarajevu". Njegovo ostvaranje prikazano na nedavno završenom Sarajevo Film Festivalu osvojilo je prvu nagradu publike.

- Nismo imali baš dobar tretman na Festivalu, nismo uvršteni u takmičarski program, a dobili smo i malu salu za projekcije, međutim, ljudi su na kraju filma plakali, prilazili i čestitali nam i to je za nas, osim činjenice da smo uspjeli spasiti rukopise iz biblioteke, najveća nagrada - kaže dr. Mustafa Jahić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke. Zahvaljujući njemu i njegovim zaposlenicima, spremačici i čuvaru te ljudima koji su željeli pomoći, stari rukopisi i vrijedne knjige tokom rata izmještane su osam puta na sigurne lokacije.

- Više od deset hiljada rukopisa premještali smo svakih pet do šest mjeseci, ostale knjige, oko 90 hiljada, prebacili smo iz biblioteke na jedno sigurno mjesto i tamo su čuvane cijeli rat - pojašnjava Jahić.

Ipak, jedan veoma vrijedan rukopis "Historija Bosne" ("Tarihi Diyari Bosna") čuvenog Saliha Sidki Hadžihuseinovića Muvekkita nije tada bio u biblioteci. Ovo jedinstveno djelo napisano prije više od 120 godina na osmansko-turskom jeziku bila je prva napisana povijest Bosne pod osmanskom vlašću. Pred sami rat profesorica Lamija Hadžiosmanović kao jedan od prevodilaca koji su radili na ovom djelu čuvala ju je u svom stanu na Grbavici.

Pred sami rat prevodioci su završili dvije i po godine dug posao i predali prijevod Biblioteci.

- Kada je izbila agresija na Bosnu, pobjegla sam iz kuće sedam dana prije nego što je pala Grbavica. Komšija Srbin upozorio me da sam na spisku za likvidaciju. U pet sati ujutro krenula sam iz kuće samo s najlon kesom, a u stanu je, među ostalim stvarima, ostala Muvekkitova historija - priča prof. Lamija.

Hadž za knjige

Nakon reintegracije ovog naselja otišla je do stana koji je u potpunosti bio srušen s ispisanim četiri S po zidovima. Na podu je bilo razbacano 15 do 20 knjiga.

- Među njima je bila i Muvekkitova historija. Imala sam veliku biblioteku i sve je to bilo uništeno, međutim, ove vrijedne knjige su ostale u životu. Vrisnula sam od sreće. Oni nisu znali kakva je to vrijednost. To je bio jedini rukopis koji je nedostajao Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kad sam ga donijela, prof. Jahić me pogledao i zaplakao: "Bože, Lamija, je li moguće, danas sam saznao da idem na hadž, ali hadž bi dao za ove knjige. Da mi budeš živa i zdrava i da doživiš da odeš na hadž." Nakon pet dana saznajem da i ja idem na hadž - prisjeća se emotivnih trenutaka prof. Lamija.

Muvekkitova "Tarihi Diyari Bosna" napisana na turskom jeziku i objavljena prvi put u prijevodu na bosanski kao "Povijest Bosne" 1999. godine u Sarajevu čuva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Ta veoma opsežna knjiga (u prijevodu više od 1.400 stranica većeg formata B5) opisuje historiju Bosne od turskog osvojenja nadalje, sve do austrijskog zaposjednuća 1878. godine.

Muvekkit nije kritički historičar modernog kova, ali je ipak erudicijom, racionalnim pristupom, korištenjem raznorodnih izvora (pisac se služio tekstovima na orijentalnim jezicima, ali i objavljenim radovima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u njegovo doba) stvorio kompendij koji nije sve do sada dobio priznanje kakvo zaslužuje.


Proračuni vremena

Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit rođen je u Sarajevu 1825. godine, gdje su mu se roditelji doselili iz Čajniča. U Sarajevu se i školovao. Godine 1859. osnovana je prva muvekithana kod nas, i to u sklopu Gazi Husrev-begova vakufa, a Salih Hadžihuseinović proglašen je muvekitom. Tu službu obavljao je 30 godina pa je ostao poznat pod nazivom Muvekkit. Od tada Muvekkit izrađuje kalendare s proračunom vremena za obavljanje namaza, ali zaokupljen je i geografijom, izrađuje i dva krasna globusa koji se danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Umro je 12. marta 1888. godine.

Neprocjenjiv značaj

- Kada je počeo rat, dogovorili smo se da ne pričamo o tome nikome dok se rat ne završi, jer, da su znali, spalili bi je. Muvekkitova historija Bosne ima neprocjenjiv značaj. To je prva historija Bosne koju je napisao jedan Bošnjak i prvi put je korištena literatura nemuslimanskih autora. Autograf knjige se nalazio u Orijentalnom institutu i tamo je izgorio, a prijepis koji je radio Muhamed Enveri Kadić s njegovim bilješkama zatekao se kod profesorice Hadžiosmanović - govori dr. Jahić.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/48394-spasavanje-muvekkitove-historije-bosne.html)

Turbe "sedam braće": Mnogima pruža mir

Vremenom postalo jedno od najznačajnijih svetih mjesta u Bosni
Na lijevoj obali Miljacke, u naselju Bistrik, nalazi se turbe koje je po čuvenju jedno od najpoznatijih u regiji. Nosi ime „sedam braće" ili, izvorno, „jedileri", što u prijevodu s turskog znači "sedmorica". Nastalo je u vrijeme dolaska sultana Mehmeda Fatiha 1423. godine. U njegovoj vojsci bio je šejh Sejfulah Iblizović, koji je kupio njivu.

Inače, njive koje su se nalazile na tom mjestu bile su uske i duge. Zbog toga su i tog šejha prozvali Dugonja, kaže Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac znamenitosti Sarajeva.

Putujući derviši

- Nakon što je kupio zemljište šejh je izgradio kuću te zavjetovao porodicu da ga, kada umre, sahrani u bašti. To se i desilo. Ubrzo poslije toga u Sarajevo dolaze dvojica putujućih derviša koji su propovijedali vjeru. U tom periodu iz tadašnjeg begluka nestaje veća količina novca, a kradljivac koji je bio blizak sa sudskim vlastima optužio je derviše. Oni su pronađeni i, prema šerijatskom zakonu, pogubljeni. Kada su trebali biti ukopani, stigla je vijest da je pronađen pravi kradljivac te su nevine derviše ukopali u blizini šejha Dugonje, jer je na tom mjestu već bio manji mezaristan - kazuje Garibija.

Poslije toga, 1697. godine, u Sarajevo upada Eugen Savojski te uništava i pali sve pred sobom. Tu se zadržao tri dana. Nakon toga je pobjegao, a u grad tada dolazi valija Gazi Mustafa Daltaban-paša, koji je tražio da se pronađu krivci koji su propustili vojsku Eugena Savojskog.

Opet nevini

- U Bosni se znalo da Savojski dolazi i svi su iznad rijeke Save trebali braniti granice, pa nikome nije bilo jasno kako je provalio odbranu. Sumnjalo se da je ušao preko Bosanskog Broda, pa su za to optužena četvorica visokorangiranih bosanskih prvaka. I oni su pogubljeni, ali, po zahtjevu naroda koji je bio siguran da oni nisu krivci, ukopani su pored šejha Dugonje i dvojice derviša - ističe Garibija.

Međutim, inspektori tadašnje osmanlijske vlasti istraživanjem su došli do drugih podataka te ustanovili da je Savojski ušao s druge strane, gdje nije bilo naredbe za odbranu, i opet se ispostavilo da su pogubljeni nevini ljudi.

- Poslije tih događanja ljudi su počeli govoriti kako iz mezara ovih nevinih vide svjetlosnu luč i da je to nešto sveto. Tadašnja vlast nije reagirala dok to nije vidio i valija Skopljak-paša te od svojih sredstava 1815. godine tu napravio turbe. Ono je vremenom postalo jedno od najznačajnijih svetih mjesta u Bosni. Sedmorica koja su tu ukopana nisu bila u rodbinskoj vezi, ali su zbog toga što su nevino pogubljeni te se bavili tarikatom na neki način povezani, pa je turbe tako i dobilo naziv - naglasio je Garibija.

I danas mnogi dolaze na ovo turbe kako bi se riješili kojekakvih problema i našli svoj mir, a ono je zbog svoje važnosti proglašeno i nacionalnim spomenikom.

Prostorija za turbetara

Turbe je bilo sagrađeno od ćerpića i pokriveno ćeremidom. Ispred svakog sarkofaga, koji je napravljen od drveta, nalazio se prozor s metalnim rešetkama. Pored turbeta nalazila se i prostorija za turbetara, čovjeka koji je to sve održavao.

Mistično turbe

- Prema brojnim predanjima, turbe ima neku mističnu tajnu. Tu tajnu najbolje znaju oni koji su bili bolesni, pa su ga obilazili. Ljudi koji su dolazili i koji i danas dolaze ne traže pomoć od onih koji tu leže, nego od Allaha, dž.š., a On zbog zauzimanja ovih nevino pogubljenih i Njemu najdražih robova spušta svoju milost na zemlju i pomaže ljudima. Novac koji se tu ostavlja ide za pomoć siromašnima - kazao je Garibija.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/49512-turbe-sedam-brace-mnogima-pruza-mir.html)

Liga historijskih gradova podržala kandidaturu Sarajeva

Kandidaturu Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine podržala je Liga historijskih gradova na čelu s generalnim sekretarom Shigenori Shibatom.

"Čvrsto smatram da Sarajevo treba dobiti ovaj počasni status zbog sljedećih razloga: prvo - nakon Drugog svjetskog rata Sarajevo je ubrzo postalo multikulturalni i intelektualni centar sa tolerantnim multikulturalnim karakterom; drugo - grad je stoljećima bio dom mozaiku sastavljenom od muslimana, kršćana i Jevreja koji su živjeli u harmoniji, doprinoseći njegovoj dinamici; treće - titula Evropske prijestolnice kulture će pomoći građanima Sarajeva da ponovo ožive kulturnu raznolikost i ojačaju demokratski, multietnički, multikulturalni karakter grada; četvrto - dobijanje titule Evropske prijestolnice kulture će pomoći u promoviranju Sarajevo Film Festivala koji se održava svake godine u augustu, što će vratiti Sarajevu njegovo historijsko dostojanstvo i peto - Sarajevo posjeduje nevjerojatnu živost i posebnu energiju što ga čini prikladnim gradom za Evropsku prijestolnicu kulture, navedeno je, između ostalog, u pismu podrške generalnog sekretara Lige historijskih gradova.

Navodi se kako Liga jako cijeni saradnju Grada Sarajeva sa Ligom historijskih gradova.

Na 11. svjetskoj konferenciji historijskih gradova održanoj 2008. godine, Grad Sarajevo napravio je jako dojmljivu i informativnu prezentaciju koja je uveliko doprinijela našim aktivnostima, stoga je Sarajevo prihvaćeno za člana Lige 2009. godine, navedeno je u pismu.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110818040)

Prikupljanje knjiga za mlade Gornjeg Vakufa - Uskoplja

http://www.slobodnaevropa.org/video/23062.html

Akcija naziva "Hiljadu knjiga za Uskoplje, tisuću knjiga za Gornji Vakuf" traje do 1. septembra u Mostaru, Tuzli, Zenici i Sarajevu. Cilj je da se za potrebe biblioteke u Omladinskom centru Gornjeg Vakufa - Uskoplja osiguraju prijeko potrebne knjige.

Zatvara se Umjetnička galerija BiH!


Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, institucija od državnog značaja za zaštitu i promociju kulture i likovne umjetnosti, nakon 65 godina bogatog i neprekinutog djelovanja, primorana je prestati sa radom za javnost.
UGBIH je najstarija bosanskohercegovačka institucija koja se bavi likovnom umjetnošću. Osnovana je 1946. godine. Danas čuva preko 6.000 umjetničkih djela, što je čini jedinstvenom institucijom na prostoru Bosne i Hercegovine, a svojim brojem djela parira brojnim muzejima u regionu i šire.

O važnosti ove instutucije, osim broja djela, svjedoče i bogate kolekcije: Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslovenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i Likovni arhiv "NADA". Osim pomenutog fundusa UGBiH sadrži i bogato odjeljenje dokumentacije i biblioteke, važan centar za naučno istraživački rad, posebno iz oblasti bosanskohercegovačke umjetnosti. Jedinstvena je i po restauratorskoj radionici, u njenom sastavu, koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH.

"Situacija u kojoj se Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine nalazi proteklih 15 godina, a koja je kulminirala zadnjih mjeseci, primorala nas je da donesemo odluku da od 1. septembra 2011. godine zatvorimo za javnost", saopćeno je iz Umjetničke galerije BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110824070)

Prije 19 godina spaljena je sarajevska Vijećnica

Na devetnaestu godišnjicu razaranja Vijećnice, zaposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine okupili su se ispred zgrade Vijećnice kako bi obilježili dan kada je u plamenu velikim dijelom uništen fond NUBBiH, što predstavlja simbol kulturocida na kraju 20. stoljeća, i odali počast kolegama stradalim u ratu.
U noći između 25. i 26. augusta 1992. godine gorjelo je dokumentaciono naslijeđe Bosne i Hercegovine, a slike stravičnog prizora obišle su cijeli svijet. Svi koji su koristili fondove NUBBiH, susretali se i družili u njenom domu, kao i svi oni koji su surađivali sa NUBBiH sa sjetom se sjećaju tih dana i vjeruju u budućnost obnove institucije od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH – Vijećnica je čuvar kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine i nekima trn u oku kada je u pitanju kontinuitet državnosti i državotvornosti Bosne i Hercegovine. Njezino blago su pisani dokumenti hiljadugodišnje historije države na uzburkanom Balkanu.

Početak rata, 1992. godinu, NUBBiH je dočekala u Vijećnici, s fondom od oko tri miliona raznih dokumenata. U samo jednoj noći vatra je u prah pretvorila oko 90 posto knjižnog fonda koji je Biblioteka sakupljala, stručno obrađivala, čuvala i davala na korištenje skoro pola stoljeća.



S ponosom ističemo da su od plamena sačuvane Specijalne zbirke koje sadrže više od 6000 rijetkih i starih knjiga, rukopise, razglednice, geografske karte, umjetničke grafike, arhive znamenitih ličnosti (kao što su Silvije Strahimir Kranjčević, dr. Jovan Kršić, Mehmed-beg Kapetanovića), dokumente Poljičke republike pisane bosančicom iz srednjeg vijeka, kao i druge značajne službene dokumente iz raznih perioda razvoja države Bosne i Hercegovine.

NUBBiH je 1992. godine našla utočište u prostorijama BKC-a (Templ), a 1993. dijelom je premještena u prostorije redakcije "Odjeka" u zgradi tadašnjeg Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a 1998. godine premještena je u privremeni smještaj u bivšu kasarnu "Maršal Tito", u Kampus Univerziteta u Sarajevu.

NUBBiH uspješno vrši rekonstrukciju fonda i proširuje ga novim izdanjima, obnovila je sve svoje funkcije i proširila ih novim funkcijama državne biblioteke.

Danas je NUBBiH članica najvažnijih međunarodnih bibliotečkih organizacija i asocijacija (CENL, IFLA, TEL, FUMAGABA, ISSN, ISBN, ISMN i dr.) i čvorište Virtualne biblioteke Bosne i Hercegovine, čuvar, baštinik i promotor kulturno-historijskog naslijeđa BiH.



Bez obzira na sve, neshvatljivo je da NUBBiH još uvijek nema podršku nadležnih institucija, pogotovo onih na državnom nivou, jer, kako kaže Ivo Andrić, "biblioteka je nasušna potreba" , a nacionalna – državna biblioteka simbol je i obilježje državnosti.

"Koliko danas saosjećaju sa nama nadležne institucije najbolje govori činjenica da među nama nema onih koji bi trebali da brinu o kontinuitetu ove institucije od značaja za Bosnu i Hercegovinu, kao i drugih institucija kulture od značaja za BiH, a koje se nalaze u izuzetno teškom položaju i funkcionišu sa zadnjim naporima na granici izdržljivosti.

Sa nama danas saosjećaju bibliotekari iz cijelog svijeta, pružaju nam podršku i vjeruju da ćemo uskoro jednu od narednih međunarodnih bibliotečkih konferencija održati u našem domu – obnovljenoj Vijećnici, a čekajući to, s ponosom ističemo da će se u privremenim neadekvatnim prostorijama NUB BiH u Kampusu Univerziteta u Sarajevu u oktobru 2011. godine održati skup direktora ISSN (International Standard Serial Number) centara iz čitavog svijeta, a kojem će domaćin biti NUB BiH", saopćeno je iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine .

Kolektiv NUBBiH danas je posjetio vječno počivalište kolega poginulih u ratu i položio cvijeće u znak sjećanja na njihov život, djelo i doprinos izgradnji NUBBiH.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/110825103)

"Nismo estrada, mi smo muzejska ustanova!"


Umjetnička galerija BiH za javnost se nakon 65 godina rada zatvara 1. septembra, a od reakcija političara nakon nedavne najave zatvaranja menadžment kao i do sada očekuje samo masu praznih obećanja. Ostatak djelatnosti, očuvanje vrijednih zbirki likovnih djela i biblioteka, nastaviće se dok budu uspijevali platiti račune za struju.

"Mi funkcionišemo po ratnom zakonu iz 1994. godine gdje je država posljednji put potvrdila svoja osnivačka prava prema Umjetničkoj galeriji BiH i ostalih šest institucija kulture. Daytonski mirovni sporazum priznao je kontinuitet institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja i ostavio rok od 60 dana da se odluči drugačije. Otada je prošlo 16 godina, a Umjetnička galerija i druge institucije otada preživljavaju kako znaju i umiju, a pitanje našeg rada finansirano je stihijski", kazala je na press konferenciji održanoj povodom zatvaranja Maja Abdomerović, kustosica Galerije.

S obzirom da su pored ogromne podrške, te poziva na protest povodom zatvaranja Galerije, upućene i kritike na rad menadžmenta Galerije, na pressici je bilo govora i o tome šta oni sve (ni)su mogli uraditi.

"Nismo lijeni, 20-30 posto sredstava sami zaradimo"

"Neki imaju dojam kao da smo mi grupa lijenih budžetskih korisnika koji ništa ne rade i primaju platu, iako je situacija suprotna", kazala je Maja Abdomerović te podsjetila da godinama traje agonija ove institucije tokom kojih su se oni obraćali svim nivoima vlasti, dobijali brojna obećanja, a sve je dokumentovano kroz mini-izložbu novinskih isječaka koju su postavili u Galeriji.

"U budžetu Galerije 20 do 30 posto sredstava je iz samofinansiranja, što je dobar podatak čak i za mnoge evropske zemlje, Međutim, na svaku marku koju smo donijeli, trebaju ići bar dvije do tri marke podrške, kojih nema. Mi smo i pored svih poteškoća uspjeli organizovati 12 izložbi u ovoj godini, ranije smo neke izložbe organizovali 'bez marke' i sa učešćem samih izlagača, ali s druge strane mi nemamo zdravstveno osiguranje, u ovoj godini smo primili samo jednu platu i to od sredstava koja smo sami zaradili", kazala je uposlenica galerije, dizajnerica Maja Kordić.

Predstavnici Galerija iznijeli su i problem apliciranja za razne fondove, s obzirom da ih mnogi odbiju kada vide da su budžetski korisnici, ili da nisu nevladina organizacija.

"Bio je slučaj prošle godine, kada je Elektroprivreda višak nekih sredstava odlučila raspodijeliti, mi smo aplicirali s projektom, i nisu nam ni odgovorili. Poslije smo ih kontaktirali, i pojašnjeno nam je da aplikacija nije ni uzeta u razmatranje čim su vidjeli da se radi o budžetskom korisniku", kazala je kustosica Ivana Udovičić.

Na presici je rečeno kako jedino uspijevaju dobiti međunarodne grantove, ali u njima nisu predviđene plate za osoblje, već samo troškovi projekta. Jedan od velikih grantova je i moguća podrška Japana za nabavku posebne klime koja bi dodatno očuvala stalnu postavku.

Galerija nema UO od 2004., nema ko imenovati direktora

"Ukoliko dobijemo tu prijeko potrebnu opremu, naći ćemo se u ogromnim problemima, jer će oprema trošiti dodatnu struju koju više ne znamo kako ćemo moći plaćati", kazala je Maja Kordić, potcrtavši da je dug koji Umjetnička galerija ima prema vani 0 maraka te da izmiruju sve obaveze, dok je unutrašnji dug u vidu smanjenih plata na šta su svi uposlenici pristali kako bi mogli izmiriti sve obaveze, te neisplaćenih toplih obroka, oko 100.000 maraka. Pitanje neimenovanja direktora ustanove od početka godine kada je dotadašnja direktorica otišla u penziju, pojasnila je Snježana Vukoja, sekretar Galerije:

"Direktora imenuje Upravni odbor. Zadnji Upravni odbor Galerije imenovan je 2000. godine i imenovalo ga je Ministarstvo kulture FBiH, a otkako mu je istekao mandat, mi nemamo novog Upravnog odbora jer niko neće da preuzme obaveze. Očekujemo da će nam sada Federalno ministarstvo kulture izaći ususret i imenovati privremeni Upravni odbor koji bi trajao koliko i konkursna procedura".

"Moram potcrtati da mi nismo samo izložbeni prostor, niti smo estrada pa da možemo nabrzinu namaći ogromna sredstva. Mi smo muzejska institucija koja se bavi likovnom umjetnošću, i koja danas čuva više od 6.000 umjetničkih djela i to je čini jedinstvenom institucijom na području BiH", kazala je Maja Abdomerović.

Posebna klima postavljena je u depou i radi 24 sata kako bi se djela očuvala, ali ako više ne bi bili u mogućnosti plaćati račune za struju, budućnost vrijednih djela bila bi neizvjesna.

Depo Galerije krije brojne vrijedne eksponate

Prisutni novinari imali su priliku i da obiđu depo u kojem se čuvaju neka od najdragocjenijih likovnih djela na prostorima bivše Jugoslavije, ikone, likovni arhiv Nada, te neprocjenjive radove švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera koji se čuvaju u posebnom sefu, a koje BiH posjeduje zahvaljujući činjenici da je jedna Mostarka bila njegov model.

"Svaki dan, već 30 godina, uđem i obiđem sve ove slike koje su mi kao djeca", kazao nam je galerijski tehničar Mihret Alibašić Micko pokazujući nam bogate riznice bh. ali i svjetske umjetnosti kojima prijeti propast ukoliko i posljednji entuzijasti od svega dignu ruke.

Za petak u 18 sati neformalna grupa građana organizirana preko Facebooka organizira proteste podrške ispred Umjetničke galerije, i pozvali su sve građane, a posebno umjetnike, da dođu i dignu glas protiv gašenja kulturnih institucija izazvanih nebrigom nadležnih.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110826045#)

Počela izrada replike Zgošćanskog stećka


_3FCB-YXshc

Prigodnom ceremonijom i uz prisustvo visokih zvaničnika Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Federacije BiH, u petak je, ispred Filozofskog fakulteta, ozvaničen početak izrade replike Zgošćanskog stećka.

Izrada replike dio je aktivnosti Projekta "Tajna Zgošćanskih stećaka" koji je rezultirao multidisciplinarnim istraživanjem lokacije, stećka, ali i posmrtnih ostataka pronađenih ispod jednog od najljepših stećaka u BiH.

"Ovaj stećak ima posebnu historiografsku vrijednost i već na samom početku realizacije izrade replike privukao je veliku pažnju javnosti, prolaznika i turista", rekao je na konferenciji za medije predsjednik Udruženja za kulturno nasljeđe "Art Sef" Ferid Sokolović koje je ujedno i inicijator Projekta.

Član državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Dubravko Lovrenović istakao je da je između 70.000 stećaka na tlu BiH, za izradu replike izabran najljepši.

"Njegovu fascinantnu težinu od 14 tona upotpunjuje istančan umjetnički izražaj koji ga čini najreprezentativnijim od svih", rekao je Lovrenović.

Izradu replike finansirao je Grad Sarajevo s 60.000 KM. Tim povodom prisutnim se obratio gradonačelnik Saraje Alija Behmen koji je podsjetio da će replika biti smještena ispred Zgrade institucija.

"Ne mogu a da ne kažem da će replika postavljena ispred Zgrade institucija prenositi i svojevrsnu poruku: poruku opstojnosti BiH i red je da to oni koji to do sada nisu shvatili shvate", dodao je Behmen.

Projekt izrade replike trajat će 45 dana. Tokom ovog perioda, radovi će biti vršeni javno, odnosno, bit će otvoreni za posjetitelje. Na raspolaganju zainteresiranim bit će i predavač koji će ih upoznavati s projektom i stećcima.

Nadalje, Udruženje "Art Sef" će u narednim danima, a najvjerovatnije 15. septembra, izaći u javnost s rezultatima datiranja posmrtnih ostataka pronađenih ispod stećka.

"Već sada sa sigurnošću možemo reći da je pronađeni skelet u direktnom krvnom srodstvu s Kotromanićima. Dakle, riječ je o bosanskim banovima. Mi smo već dobili rezultate C14 analize i znamo starost, ali, s obzirom da je riječ o vrlo interesantnim rezultatima, poslali smo uzorke na datiranje i na institut u Londonu da bi otklonili mogućnost bilo kakve manipulacije" kazao je Sokolović.

Zgošćanski stećak - sljemenjak pronađen je na lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja. U vrijeme Austrougarske prenesen je u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu gdje se i danas nalazi.

Originalni stećak prepolovljen je "zahvaljujući" lakomosti ljudi koji su smatrali da se u njemu krije blago.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110826069#)

Umjetnička galerija BiH za javnost se nakon 65 godina rada zatvara 1. septembra

I to želi biti predstoljnica kulture za 2014?

:ohno:

Mirni protesti povodom najave o zatvaranju Umjetničke galerije BiH: Gašenje bi bilo skandal

Uposlenici traže od vlasti donošenje odluke o finansiranju te imenovanje upravnog odbora i direktora
Umjetnička galerija BiH već 16 godina je pod znakom pitanja. Njen osnivač je država, a kako ona ne funkcionira, Galerija, umjesto da proslavi 65 godina postojanja, vrata za javnost će zatvoriti 1. septembra. Čulo se ovo na današnjoj vanrednoj pres-konferenciji održanoj u prostorijama Galerije u Sarajevu.

Stihijsko finansiranje

- Galerija još posluje po ratnom zakonu iz 1994. godine, koji određuje njenu, prvenstveno, muzeološku funkciju. Dejtonski mirovni sporazum priznao je kontinuitet institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja i ostavio rok od 60 dana da se odluči drugačije. Od tada Umjetnička galerija i druge institucije preživljavaju kako znaju i umiju, a pitanje našeg rada finansirano je stihijski. Da bismo normalno radili, potrebno nam je 400.000 KM - kazala je kustosica i PR galerije Maja Abdomerović.

Filmski i likovni umjetnici, studenti Akademije likovnih umjetnosti, učenici Srednje škole primijenjenih umjetnosti okupili su se u 18 sati ispred Galerije kako bi mirnim protestima skrenuli pažnju vlastima da napokon trebaju nešto poduzeti u vezi s ovom ustanovom.

Legenda Sarajeva, borac za pravdu Jovan Divjak smatra da se ovim činom građanima BiH oduzima ljudsko pravo.

Nije slučajnost

Likovni umjetnik Mirza Ibrahimpašić mišljenja je da ovo što se događa nije slučajnost, već da je dio jednog velikog projekta koji se odražava kroz napad da značajne institucije.

Istaknuti bh. reditelj Dino Mustafić kazao je da je gašenje Umjetničke galerije BiH skandal.

- Vjerujem da je ovo grad koji neće dozvoliti da se Sarajevo provincijalizira. U trenucima smo kada se borimo da Sarajevo bude kulturna prijestolnica, a ne provincijalna prijestolnica Evrope - kazao je Mustafić.

Umjetnik Nebojša Šerić Šoba potcrtava da je situacija katastrofalna već 20 godina, jer ne postoji kulturna politika.

- Do ovoga nije smjelo doći, neko bi za ovo trebao odgovarati, u normalnoj državi to bi bio veliki skandal - zaključio je Šerić.

Akcija spašavanja umjetnosti

Umjetnici Damir Nikšić, Nebojša Šerić Šoba i Maja Bajević ušli su u Galeriju, postavili zastavu BiH iznad ulaza te zvučnik na prozor i obratili se prisutnima.

- Ovo je katastrofa, ne smijemo dopustiti da nam zatvore Galeriju. Očito je ovdje problem što ova institucija ima u nazivu Bosna i Hercegovina - poručio je Nikšić okupljenima i pozvao ostale umjetnike na akciju spašavanja umjetnosti.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/51648-mirni-protesti-povodom-najave-o-zatvaranju-umjetnicke-galerije-bih-gasenje-bi-bilo-skandal-foto.html)

I to želi biti predstoljnica kulture za 2014?

:ohno:

To nije povezano. Ovdje je u pitanju odnos države prema nacionalnim (državnim) kulturnim institucijama, a ne odnos samo Sarajeva prema istim. Poslije rata nije riješeno pitanje finansiranja sedam državnih kulturnih institucija, jer iz RS-a ne žele da se finansiraju iz državnog budžeta. :ohno:

To nije povezano. Ovdje je u pitanju odnos države prema nacionalnim (državnim) kulturnim institucijama, a ne odnos samo Sarajeva prema istim. Poslije rata nije riješeno pitanje finansiranja sedam državnih kulturnih institucija, jer iz RS-a ne žele da se finansiraju iz državnog budžeta. :ohno:

Znam.

Ipak-: to se nikako nije smjelo desiti

Znam.

Ipak-: to se nikako nije smjelo desiti

Naravno. Sarajevo i FBiH finansiraju ove kulturne institucije (doduše samo da prežive) već gotovo 20 godina. U isto vrijeme u tim institucijama gotovo da ništa i nerade. :ohno:

Haris Pašović: Prestanite nas folirati

Povodom najave zatvaranja Umjetničke galerije BiH najavljene za 1. septembar i žestoke reakcije javnosti, svoje viđenje iznio je i uvaženi režiser Haris Pašović.

http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110829034

Likovna kolonija na Vlašiću: Umjetnici ne poznaju granice

http://gdb.rferl.org/0E1C8EEF-3CA7-43B4-AE0E-2A16A07AB743_mw800_s.jpg

Dvadeset slikara iz Hrvatske, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine putem društvene mreže facebook dogovorili susret na Vlašiću, a poduzeće Eko Fis pružilo im uvjete za sedmodnevni rad.

Pored kulturne, likovna kolonija ima i turističku dimenziju jer se na ovaj način promoviraju turističke ljepote i sadržaji planine Vlašić.

Na zelenim livadama u tišini stoljetnih borova umjetnici iz četiri zemlje bivše Jugoslavije oblikuju i slikaju umjetnička djela za prvu galeriju na Vlašiću.

"Malo je čudan način kako smo se našli. Našli smo se ovim novim medijem fejsbukom. Iz četiri smo razne države i savršeno razumijemo sva četiri strana jezika", kaže Vlado Brkić slikar iz Hrvatske.

Magdalena Nunska putovala je 20 sati iz Skopja na Vlašić kako bi sudjelovala na likovnoj koloniji.

"Prvi put sam ovdje na Vlašiću. Priroda je prekrasna, a druženje s prijateljima također", rekla je ona.

Odlični uslovi

Zanimljivo je da ovo nije prva likovna kolonija u ovoj godini koju sponzoriraju poduzetnici lašvanske doline. Ratko Lješić slikar iz Travnika već je bio sudionik nekoliko kolonija.

"Jer sam svjedok da je u lašvanskoj dolini u ovoj godini do sada već bilo tri četiri likovne kolonije gdje se privatni sektor uključio u rješavanje i pomaganje razvoja kulturnog života ove regije", navodi Lješić.

Želja Dijane Šeperić umjetnice iz Viteza. Njezina odavno je bila organizirati likovnu koloniju na Vlašiću.

"Da se skupe umjetnici i da se još jednom dokaže da umjetnici ne poznaju granice. Mi smo ih tu premostili. Nadam se da je ovo začetak i da će postati tradicija", izjavila je Šeperić.

Enis Hasandžiković slikar iz Zavidovića također je zadovoljan organizacijom prve likovne kolonije na Vlašiću.

"Uslovi su još jednom ponavljam fantastični, i drago mi je da je organizator bez obzira što je prva likovna kolonija uspio da okupi ovakav broj kvalitetnih i vrhunskih umjetnika", kaže Hasandžiković.

Kolonija završava u ponedjeljak navečer, a radovi umjetnika bit će jezgra buduće galerije koju će turisti moći posjetiti u turističkom kompleksu Eko Fis na Vlašiću.

Slobodna Evropa (http://www.slobodnaevropa.org/content/likovna_kolonija_na_vlasicu_umjetnici_ne_poznaju_granice/24326018.html)

U Tuzli će se predstaviti 161 umjetnik iz 51 zemlje

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110915089.1_mn.jpg

Četrnaesti Internacionalni bijenalni festival crteža i grafika (INTERBIFEP), počinje u Međunarodmoj galeriji portreta Tuzla 17. septembra i trajat će sve do 2. novembra. Riječ je o jednoj od najznačajnijih kulturnih manifestacija u BiH, koja je ustanovljena 1980. godine na prijedlog tadašnjeg direktora tuzlanske galerije Mevludina Ekmečića.

Nakon što je za ovogodišnji INTERBIFEP pristigao 371 rad iz 53 zemlje svijeta, selekciona komisija u sastavu Amela Hadžimeljić – Kečo, Peko Nikčević i Began Turbić, odlučili su se za 320 radova od 161 umjetnika iz 51 zemlje svijeta.

"Otkako sam imenovan za novog direktora Međunarodne galerije portreta moje želje su usmjerene ka vraćanju starog sjaja INTERBIFEP-u. Moram priznati kako je za mene to bio jedan veliki izazov. Prethodni INTERBIFEP okupio je umjetnike iz devet zemalja, a ovogodišnji će okupiti umjetnike iz 51 zemlje. Zbog tih cifri nadam se da smo dobro obavili posao", kazao je direktor Međunarodne galerije portreta Dženan Jusufović.

Za 20. oktobar predviđeno je dodijeljivanje nagrada najuspješnijim umjetnicima, koje će ocijenjivati internacionali žiri u sastavu Ismar Mujezinović (akademski slikar BiH), Tanja Ganger (kustos Nacionalne galerije portreta u Londonu) i Sylvie Gonzalez (direktorica Muzeja savremen umjetnosti i istorije iz Saint – Deniza).

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110915089)

U Galeriji Mak postavljena izložba posvećena Krleži

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110915146.2_mn.jpg

Izložba "Miroslav Krleža na bosanskohercegovačkoj pozorišnoj sceni", autorice Amine Abdičević otvorena je u četvrtak navečer u Galeriji Mak - Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.

Izložba je priređena u povodu 80 godina prvog izvođenja drame Miroslava Krleže na bh. pozorišnoj sceni i 30 godina od njegove smrti.

Obuhvaćene su brojne scenske i individualne fotografije, plakati, afiše, novinski tekstovi i kritike pojedinih pozorišnih predstava nastalih po Krležinim djelima, kojima je autorica nastojala predstaviti barem dio književnog stvaralaštva Miroslava Krleže na bh. teatarskoj sceni.

Namjera je bila i skrenuti pažnju na brojna umjetnička i redateljska imena počevši od prve premijerne izvedbe predstave "Gospode Glembajevi" 1931. godine na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu, pa sve do onih novijeg datuma.

Želja autorica je istu postavku izložbe javnosti predstaviti i na drugim mjestima jer to Krleža itekako zaslužuje, ali sa žaljenjem konstatira da to vjerovatno zasad neće biti moguće zbog nedostatka novca.

"Mislim da će to ostati naša želja za neka bolja i ljepša vremena", kazala je novinarima autorica Abdičević.

Izložbu je otvorio književnik Ivan Kordić koji je dosta pisao o Krleži,dok su dijelove iz Krležinog stvaralaštva večeras govorili dramski umjetnici Minka Muftić i Izudin Bajrović.

Izložba "Miroslav Krleža na bosanskohercegovačkoj sceni" dio je programa obilježavanja 50 godina postojanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a u Galeriji Mak bit će postavljena do 30. septembra.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110915146)

Direktor Ars Aevi kolekcije "prosi" s flautom

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110916112.1_mn.jpg

"Ukoliko se ovakav odnos nadležnih ministarstava kulture prema projektu Ars Aevi nastavi, to znači ubistvo projekta Ars Aevi", upozorio je direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić u decembru 2009. godine, da bi se skoro dvije godine kasnije nakon što se ništa nije poboljšalo odlučio na očajnički potez i kroz performans "Flauta slika riječi" izaći u simbolično prošenje sredstava za spas kolekcije 'Ars Aevi'.

Kako je i najavio, on se u petak u 16 sati pojavio ispred Vječne vatre kako bi kroz svojevrsnu probu performansa ili kako ga je nazvao "Prvo iskustvo", naredne sedmice nastavlja s programom "No Comment", a zadnju sedmicu septembra obilježiće "Ogledalo realnosti". Osim ispred Vječne vatre, Hadžiomerspahić će "prositi" i ispred Tržnice, u Parku ispred Saborne crkve i Umjetničke galerije BiH koja je zbog nebrige vlasti od 1. septembra zatvorena za javnost, na Trgu ispred Katedrale, kod Gazi Husrev-begove česme, na prostoru ispred Muzeja Jevreja i Galerije Novi Hram, te na Baščaršiji

"Program Ars Aevi formirali su najznačajniji umjetnici svijeta, Muzej Ars Aevi projektuje Renzo Piano, najpoznatiji arhitekta našega doba kojeg je UNESCO imenovao ambasadorom dobre volje UNESCO-a za projekat Ars Aevi, a Kanton, Grad općina iFederacija se ne mogu dogovoriti oko mjesta gradnje, jer kažu da nema para", kazao je Hadžiomerspahić.

Kao dio javnog osobnog protesta, Hadžiomorspahić je već u ponedjeljak odgovornim ličnostima iz SDA i SDP-a dostavio informaciju "Trijumf ili ubistvo Ars Aevi", a naredne sedmice namjerava izdati dokument u kojem će ponaosob imenovati krivce za katastrofalno stanje i nebrigu kako o kulturi uopće, tako i o vrlo vrijednoj kolekciji "Ars Aevi".

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110916112#1)

Podržana kandidatura Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture

Učesnici 77. međunarodnog PEN Kongresa, koji se održava od 12. do 18. septembra u Beogradu, danas su na plenarnoj sjednici jednoglasno podržali kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine. Ranije su učesnici ovog kongresa, podršku kandidaturi Sarajeva dali su na Komitetu "Pisci za mir" i na sastanku 10 PEN centara balkanskih zemalja.

"Želio bih reći da je saradnja s PEN Centrom BiH i drugim PEN centrima, osobito PEN centrima balkanskih zemalja i PEN Centrom Srbije, urodila ovim izvanrednim rezultatom i podrškom. U ime Međunarodnog centra za mir (IPC) i Izvršnog odbora za kandidaturu Sarajeva za kulturnu prijestolnicu Evrope 2014., želim izraziti punu zahvalnost svim učesnicima PEN Kongresa i uvjerenje da ćemo se 2014. godine naći svi zajedno u obnovljenoj Vijećnici u okviru ovog velikog evropskog projekta koji je promovirao Evropski parlament u maju ove godine", izjavio je predsjednik IPC-a i Izvršnog odbora Organizacionog odbora za kandidaturu Sarajeva za 2014. Ibrahim Spahić.

Biznis (http://www.biznis.ba/bih/7333-Podrzana-kandidatura-Sarajeva-Evropsku-prijestolnicu-kulture.html)

Svečano otvoren 14. INTERBIFEP

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110917098.2_mn.jpg

U Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, u subotu uvečer svečano je otvoren 14. Internacionalni bijenalni festival crteža i grafike (INTERBIFEP), koji će trajati do 2. novembra.

Prigodnim govorom na ceremoniji otvaranja prisutnim su se obratili Sead Čaušević, premijer TK, Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla, Jasmin Duraković, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Samir Avdibegović, British Council i Dženan Jusufović, direktor Međunarodne galerije Tuzla.

Svi oni su se složili kako je INTERBIFEP jedna od najznačajniji kulturnih manifestacija koja se održava u BiH, uz konstataciju kako će Tuzla do 2. novembra biti kulturno središte regiona.

Inače, za ovogodišnji INTERBIFEP pristigao je 371 rad iz 53 zemlje svijeta, a selekciona komisija u sastavu Amela Hadžimeljić – Kečo, Peko Nikčević i Began Turbić, odlučila se za 320 radova od 161 umjetnika iz 51 zemlje svijeta.

Za 20. oktobar predviđeno je dodijeljivanje nagrada najuspješnijim umjetnicima, koje će ocijenjivati internacionali žiri u sastavu Ismar Mujezinović (akademski slikar BiH), Tanja Ganger (kustos Nacionalne galerije portreta u Londonu) i Sylvie Gonzalez (direktorica Muzeja savremen umjetnosti i istorije iz Saint – Deniza).

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110917098)

l-jcx1NpEc4

Evo pozitivne priče!

O Zenici sam do sada znao da ima problem zagađenja od Željezare i problem nezaposlenosti. Kad bi smo dolazili da igramo predstave East Westa u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, uvijek je sala bila puna, publika je bila izvrsna. Mi bismo odigrale predstavu i odmah odlazili za Sarajevo.

Ovog ljeta radimo već više od mjesec dana u Zenici. Nikako mi se ni ne ide u Sarajevo. Radimo novu predstavu "Ruže za Anu Terezu – Fudbalske priče" u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Ovo pozorište je godinama tavorilo kao i druge bh. javne kulturne institucije izmedju ničega i propasti. Novi direktor Hazim Begagić je za godinu dana od ovog teatra napravio najvitalnije državno pozorište danas u BiH. Pozvao je reditelje i ušao u koprodukcijeske projekte. Na hodnicima srećemo raspoložene glumce i tehničare, pripremaju se novi projekti, BNP učestvuje na festivalima.

Živimo u hotelu "Dubrovnik". To je jedan od najboljih hotela u svojoj kategoriji na Balkanu. Vidljiva je impresivna saradnja investitora, zatim zeničkog arhitekte Bernarda Boštjančića i izvođača radova na ovom vrhunskom hotelu. Pametna, ultramoderna arhitektura realizirana je sa izvođačkom preciznošču totalno netipičnom za BiH gdje i kad vam majstori rade u malom stanu dogurate do pred-infarktnog stanja. I to nije sve, osoblje hotela je ljubazno, poslovno i stručno. Da li još uvijek govorim o BiH? Da, ali ima još!

Naša ekipa koja dolazi iz devet zemalja (Belgija, Italija, Burkina Faso, Turska, Rumunija, Rusija, Singapur, Slovenija i BiH) najčešće jede "Kod Rasima", aščinici čuvenog zeničkog ugostitelja Rasima Salčinovića. Besprijekorna bosanska kuhinja ove aščinice je "kao kod kuće", cijene su niske a osoblje nasmijano i prijateljski se ophodi sa gostima.

Načelnik Husejin Smajlović i njegov tim iz Općine Zenica učinili su da je ovo ugodan grad, a uređenje korita Bosne i ogromnog parka "Kamberović polje" u centru grada je upravo spektakularno dobro! Vlada Ze-do kantona na čelu sa Fikretom Plevljakom, djeluje jednako sposobno. Turistička zajednica koju vodi Senaid Šabanović ima odličan plan razvoja turizma u ovom "sakrivenom" kantonu gdje će uskoro biti moguć seoski turizam, rafting, bickilizam, boravak u obnovljenoj tvrđavi Vranduk i posjeta kontroverznim visočkim piramidama.

Utakmica BiH - Bjelorusija bila je divan događaj u Zenici, a večernje divljanje uvoznih huligna, Zenica je podnijela elegantno, bez gunđanja i senzacije.

Na sat vremena od Sarajeva, žive grad i regija koji prave ogromne rezultate, koje sarajevski centrizam ignoriše. Blagi, ljubazni Zeničani se ne žale mnogo ni oko čega. Oni se junački nose na dramatičnim zagađenjem. Zeničko naselja Tetovo koje je uz samu željezaru ima dramatičan broj oboljenja od karcinoma, a djeca se rađaju sa malformacijama – ali ovo je samo jedan od mnogih primjera posljedica toga što željezara u vlasništvu Lakshmi Mittala ne poštuje evropske ekološke standarde, a Vlada Federacije BiH mu to dopušta.

Nezaposlenost i siromaštvo je također dramatično. Samo u Željazari je prije rata radilo 25.000 radinka, a sada samo 3.000, a nivo predratne prozivodnje će biti dostignut možda u 2017. godini. Plate u rudnicima, ali i u ostalim djelatnostima su vrlo male, tako da i oni koji imaju posao gledaju kako će sastaviti kraj s krajem.

Skromni i ugodni Zeničani, inteligentno se bore u nemogućoj bh. stvarnosti i unaprijeđuju svoj grad i regiju. To je za mene najveća pozitivna priča u BiH! Kad ja kritikujem Sarajevo koje ih tako brutalno zanemaruju, Zeničani se samo osmjehuju.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110919022)

Graz podržao kandidaturu Sarajeva

Gradonačelnik austrijskog grada Graza Siegfried Nagl uputio je gradonačelniku Sarajeva Aliji Behmenu pismo podrške za kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine.

Nagl ocjenjuje da od svih inicijativa Evropske unije, "Kulturna prijestolnica Evrope" pruža gradovima jedinstvenu priliku da predstave svoje bogatstvo i ljepotu široj publici, saopćeno je iz Gradske uprave Sarajeva.

On ističe da je Grad Graz 2003. godine dobio tu titulu i privukao veliki broj ljudi svojim raznolikim programom koji je predstavio taj grad kao istinski "evropsko" mjesto, u historijskom i suvremenom kontekstu.

"Odnosi između Sarajeva i Graza su već dugo prijateljski, i oba grada već dugo vremena surađuju putem različitih kratkih i dugoročnih projekata, bilo na području umjetnosti, obrazovanja ili poslovanja. Profesor Wolfgang Benedek, vodeći stručnjak za međunarodno pravo koji je bio jedan od pokretača programa studiranja studenata iz BiH u Grazu, dobio je titulu počasnog građanina Grada Sarajeva 2004.", ističe Nagl.

On smatra da je umjetnost postala način da se Sarajevo stavi u kontekst, ne samo kao egzotična postaja na Balkanu već kao istinski evropski grad.

"Pored toga, možda i najvažnije, 2014. godine obilježit će se značajna obljetnica koja je vezana za Sarajevo, ali i za čitavu Evropu: sto godina od atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda u gradu Sarajevu, koji je pokrenuo niz događaja koji su na kraju doveli do Prvog svjetskog rata, i u njegovom jeku doveli do potpunog preustrojstva evropskog kontinenta", naveo je on.

Nagl u konačnici naglašava da su ljudi u Grazu, kao Evropskoj prijestolnici kulture 2003., u potpunosti svjesni koliko je rada povezano s ovom titulom.

"Međutim, smatram da bi Sarajevo u ovoj ulozi imalo puno toga za ponuditi ostatku Evrope. Stoga, kao gradonačelnik Grada Graza, sa zadovoljstvom pružam podršku kandidaturi Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. i predložio bih da ga se uvrsti zajedno s Umeom i Rigom", ističe se u pismu podrške Siegfrieda Nagla.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110919086)

Otvorena izložba slika Muhameda Ćeifa

U sarajevskoj Galeriji "Roman Petrović" večeras je otvorena 15. samostalna izložba akademskog slikara Muhameda Ćeifa.

Predstavio je 27 djela rađenih u tehnici 'ulje na platnu', a ljubitelji likovne umjetnosti moći će ih pogledati do 27. septembra.

"S obzirom na manji izložbeni prostor Galerije "Roman Petrović", odlučio sam se za selektivnu izložbu i želio sam naparaviti jedan presjek te ovdašnjoj publici predstaviti sažetak deset godina svog rada, nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti. Sada imam namjeru krenuti s novim ciklusom, figuralnim slikarstvom s čvršćom formom " rekao je Ćeif

Motivi radova su iz života, s nazivima ciklusa - "Riba", "Impresija", "Motivi" i "Figuracija".

"Zastupio sam sva razmišljanja koja se me okupljala tokom godina", kazao je Ćeif, koji je do sada je imao i više kolektivnih izložbi i učestvovanja u umjetničkim kolonijama.

Izložbu je otvorio likovni kritičar Sulejman Bosto, naglasivši da Muhamed Ćeif kao slikar nastoji da očuva i dokaže izražajnu i doživljajnu vrijednost slike i boje, uzbudljivost bojene tvari, kao i njezine osjetilne i vizuelne punoće i iskustvo svijeta koje govori jezikom slikarstva.

"U toj svojoj igri on se prepišta impulsu neprestanog traganja i doživljajnih varijacija, u kojima je u svom slikarskom iskušavanju svijeta rukovođen vlastitim osjećanjima i vjerom da boja predstavlja supstrat svijeta i njegovih vidljivih lica i ljepote", naveo je Bosto.

Otvaranjem večerašnje izložbe , u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), Galerija "Roman Petrović" je započela i novu umjetničku sezonu 2011./2012.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110919170)

Održana manifestacija u znak sjećanja na Isa-bega Ishakovića

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110920163.2_xl.jpg

Namjera ove manifestacije bila je doprinijeti većem vrednovanju kulture u društvu
U organizaciji društva za zaštitu kulture i kulturne baštine "Klepsidra", u sarajevskom Narodnom pozorištu večeras je održana kulturna manifestacija "Sarajevo kojeg više nema - sačuvati od zaborava 2011“.

Namjera ove manifestacije bila je doprinijeti većem vrednovanju kulture u društvu, kao i djela Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva.

"Vrlo bitno je podsjetiti da je ovaj grad osnovao Isa-beg Ishaković prije 560 godina i mi nezavisni intelektualci, nevladin sektor odajemo počast čovjeku koji je ovo napravio. Ovo je priznanje nepolitičko, neideološko, nereligijsko, lišeno svih tih diskursa, čisto građansko priznanje, rekao je direktor programa manifestacije i predsjednik društva "Klepsidra" Amel Suljović.

U okviru centralnog dijela programa, dodijeljene su nagrade "Isa beg Ishaković“ za 2011. godinu.

Nagrada "Isa beg Ishaković“ najznačajnije je građansko priznanje (nevladinog sektora) koje se dodjeljuje u Sarajevu od 2007. godine.

U kategoriji 'nauka' nagrada je pripala akademiku Ljubomiru Berberoviću, 'umjetnost' Vladimiru Jokanoviću , 'kulturna baština' prof. Enveru Imamoviću, 'sevdah' Arminu Muzaferiji, u kategoriji 'istinsko domoljublje' fra Petru Jeleču, a 'međunarodni doprinos razvoju kulture i kulturne baštine grada Sarajeva' slovačkoj premijerki Iveti Radičovoj.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/55401-odrzana-manifestacija-u-znak-sjecanja-na-isa-bega-ishakovica-foto.html)

Promovirana knjiga o dijalogu tri najveće religije

http://gdb.rferl.org/50DD9FD0-9CA5-4970-812D-A5429DC3DEB3_mw800_mh600_s.jpg

U Tuzli je promovirana knjiga "Krščani, židovi, muslimani" njemačkog katoličkog teologa Prof. dr. Karl-Josefa Kuschela. Ovaj ugledni znanstvenik knjigom želi pokazati da židovi, kršćani i muslimani u svojim svetim spisima imaju temelje za međusobni dijalog. On smatra da je za uspostavu dijaloga tri velike religije svijeta cijeloj Europi potreban primjer BiH i svijeta. Smatra da ukoliko dijalog ne uspije u ovoj zemlji, onda neće nigdje u Europi.

Knjiga "Židovi, kršćani, muslimani: podrijetlo i budućnost" autora Karla Josefa Kuschela trebala bi postati obvezna literatura na sveučilištima u BiH jer se kroz knjigu prožima znanstveno dokazana teza da je BiH zemlja koja mora stajati pred Europom kao primjer dijaloga među ljudima tri najveće religije svijeta. Ovo su u Tuzli naglasili ugledni profesori s Fakulteta islamskih nauka i Franjevačke teolgije u Sarajevu uz samog autora knjige Karla Josefa Kuschela. Kuschel ovu tezu temelji na sljedećim činjenicama:

'Moram kazati da je to moja vlastita sramota da sam tek nakon ratova u BiH razumio kako je dragocjeno to iskustvo zajedničkog života. Tek onda mi je ova regija došla u svijest. Najedamput sam vidio; pa da ovdje žive židovi, kršćani, muslimani već dugo, stoljećima zajedno. Ono što je BiH iskusila u prošlom stoljeću stoji pred Evropom, jer u svim zapadno evropskim zemljama postoje velike muslimanske manjine. Vi ste kroz povijest imali i pozitivna i negativna iskustva zajedničkog života. Zato su vaša iskustva za čitavu Evropu važna. Moja teza je ako ovdje to ne funkcionira neće funkcionirati ni u Evropi. Pokažite nam vi u BiH da to dobro ide.''

Sva bitna temeljna učenja ove tri religije zapravo su istovjetna i imaju zajedničke izvore. Profesor Dževad Hodžić s fakulteta Islamskih nauka smatra ovu knjigu iznimno važnom za BIH jer se godinama pokušava urušiti dijalog, a to urušavanje je besmisleno u zemlji koja je stoljetna zemlja suživota.

''Iako imamo veliku tradiciju suživota i međusobnog razumijevanja i, vraćajući se na profesora Kušela (Kuschel), rekao bih da je njemu posebno značajno da njegova knjiga i njegova djela, u kojima promovira trijalog ili dijalog između tri religije, nalazi svoje rezonanse, svoj odjek u nas u BiH, zato što on polazi od toga; ako u BiH uspije taj koncept, ta ideja zajedničkog života triju religija u jedinstvu kroz različitosti, onda će se time mnogo učiniti za cijelu Evropu i za cijeli svijet'', kaže Hodžić.

Jedinstvo različitosti

Profesor s Franjevačke teologije u Sarajevu fra Mile Babić smatra da je ovo jedno od najboljih znanstvenih izdanja, jer je knjiga namijenjena cijelom svijetu, a posebice je značajna za građane BiH. On je uočio da je temeljna poruka ove knjige da najbolje funkcioniraju društva različitosti i da to vodi jedinstvu naroda.

''Jer ti modeli zajedničkog življenja u razlikama propali su u Španjolskoj, propali su na Siciliji, uostalom isto su propali i kod nas. No, imamo i sad šansu, iako je rat bio, da to zaživi, jer imamo i jedno i drugo, imamo i ono što je zajedničko, a imamo i ono što je različito. Koliko ja poznajem knjiga i pratim internet, što god ima, da je jedna knjiga napisana tako, da nema nikakvog obezvrjeđivanja drugoga, nešto slično do sada nisam pronašao'', kazao je Babić.

BiH je jedinstvena zemlja i izniman primjer zemlje suživota, smatra autor knjige Kuschel. Međutim profesor s Franjevačke teologije fra Ivan Šarčević primjećuje da se građani ove zemlje zatvaraju u svoje krugove i da su izgubili odgovornost za drugoga, što je po njegovom mišljenju jako pogrešno

''Knjiga u kojoj je odsutna polemika, ne zbog toga da bi zanijekala polemiku nego da bi istakla razlike, ono što mi do sada nismo imali. Do sada smo uvijek imali određenu vrstu ideološkog sravnjivanja između različitih religija. Mislim da je zato ova knjiga dobra. Ona ističe razlike. Ona nije teška, ali ipak zahtijeva kao i svaka ozbiljna stvar u životu, kao svaki odnos, zahtijeva strpljivost, brigu oko toga odnosa i učenje'', navodi Šarčević.

Autor knjige smatra da je prošlost bila sastavljena od protivljenja religija. Svaka od njih je prožimala tezu da je najbolja, a autor smatra da je vrijeme da se uspostavlja novo mišljenje, odnosno zajedničko djelovanje.

''Židovi, kršćani i muslimani čine jedno posebno zajedništvo vjere. Ja kao kršćanin ne moram muslimanu objašnjavati ko je Mojsije, ko je Aron ili ko je Noa. Kur'an u mnogim surama govori o Mojsiju, o Abrahamu, o Aronu. Jednom Indijcu ili Kinezu ja to moram objasniti. Ja zahtijevam i potičem zajedničku izobrazbu duhovnih predstavnika ove tri religije. Zahtjevam takođe i potičem zajedničke' curicule' gdje će se zajedno na tome raditi, a ne jedni bez drugih'', poručuje autor.

Za ovu knjigu, smatraju naši sugovornici, interes bi trebao pronaći svaki građanin, jer jasna je poruka da ljudi triju velikih religija kako god nazivali Boga u kojeg vjeruju, da je On ipak jedan i isti za sve tri religije. To shvaćanje trebalo bi biti dovoljno da se izgradi svijet u kojem različitosti neće biti kamen spoticanja, već težnja jedinstvenosti.

Danas (http://www.slobodnaevropa.org/content/promovirana_knjiga_o_dijalogu_tri_najvece_religije/24334578.html)

Teatri u bijegu iz prokletih avlija

Zajedničkim projektom tri kazališta, predstavom Prokleta avlija, Virovitičani, Užičani i Tuzlaci obilježavaju 50-tu godinu od kad je Ivi Andriću, kao jedinom piscu sa ovih prostora, uručena Nobelova nagrada za književnost.

Pripovijest o tjeskobama Ćamil-efendijinim, postala je istinski stvaralački izazov za tri ansambla, iz tri različite države, upravo u vrijeme kad se, u sve te tri države s podjednakim entuzijazmom, tamo neki patuljci upinju ne bi li isključivo sebi prigrabili 50-godišnji sjaj Nobelovog odličja.

Vlado Kerošević, glumac i prvi čovjek tuzlanskog Kabare teatra, inače pokretač ovog idiličnog projekta, naprosto vapi:

„Marginalno je, beznačajno je, neutemeljeno je da se na prostorima zapadnog Balkana otimaju čiji je on – srpski, bosansko-hercegovački ili hrvatski književnik. Ivo Andrić je planetarna činjenica. On je iznad svih nas.“

Pripada svima, pa su zato i odlučili zajednički, kako to i dolikuje, da se stvaralački potencijali tri prijateljska ansambla predaju već nagrađivanoj dramatizaciji Proklete avlije, Beograđanina Nebojše Bradića, koji se uhvatio i u koštac sa režijom. Ravnatelj virovitičkog kazališta, Miran Hajoš, svjedoči o raspodjeli umjetničkih zaduženja:

„Ima pet glumaca iz Virovitice, jedan iz Užica, jedan iz Beograda i četiri iz Tuzle. Otprilike je to ravnopravno raspoređeno na sve tri države, na sva tri kazališta. Užice recimo ima manje glumaca, ali daje scenografa.“

Proba ovdje, proba tamo i evo, jedna nova Avlija osvanula u tri zasebna vilajeta.

„Mislim da je ovo prva općenito regionalna saradnja tri kazališta iz ovog dijela unazad 20 godina“, kaže Hajorš.

Tuzlaka Vladu Keroševića, glumca i reditelja, koji se neštedimice troši na novim i novim izazovima, pitamo zašto Prokleta avlija, kad i kod Nobelovca ima tekstova koje je lakše teatarski čitati od onomadne metafore, a iznenadnog sinonima, za sudbinu balkanskih prostora.

„Prokleta avlija je priča o toleranciji i kohabitaciji na egzistencionalnom minimumu ljudi beskrajno različitih, koji su se na jednom mjestu, u zatvoru, našli, došavši sa različitih strana svijeta. Tu su Bosanci, Jevreji, Jermeni, Turkmeni i nema koga nema. Oni su našli tolerantni nivo podnošljivosti u kojem uspijevaju preživljavati. To je konotacija sa vremenom i prostorom u kome mi živimo“, pojašnjava Kerošević.

Zajednička stvaralačka energija

Upravo o pokušaju da se konačno prestanemo koprcati u prokletstvima vlastitih avlija, najdublje svjedoči vjerovatno najznačajniji regionalni pozorišni festival, sarajevski MESS.

Godinama već, bez ikakva zazora, ovdje se okupljaju teatarski zaljubljenici iz čitavog regiona. Dolaze da slobodno izraze svoju stvaralačku energiju, da neometano raspravljaju i o pitanjima koja su u nekim drugim sredinama ostala tabui.

I ove godine, na 51-ovom po redu MESS-u naći će se projekti u kojima zajednički, na tekstovima pisaca iz jedne zemlje rade autori iz druge, a sve sa ansamblima iz treće, ili četvrte.

Prebrojavanje i pokazivanje prstom te vrste u ovoj umjetnosti više nije bitno. Nije ni izazov za samozvane čuvare „poretka stvari”, osim ako ne zaluta neki patuljak sa početka naše priče. Srećom, i on će radije trbuhozborom, nego naglas.

MESS je sasvim nalik svom lideru, Dini Mustafiću, reditelju koji je među prvima krenuo preko granica i radio sa ansamblima iz svih dijelova nekad zajedničkog kulturnog prostora.

„Uvijek sam govorio da vjerujem da je taj prostor organski upućen jedan na druge. Mnogo toga postoji što nas povezuje, a manje nas odvaja. Mislim da je krvavi rat 90-tih dobrim dijelom bio usmjeren i protiv južnoslovenskog kulturnog prostora. Ipak je Hrvatima bilo nemoguće oduzeti Steriju Popovića i Nušića, a Srbima Krležu i Ranka Marinkovića. Pisci, knjige, muzički koncerti, likovne izložbe su prvi koji su srušili nove administrativne granice, nove državne barijere. Počele su se kulturne relacije uspostavljati mnogo prije, nego su se počele uspostavljati diplomatske relacije. Kultura će sasvim sigurno da odigra onu prvu, najvažniju ulogu, bez koje nema dimenzije budućnosti - a to je pomirenje i isključenje te iste“, kaže Mustafić.

Slobodna Evropa (http://www.slobodnaevropa.org/content/tema_sedmice_teatar_saradnja_balkan_bih/24338539.html)

Zatvara se Bijenale savremene umjetnosti u Konjicu

Prvo Bijenale savremene umjetnosti D-0 ARK Underground – "TIME MACHINE" – No Network bit će zatvoreno 27. septembra, tačno četiri mjeseca nakon otvaranja.

Umjetnička postavka ipak ostaje u Objektu D-0 u Konjicu, a organizatori već najavljuju aktivnosti za pripremu sljedećeg ciklusa.

U toku četiri mjeseca, kroz Titovu atomsku ratnu komandu prošlo je oko 10.000 poklonika savremene umjetnosti i onih koje je radoznalost dovela u Konjic da pogledaju nekada najveću i najstrožije čuvanu vojnu tajnu bivše države.

Mediji iz cijelog svijeta izvještavali su o Bijenalu. New York Times je od dana otvaranja tri puta pisao o Bijenalu. Herald Tribune, BBC, SAT3, ZDF, ABC, ORF, ART Mountly, Hocaido Shimbun, La Republica, Corrierre della Serra, Huriet Daily, Haber, DW kao i brojni regionalni i domaći mediji pisali su i emitirali priloge o Bijenalu.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110925051)

Egipatske noći u Sarajevu

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110925083.1_mn.jpg

Ambasada Arapske Republike Egipat i ambasador Karim Sharaf u saradnji sa Federalnim ministarstvom kulture i sporta organizovala je kulturnu manifestaciju "Noći Egipta u Sarajevu" koja je održana ovog vikenda na Trgu djece Sarajeva, ispred BBI Centra.

Manifestacija je obuhvatila izložbu fotografija iz života Egipćana, video prezentaciju turizma u Egiptu i nastup egipatske folklorne grupe "Altanura".

Svi sadržaji upriličeni su u velikim šatorima, koji su bili postavljeni na platou ispred BBI Centra, a folklorna grupa je imala nastup ispred šatora uz učešće publike.

Egipatska ambasada je izrazila nadu da će ova manifestacija ojačati emotivne i bratske veze između dvije zemlje i naroda.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110925083)

Hadžiomerspahić: Nedopustivo je da Ars Aevi zavisi od pojedinaca

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/110926102.1_mn.jpg

U Art Depo-u Ars Aevi u sarajevskoj Skenderiji u utorak je održana press konferencija na kojoj je generalni direktor Ars Aevija Enver Hadžiomerspahić predstavnicima medija uručio dokument "Trijumf ili ubistvo projekta Ars Aevi".

Dokument, koji je 12. septembra zvanično dostavljen odgovornim predstavnicima političkih stranaka SDP i SDA, ilustruje izvore opstruktivnog djelovanja na zaustavljanju razvoja Projekta Ars Aevi.

U jednostavnoj formi ovaj dokument govori o neopravdanom nesrazmjeru vrijednosti koje je Ars Aevi donio Sarajevu i BiH, i odnosa odgovornih ličnosti svih administrativnih nivoa, općina Sarajeva, Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Federacije BiH prema donosiocima ovih ostvarenja i prema razvojnim planovima Projekta Ars Aevi.

U toku konferencije direktor Ars Aevi je istakao da je cilj njegove posljednje osobne inicijative da još jednom pozove odgovorne ličnosti koji su prepoznali vrijednosti Projekta Ars Aevi na javno iskazivanje kolektivnog stava i potvrđivanje kolektivne odgovornosti za sudbinu ovog projekta koji posjeduje visoke kulturne, promotivne i razvojno-ekonomske potencijale.

U procesu i kontekstu dogovora o ostvarenju faza izgradnje muzeja najpoznatijih umjetnika svijeta prema projektima dobitnika nagrade Pritzker Renza Piana, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, neprihvatljivo je, neprofesionalno i neozbiljno, dopustiti da i dalje budućnost projekta Ars Aevi ovisi o personalnoj odluci pojedinaca, načelnika, gradonačelnika, ministara ili premijera, kojima se, u toku njihovog četverogodišnjeg mandata, ovaj projekt osobno dopada ili ne, koji ga iz različitih motiva ne prihvataju i koji zvanično preuzete obaveze ne izvršavaju, saopćeno je iz direkcije Ars Aevi.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/110926102)

Evropski fondovi spas za bh. kulturu


Institucije kulture u BiH imaju mogućnost da ravnopravno sa svim članicama Evropske unije apliciraju za projekte koji se finansiraju iz evropskih fondova. Međutim, mnogima smetnju za pisanje projekata predstavlja to što ih je dugogodišnja nebriga države dovela u situaciju da manje brinu o svojoj kulturnoj djelatnosti, a više o tome kako da plate režije i da ne stave katanac u bravu.

Predstavnici svijeta kulture u Bosni i Hercegovini kao šansu za izlaz iz grcanja sa margina javnih dešavanja vide upravo izlazak na kulturnu scenu Evrope i pristupanje evropskim fondovima. Takva mogućnost dobijena je krajem prošle godine kada je Bosna i Hercegovina potpisala Memorandum o razumijevanju sa Evropskom komisijom o pristupanju evropskom fondu „Kultura 2007.-2013.“

U nepunu godinu dana tri institucije iz BiH su zvanično aplicirale i odobreni su im projekti iz tog evropskog fonda. Predstavnik kontakt-tačke za program „Kultura“ pri državnom Ministarstvu civilnih poslova Edin Veladžić ističe da je najbitnije što je taj program Bosnu i Hercegovinu uključio u kulturne tokove Evropske unije ravnopravno sa svim njenim članicama.

„Isto kao što je Šengen otvorio prostor da ljudi putuju, tako je kroz program „Kultura“ otvoren prostor za kulturne organizacije „putuju“ – i oni kao kulturni radnici, ali i njihov proizvod da može da cirkuliše evropskim prostorom. U ovom segmentu one su potpuno izjednačene i ravnopravne, konkurišu na jednu adresu, svi konkurišu sa svojim projektima u Brisel. U tom smislu nema nikakvih ni prednosti ni slabosti u odnosu na bilo koju drugu instituciju kulture iz bilo koje druge zemlje članice evropskog programa „Kultura“, 27 zemalja članica EU“, objašnjava Veladžić.

Veladžić kaže da je toku provođenje kampanje u gradovima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine da se pokušaju animirati institucije kulture na prijavljivanje projekata. Ukupan fond za period od 2007. do 2013. godina iznosi oko 400 miliona evra, a Evropska unija godišnje za potrebe programa „Kultura“ odvoji 50 miliona evra. Godišnje je i u Bosni i Hercegovini otvoreno nekoliko poziva za projekte. Najviše zainteresovanih je trenutno za projekte kulturne prekogranične saradnje, kaže Veladžić.

„Uglavnom se radi o sufinansiranju. Nigdje nema stopostotnog finansiranja. Uglavnom ide 50 posto, u nekim projektima to ide i do 80 posto. Evropska unija sufinansira projekte do 50 posto, dok ostalih 50 posto sufinansiraju institucije koje zajednički apliciraju za projekte. U pravilu se radi o saradnji sa partnerima iz drugih država, iz država koje participiraju u programu „Kultura“, tako da taj kulturni proizvod, ako smijem tako reći, on prelazi granice više država da bude dostupan javnosti ne samo u jednoj zemlji, nego u više njih“, kaže on.

Na rubu egzistencije

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske jedna od institucija iz Bosne i Hercegovine kojoj je odobrena projektna aplikacija u vrijednosti od 20 hiljada evra. Direktorica te ustanove Ljiljana Petrović-Zečić navodi da se radi o projektu bibliotečke digitalizacije čiji je nosilac Velika Britanija, a u dvogodišnju realizaciju uključene su i Hrvatska, Turska, Grčka, Srbija i Poljska.

„Ono što je za nas u tom projektu značajno jeste da Nacionalna i univerzitetska biblioteka RS učešćem u tom projektu dobija mogućnost da sve ono što se digitalizuje po propisanim standardima Evropske unije postaje direktno dio repozitorijuma evropske digitalne biblioteke Europeana“, navodi Petrović-Zečić.

No, slaba briga države o kulturi dovela je mnoge ustanove na rub egzistencije zbog čega su praktično onemogućene da učestvuju u vangraničnim projektima. Tako je nedavno zbog nedostatka novca zatvorena Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, a za ostvarivanje egzistencijalnog statusa bori se i Zemaljski muzej BiH.

„Institucije koje imaju riješen status imaju zadatak da kroz različite fondove, konkurse i td. traže sredstva, apliciraju za projekte , osmišljavaju svoju djelatnost i rad. Međutim, kod nas su sasvim druge kategorije. U nas je pitanje da li možemo sljedeći mjesec platiti struju, hoće li nam isključiti telefon ili neće, imamo li dovoljno kertridža, papira i slično. To su tragične stvari. To je za nas trenutno, blago rečeno, gotovo pa i nemoguće aplicirati na takve projekte“, kaže direktor Muzeja Adnan Busuladžić.

Ljiljana Petrović-Zečić mišljenja je da kultura u Bosni i Hercegovini neće napredovati ako se bude oslanjala samo na domaću podršku.

„Mislim da će za budućnost kulture biti osnovno rješenje, jedino i moguće, apliciranje za projekte. Tu se već rađaju mnoge ideje kako se povezati. Naime, vrlo je bitno da dođe do povezivanja zemalja, a onda samim tim i ulazak u te velike evropske projekte. To je jedini način da dođemo do sredstava. Naravno, mislim da nećemo moći da se sad uzdamo u neka velika sredstva od našeg resornog ministarstva.“

Pojedini predstavnici kulturne scene kritikuju i inertnost domaćih kulturnih institucija što je doprinijelo da mnogo više sredstava za projekte ode u Hrvatsku ili Sloveniju, gdje su predstavnici gotovo svih oblasti kulture izuzetno uvezani i organizovani, a shvatili su i značaj evropskog programa „Kultura“.

Osnovni cilj Evropske unije kroz taj fond i jeste poboljšati evropsko kulturno područje utemeljeno na zajedničkoj kulturnoj baštini jačanjem saradnje između kulturnih stvaratelja korisnika i institucija


Slobodna Evropa (http://www.danas.org/content/kultura_u_bih_pomoc_evropskih_fondova/24346568.html)

Srđan Šarenac najbolji reditelj na festivalu u Kirgistanu


Bosanskohercegovački reditelj Srđan Šarenac osvojio je nagradu za najboljeg reditelja na Međunarodnom festivalu "Bir Duino Kyrgyzstan" u Biškeku u Kirgistanu.

Kako su istakli članovi žirija Šarenac je u filmu "Selo bez žena" vještom režijom i uz veliku dozu humora majstorski prikazao temu Srba samaca koji pristaju da ožene "neprijatelje" Albanke.

U međunarodnoj konkurenciji prikazan je 21 film, a izdvojili su se filmovi prikazani na berlinskom filmskom festivalu "Kongo u 4 akta", "Vodka Factory", te "Ružičasti Sari" rediteljke Kim Longimoto.

Film "Selo bez žena" je do sada prikazan na 25 međunarodnih festivala i dobitnik je šest nagrada. Uvršten je u selekciju INPUT - najboljih 80 filmova iz cijelog svijeta koje finansiraju javne televizije. Premijerno je prikazan na najvećem festivalu za dokumentarne filmove IDFA u Amsterdamu, a u Srbiji je prikazan na festivalu Slobodna zona u novembru prošle godine.

"Selo bez žena" je film o braći Janković, posljednjim stanovnicima sela Zabrđe, neženjama u 30-im godinama koji kreću u potragu za nevjestama iz Albanije.

Braća Janković imaju 70 ovaca, sedam pasa i pjevca. Sva trojica žive u Zabrđu gdje ženska noga nije kročila poslednjih 15 godina.

Film prati komična nastojanja najstarijeg brata Zorana (35) da pronađe albansku nevjestu i spasi selo od nestanka.

U susjednoj Albaniji situacija je obrnuta, svi muškarci otišli su na rad u Grčku i žene su ostale same. Iako su sva trojica ratovali protiv Albanaca sada su u prilici pružiti ruku pomirenja "neprijatelju".


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111003133#)

Izložba likovne kolonije "Hercegovina 2011-Počitelj"

U sarajevskoj galeriji Preporod večeras je otvorena Četvrta izložba Internacionalne likovne kolonije "Hercegovina 2011 - Počitelj".
PočiteljNa izložbi su izložena su 32 djela u tehnici ulje na platnu i jedna fotografija.

Autori čija djela su izložena su: Dijana Arslanova (Rusija), Mirsada Baljić (BiH), Tuncay Bayar (Turska), Seyo Čizmić (BiH,SAD), Šemsa Gavrankapetanović (BiH,Srbija), Ćazim Hadžimejlić (BiH), Nilufer Inandim (Kipar), Gwen Jones (Velika Britanija), Amra Kozić (BiH), Branka Marić (Srbija), Mehmed Muratović (BiH), Edin Numankadić (BiH), Mustafa Skopljak (BiH), Mehamed Slezović (Srbija), Anne-Martine van Voorst (Holandija) i Hasan Zeybek (Kipar).

"Svi autori su boravili u Počitelju koji je i osnovna tema ovogodišnje kolonije. Vi u Počitelju možete slikati kamen, šipak i one prekrasne dijelove starog dijela grada obasjene hercegovačkim suncem - sve se to stopilo na paletama, pomiješalo u boje i nastala su ova djela", istakla je Mirsada Baljić, voditelj galerije Preporod.

Pokrovitelj ove izložbe je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Izložba traje do 12. oktobra.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111005149)

Sarajevo je u središtu interesa Evrope


U sali Gradskog vijeća Sarajeva danas je održana sjednica Izvršnog odbora za kandidaturu Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine na kojoj je prihvaćena informacija o radu odbora između dvije sjednice.

Izvršni odbor je razmatrao i prihvatio informacije o susretima sa predsjedavajućom Komiteta za kulturu i edukaciju Evropskog parlamenta Doris Pack i direktorom za kulturu Vijeća Evrope (ranijim direktorom Evropske kulturne prijestolnice Glazgov i Brisel) Robertom Palmerom.

U radu sjednice IO učestvovala je i predsjednica Organizacionog odbora Tatjana Ljujić Mijatović, zamjenica predsjednika GV Grada Sarajeva, koja je istakla da se projekt uspješno razvija, uprkos svim teškoćama i da je aktivnost na kandidaturi Sarajeva izuzetno važna za grad Sarajevo i našu zemlju.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof.dr Faruk Čaklovica obavijestio je učesnike sastanka da je Senat Univerziteta u Sarajevu odlučio da svih 25 članica sa svojim kapacitetima učestvuju u podršci kandidaturi Sarajeva za Evropsku kulturnu prijestolnicu 2014.

Zaključujući sjednicu predsjednik Izvršnog odbora za kandidaturu Sarajeva Ibrahim Spahić naglasio je da je ovo projekt koji pripada svim građanima naše zemlje i uistinu na najbolji mogući način promovira umjetnost i kulturnu baštinu Sarajeva i BiH u Evropi, saopćeno je iz Projekta Sarajevo Evropska prijestolnica kulture 2014.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111006097)

Podrška protestu za spas Ars Aevi


Trećem danu javnog protesta - performansa direktora Ars Aevi Envera Hadžiomerspahića, u znak podrške prisustvovao je v.d. generalnog direktora Centra Skenderija Alija Isović.
"Svima je poznato da je projekt Ars Aevi nastao u ratnim godinama u ovim prostorima naše Skenderije. Projekt se također razvijao sve vrijeme, evo već devetnaest godina, u prostorima Centra Skenderija i došao do ovog stepena da se, zavisno od ispunjenja određenih uslova, može otvoriti opet u prostorijama Skenderije sve do konačnog preseljenja u svoje prostorije. Mislim da je to planirano 2014. godine", istakao je Isović.

Dodao je kako se "naš javni interes proklamovan od Skupštine Kantona, osnivača Centra Skenderija, da omogućimo razvoj sportskih i kulturnih aktivnosti, najbolje referira upravo u podržavanju ovoga projekta savremene umjetnosti Ars Aevi".

"Nekad, u boljim ekonomskim uslovima, bilo nam je lakše da podržavamo ovaj projekat jer troškovi su nemiovni u podržavanju ovakvih manifestacija. Međutim, i danas, mi smo zaista ponosni da smo nekakav stub, jedan od glavnih stubova u opstanku ovoga Muzeja savremene umjetnosti i nadamo se da će baš do svog konačnog preseljenja u vlastite prostorije, lokalne, kantonalne i državne vlasti naći rješenje da se upravo ovdje otvori ovaj muzej i da bitiše do konačnog preseljenja".

Druga faza protesta trajat će 40 dana do 17. novembra, svaki dan u podne ispred zaključanih vrata Kolekcije Ars Aevi na platou Centra Skenderija.



Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111010093)

Evropska prijestolnica kulture: Mexico City podržao Sarajevo


"Mexico City podržava Grad Sarajevo u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.godine", navedeno je

Gradonačelnik Mexico City-a Marcelo Ebrard Casaubon uputio je gradonačelniku Sarajeva Aliji Behmenu pismo podrške kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine.

„Mexico City podržava Grad Sarajevo u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.godine, jer je Sarajevo središte i raskrsnica kultura, civilizacija i religija svijeta. Sarajevo je u središtu zemlje u kojoj se ostvaruju povjesni događaji čije značenje neposredno utiče na modernu historiju Evrope i svijeta. To je jedinstveni grad povijesti, kulture, umjetnosti i otvorenosti za sve generacije i sve različitosti.

Grad prijatelj koji je kroz svoju savremenu povijest kao i proteklih stoljeća predstavljao jedinstven spoj srednjoevropske, jugoistočnoevropske, te balkanske i mediteranske kulture. Posebnu vrijednost Sarajeva u svim vremenima, pa i najtežim za grad i njegove stanovnike, predstavljaju napori na obnavljanju svojih vrijednosti zahvaljujući bogatoj kulturno-historijskoj baštini, oslonjenosti na regiju, na izgradnju čvrstih veza sa evropskim i svjetskim gradovima kao jedinstvena prijestolnica mira i suživota.

Sarajevo je ne samo simbol već istinski interkulturalni grad što tituli evropskog kulturnog centra daje posebno značenje i zato što smo uvjereni da će dodjela titule kulturne prijestolnice Evrope samo potvrditi ono što danas prepoznajemo u Sarajevu, kroz našu zajedničku saradnju na projektima razvoja i stvaranja novih vrijednosti i novih urbanih zajednica“, navodi se u pismu podrške gradonačelnika Mexico City-a.


Sarajevo-X (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/58478-evropska-prijestolnica-kulture-mexico-city-podrzao-sarajev.html)

Podrška članova grupe Indexi projektu Ars Aevi


Osmom danu javnog protesta - performansa Envera Hadžiomerspahića, direktora Ars Aevi, u znak podrške prisustvovali su članovi grupe Indexi Fadil Redžić, Ranko Rihtman, Nenad Jurin i Miroslav Šaranović, saopćeno je iz Projekta Ars Aevi.
Enver Hadžiomerspahić"Enjo me je oduševio svojim ogromnim entuzijazmom, energijom i čudom koje je uložio u ovaj predivni projekt. Jedino što hoću reći - želim da i u budućnosti sve zapreke koje su pred njima prevaziđe i da izađemo, on i kultura sarajevska, kao pobjednici nad lošim stvarima koje se dešavaju u ovom okruženju", izjavio je Fadil Redžić.

Ranko Rihtman je kazao kako je pitanje vremena kada će ljudi, koji mogu eventualno ući u historiju i pomoći da se ovaj projekt realizira i dobije format koji zaslužuje, shvatiti koliko oni i cijela sredina mogu da dobiju ovakvim jednim projektom i šta znači pretvoriti Sarajevo u stvarni, a ne privremeni centar kulture.

"Kada te strukture shvate koliko to može da pomogne svima, koliko to može da doprinese, tada mislim tada će sve skupa da dobije na jačini. Želim od srca da se to što prije desi i da naše Sarajevo konačno dobije mjesto koje mu pripada", izjavio je Rihtman.

"Ako su već najpoznatiji svjetski umjetnici darovali ovom gradu ovakva svoja najbolja djela, zar ćemo dozvoliti da ta djela ostanu u jednom depou ili ćemo omogućiti da dobiju svoj dom i da budu stalno izloženi za ovaj grad, za ovu državu, pa i za cijeli svijet", pitao je Nenad Jurin.

Miroslav Šaranović je pozvao sve prijatelje i umjetnike da se pridruže ovakvoj jednoj inicijativi, koja je zapravo jedan "ogroman rad od desetak, dvanaest godina".


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111015060)

Gradonačelnica Genove podržala kandidaturu Sarajeva


Gradonačelnica Genove Marta Vincenzi uputila je gradonačelniku Sarajeva Aliji Behmenu pismo podrške kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine.
Sarajevo"Grad Genova podržava Grad Sarajevo u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine, jer je Sarajevo središte i raskrsnica kultura, civilizacija i religija svijeta. Sarajevo je u središtu zemlje u kojoj se ostvaruju povjesni događaji čije značenje neposredno utiče na modernu historiju Evrope i svijeta. To je jedinstveni grad povijesti, kulture, umjetnosti i otvorenosti za sve generacije i sve različitosti, koji u sebi povezuje utjecaje civilizacija evropsko-mediteranskog podneblja u kojem se posebno izdvaja prisutnost svjetskih civilizacija, religija, i način života njegovih građana", kaže u svom pismu gradonačelnica Vincenzi.

Gradonačelnica Genove dalje ističe da je Sarajevo ne samo simbol, već istinski interkulturalni grad što tituli evropskog kulturnog centra daje i posebno značenje i zato je uvjerena da će dodjela titule kulturne prijestolnice Evrope samo potvrditi ono što ona prepoznaje u Sarajevu, kroz zajedničku saradnju na projektima razvoja i stvaranja novih vrijednosti i novih urbanih zajednica, saopćeno je iz Gradske uprave Grada Sarajeva.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111019080)

Vapaj čelnika državnih kulturnih institucija na rubu propasti

I ptice na grani znaju nabrojati sedam kulturnih institucija od državne važnosti koje su na rubu egzistencije zbog nebrige upravo države. O problemima Zemaljskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteke BiH, Historijskog muzeja BiH brinu se i na njih ukazuju još samo mediji.

- Apeliramo i molimo Vas da, u okviru Vaših ingerencija i autoriteta, po hitnom postupku pokrenete proceduru dodjele sredstava za redovno funkcioniranje ovih institucija iz budžeta BiH, kako bi bila izbjegnuta izvjesna mogućnost slučaja Umjetničke galerije BiH, odnosno da se zatvori i preostalih šest institucija, koje preživljavaju posljednjim atomima snage. Odgovornost za očuvanje i opstanak kulturnog naslijeđa je u Vašim rukama - riječi su koje su direktori ovih institucija četvrtog oktobra uputili najvišim državnim institucijama.

Milionski iznosi

Do danas, kažu nam, nisu dobili povratnu reakciju. U tom muku, tišini, ignoriranju... preživljavaju i mole za milost. A ruke od svega ne mogu dići jer shvataju vrijednost nacionalnog blaga koje čuvaju, a koje je u skladu s UNESCO-ovim konvencijama i kulturna baština čovječanstva.

- Muzej se urušava svake godine sve više. Građa je smještena u neadekvatnim prostorima. Da imamo finansijskih sredstava, pustili bismo plin, ali, ovako, grijemo samo tri prostorije. Papir koji je star 150 godina teško da će u ovakvim uvjetima opstati. Šteta je velika, a historija BiH se čuva upravo u Historijskom muzeju. Vrijednost zbirki koje mi posjedujemo ne može se procijeniti, to su milionski iznosi - kaže direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac.

Ništa bolja situacija nije ni u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. I oni imaju problema s grijanjem, plaće nisu primili mjesecima, i čekaju na grant iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

- Sada je već oktobar i ne vjerujem da će u ovoj godini biti raspisan konkurs za dodjelu sredstava. To je već političko pitanje. Nažalost, nama je ostala samo još nada. Prije 15 dana poslala sam pismo Sredoju Noviću, ministru civilnih poslova BiH, u kojem sam ga pitala za sredstva, te mu prenijela informaciju koju je tražio da li će Muzej obilježiti 50 godina od dobivanja nagrade Ive Andrića. Mi smo pripremili izložbu, ali nemamo sredstava da je realiziramo. Šturo mi je odgovorio da on ne može pomoći jer budžet nije usvojen i Ministarstvo nema para - kaže direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Medhija Maglajlić.

Davljenik i slamka

Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica, svjestan situacije, tvrdi da se grantu ne nada, jer zna da ga nema. Kaže da je njima najgore jer, za razliku od drugih ustanova, oni moraju nabaviti potreban materijal da bi napravili proizvod - knjigu na Brajevom pismu, ili je snimiti na CD.

- Vlastiti prihod ove biblioteke jeste nula maraka, jer nemamo članarine, a troškova ima milion. Naši vrli ministri, pogotovo oni koji dolaze iz RS, svoje kulturne potrebe zadovoljavaju u nekom selu, i ne zanimaju ih bh. institucije, jer su napravili sedam ili 10 sličnih. U pat-poziciji smo - kaže Pleh.

Da situacija bude još gora, direktori ovih institucija su se našli u začaranom krugu. Ne mogu nikoga ni tužiti jer, iako im je prema rođenju BiH majka, ona ih nije preuzela, dakle nije uzela osnivačka prava nad njima.

- Kako je Vijeće ministara donijelo privremenu odluku o finansiranju za potrebe vlastitog funkcioniranja, na isti način može transferirati sredstva za nas, kao i prošle godine, kako bismo nastavili s radom. Ne dogodi li se to, sigurno stavljamo ključ u vrata. Mi smo davljenici koji se hvataju za slamku - kaže predstavnica ove biblioteke Bedita Islamović.

Direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović ističe da je prestrašno to što im je urađeno. Oni čuvaju nacionalno dobro, prvih 40 igranih filmova nastalih u BiH, čija je vrijednost također neprocjenjiva.

Ministarstvo: Nema budžeta, nema novca

- Ministarstvo može raspolagati samo budžetskim novcem, a kako nema budžeta, nema ni novca. Budžet nije usvojen, parlamentarci nisu raspravljali o njemu, pa tako ni o grantovima za kulturu. Konkurs će biti raspisan onog momenta kada bude usvojen budžet i kad Parlament odobri grant za kulturu - kazala nam je glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova Zorica Rulj.

Pomoć za Seida Porića

Teška situacija koja je zadesila Historijski muzej BiH odrazila se na njegove uposlenike. Osim neredovne plaće, portir ovoga muzeja Seid Porić pao je na postelju. Posljednje dane života provodi u nezavidnim uvjetima, a njegove kolege zbog nemogućnosti da mu pruže pomoć mole ljude dobre volje da mu makar posljednje dane olakšaju. Oni koji žele pomoći Poriću mogu se obratiti uposlenicima Historijskog muzeja.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/60153-vapaj-celnika-drzavnih-kulturnih-institucija-na-rubu-propasti-molimo-za-milost.html)

Gradonačelnica Genove podržala kandidaturu Sarajeva




Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111019080)

Zna li neko kako se ovo boduje, od koliko gradova smo dobili podrsku i koliko jos glasova nam treba da bi dobili ovo priznanje?

Spahić nominiran za predsjednika Foruma Evropa kultura


Direktor Međunarodnog festivala Sarajevo “Sarajevska zima” Ibrahim Spahić nominiran je za predsjednika Foruma Evropa kultura na sjednici Generalne skupštine te asocijacije koja je održana u predstavništvu Evropske komisije u Briselu.
Ibrahim SpahićDosadašnji predsjednik i osnivač Foruma Gabriel Fragniere imenovan je počasnim predsjednikom asocijacije, koja ima za cilj ukazivati na važnost različitosti kultura u formiranju novog evropskog identiteta.

U prijedlogu za izbor Spahića za predsjednika ove evropske asocijacije, Fragniere je naglasio kako je Spahić, između ostalog, inicijator projekta "Sarajevo - Evropski kulturni centar" 1993./1994., inicijator i koordinator projekta "Sarajevo-prvi interkulturalni centar Evrope 2003-2004, te je organizirao prvi Interkulturalni forum Vijeća Evrope 2003. godine, a bio je i predsjednik X Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana 2001. i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije Bijenala mladih umjetnika Evrope i Mediterana 2001. - 2006.

Pošto je usvojen izvještaj i izabrani novi članovi Izvršnog odbora asocijacije, Spahić će na narednoj sjednici Generalne skupštine početkom 2012. godine predložiti program zajedno sa rekonstrukcijom organa i tijela asocijacije, kada će biti izabran predsjednik i novi organi Foruma.

U prigodnom obraćanju Spahić je naglasio potrebu da se u organe Foruma uključe mladi intelektualci i umjetnici iz svih evropskih regija čime će asocijacija biti još snažnija u promoviranju evropskih vrijednosti i biti partner vladinim i nevladinim organizacijama u Evropi i svijetu u ostvarivanju novih odnosa u kulturi i pravu svakog evropskog građanina na kulturu, saopćeno je iz Press službe Sarajevske zime.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111020049)

Zna li neko kako se ovo boduje, od koliko gradova smo dobili podrsku i koliko jos glasova nam treba da bi dobili ovo priznanje?

to je samo potpora, jedini koji mogu odluciti su u Evropskoj Komisiji...

to je samo potpora, jedini koji mogu odluciti su u Evropskoj Komisiji...

Ahaaa, kontam, hvala na info :okay:

MVP PODRŽAVA KANDIDATURU SARAJEVA
22.10.2011


http://tvsa.ba/img/news/615x340/9254.jpg


Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVPBiH) podržava sve inicijative koje promoviraju Bosnu i Hercegovinu u svijetu, saopćeno je danas iz ovog ministarstva u povodu "zluradih napisa i ilegalno pribavljenih i objavljenih dokumenata Ministarstva vanjskih poslova BiH u nekim medijima o dodjeli naziva Sarajevo kulturna prijestolnica Evrope".

„Podsjećamo da su inicijativu Sarajevo kulturna prijestolnica Evrope 2014. godine pokrenule nevladine organizacije, a prihvatilo Gradsko vijeće Sarajeva 2008. godine, nakon čega je Evropski parlament u maju 2011. godine usvojio rezoluciju, kojom je ova inicijativa podržana“, podsjeća se u saopćenju.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH, u okviru svojih nadležnosti, između ostalog, prati i rad institucija EU, u ovom slučaju Evropskog parlamenta, a posebno kada je fokus rada ovog parlamenta Bosna i Hercegovina.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH podržava sve inicijative koje afirmiraju Bosnu i Hercegovinu u svijetu, kao što je ova, čijom bi se realizacijom Bosna i Hercegovina 2014. godine našla u centru evropske i svjetske pažnje.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH će nastaviti, kroz diplomatske aktivnosti, pružati punu podršku ovoj i sličnim inicijativama, kaže se u saopćenju.

(Fena)

Turska donirala 160 knjiga Univerzitetskoj biblioteci BiH


U uredu savjetnika za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u Sarajevu jučer je potpisan Protokol o donaciji knjiga za Nacionalnu i Univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine.
Foto: IlustracijaPotpisnici su direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina i turski ataše za kulturu i turizam Cengiz Aydin.

Donacija je u okviru projekta turskog ministarstva za kulturu i turizam "U svakoj državi jedna turska biblioteka“.

Riječ je o 160 prestižnih izdanja na različitim jezicima, turskom, engleskom, njemačkom i francuskom, u kojima su sadržani historija, književnost, umjetnost i kulturno nasljeđe Turske. Među njima je veliko četvorojezično izdanje knjige "Arhitektura Osmanskog carstva“.

Ismet Ovčina, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke u Sarajevu, rekao je da je ona od danas bogatija za važni kutak o prijateljskoj državi.

"Projekt 'U svakoj državi jedna turska biblioteka' je nosilac razvoja kulturne saradnje s drugim zemljama. Smatramo da će ova donacija biti veoma korisna za bliže upoznavanja turske kulture, arhitekture, historije i umjetnosti“, kazao je Cengiz Aydin, ataše za kulturu i turizam Republike Turske.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/clanak/111022011)

Koprodukcije šansa za opstanak bh. filma


Bosanskohercegovačka kinematografija može se pohvaliti kako je među najnagrađenijim na zapadnom Balkanu. BH autori osvojili su od 90-ih i Oskar i Feliks, pobijedili u Berlinu, ranije u Canu i Veneciji. Posljednje ostvarenje oskarovca Danisa Tanovića bio je Cirkus Columbija.

Danas BH kinematografija, kao uostalom i ukupna kulturna djelatnost, kleca pod teretom besparice, a filmski se radnici, s različitim uspjehom doduše, dovijaju da prežive i požive. Uglavnom, a zavisno od trenutačne kurentnosti, različito i ocjenjuju stanje u ovdašnjoj kinematografiji.

Veoma uspješna selektorica regionalnog programa Sarajevo film festivala, Elma Tataragić, inače glavna sekretarka Udruženja filmskih radnika BiH-a, smatra kako nema previše razloga za brigu.

„Na programu u okviru Sarajevo film festivala, koji organizira Udruženje filmskih radnika, a to je BH film festival, prikazali smo 61 ostvarenje i to su filmovi koji su snimljeni od prošle godine u avgustu do ove godine u julu. Dakle, u samo 12 mjeseci“, navodi Elma Tataragić.

Iskusni režiser Nenad Dizdarević, inače profesor na filmskoj Akademiji, ponudiće jedno oprečno mišljenje:

„Nikakav konkurs od strane Fondacije za kinematografiju nije objavljen već više od godinu dana i nijedan igrani film nije snimljen. Postoje očigledno problemi i neka želja da se spriječi dalji razvoj kinematografije u BiH.“

„Naša produkcija nije tako stabilna kao produkcije u drugim državama. Recimo 2008. godine smo imali samo dva filma, 2009. ponovo nismo imali nijedan, a 2010. godine smo imali četiri filma. Ove godine ne bih rekla da nismo imali nijedan zato što smo imali nekoliko igranih filmova u koprodukciji“, tvrdi, pak, Elma Tataragić.

Novca nizašto nema

Mada se baš i ne slažu, ispada kako su naši sagovornici i jedno i drugo - u pravu. Ko se snađe njemu valja, ko ostane kratkih rukava, neka pati. Jedno je istina, Fondacija za kinematografiju još nije ni objavila konkurs, a godina je na izmaku. Zašto je tako, niko ne može s previše argumenata tvrditi, osim ako se ne povinuje saznanju kako novca nizašto nema, a za kulturu ponajmanje.

Koliko sam čuo, ono o čemu se govori je pitanje nekih sukoba interesa, ali ništa to neopravdava da se neobjavljuju konkursi i da se jednostavno učini jedan korak naprijed“, navodi Nenad Dizdarević.

Ipak, ko hoće da preživi, možda čak i doslovno, mora se dovijati na najrazličitije načine. Refresh je najvitalnija producentska kuća u BiH, a i za nju su vezani najgledaniji igrani projekti ovdašnje kinematografije. Prvi čovjek, i sam provjereni režiser, Ademir Kenović kaže:

„Mi smo prisiljeni da se bavimo raznim stvarima, pored toga što pokušavamo praviti igrane filmove. Radimo kratke filmove, radimo industrijske filmove, radimo reklame, radimo promocije, radimo razne stvari u medijima da bismo mogli preživjeti. Nažalost, mi nemamo rezerve od pravljenja jednog igranog filma, kao što ga imaju u drugim zemljama, da bi mogli na miru spremati drugi ili treći film.“

Ipak, nije sve posve bez izgleda. Bosanskohercegovačka kinematografija je, čak i kad bi se angažovali svi finansijski potencijali koje je država voljna dati, presiromašna da bi sama opstala na tržištu. Odatle, kaže Kenović, jedina šansa su zajednički projekti:

„Jedino je moguće naći izlaz u udruživanju i regionalnih, i evropskih, i svjetskih sredstava iz svih mogućih izvora. Ne zato što ti ljudi hoće da budu finansijeri, već zato što imaju interesa. To je ono čime se mi jednim velikim dijelom i bavimo.“

Bosanskohercegovački filmski radnici, barem oni sa međunarodno priznatim imenima, barem kratkoročno neće ostati gladni. Kooprodukcioni projekti, sudeći prema trenutačnom stanju, neće izostati. Ali, ima još previše posla da bi kinematografija, kao organizovana djelatnost, stala na čvrste noge i kako bi filmska industrija postala upravo to - industrija, a ne mašinerija za trošenje jedva isprošenog novca.

Generalna sekretarka matičnog Udruženja, Elama Tataragić, nudi recept:

„Ono zbog čega sada produkcija u suštini pati je nedostatak dobrih pravila, dobrih pravilnika, jednog razmišljanja – šta je to bosanskohercegovačka kinematografija u narednih pet godina. Dakle, moramo sada da razmišljamo o onome o čemu najmanje razmišljamo i volimo da razmišljamo, a to je zapravo o Zakonu, o legislativi, o poreskim olakšicama i nekim drugim stvarima koje će nam pomoći da razvijemo našu kinematografiju. Mi kinematografiju ne možemo samo razvijati imajući na umu da imamo, recimo, milion eura godišnje na nekom generalnom nivou za filmove. Mi moramo razmišljati kako da taj milion, koji daje država, postane nešto više, naravno, uz pomoć države i uz pomoć cijelog tog audio-vizualnog sektora.“


Danas (http://www.danas.org/content/tema_sedmice_film_mladi_reditelji_bih/24368023.html)

Konferencija o kulturno-historijskom naslijeđu Srebrenice kroz vijekove


Arheološki muzej "Rimski Municipium“ Skelani-Srebrenica, uz podršku Vlade Republike Srpske i Ministarstva nauke i tehnologije organizovali su danas u Srebrenici međunarodnu naučnu konferenciju o temi “Kulturno-historijsko naslijeđe Srebrenice kroz vijekove”.
SrebrenicaNa ovom skupu predstavljeni su naučni radovi vezani za arheološka otkrića na području općine Srebrenica.

Arheološka istraživanja, obavljena prije tri godine u Skelanima, potvrdila su da se na tom području nalazilo razvijeno antičko naselje. Otkriveni su ostaci arhitekture rimskog grada Municipium Malveziatium s oko 40 metara kvadratnih dobro očuvanih podnih mozaika u ostacima carske palače.

Još su pronađeni ostaci vile rustika i dviju bazilika iz ranohrišćanskog doba, kao i 80 rimskih spomenika te srednjovjekovni stećak.

"Srebrenica je veoma pogodno područje za arheološka istraživanja. Otkrili smo niz nalazišta iz rimskog doba i ona su među najočuvanijim i najznačajnijim na Balkanu“, rekao je mr. Mirko Babić, koji je govorio o temi "Probna arheološka iskopavanja na tri rimska lokaliteta na prostoru Istočnog Osata".

Obratili su se i gosti iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, predstavnici institucija i međunarodnih organizacija i arheolozi iz Srbije i Hrvatske.

O nekropolama stećaka kao dijelu turističke ponude na području općine Srebrenica govorili su direktor Turističke organizacije općine Srebrenica Sead Jahić i kustos u srebreničkom muzeju
Senad Đozić.

"Otkriveni arheološki materijal potvrđuje da je ovo područje, svojim prostranstvom i prirodnim bogatstvima privuklo pažnju rimskih i drugih vladara, koji su na razne načine pokušavali da dopru do Srebrenice i tu počnu trgovinu. Cilj nam je da na konferenciji prikažemo Srebrenicu i njen značaj kroz istorijske tokove na cjelokupan razvoj ovog regiona“, rekao je direktor Arheološkog muzeja "Rimski Municipium“ Skelani Srebrenica Dragić Glišić.

Dodao je da je cilj konferencije razvoj kulturnog turizma, koji će uz banjski, upotpuniti turističku ponudu Općine Srebrenica.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/clanak/111026109)

Generalni sekretar Vijeća Evrope pokrovitelj "Sarajevske zime"


Generalni sekretar Vijeća Evrope Thorbjorn Jagland uputio je danas pismo direktoru Međunarodnog festivala “Sarajevska zima” 2012. Ibrahimu Spahiću, u kojem je naveo da prihvata pokroviteljstvo nad ovim festivalom, saopštio je Pres "Sarajevske zime".

"Ovaj događaj je u cjelosti u skladu sa aktivnostima Vijeća Evrope i sa zadovoljstvom ponovo prihvatam pokroviteljstvo nad Međunarodnim festivalom 'Sarajevska zima'. Zahvaljujem Vam na pozivu da govorim na ceremoniji otvaranja ovog važnog događaja", navodi se u pismu.

Generalni sekretar Vijeća Evrope tradicionalni je pokrovitelj Međunarodnog festivala “Sarajevska zima” od 1993. godine.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/61276-generalni-sekretar-vijeca-evrope-pokrovitelj-sarajevske-zime.html)

Više novca za kulturu omogućit će razvoj talenata


Režiser i direktor East West centra Haris Pašović pozvao je danas nosioce svih nivoa vlasti da u budžetima za narednu godinu planiraju više novca jer je to preduvjet za razvoj kulture, a mladima će omogućiti da razvijaju svoj talent.

"To nam je neophodno da bismo mogli, prije svega djelovati unutar države, da mlade ljude obavijestimo koje su sve dobre mogućnosti za njih u BiH i regionu i da bismo imali sliku o BiH kao civiliziranoj i evropskoj državi", navodi Pašović. Na redovnoj tribini Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi "Čemu kultura" Pašović navodi da rasposloživi podaci pokazuju da je u periodu od 2007. do 2011. godine budžet za kulturu smanjen na federalnom nivou 68 posto i pored zalaganja za tu oblast tadašnjeg resornog ministra Gavrila Grahovca.

Istovremeno, u Kantonu Sarajevo u 2008. godini iznos novca iz budžeta namijenjenog za kultura smanjen je za više od 30 posto što je oko deset miliona KM. Slična situacija je, kaže, i u Republici Srpskoj. Kaže da sve to onemogućava rad institucija kulture, a s druge strane nezavisna produkcija kao najvitalniji dio kulture u BiH pod konstantnim je pritiskom.

"Onemogućeni smo za rad, bilo da je u pitanju teatar, film, vizuelna umjetnost, muzika ili bilo koji drugi vid umjetnosti što je lice ove države", kaže Pašović. S ponosom ističe da BiH ima mnogo mladih i darovitih ljudi koji treba talent da uposle u našu zajedničku korist, ali i da to neće biti moguće ukoliko se nastavi s trendom smanjenja novca iz budžeta za potrebe kulture koja su i onako minimalna.

On je osudio napad na Ambasadu SAD-a u Sarajevu, te naglasio da će biti potrebno "dosta vremena i napora da podsjetimo svijet da to nije BiH."


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/clanak/111030041)

Prva ljubav zaborava nema


http://www.danas.org/video/27356.html

"Gazi Husrev-beže" premijerno u BNP-u Zenica: Glumci iz dva entiteta i tri politička realiteta


U zeničkom Bosanskom narodnom pozorištu vri kao u košnici jer se zatežu konci za premijerno izvođenje predstave "Gazi Husrev-beže" koju prema djelu Džemaludina Latića u produkciji Muftijstva travničkog i BNP-a postavlja Gradimir Gojer.

- Sve je dovedeno do oblika kakav će u četvrtak uvečer vidjeti publika u Zenici, a dva dana kasnije u Sarajevu - kaže Gojer, koji je u zgradi BNP-a "od zore do sumraka".

Inicijator predstave

Scenograf predstave je Marijela Margeta, a kostimografkinja Vanja Popović. Uloga Gazi Husrev-bega povjerena je mladom glumcu Aldinu Omeroviću uz kojeg igra još dvadesetak kolega.

- Ovo je pravi bh. projekt jer sam ostvario svoju zamisao da su glumci iz dva entiteta i tri politička realiteta. Smatram da je tekst politički angažiran za ovo i za svako vrijeme Bosne, jer nam se neke stvari ponavljaju u ciklusima - istakao je Gojer.

Jedan od producenata i inicijatora predstave je Muftijstvo travničko. Tako je muftija Nusret Avdibegović bio redovan na probama, pomno prateći pripreme i stvaranje predstave.

U predstavi, osim Omerovića, igraju Alija Aljović, Izudin Bajrović, Mirsad Tuka,
Muharem Osmić, Duško Bugarin, Vuk Marinić, Slaven Vidak, Adem Smailhodžić,
Mugdim Avdagić, Ištvan Gabor, Muhamed Bahonjić, Haris Burina, Predrag Jokanović, Adis Mehanović, Saša Handžić, Nusmir Muharemović, Lana Zablocki, Snežana Marković, Ljiljana Čekić i Faketa Salihbegović-Avdagić.

Zahtjevan tekst

- Izuzetno sam počastvovan što sam u Gojerovom timu. Tekstovi su veoma zahtjevni, a uloge kompleksne. Vjerujem da će publika do posljednje scene uživati, kako u izvedbi tako i tekstu. Prema mom mišljenju, ovo je veoma značajna predstava i za pozorište, ali i za publiku, građane BiH - kaže glumac Nusmir Muharemović.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/62357-gazi-husrev-beze-premijerno-u-bnp-u-zenica-glumci-iz-dva-entiteta-i-tri-politicka-realiteta.html)

„Sarajevo na raskršću svijeta“ za poboljšanje kulturnog turizma


Bosna i Hercegovina ima jedinstven turistički potencijal, naročito u brojnim kulturno-historijskim znamenitostima.

Samo u Sarajevu čuvaju se artefakti iz različitih perioda, od neolita i srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, do vremena Austro-Ugarske monarhije i postjugoslovenskog razdoblja. Muzeji u bh. prijestolnici čuvaju ovu izuzetnu građu, mada ne bilježe onakvu posjećenost kakvu imaju drugi evropski muzeji. Upravo projektom „Sarajevo na raskršću svijeta“ želi se bolje iskoristiti muzejska ponuda, a time i poboljšati turistička ponuda grada.

Bosna i Hercegovina je prepoznata kao važna turistička destinacija, o čemu svjedoči uzlazna brojka stranih turista koji iz godine u godinu posjećuju ovu zemlju. No, kulturni turizam, kao specifičan oblik turizma koji obuhvata posjete motivisane interesom za kulturno-historijskim nasljeđem, još uvijek ne zauzima primat u bh. turističkoj ponudi. Razlog je nepovezanost potencijala u jedinstveni proizvod.

Toga je svjesna i Evropska unija, pa je obezbijedila 300 hiljada eura iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za projekat „Sarajevo na raskršću svijeta“ kojeg provodi Fondacija Mozaik.

„Kroz implementaciju projekta 'Sarajevo na raskršću svijeta' planirano je zapošljavanje ljudi, otvaranje kuće turizma, potpisivanje memoranduma razumijevanja sa kulturnim institucijama u gradu Sarajevu i kreiranje najmanje tri kulturne rute u sferi kulturnog turizma“, kaže program menadžer Fondacije, Edin Bajramović.

Učesnici projekta, inače predstavnici državnih i kulturnih institucija u Sarajevu, posjetili su Beč, Berlin, Pariz i Rim, te tamošnje hramove kulture. Iz razgovora sa inostranim kolegama, bh. delegacija se upoznala kako to evropske kulturne institucije rade na unapređenju turističke ponude. Recept uspjeha je dobar strateški marketing, pojašnjava Bajramović.

„Prvenstveno, muzeji moraju biti interesantniji. Prošla su vremena kada mi odemo u muzej, nađemo nešto u staklenoj kutiji, pa pored toga piše nešto, mi čitamo taj natpis. Upotreba zvuka u muzejima, upotreba interaktivnih alatki koje se mogu primijeniti da bi to sve zaživjelo, znači – da nama ćilim koji se nalazi na postavci u muzeju, kada pritisnemo dugme, može ispričati priču šta znači ta šara, kako se počeo praviti, i da nam postane sve mnogo interesantnije nego da samo prođemo i vidimo taj lijepi izložak“, objašnjava Bajramović.

Međutim, u Bosni i Hercegovini gdje institucije kulture sredstva dobijaju na kapaljku, teško je uvesti interaktivniju muzeološku ponudu. Ali, i malim koracima bh. muzeji mogu itekako zainteresovati posjetioce.

„Stvari koje smo vidjeli na ovom putovanju i koje bismo mogli da iskoristimo – na primjer, sada se s interneta može skinuti software, napravi se mali snimak dvominutne priče o, recimo, tom ćilimu. Većina telefona sada ima Bluetooth tehnologiju. Možete da dođete do te postavke, kaže vam: 'Uključite svoj Bluetooth, doći će vam priča o ćilimu'. Znači, možemo početi malim koracima.“

U Zemaljskom muzeju godišnje oko 30 posjetilaca

„Sarajevo na raskršću svijeta”, “Umjetnost Sarajeva”, “Tragom starih zanata”, “Religije Istoka i Zapada”, “Tragovima islama”, “Arhitektura Sarajeva”, “Svakodnevni život kroz vijekove” - ukupno sedam turističkih tura kreirala je srbijanska firma „Futurizam“.

Namjera ovih tura je da turiste, obilaskom kulturnih institucija, pobliže upoznaju s identitetom Sarajeva. Licencirani trener „Futurizma“ obučio je devet profesionalnih turističkih vodiča koji će biti zaduženi za interpretaciju kreiranih ruta.

„Ture su praktično zasnovane na trinaest kulturnih objekata koji se nalaze u Sarajevu, rute kreirane kao jednodnevne i dvodnevne, ali ima i onih poludnevnih, za one turiste koji se kraće zadržavaju. Cilj nam je da produžimo boravak turista u Sarajevu, koji je sada jedan, jedan i po dan, i da svo ono bogatstvo kulturnog identiteta Sarajeva prikažemo turistima, što to do sada nije bio slučaj gotovo ni u jednom turističkom proizvodu", kaže stručnjak za turizam, Miloš Ćuruvija.

Najveću muzejsku instituciju - Zemaljski muzej BiH - godišnje posjeti oko 30 hiljada ljudi. Odjeljenja za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke čuvaju unikatnu građu pronađenu na području Bosne i Hercegovine, a tu je i botanički muzej.

Ipak, najveću pažnju posjetilaca Muzeja privlači Sarajevska Hagada, najvrijedniji eksponat u njegovoj kolekciji. Prostorija u kojoj se čuva Hagada multimedijalno je opremljena. Načelnica odjeljenja za etnologiju u Zemaljskom muzeju BiH Lebiba Džeko kaže:

„Mi u našim zbirkama imamo dosta predmeta, ali, napomenuću samo Sarajevsku Hagadu koja je poznata širom svijeta, koja je sama po sebi jedan brend. Ako bih rekla da sam u potpunosti zadovoljna – nisam. Smatram da bi tih posjetilaca trebalo biti puno više, ali, vjerovatno će, uz malo više marketinga i promoviranja toga što mi čuvamo, situacija biti sve bolja i bolja.“

Muzej Sarajeva ima pet depandansi koje oslikavaju način života ljudi koji su gradili identitet grada.

„Najveću posjećenost imaju Svrzina kuća, Muzej Jevreja i Brusa bezistan, dok Despića kuća i Sarajevo 1878.-1918. nemaju takvu posjećenost iz razloga što puno turističkih vodiča nije upućeno kako treba. Ja ne znam jesu li oni s pravom dozvolom ili je nemaju, ali dovode pred muzej nekadašnje Mlade Bosne i ispričaju događaj koji se zbio na ulici, a da ne uvedu posjetioce u sam muzej“, kaže arheolog i viši kustos ove institucije Adnan Muftarević.

Muftarević navodi da Sarajevo, kao i ostali bh. gradovi, trebaju raditi na obogaćivanju turističke ponude, odnosno da iskoriste postojeće resurse.

„Mene najviše smeta to da mi uopšte ne iskorištavamo resurske antičke Ilidže koja je bila rimska kolonija i u to doba veoma posjećena od strane rimskih veterana ili isluženih vojnika zbog termalnih voda. Postoje objekti na Ilidži koji bi se mogli srediti i pripremiti za turističku ponudu.“

Možda će Sarajevo, kao i ostali bh. gradovi, imati u dogledno vrijeme kuće turizma. Do tada, Bosancima i Hercegovcima ostaje da, koliko je u njihovoj moći, grade što bolji imidž ove zemlje u očima međunarodne javnosti.


http://www.danas.org/content/sarajevo_na_raskrscu_svijeta/24376044.html

Ibrahim Spahić: Sarajevo je kulturni kapital Evrope

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, sa zamjenicima Miroslavom Živanovićem i Igorom Kamočajijem te predsjednikom Izvršnog odbora za Kandidaturu Grada Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture 2014. Ibrahimom Spahićem, primio je danas Pierra Mirela, direktora za zapadni Balkan u Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje i Jurgisa Vilcinskasa, šefa Odjela za evropske i ekonomske integracije u Delegaciji Evropske unije.
Gradonačelnik Behmen istaknuo je da je 2014. godina simbolična za grad Sarajevo, Evropu i svijet jer se tada obilježava stota godišnjica od početka Prvog svjetskog rata, 30. godišnjica Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu i 30. godišnjica Festivala Sarajevska zima, saopćeno je iz Gradske službe za informiranje Grada Sarajeva.

Zato je, prema Behmenovim riječima, Gradsko vijeće 2008. usvojilo Odluku o kandidaturi Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture.

"Rezolucija Evropskog parlamenta u maju ove godine kojom se poziva Vijeće Evrope da dodijeli izuzetno titulu Sarajevu 'kulturna prijestolnica kulture 2014.', bila je potvrda našeg opredjeljenja i truda za realizaciju ovog projekta. To je prepoznato i kod 34 evropska i svjetska grada, mnogih asocijacija i organizacija kulture i posebno regije jugoistočne Evrope, umjetnika i intelektualaca iz svijeta, čime je i Evropski parlament dobio podršku za viziju nove Evrope", rekao je gradonačelnik Behmen.

Predsjednik Izvršnog odbora za Kandidaturu Grada Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture 2014. Ibrahim Spahić naglasio je da je nominacija Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture od Evropskog parlamenta podržana na način koji potvrđuje da je Sarajevo kulturni kapital Evrope.

Spahić je predstavio ključne projekte za 2014. godinu. Posebno je naglasio da se ti projekti zasnivaju na najznačajnijim programima kulturnih institucija BiH, međunarodne saradnje s gradovima, festivalima i institucijama Evrope i svijeta.

"U ovom trenutku važno je istaći da je program pod radnim nazivom 'Mir, umjetnost, sloboda' u fazi koja podrazumijeva odgovarajuću saradnju s Evropskom komisijom. Nužno je da sa evropskim institucijama osiguramo implementaciju Rezolucije Evropskog parlamenta koja je izraz volje evropskog građanstva", istaknuo je Spahić.

"Cijenimo vašu namjeru da slavite grad različitosti i to je važna poruka Evropi i svijetu", kazao je Mirel i dodao da je Evropska komisija voljna i spremna da podrži kulturne manifestacije koje će Sarajevo, pored redovnih festivala, održati te simbolične 2014. godine.

Mirel je iskazao spremnost da bude portparol Sarajeva u Briselu.

Gradonačelnik Behmen je i ovom prilikom zahvalio Evropskoj uniji na podršci, posebno u projektima obnove sarajevske Vijećnice i trebevićke žičare, značajna dva simbola grada Sarajeva.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/clanak/111112078)

Ars Aevi predstavlja izložbu "Umjetnost svijeta u Sarajevu"


Izložba/projekt Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi "Umjetnost svijeta u Sarajevu", čiji je idejni tvorac Enver Hadžiomerspahić, direkto Ars Aevi, bit će predstavljena međunarodnoj i bh. javnosti ovog mjeseca u izložbenom prostoru Hanikah.
Enver Hadžiomerspahić"Umjetnost svijeta u Sarajevu" aktuelni je projekt u okviru dugoročne razvojne strategije Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, koji će biti realiziran u novom ciklusu saradnje sa uglednim bh. i internacionalnim umjetnicima, osnivačima Kolekcije Ars Aevi.

U osnovi projekta je koncept Muzeja Ars Aevi, čije su strukture sve samo ne definirane konvencionalnim idejama "kolekcije djela" i "muzejske zgrade", jer je Ars Aevi muzej umjetnika za grad i muzej grada za umjetnike, saopćeno je iz Ars Aevia.

Kroz "Umjetnost svijeta u Sarajevu", Ars Aevi je programirao razvoj bh. prijestolnice kao otvorenog muzeja, muzeja savremene umjetnosti koji se otkriva i na istaknutim javnim lokacijama u gradu Sarajevu, i uputio poziv renomiranim osnivačima Kolekcije da kreiraju djela za ove kontekste i ostave svoj trag na urbanom tkivu Sarajeva.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/ars-aevi-predstavlja-izlozbu-umjetnost-svijeta-u-sarajevu/111116050)

Čelnici 50 svjetskih muzeja: Apel za spas bh. kulture


http://gdb.rferl.org/0C09760A-4EAF-4DF4-891A-9E9B408032F8_w527_s.jpg

Uprkos raskošnom umjetničkom stvaralaštvu, kulturna scena u Bosni i Hercegovini danas je u izrazito teškoj situaciji. Njena budućnost uveliko zavisi od bh. političara koji bi joj, ukoliko bi se dogovorili, mogli vratiti značaj kakav je nekad imala. Ovo su istakli direktori i kustosi 50 najuglednijih muzeja svijeta koji su u četvrtak boravili u Sarajevu.

Članovi Međunarodnog komiteta za muzeje i kolekcije savremene umjetnosti (CIMAM), kao vrsni poznavaoci svjetske umjetničke scene, ciljano su došli u Bosnu i Hercegovinu - da se upoznaju sa dostignućima ovdašnjih umjetnika, kao i njihovim društevnim statusom.

Tako je ova organizacija Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi prepoznala kao bh. partnera, kaže izvršna direktorica Ars Aevi-a Amila Ramović.


Amila Ramović​​„Mi smo ponosni da je Ars Aevi dobio ovu poziciju, ali i da su naše kolege koje su priredile raznovrsne programe i prezentacije bosanskohercegovačke umjetnosti, poput Umjetničke galerije BiH, sarajevski Centar za savremenu umjetnost, galerija Collegium artisticum, CKA Charlama, organizacije AbArt i Protok, nagrada Zvono, i svi su oni dobili jednu jako pozitivnu ocjenu i pokazali da Bosna i Hercegovina itekako ima šta da ponudi u ovim internacionalnim kontaktima“, kaže Amila Ramović.

U sklopu jednodnevnog boravka u Sarajevu, predstavnici Međunarodnog komiteta posjetili su i Umjetničku galeriju Bosne i Hercegovine. Budući da su otprije dobro informisani o činjenicama koje su dovele do njenog zatvaranja, oni su, kao internacionalno strukovno udruženje, prvi reagovali na situaciju u Galeriji.

Peticija za Umjetničku galeriju BiH

U peticiji, koju su poslali svim političkim autoritetima, pozvali su na rješavanje statusa Galerije i ostalih muzeja u Sarajevu.

„Njihova peticija nam je puno značila, ali peticija nije imala nikakvog efekta na vlastodršce, tako da se situacija u protekla dva i pol mjeseca, koliko je Galerija zatvorena, nije promijenila ni za trunčicu“, ističe kustosica Galerije Maja Abdomerović.

Posjetivši stalnu postavku, gosti su imali priliku i da vide sve bogatstvo kolekcija koje posjeduje Umjetnička galerija BiH.

„Uspostavljeni su neki kontakti, moguća saradnja sa muzejom u Lihtenštajnu, kao i sa direktorom muzeja iz Sao Paola koji je iskazao interes za ovu našu kolekciju“, dodaje Abdomerović.

Direktor Muzeja savremene umjetnosti iz Barselone (Museu d'Art Contemporani de Barcelona - MACBA) Bartomeu Mari smatra da će posjeta Bosni i Hercegevini itekako uroditi plodom.

„Često nemamo priliku da posjetimo Sarajevo, jer je grad na neki način izolovan, tako da smo iskoristili šansu da nakon konferencija u Ljubljani i Zagrebu produžimo za Sarajevo. Međutim, ovo nije prvi kontakt sa bh. umjetnicima. Muzej u kojem radim, MACBA, jedan je od koproducenata filma '1935 dana bez Crvene' autorke Šejle Kamerić koji trenutno prikazujemo u Muzeju. Vrlo je vjerovatno da ćemo, slijedeći ovaj susret sa bh. umjetnicima različitih profila, izgraditi i ojačati vezu između Sarajeva i Barselone“, kaže Mari za RSE.

Raditi na promovisanju kulturne scene

Inicijatorka posjete 50 direktora i kustosa svjetskih muzeja i galerija Sarajevu Zdenka Badovinac, inače direktorica Moderne galerije iz Slovenije, kaže za RSE da bh. vlasti trebaju više raditi na očuvanju i promovisanju ovdašnje kulturne scene:

„Nema tu nikakve šminke. Svi koji smo u ovoj posjeti znamo da je cijela kulturna scena u Bosni i Hercegovini u jako teškoj situaciji i da vrlo zavisi od bh. politike da se nešto uradi, da se baština BiH nekako zaštiti da ne bi propala“.

Treba producirati znanje koje nije samo promocija, već i ono znanje koje daje osnovu za neko daljnje istraživanje o samoj umjetnosti, kaže Badovinac i dodaje:

„Ja bih ovu bosanskohercegovačku situaciju uzela u cjelini. Nije to problem budućnosti samo jedne institucije. Trebaju da se naprave pravi uslovi da procvjetaju svi bh. muzeji. Zapravo, ne samo da procvjetaju nego prvo da počnu raditi, da otvore vrata.“

Neizvjesno je kada će Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi dobiti svoju zgradu. Iako je budući izgled Muzeja prije nekoliko godina projektovao svjetski priznati arhitekta Renzo Piano, još se nije krenulo u njegovu izgradnju.

Možda će do simboličnog preokreta doći 2014., na 100-godišnjicu atentata na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, i inače godine kada se Sarajevo kandidovalo za kulturnu prijestolnicu Evrope.

„Možda će ovo pomoći onima koji nam stvaraju probleme u djelovanju. Konkretno, ljudima koji su preuzeli odgovornost da vode kulturnu politiku i da vode brigu o kulturi u Bosni i Hercegovini, možda će ova organizacija pomoći da oni malo bolje procijene značaj određenih stvari, kao i nivo svoje obaveze da svoje dužnosti ispune“, zaključuje Amila Ramović s početka priče.


Danas (http://www.danas.org/content/buducnost_kulturne_scene_u_bih_zavisi_od_politicara/24395454.html)

ARS AEVI izlozba "Sing Sing" u Vijecnici

http://www.radiosarajevo.ba/upload/images/gallery/foto/112011/izlozbasingsinguvijecnici/Sing_Sing10.jpg

http://www.radiosarajevo.ba/upload/images/gallery/foto/112011/izlozbasingsinguvijecnici/Sing_Sing6.jpg

http://www.radiosarajevo.ba/upload/images/gallery/foto/112011/izlozbasingsinguvijecnici/Sing_Sing2.jpg

http://www.radiosarajevo.ba/upload/images/gallery/foto/112011/izlozbasingsinguvijecnici/Sing_Sing5.jpg

http://www.radiosarajevo.ba/upload/images/gallery/foto/112011/izlozbasingsinguvijecnici/Sing_Sing4.jpg

Slike: radiosarajevo.ba

23 November 2011

Last updated at 08:22 ET Share this pageEmail Print Share this page
http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-15857569

Opera legend Sena Jurinac dies, aged 90

Juranic performed in operas including Don Giovanni, Der Rosenkavalier and La Boheme Opera singer Sena Jurinac, one of the most celebrated sopranos of the post-war period, has died aged 90.

Born in Travnik in Bosnia in October 1921, the Austrian star studied in Zagreb, and made her debut there 1942 as Mimi in La Boheme.

She made very few recordings across her career, although the BBC recently issued a CD of her 1961 Proms show.

The Vienna State Opera, of which she was an honorary member, confirmed the singer had died in southern Germany.

In a statement, it said it was mourning the loss of a "legendary artist who shaped not only the Vienna State Opera but also the entire opera world".

Jurinac first sang for the company in 1944, playing Cherubino in The Marriage Of Figaro, and remained a member until 1983, when she made her farewell as Marschallin in Der Rosenkavalier.

She appeared at the Salzburg Festival in 1947, and soon after made her London debut, singing Dorabella at Covent Garden.

Jurinac went on to become a favourite at Glyndebourne, and was renowned for her interpretation of Mozart.

Scholar Peter Branscombe described her voice as "beautifully pure, rich and even throughout its range".

Austrian news agency APA reported that Jurinac died Tuesday at her home near Augsburg.

Diplomatski zimski sajam - Sarajevom se širili mirisi tradicionalnih kuhinja iz raznih dijelova svijeta
26.11.2011


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/BOSNA%20I%20HERCEGOVINA/diplomatski%20sajam.jpg

Više od 15 ambasada i diplomatskih predstavništava koja djeluju u Bosni i Hrcegovini organizirali su danas u Sarajevu Prvi diplomatski zimski sajam, koji ima za cilj povezivanje svih zajednica u duhu prikupljanja novčanih sredstava u dobrotvorne svrhe za djecu i mlade Udruženja "Oaza" i "Obrazovanje gradi BiH".

Na sajmu, kojim su se širili mirisi tradicionalnih kuhinja iz raznih dijelova svijeta, ponuđeni su artikli prepoznatljivi za različite države. Francuska je predstavila svoje tradicionalne sireve, SAD božićne kolačiće, Švicarska fontanu od čokolade, a osim njih tu su bili i proizvodi iz Ruminije, Italije, Austrije, Češke Republike, Kine...


Više .... (http://www.mojevijesti.ba/novost/105589/Sarajevom-se-sirili-mirisi-tradicionalnih-kuhinja-iz-raznih-dijelova-svijeta)

"The Economist": "Bosanski partizani" u novoj bitci, protivnik im je birokratija EU ovaj put


Historija bi možda bila drugačija da je Gavrilo Princip promašio. Ali, kada je vozač Nadvojvode Franca Ferdinanda pogrešno skrenuo u Sarajevu, 28. juna 1914., Princip je podigao svoj pištolj i pucao u njega i njegovu ženu.

Mjesec dana kasnije ispaljeni su prvi hici Prvog svjetskog rata.

Obilježavanje atentata

Kako bi Sarajevo trebalo obilježiti 28. juni 2014.? U krugovima koji su zainteresovani za Balkan, o tom se pitanju raspravlja godinama i teško je na njega odgovoriti. To ubistvo centralni je događaj u historiji i treba naglasiti kako je to, ipak, teroristički čin. Dodatno komplikuje stvari to što je Princip bio Srbin te iako je želio Jugoslaviju, prve žrtve njegovog akta bili su Srbi.

"Šta tačno bismo mi trebali slaviti?", upitao me jedan Sarajlija nedavno. Jedna ideja je da, ako se Bosna i druge zapadnobalkanske države pridruže Evropskoj uniji taj dan, ti događaji mogli bi predstavljati njihovo "vraćanje Evropi".

Ali već dugo je jasno da se ovakva slučajnost neće dogoditi.

Onda je neki domišljati Bosanac došao na ideju, koju je potom prihvatio i gradonačelnik Sarajeva. Svake godine, nekoliko evropskih gradova proglase se evropskim prijestonicama kulture. Cijele godine održavaju se razni događaji i veliki broj ljudi zbog toga dođe u posjetu. Ove godine, Turku u Finskoj i Talin, glavni grad Estonije dijele tu nagradu. Zašto se onda ne prijaviti za ovo, pomislili su Bosanci.

Bilo bi to sjajno. Događaji tokom cijele godine mogli bi uključiti dio grada u entitetu RS, i ne bi se fokusirali na datum samog atentata. Ali bilo je prekasno kada su Bosanci došli na tu ideju. Umea u Švedskoj i Riga u Latviji su već izabrani za 2014. Pored toga, zahvaljujući nedavnim promjenama pravila, Evropski grad kulture mora biti u zemlji koja pripada EU, a Bosna joj ne pripada.

Ipak, Bosanci i njihovi prijatelji rijetko prihvataju ne kao odgovor.

Okrenuli su se "partizanskim" akcijama, iako ne onim koje se tiču borbe u šumama, već u evropskim institucijama. Jedna akcija lansirana je u Evropskom parlamentu. Nakon mnogo pritisaka, u maju je prošla rezolucija prema kojoj je Sarajevo izuzetak od tog pravila jer "ima posebno mjesto u evropskoj historiji".

Evropska komisija, koja je zadužena za to, odbacila je ideju. Pravila, tvrde oni, jednostavno ne dozvoljavaju takav izuzetak. Postojeća sredstva ne mogu se iskoristiti za Sarajevo. Uporni "bosanski partizani" lansirali su novu akciju. Početkom septembra, Doris Pack, njemačka članica Evropskog parlamenta pisala je Joseu Manuelu Barrosu, predsjedniku Evropske komisije, predlažući da Sarajevo bude "saradnik" ili "počasna" prijestonica kulture.

Odgovor je bilo pristojno "ne".

Ali, odustajanje partizanima nije opcija. Počeli su lobirati kod prijatelja, naročito Slovenaca i Poljaka, koji trenutno predsjedavaju Evropskom unijom. Ali i oni su odustali kada je Komisija nastavila insistirati da se ništa ne može učiniti. Kao rezultat, to pitanje neće biti na dnevnom redu kada se ministri kulture EU sastanu 29. novembra. Ali Poljska, kao predsjedavajuća nacija, još uvijek bi to mogla spomenuti, pod tačkom "ostalo".

Stoga je još partizanskih akcija na putu. Poslana je molba Radeku Sikorskom, poljskom ministru vanjskih poslova, a on je odgovorio da će vidjeti šta može učiniti. Druga molba napravljena je na sastanku visokih zvaničnika koji su se sastali u Britaniji da diskutuju o BiH 22. novembra.

Službenici Komisije bili su zaprepašteni što se ponovo moraju boriti, te pokušaja "neslušanja o problemu", zaključili su kako ovo neće moći biti "riješeno politički".

Da bi ih se konačno riješili, zvaničnici Komisije ponudili su rješenje. Bosna može aplicirati za takozvane IPA fondove. Ako Sarajlije naprave detaljan plan o tome šta žele učiniti u 2014. moći će koristiti taj novac. Problem je, kaže izvor, što ništa od onog što su do sada predložili ne prolazi.

"Trebaju prave prijedloge, a ne samo dobre ideje". Bolje bi im bilo da požure, vrijeme za apliciranje za IPA fondove 2014 ističe.

Poraz na vidiku

Čini se da će "bosanski partizani" morati priznati poraz. Ipak, mogli bi dobiti drugu bitku.

"Kultura nije dovoljna. Treba nam nešto političko", naglašava ambiciozni bosanski zvaničnik. Želi da Sarajevo bude mjesto internacionalnog samita visokih dužnosnika na stotu godišnjicu atentata. Ovo djeluje kao dobra ideja, ali samo ako je Bosanci uspiju realizirati na vrijeme i uvjeriti učesnike da okolo neće bit nekih Principovih imitatora.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/67640-partizani.html)

Bečko veče u Sarajevu 1. decembra


Druženje Beča i Sarajeva ove će godine biti održano peti put u sklopu Bečke večeri koja se održava u četvrtak, 1. decembra 2011. godine.

Press služba, odnosno Uprava Grada Beča, inicirala je organizaciju ove večeri u svrhu druženja predstavnika dva prijateljska grada, a organizator, Compress-Kontaktbiro Grada Beča, će na ovaj način obilježiti kraj još jedne godine koja je prošla u znaku saradnje i razmjene iskustava i znanja između Beča i Sarajeva.

Uz bečku muziku i poslastice, predstavnici Grada Beča pozdravit će predstavnike Grada i Kantona Sarajevo i njihovih zdravstvenih, socijalnih, privrednih, obrazovnih i kulturnih institucija, osobe iz javnog života te urednike i novinare bh. medija.

Kao i svake godine, goste će pozdraviti visoko rangirani predstavnik Grada Beča, a ovaj put će to biti Anica Matzka-Dojder, zastupnica u bečkom Pokrajinskom parlamentu i gradska vijećnica. Mazka-Dojder je i članica Evropske komisije u Gradskom vijeću i zamjenica predsjedavajućeg Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, što su dvije oblasti u kojima je posebno angažovana kroz svoju poslovnu, akademsku i političku karijeru.

Muzika već tradicionalno stiže iz Beča, a trio prof. Franza Bilecka se nakon prošlogodišnje moderne muzike i mjuzikla vraća bečkim klasicima. Prof. Bileck svoj trio rado naziva i ''Viennambassadors'' – ambasadorima Beča, dobre muzike i pozitivne atmosfere.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/becko-vece-u-sarajevu-1-decembra/111129053)

Sedam bh. kulturnih i naučnih institucija pred zatvaranjem


Zbog iznimno teške situacije u kojoj se našlo sedam bh. kulturnih i naučnih institucija, na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, potekla je inicijativa da Federacija i Kanton, kao i Grad i općine, preuzmu pravo osnivača ili suosnivača nad tim institucijama, da bi se konačno riješio pravni status, a time i finansiranje tih riznica materijalne i duhovne historije BiH, saopćeno je iz Gradske uprave.
Zemaljski muzej BiH kao jedna od najvećih i najuglednijih naučno-kulturnih institucija u jugoistočnoj Evropi, nakon 125 godina postajanja, mogao bi prestati s radom.

Slična sudbina mogla bi zadesiti i ostalih šest bh. kulturno-naučnih institucija - Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Kinoteku, Umjetničku galeriju, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku i Biblioteku za slijepa i slabovidna lica.

Zbog toga je v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić uputio vijećnicima Gradskog vijeća apel za pomoć u namjeri da iniciraju rješavanje i premoštavanje problema finansiranja te ustanove.

Naime, zbog neriješenog pravnog statusa, situacija je više nego alarmantna, tako da nisu u mogućnosti platiti režije, održavati eksponate, niti osigurati plaće uposlenicima od koji su mnogi jedini stručnjaci specifičnih profila koji rade u Bosni i Hercegovini.

"Svjesni smo političke realnosti i nemogućnosti trenutnog rješenja pravnog statusa. Zbog toga smo u više navrata podsjećali da se iznađe način našeg finansiranja, a da pravni status ostane neriješen do povoljnijih političkih prilika", istaknuto je u apelu za pomoć.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/sedam-bh-kulturnih-i-naucnih-institucija-pred-zatvaranjem/111201145)

Vrijednost projekta Avi je neprocjenjiva

Šezdesetšesti dan javnog Protesta - performansa Envera Hadžiomerspahića, direktora projekta Ars Aevi, podržao je i umjetnik Braco Dimitrijević.
"Vrijednost Kolekcije Ars Aevi je neprocjenjiva i o tome su govorili mnogi, ali ono što treba potcrtati jeste da zapravo o vrijednosti te Kolekcije najbolje govori pristanak svih umjetnika koji su odlučili Sarajevu pokloniti jedan rad za budući Muzej savremene umjetnosti koji bi ugostio Kolekciju Ars Aevi", izjavio je Dimitrijević.

On je dodao da se važnost umjetnosti u historiji Sarajeva može vidjeti iz činjenice da su i u ratnim godinama Sarajlijama dolazili umjetnici koji su donirali svoja djela i na taj način odredili liniju ka budućnosti u kojoj će Sarajevo imati jedan veliki muzej projektovan od jednog od najvećih arhitekata današnjice Renza Piana.

"Mislim da opredjeljenje za postojanje jednog muzeja poput Ars Aevi je zapravo i samo opredjeljenje za demokraciju, za slobodno školstvo, za besplatno školstvo, za sve vrste umjetnosti, ili suprotno, ukidanje jednog projekta i nefinanciranje i nepodržavanje Projekta Ars Aevi je odlazak u jedan totalitarizam nepoznatog tipa koji se zapravo nalazi u nekom periodu postmoderne koja je svojim cinizmom već možda i najavila ovakav odnos prema jednoj od najvećih potencijalnih kulturnih institucija Sarajeva, Bosne i Hercegovine i ovog dijela Evrope.

Spominjući demokraciju, pada mi na pamet jedna vijest iz Brisela, a to je da Belgija već godinu i pol nema vladu, ali ima sve moguće muzeje. Dakle, nudi li se možda ili je na pomolu možda neki novi model u kome će društva, građani na jedan lijepi način egzistirati uz svoje kulturne institucije i da li je ovaj put možda potvrđeno da narod može funkcionirati i bez vlade, ali da ne može bez umjetnosti i muzeja?", naglasio je Dimitrijević.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/dimitrijevic-vrijednost-projekta-avi-je-neprocjenjiva/111201177)

Potrebno raditi na očuvanju žive kulturne tradicije


Neki dan je susjedna Hrvatska spisku vlastite nematerijalne baštine, priznate od strane UNESCO-a, kao autentičnu kulturnu vrijednost pridodala i nijemo kolo iz dalmatinske Zagore. Tom prilikom mi je palo na pamet kako i kod nas, koliko me sjećanje služi, postoji slično kolo koje se pod imenom Glamočko nijemo tancalo širom svijeta.

Odatle i pitanje - šta se to dešava sa živom kulturnom tradicijom BiH, o čemu razgovaramo sa doktorom Enesom Kujundžićem, profesorom narodne književnosti i istinskim istraživačem bh. baštine.


RSE: Neki dan ste na jednoj tribini oživjeli priču o valorizaciji bh. nematerijalne kulturne baštine. Bojim se da većina ne zna šta se zapravo podrazumijeva pod tip pojmom.

Kujundžić: To je usmena tradicija. Predaja izražavanjem, uključujući i tradicionalni jezik kao specifično sredstvo kulturnog i duhovnog naslijeđa. Tu su i izvođačke umjetnosti u šta spadaju različite forme tradicionalne muzike i igre, narodni igrokazi, pučko pozorište i tako dalje. Zatim društveni običaji, rituali i narodne svetkovine i znanje, praksa u vezi sa prirodom i univerzumom. I na kraju, tradicionalno zanatstvo. Ključne odrednice te baštine, odnosno njena bitna karakteristika, su da se prenose sa generacije na generaciju, da predstavlja kontinuiran stvaralački proces i neprekidno se iznova stvara u zajednicama u odnosu na ambijent, uključujući odnose sa prirodom i utemeljena je u istoriju.


RSE: Zato se i kaže živa baština.

Kujundžić: Da. Posebno bih spomenuo nešto što UNESCO naziva „Žive ljudske riznice”. To su nositelji tradicijskih znanja i iskustva. To su ljudi koji imaju vještine i umijeća da čuvaju tradiciju, bilo bihevioralno, što znači da nešto mogu napraviti rukama ili spoznajno, što znači da posjeduju neka tradicionalna znanja da nešto urade, kao što su recimo izrada muzičkih instrumenata ili drugi oblici zanatstva, kao što je grnčarstvo i tako dalje.


RSE: Šta bismo po Vama promptno mogli ponuditi svijetu?

Kujundžić: U našem susjedstvu najdalje u tom pravcu je otišla RepublikaHrvatska, koja je do sada već deset svojih kulturnih vrijednosti uvrstila u Registar svjetske nematerijalne kulturne baštine. Na jednom registru, koji se zove Lista kulturne baštine, koja je posebno ugrožena, nalazi se tradicionalno pjevanje – ojkanje. Naravno, to je tradicija koja postoji i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj.

U Bosni i Hercegovini mislim da bi dobru šansu za uvrštavanje u Registar nematerijalne kulturne baštine imala sevdalinka, i to njeno tradicionalno izvođenje. Zatim, također treba vidjeti kakav je status tradicionalnog kulinarstva jer ova konvencija predviđa također uvrštavanje na listu i izvanrednih dometa, koje su pojedine sredine, države ili narodi postigli u tradicionalnom zanatstvu. Mislim da bi u tom pravcu trebale da se kreću aktivnosti naših institucija i stručnjaka u odnosu na UNESCO. Nažalost u BiH saradnja sa UNESCO-m ne ide očekivanim tempom i institucije države, odnosno entiteta i kantona, ali ni kulturne institucije nisu u dovoljnoj mjeri osposobljene ili nisu dovoljno aktivne na tom planu.

Sindrom nenadležnosti


RSE: Nedavno je hrvatskoj kulturnoj posebnosti priznato Nijemo kolo iz Zagore. Nekada je naše Nijemo glamočko bilo daleko poznatije na čitavom ovom prostoru, a izgleda da će ostati zaboravljeno.

Kujundžić: Riječ je ustvari o onoj staroj narodnoj – Ko prije djevojci, njegova djevojka. To se dešava u različitim segmentima kulturne baštine naroda u Bosne i Hercegovine. Vrijeme je da se mnogo ozbiljnije posveti odgovarajuća pažnja pitanju definiranja kulturne baštine i njeno situiranje u međunarodnu kulturnu razmjenu. Naravno, važnu ulogu u tome igraju, ne samo Vladine institucije, nego i nevladin sektor, ali također i obrazovni sistem i naučno-istraživačke institucije. Mi ne vidimo neka posebna gibanja u tom pravcu, ali možda se desi neka promjena u budućnosti.


RSE: Može li se, na primjer, desiti da Crna Gora, sa svojom gradskom pjesmom, osvoji prostor ovog našeg autentičnog bosanskog sola, sevdalinke?

Kujundžić: Kao što narod kaže, trebalo bi gledati u grah, pa vidjeti šta će se događati. Mislim da je krajnje vrijeme da se definira odnos prema UNESCO-u kada je u pitanju primjena njegovih normativnih instrumenata, pogotovo onih koje je Bosna i Hercegovina potpisala. Ne treba zaboraviti da je neke od ovih normativnih instrumenata BiH naslijedila putem sukcesije 1993. godine od SFRJ-a, a zatim je i sama potpisala neke od tih dokumenta.

Ovdje bih također spomenuo dragocjene normativne instrumente konvencije, koje je pripremilo i publiciralo Vijeće Europe jer i u tim dokumentima se također nalaze definicije i orijentiri za odnos prema vlastitoj kulturnoj baštini i za kvaltitetno učešće u međunarodnoj kulturnoj razmjeni.

RSE: Ima dosta žive baštine koja cvjeta na prostorima koja pripada dvjema, trima državama. Da li je tu bitna samo brzina ili bi se možda moglo raditi na nekim zajedničkim projektima, na zajedničkim kandidaturama? Imali smo ovo Nijemo glamočko ili Nijemo zagorsko kolo. Imamo mnogo primjera iz susjedstva. Bugarska, Grčka, Makedonija, Albanija, svi se oni natječu da nešto, što je zajednička tradicija, postane njihova.

Kujundžić: Mislim da baš kroz te projekte možda i dođe do revitalizacije interesa odgovarajućih institucija u BiH u saradnji sa UNESCO-m i naravno projektima kao što je nedavno pokrenut projekt za stavljanje stećaka na tentativnu listu, po osnovu Konvencije o nematerijalnoj baštini. To je projekt u kojem zajednički učestvuju BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska.

Naravno da postoje i drugi elementi baštine, koji su zajednički i treba za takvim tragati. Međutim, ono što zabrinjava jeste nešto što je u Bosni i Hercegovini specifično, a to je sindrom nenadležnosti. Vi praktički nemate oficijelnu adresu na koju biste pokucali da bi dobili odgovor na pitanje kakav je status implementacije pojedinih konvencija, posebno Konvencija UNESCO-a i Vijeća Europe, iako je BiH, kao država, članica ovih organizacija.

Problematičan pravni sistem


RSE: Da, ali opet imamo činjenicu da je Hrvatski sabor još 2005. godine donio Zakon o zaštiti baštine, a mi smo tek 2009. potpisali pristup UNESCO-voj konvenciji.

Kujundžić: Postoji nacrt Zakona o kulturnim dobrima koji se od 2008. nalazi u Vijeću ministara. Taj Zakon je u nacrtu i on je na čekanju. Čak u tom Zakonu nalazimo neke odredbe koje su direktno preuzete iz Konvencije o svjetskoj kulturnoj baštini UNESCO-a. Također, u Bosni i Hercegovini postoji institucija koja provodi jednu od tih konvencija, a to je Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine. Tu Konvenciju dosljedno provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je oformljena na osnovu Dejtonskog sporazuma. Međutim, mi to nemamo na drugim razinama. Recimo kantonalni i entitetski Zavodi za zaštitu spomenika kulture nisu u dovoljnoj mjeri ažurni da bar na svojoj razini pokušaju primijeniti pozitivne odrednice ovih dokumenata jer ti dokumenti uglavnom nastaju nakon dugogodišnjih diskusija u stručnim krugovima i na kraju budu usvojene na generalnoj skupštini UNESCO-a. Kada ih države ratifikuju, oni postaju operativni i trebalo bi ih početi primjenjivati.

Ne vidim neku veliku nadu da će u skoro vrijeme doći do primjene neke od ovih konvencija, iako sam već spomenuo da se na listi svjetske baštine iz1972. godine nalazi Stari most u Mostaru i most Mehmed paše Sokolovića, a na tentativnoj listi se nalaze stećci, odnosno napravljena je aplikacija za njihovo uvrštavanje na tu listu, što je prethodni korak za uvrštavanje tih spomenika u Registar svjetske kulturne baštine.


RSE: Mene je uvijek zanimalo odakle tolika ignorancija naspram ovih bitnih pitanja identiteta. Da li je u pitanju sveopšta apatija, priča o prečim poslovima, politika, stanje duha?

Kujundžić: Ne bih rekao da u svemu tome ima neke sustavne politike. Ustvari ima više nečega što se zove nečinjenje, a to karakteriše kulturni ambijent u Bosni i Hercegovini. Imate jako puno administrativnih institucija koje nečim upravljaju, ali faktički jako ćete malo njih naći u koje možete uprti prstom i reći da su osposobljeni i da dobro rade svoj posao. Obično naiđete na čuvenu sintagmu – nismo nadležni.

Tome vjerovatno sada doprinosi i ova složena ustavnopravna struktura u BiH. Ne treba zaboraviti da je i u Titovoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina imala značajnog udjela u upravljanju vlastitim poslovima u domenu kulture. Ja bih ovdje podsjetio na jedan dragocjeni Zakon o zadovoljenju potreba iz oblasti kulture iz 1984. godine koji je pokrivao desetak značajnih oblasti u kulturnom sektoru, kao što su: kinematografija, bibliotekarstvo, arhivistika, i tako dalje. Sada vidimo da takvu vrstu zakona još nemamo u BiH, a ne zna se ni kada ćemo ga imati.


Slobodna Evropa (http://www.danas.org/content/ziva_kulturna_tradicija_bih_zanemarena/24410568.html)

Sarajevo: Obilježavanje 100 godina od Prvog svjetskog rata

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen sa zamjenicima Miroslavom Živanovićem i Igorom Kamočaijem primio je danas Josepha Zimeta i Fabiennu Servan-Schreiber, članove delegacije za organizaciju obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, poznate kao „Misija za stogodišnjicu 1914.-1918.“.
"Inicijativa za ovu misiju potekla je od predsjednika Republike Francuske, Nicolasa Sarkozyja“, istaknuo je ambasador Republike Francuske u BiH, Roland Gilles, koji je također prisustvovao današnjem prijemu.

Gilles je kazao da Francuska želi da se poveže sa Sarajevom kroz realizaciju kulturnih i sportskih događaja povodom obilježavanja stote godišnjice od početka Prvog svjetskog rata.

„Želimo pomoći Sarajevu i BiH da napravimo jedan takav događaj kojeg će se ljudi sjećati, a koji će istovremeno predstavljati put ka boljoj budućnosti“, naglasio je francuski ambasador.

Po riječima Josepha Zimeta 100 godina od početka Prvog svjetskog rata u Francuskoj bit će obilježeno s jako puno događaja, u čijoj će realizaciji, pored evropskih zemalja, učestvovati i Australija, Kanada i Indija kao zemlje partneri.

„Francuska je prva zemlja koja pokazuje želju da surađuje sa Sarajevom i BiH na ovako značajnom projektu. To nas izuzetno raduje, ali i ne iznenađuje s obzirom na veoma dobre i intenzivne odnose s pojedinim gradovima i institucijama ove prijateljske zemlje u sferi kulture, nauke, sporta“, istakao je Behmen, te je na ovoj inicijativi zahvalio predsjedniku Sarkozyju i ambasadoru Gillesu.

Behmen se složio da bi se organiziranjem brojnih kulturnih i sportskih događaja u Sarajevu trebala obilježiti godišnjica od početka Prvog svjetskog rata.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/sarajevo-obiljezavanje-100-godina-od-prvog-svjetskog-rata/111205123)

Koncert Bečke filharmonije 2014. godine u Sarajevu


http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_111207101.jpg

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen sa zamjenikom Igorom Kamočajijem primio je danas u Gradskoj upravi direktora Evropske emiterske unije (EBU) Joergena Francka i direktora Odjela za zabavni i muzički program Javnog emiterskog servisa BiH Dejana Kukrića.

Povod sastanka je bila organizacija koncerta Bečke filharmonije u Sarajevu kojim bi se 2014. godine obilježila 100. godišnjica od početka Prvog svjetskog rata.

"Projekt kojeg želimo realizirati je koncert Bečkog filharmonijskog orkestra koji bi se trebao održati u Sarajevu na simboličnom mjestu, a naš prijedlog je da to bude Vijećnica", rekao je Franck.

Koncert bi bio emitiran putem više javnih emiterskih servisa za više miliona evropskih gledatelja.

Ideja ovog muzičkog nastupa i TV-produkcije nije samo obilježavanje jedne historijske tragedije, već i proslava rođenja nove Evrope i novog stoljeća.

"Muzička poruka tog velikog i jedinstvenog evropskog događaja bi bila pozitvna, jer muzika predstavlja jezik mira“, naglasio je Franck dodavši kako Javni emiterski servis BiH već sarađuje sa EBU-om na ovom projektu, a francuska i njemačka državna televizija su izrazile želju da se uključe u produkciju ovog događaja.

Gradonačelnik Behmen je istakao kako je velika čast što je Bečka filharmonija pristala da 2014. održi koncert u Sarajevu kojim bi se obilježila 100. godišnjica od početka Prvog svjetskog rata i kako je Grad Sarajevo spreman učestvovati u ovom značajnom projektu.

"Kultura treba da bude nosilac mira, ona svaku državu i grad čini onim što oni jesu. Mi u Gradskoj upravi držimo do kulture ovog grada, Sarajevo ima mnoge festivale sa kojima se možemo ponositi“, izjavio je Behmen.

Potvrdio je kako bi Vijećnica svojom simbolikom bila idealno mjesto za održavanje ovog koncerta, saopćeno je iz Gradske uprave Sarajevo.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/koncert-becke-filharmonije-2014-godine-u-sarajevu/111207101)

100 izdavača predstavlja naslove po najpovoljnijim cijenama


http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.1_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.2_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.3_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.6_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.7_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212042.9_mn.jpg

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/100-izdavaca-predstavlja-naslove-po-najpovoljnijim-cijenama/111212042#1)

Saznajte koliko je Sarajevo 1910. godine imalo stanovnika

Povodom obilježavanja 12. decembra, Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, JU Historijski arhiv Sarajevo priredila je izložbu pod nazivom "Sto godina popisa stanovništva u Sarajevu 1910. - 2011.".

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212084.1_xl.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212084.2_xl.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212084.3_xl.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111212084.4_xl.jpg

Na izložbi je predstavljen način odvijanja posljednjeg popisa stanovništva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske, koji je bio i najdetaljniji do tada urađen popis, a radio se istovremeno u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji i Evropi.

Na 25 panoa izloženi su, između ostalog, originalni kućni listovi iz kojih se vidi brojnost, starosna i spolna struktura stanovništva, bračno stanje, vjerska pripadnost, pismenost, zvanje (zanimanje), državna pripadnost, materinski jezik te tjelesne mane.

Autorica izložbe Almira Alibašić rekla je da su se odlučili za kućne liste nekih od najznačajnijih stanovnika tadašnjeg Sarajeva da bi učinili izložbu što zanimljivijom.

"Na izložbi se mogu vidjeti kućne liste na kojima su upisani Safvet-beg Bašagić, Hamdija Kreševljaković, Karlo Paržik, Hadži Makso Despić, Adelina Paulina Irbi, Fehim i Mehmed Spaho, Gavrilo Princip i mnoge druge značajne ličnosti javnog života Sarajeva tog vremena", istakla je Alibašić.

Prema popisu iz 1910. godine "sarajevsko okružje" je imalo 288.061, a sam grad Sarajevo 51.919 stanovnika.

Slika sarajevskog stanovništva se za vrijeme austrougarske uprave umnogome izmijenila, naročito u pogledu nacionalno-vjerske i socijalne strukture. Stanoništvo se gotovo utrostričilo i poprimilo obilježja modernog, građanskog kapitalističkog društva.

Izložba će biti otvorena do 19. decembra.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/saznajte-koliko-je-sarajevo-1910-godine-imalo-stanovnika/111212084)

Općina Centar pomaže Zemaljski muzej


Za našu najstariju muzejsku instituciju – Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, iz budžeta Općine Centar za 2011. godinu izdvojena su sredstva u iznosu od 3.500 KM. Novac će poslužiti za nabavku deficitarne opreme neophodne Odjelu za arheologiju.
Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu osnovan je 1. februara 1888. godine, za vrijeme vladavine Austro-Ugarske. Izgradnja objekta je završena 1913. godine te je 4. oktobra iste godine Zemaljski muzej otvoren. Izgrađen je u neorenesansnom stilu, prema projektu arhitekte Karla Paržika. Zgradu čine četiri paviljona povezana terasama između kojih je u unutrašnjem atriju smješten botanički vrt sa fontanom u centralnom dijelu. U Arheološkom odjelu, Etnološkom odjelu i Odjelu prirodnih nauka Zemaljskog muzeja pohranjen je veliki dio kulturnog nacionalnog naslijeđa BiH. U Botaničkom vrtu koji je također osnovan 1913. godine, uzgaja se više od 3.000 biljnih vrsta, među kojima su i vrijedne zbirke endemskih i rijetkih vrsta, egzotično drveće itd.

U Arheološkom odjelu, koji obuhvata odjele za prethistoriju, antiku i srednji vijek, danas je posjetiteljima na raspolaganju postavka iz antičkog doba na području Bosne i Hercegovine, kao i ona koja prikazuje život u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Tu se čuva i jevrejski iluminirani rukopis iz 14. stoljeća - Hagada.

Zemaljski muzej čuva iznimno vrijednu kulturno-historijsku baštinu Bosne i Hercegovine, eksponate među kojima su ostaci plašta kralja Tvrtka, povelja Stjepana Tomaševića, zbornik Služavnik iz naslijeđa pravoslavnog stanovništva, prijepis Kurana Mehmed-paše Sokolovića... Arheološki odjel ima i odjele za dokumentaciju te konzervaciju i restauraciju. Stručnjaci Muzeja se bave naučno–istraživačkim radom, a organiziraju i tematske izložbe.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/opcina-centar-pomaze-zemaljski-muzej/111216076)

Udruženje „Kulturna baština“ Bosansko-podrinjskog kantona Goražde je pokrenulo vlastitu web stranicu

Prva web stranica na području BPK koja nudi podatke i fotografije spomenika kulture te na takav način znatno obogaćuje kulturološku sliku Gornjedrinske regije.

http://www.kbbpk.org/slike/gorsicpoljeindex.jpg

U narednom periodu web stranica Udruženja „Kulturna baština“ BPK Goražde će biti sistemski dopunjavna sa novim podacima, fotografijama i video snimcima koji će se isključivo odnositi na spomenike kulture ovog kantona. www.kbbpk.org

Potpis za ljepšu budućnost


http://www.danas.org/media/video/24427853.html

"Franc Liszt Superstar" u Bošnjačkom institutu


U Bošnjačkom institutu u Sarajevu sutra će biti održan klavirski koncert "Franc Liszt Superstar", u izvedbi Zorana Imširovića, njemačkog pijaniste porijeklom iz BiH.

Koncert je zamišljen kao svojevrsno muzičko putovanje kroz vrijeme i prostor, evropsko putovanje koje oslikava život, muziku, porodicu i duhovnost kompozitora Franza Liszta, saopštila je Javna ustanova "Sarajevo Art", koja je i organizator koncerta.

Koncert "Franc Liszt Superstar" biće održan u Bošnjačkom institutu, s početkom u 19.30 sati.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/72299-franc-liszt-superstar-u-bosnjackom-institutu.html)

Zemaljski muzej u Sarajevu ne smije biti zatvoren

Zemaljski muzej BiH ne treba biti zatvoren već, naprotiv, postoji niz mjera koji bi ovu posrnulu državnu instituciju preobrazile u respektabilnu svjetsku muzejsku instituciju, smatra Semir Osmanagić, doktor nauka, magistar ekonomije i inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka.

Osmanagić je, reagirajući na današnju informaciju o zatvaranju Zemaljskog muzeja, na primjeru istraživanja bosanskih piramida u Visokom dokazao da je moguće promijeniti imidž BiH na bolje.

Da bi to bilo ostvarljivo Osmanagić smatra da treba izabrati direktora Zemaljskog muzeja koji je, prije svega, sposoban menadžer da treba odlično vladati (barem) engleskim jezikom, imati određeno znanje muzejske djelatnosti, biti komunikativan i kreativan i treba mu dati ovlaštenje da postavi rukovodioce odjeljenja po njegovom izboru

Neophodno je, predlaže Osmanagić, zaposliti direktora marketinga, međunarodnih veza, PR-a Muzeja i rukovodioca odjeljenja za aplikacije na fondove

Što se tiče finansiranja izlaz je u realnim ciljevima za kratkoročno (Grad, Kanton, Federacija, BiH) srednjoročno (fondovi EU) i dugoročno (komercijalno) finansiranje .

Da bi se ovo ostvarilo Muzej mora osmisliti atraktivne sadržaje: najaviti održavanje pet svjetski važnih i kvalitetnih multimedijjalih izložbi u petogodišnjem periodu. Prijedlog je da to budu izložbe "Tajne Bosne", "Faraonski Egipat", "Ikone", "Islam" i "Sumer i Babilon".

Za projekt "Tajne Bosne" Osmanagić smatra da bi bilo dovoljno
otvoriti ladice u ormarima koji skupljaju prašinu decenijama u skladištu Zemaljskog muzeja, katalogizirati i izložiti artifakte koje su još prikupili Austrijanci, predstaviti arhivu i artifakte iz Vatikana, Beča, Istanbula, Moskve i Beograda, kao i misterije prahistorijske BiH - piramide, kamene kugle i stećci.

Za izložbu "Faraonski Egipat" bilo bi potrebno stupiti u kontakt sa svim svjetskim muzejskim institucijama koji imaju eksponate iz faraonskog Egipta, a osobito: Nacionalni muzej u Kairu, Muzej u Aleksandriji, muzeji u Chicagu, Smithsonian, u Londonu, Parizu, Torinu. Tokom izložbe bilo bi požrljno pozivati stručnjake iz ovih centara koji će držati predavanja.

Kada je u pitanju projekt "Ikone" treba prikupiti i prezentirati
građu iz muzejskih i crkvenih institucija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, Grčke, Moskve, Jereuzalema, Istanbula i Kaira. Raditi zajedno s SPC-om, Banjalukom i Beogradom.

Za projekt "Islam" potrebno je prikupiti građu u saradnji s novim muzejom u Rijadu, muzejskim institucijama Kaira, Jeruzalema i Istanbula. Stručnjaci iz ovih zemalja trebaju držati redovne prezentacije tokom trajanja izložbe.

Izložba "Sumer i Babilon" trebala bi se baviti počecima civilizacije. U tu svrhu trebalo bi prikupiti građu u saradnji sa muzejskim institucijama iz Berlina, Bagdada, Teherana, Londona i Smithsoniana. Svjetski stručnjaci trebaju držati predavanja o fenomenu početka ovog historijskog ciklusa.

Osmanagić smatra da sve ovo može biti upješno realizirano uz adekvatnu medijsku 'ofanzivu'. Stoga predlaže da se na posebnoj pres konferenciji najaviti novo doba Zemaljskog muzeja kao prodorne svjetske muzejske institucije i novi petogodišnji plan koji treba privući milion posjetilaca.

U tu svrhu treba animirati CNN, ABC, BBC, National Geographic i druge vodeće TV kuće da dođu u Sarajevo, a postojeće TV resurse u Sarajevu (Al Jazeera, reginalne i bh. TV kuće) redovno koristiti kao platformu za pozitivnu promociju BiH u svijetu kroz aktivnosti Zemaljskog muzeja.

Uz ovo, putem pisanih saopćenja i milionskih e-mail kampanja, održavati interes u svijetu za aktivnosti Muzeja.

Da bi sve ovo imalo efekta trebalo bi i radno vrijeme Muzeja promjeniti sa sadašnjeg na novo: 8.00 - 24.00 svaki dan, te razraditi sistem naplate ulaznica, prodaje knjiga i časopisa, izrade unikatnih suvenira, mini prodavnica, kafića unutar kompleksa.

Osmanagić smatra da osnovne i srednje škole, koje u svojim programima imaju zakonsku obavezu organizirati posjete muzejskim institucijama, trebaju biti osnovni nosioci aktivnosti, te predlaže i osnivanje posebne službu koja će dnevno kontkatirati sve škole u BiH i dogovarati posjete.

Građanstvu treba ponuditi komplete karata za posjetu muzejskim izložbama i različitim multimedijalnim događanjima, a prijateljima Muzeja omogućiti povoljnije cijene za različite nivoe finansijske podrške.

Oživljavanje Muzeja i njegovih sadržaja podrazumijeva i potrebu animiranja svih ambasada i međunarodnih organizacija u BiH, organizatora konferencija i domaćih firmi u vezi sa iznajmljivanjem prostorija i botaničke bašte unutar kompleksa.

Inače, Botanička bašta i neki prostori Muzej idealno su mjesto za održavanje koncerata i dramskih predstava unutar kompleksa, tako da Muzej može postati i kulturni centar regiona.

Dr. Osmanagić smatra i da Muzej svojih pet godišnjih izložbi treba reklamirati preko partnerskih muzeja u svijetu, ambasada i medija uključujući web promociju i rad socijalnih mreža, te je neophodno uvezati turističke zajednice, turoperatore i turističke agencije (prvo domaće, a kasnije regionalne) u muzejsku-turističku ponudu.

Jedna od atraktivnih djelatnosti Muzeja bila bi i ponuda arheološkim fakultetima i institutima širom svijeta saradnju na arheološkim lokacijama u BiH (prahistorija, megalitne lokacije s piramidama, Ilirska nalazišta, Daorson, zapadna Hercegovina uključujući Gabelu, antički Rim, srednjevjekovne utvrde, Otomanski period).
Slično uraditi sa etnografskim i odjeljenjem za prirodne nauke.

Uz to, treba koristiti EU fondove za vlastita istraživanja (prekogranična saradnja s Hrvatskom, Srbijom, Slovenijom) prije svega prahistorijskih nalazišta (kao Okolište, Butmir i sl.). Uz to studente iz Sarajeva (sa više univerziteta), Mostara (s oba univerziteta), Banja Luke i Tuzle redovno obučavati u okviru studentske prakse za muzejske poslove, a oni će, istovremeno, volonterski obaviti većinu poslova na pripremi i održavanju velikih izložbi i terenskih istraživanja, zaključuje svoje reagiranje dr. Osmangić, uz očekivanje da ubuduće "svakodnevno, pred Zemaljskim muzejom, 12 mjeseci godišnje, hiljade ljudi čeka na ulaz u reprezentativnu muzejsku instituciju u kojoj će vodiči i kustosi s osmjehom dočekivati posjetioce iz čitavog svijeta".

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/zemaljski-muzej-u-sarajevu-ne-smije-biti-zatvoren/111226129)

Veoma uspješna godina za Narodno pozorište Tuzla


Godina 2011. bila je iznimno uspješna za Narodno pozorište Tuzla. Uprkos svjetskoj, a posebno domaćoj krizi, uspjeli su ove godine publici predstaviti šest premijernih predstava.
"Uspjeli smo to izuzetnim zalaganjem glumačkog ansambla, uposlenika i menadžmenta NP Tuzla, uz pomoć naših osnivača, Općine Tuzla i Tuzlanskog Kantona, kao i sponzora koji su nas podržavali u realizaciji projekata. Ove godine smo odigrali rekordan broj predstava u posljednje dvije decenije", istakli su iz NP Tuzla.

Osamnaesti Tuzlanski pozorišni dani također su zabilježili rekordnu posjećenost. Dvanaest predstava u produkciji petnaest pozorišnih kuća regije i šire pogledalo je četiri hiljade posjetilaca, što potvrđuje ogromno interesovanje Tuzlaka za teatarska zbivanja u zemlji i inozemstvu.

"Ove godine smo obradovani i vrijednim glumačkim nagradama koje su pripale glumcima: Adnanu Omeroviću (za najbolju mušku ulogu na Pozorišnim/kazališnim igrama u Jajcu), Nedimu Malkočeviću (za najboljeg glumca na Međunarodnom festivalu malih scena u Kikindi), Melihi Fakić (na Nušićevim danima u Smederevu i Mostarskoj liski), kao i nagradom Sulejmanu Kupusoviću za režiju predstave Gospođa ministarka na istom festivalu", saopćeno je iz Narodnog pozorišta Tuzla.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/veoma-uspjesna-godina-za-narodno-pozoriste-tuzla/111227019)

Zatvaranje Zemaljskog muzeja je udarac na državu BiH


Zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH predstavlja još jedan udarac na državu Bosnu i Hercegovinu, izjavio je danas Feni zamjenik ministra civilnih poslova BiH Senad Šepić, komentirajući najavu iz Zemaljskog muzeja da će sutra ova značajna institucija kulture biti zatvorena prvi put u svojoj 130-godišnjoj historiji.
Zemaljski muzej"Jasno da su odgovorni svi oni koji nisu bili u mogućnosti da se postigne politički dogovor, jer ova zemlja već više od godinu dana nema novu vladu, niti budžeta", smatra Šepić.

Svakako, naveo je on, da je Ministarstvo civilnih poslova u proteklom mandatu putem granta "Pomoć programu sufinansiranja institucija kulture u BiH" podžavalo rad sedam institucija kulture kojima je osnivač SRBiH. Konkretno, Zemaljski muzej BiH je za svoje redovne programske aktivnosti godišnje iz tog granta dobijao 850.000 KM.

"Također, učestvovao sam i u pomoći obezbjeđivanja priključenja sistema grijanja ovog muzeja na sistem grijanja institucija BiH. Tokom mandata se pokušalo i sistemski riješiti problem budžetiranja svih ovih sedam institucija, ali u ovom periodu očito da nije bilo političke volje, kao što je gotovo na svim poljima blokirano daljnje jačanje kapaciteta države i njenog puta ka evroatlantskim integracijama", upozorava Šepić.

Istaknuo je da je ponovo uputio pismo predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Nikoli Špiriću i ministru civilnih poslova Sredoju Noviću da država pomogne ovim institucijama iz budžetske rezerve.

"Znam da to neće riješiti njihov problem, ali može predstavljati prijelazni okvir dok država ne donese budžet. I dalje smatram da zakonom moramo riješiti pitanje ovih institucija, sve ostalo je krpljenje rupa, ali zato moramo imati partnere i na nivou države, i na nižim nivoima. Vjerujem da će ovo zatvaranje Zemaljskog muzeja biti privremenog karaktera i da će i država i menadžmet muzeja u 2012. uspjeti da osiguraju potrebne uslove za rad ove najvažnije institucije kulture za državu Bosnu i Hercegovinu", kazao je Feni zamjenik ministra civilnih poslova BiH Senad Šepić.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/sepic-zatvaranje-zemaljskog-muzeja-je-udarac-na-drzavu-bih/111227042)

Kultura na koljenima: I Historijski muzej BiH zatvara vrata


Na danas održanom sastanku u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine odlučeno je da ova institucija od 4. januara 2012. godine, zatvori za javnost svoja vrata.

Kako ističe direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac Muzej ne može pokriti ni osnovne troškove poput grijanja, struje, prijevoza, tako da će se aktivnosti Muzeja svesti na dežure zaposlenih da bi se uštedjela sredstva.

Zaposleni u ovoj instituciji plaće nisu primili od jula.

Nakon zatvaranja Umjetničke galerije BiH za javnost i sutra najavljenog zatvaranja Zemaljskog muzeja BiH Historijski muzej BiH je treća institucija od tzv. institucija kulture od državnog značaja koja je najavila zatvaranje svojih prostora za javnost.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72661-rusi-se-kultura-u-bih-historijski-muzej-zatvara-vrata-4-januara.html)

Zemaljski muzej u Sarajevu zatvara svoja vrata


http://gdb.rferl.org/0327B0D6-EAEE-4C36-8839-F2A3BF97AB14_mw800_s.jpg

Nakon Umjetničke galerije BiH, poslije 125 godina s radom bi mogao prestati i Zemaljski muzej u Sarajevu.

Muzej ulazi u drugu godinu bez neophodnih sredstava za rad jer je BiH u 2011. ostala bez državnog budžeta, i ukoliko ga ne bude i u narednoj, neće biti moguće nastaviti rad, kaže v.d. direktora Muzeja Adnan Busuladžić.

Posljedice mogu biti katastrofalne, navodi Busuladžić.

„Ono što slijedi u narednom periodu je totalni krah sistema. Nismo više odgovorni za to i nećemo snositi nikakave posljedice. Godinama upozoravamo da će se desiti. Pored neisplaćivanja plata uposlenih, nemamo više novca za plaćanje režija i ubrzo će biti isključena struja, voda, pući će cijevi, prestaće sa radom alarmni sistem. Kolekcije i zbirke će biti ugrožene na svaki mogući način. Muzej će se zatvoriti sam od sebe“, kaže Busuladžić.

Zemaljski muzej je jedna od sedam kulturnih institucija u BiH koje se finansiraju iz državnog budžeta. Prema sadašnjem Ustavu BiH finansiranje kulturnih institucija je na nižim nivoima vlasti tj. na nivou entiteta u RS i kantona u Federaciji.

Tako su Zemaljski muzej, Umjetnička galerija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Kinoteka, Istorijski muzej i Muzej književnosti i pozorišta, te Biblioteka za slijepa i slabovidna lica postali ničija briga.

Busuladžić podsjeća da je za minimum rada za Muzej potrebno oko 700.000 eura godišnje. Petnaest poslijeratnih godina Muzej je finansirao Kanton Sarajevo, a posljednjih pet godina Savjet ministara BiH.

Međutim, 2011. prošla je sa privremenim finansiranjem, a u prijedlogu za 2012. godinu, koliko se za sada zna, finansiranje Zemaljskog muzeja nije predviđeno, kaže Busuladžić.

Problema sa novcem i opstankom imaju i ostale kulturne institucije sa statusom državnih, pa je Umjetnička galerija BiH nakon 65 godina, za javnost i zvanično zatvorena 1. septembra ove godine. Za rad Galerije potrebno je oko 200.000 eura godišnje, a godinama unazad dobijala je tek trećinu od ovog iznosa.

Kustosica muzeja Maja Abdomerović kaže da im je status nacionalne galerije donio više štete nego koristi jer su na međunarodnim projektima tretirani kao državna institucija tj. budžetski korisnik.

„Mi smo stalno u tom nekom međuprostoru jer nas ne mogu tretirati ni kao nevladinu organizaciju. Niko ne očekuje da mi dobijamo sredstva za programe i projekte, to nema više nigdje. Mi vrlo intenzivno apliciramo na sve moguće konkurse, ali nemamo uspjeha, ne zato što nemamo dobre projekte nego zato što nas u startu blokira naš status. Svi nas tretiraju kao bužetskog korisnika“, ističe Abdomerovićeva.

Sve ovo dešava se u gradu koji pretenduje da postane kulturna prestonica Evrope 2014. godine. Ako se do tada u načinu finansiranja institucija kulture na državnom nivou nešto ne promijeni, Sarajevo i BiH ostaće i bez preostalih pet.


Slobodna Evropa (http://www.danas.org/content/zemljski_muzej_u_sarajevu_zatvara_svoja_vrata/24435106.html)

Direkcija MESS-a: Zgroženi smo zatvaranjem muzeja


Povodom alarmantne situacije u kojoj se nalaze instititucije kulture od državnog značaja apelom podrške oglasio se Međunarodni teatarski festival MESS.

"Zgroženi smo, ali, nažalost ne i iznenađeni, nad činjenicom da su još dvije institucije kulture od značaja za državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građan dovedene pred zatvaranje – Zemaljski muzej BiH i Historijski muzej BiH", kaže se u apelu upućenom iz Direkcije Festivala.

"Bilo bi naivno reći da smo šokirani jer ovo što se dešava danas rezultat je višegodišnje politike usmjerene protiv svega što nosi prefiks bosanskohercegovački što potiče od najcrnjih, najprimitivnijih i najdestruktivnijih političkih kreatura kakve dugo nije vidjela savremena civilizacija, ističu iz MESS-a.

Ovo čemu svjedočimo danas nije ništa manje strašno od onog augustovskog dana 1992. kada je zapaljena Vijećnica u Sarajevu, od onog novembra 1993. kada je srušen Stari most u Mostaru. Ovo su rezultati politike koja želi uništiti sve što podsjeća na viševjekovnu državotvornost Bosne i Hercegovine, na sve što dokazuje da nismo država nastala u Daytonu prije 16 godina, na sve što dokazuje postojanje kulture i identiteta Bosne i Hercegovine već stoljećima.

Želimo da zajedno istrajemo u borbi za očuvanje vrijednosti zbog kojih i dalje vjerujemo da je vrijedno boriti se svim raspoloživim sredstvima kako bismo dokazali da bosanskohercegovački kulturni identitet dokazuje da nas puno toga više povezuje, a ne dijeli", navodi se u saopćenju Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/72823-direkcija-mess-a-zgrozeni-smo-zatvaranjem-muzeja.html)

UP2rcwBof_0

Državne institucije da riješe status institucija kulture


Predsjednik Kulturnog foruma BiH Ibrahim Spahić smatra nužnim da Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH učine odlučujuće korake na rješavanju statusa institucija kulture od državnog značaja.

To podrazumijeva, pojašnjava Spahić, poštivanje postojećih i donošenja novih zakona, sistemsko rješavanje finansiranja kroz budžet a ne putem granta, preuzimanje odgovornosti za kadrovsku politiku i razvoj ovih institucija u skladu s osnivačkim obavezama koje podrazumijevaju učešće svih nadležnih institucija u BiH i na svim njenim razinama, jer ove institucije čuvaju, istražuju i promoviraju kulturnu baštinu BiH.

Spahić podsjeća na državne zakone koji su bili osnov za formiranje Komisije za izradu kulturne strategije BiH i za usvajanje Strategije i Akcionog plana za njeno ostvarivanje od Vijeća ministara BiH.

Napominje da je Strategiju kulturne politike BiH s aneksima usvojilo Vijeće ministara BiH na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH 30. septembra 2008. godine kao službeni dokument Vijeća.

Spahić ovo posebno ističe s obzirom da će predstojeća aktivnost biti vezana za otvaranje debate u Parlamentarnoj skupštini BiH o ovim pitanjima i održavanje sastanaka predstavnika i institucija Kulturnog foruma u BiH s članovima Predsjedništva BiH, kolegijima Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Ministarstvom civilnih poslova i Vijećem ministara BiH.

Također, on podsjeća da je u skladu s usvojenom Strategijom, Parlamentarna skupština BiH trebala razmatrati rješavanje statusnih pitanja i donošenje odgovarajućih zakona za Zemaljski muzej BiH i druge institucije, formirati komisiju za kulturu i poduzeti sve aktivnosti nužne za uspostavljanje normalnog funkcioniranja institucija kojima je osnivač u skladu s Općim mirovnim sporazumom i pravnim kontinuitetom bh. institucija.

-Proteklih godina najintenzivniju aktivnost na ostvarivanju Strategije kulturne politike i novog ekonomskog položaja umjetnika, institucija i asocijacija u BiH razvio je Kulturni forum u BiH koji je usvojio Deklaraciju. Ove godine uz saglasnost svih nadležnih institucija u BiH, Distrikta Brčko, kantonalnih i entitetskih ministarstava i aktivno učešće civilnog društva i uz podršku međunarodnih organizacija (UNDP, UNESCO i dr.) pripremljen je i na Vijeću ministara BiH 15. septembra usvojen Akcioni plan za ostvarivanje Strategije kulturne politike BiH, napominje Spahić.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/spahic-drzavne-institucije-da-rijese-status-institucija-kulture/111229108)

Reis Cerić odlučno krenuo u spašavanje Zemaljskog muzeja


http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/111230092.10_mn.jpg

Poglavar Islamske vjerske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić posjetio je u petak Zemaljski muzej BiH u Sarajevu koji je pred gašenjem i obećao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da spasi jednu od sedam institucija kulture BiH.

Nakon što je pred muzej stigao u crnom Mercedesu, reis Cerić je u pratnji direktora Muzeja Adnana Busuladžića obišao postavku "Ajkule i raže" te druge muzejske postavke, nakon čega je prisutne predstavnike medija upoznao o aktivnostima koje je već poduzeo, i onim što namjerava poduzeti za spas Muzeja. Kako je Cerić dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir, nada se da će to iskoristiti za lobiranje u svijetu.

"Zemaljski muzej BiH sadrži brojne kolekcije, tu je jedinstvena kolekcija od 500.000 insekata kakve nema na Balkanu, a možda ni u Evropi, tako da ovo nije samo naša institucija, već institucija Evrope i cijelog svijeta. Svijet nam posebno duguje, jer su mirno gledali uništavanje i spaljivanje Nacionalne biblioteke smještene u Vijećnici", kazao je reis Cerić te dodao kako će pismo sa zahtjevom za pomoć Muzeju poslati direktorici UNESCO-a Irini Bokovoj.

"Kao dobitnik njihovog priznanja, imao sam priliku da je upoznam, i da s njom nekoliko puta budem na večeri, nakon što pošaljem pismo, ako bude trebalo, otići ću i lično u UNESCO da tražim pomoć".

Cerić je kazao da će pismo za pomoć uputiti i dr. Abdul-Azizu Altwaijriju, direktoru ISESCO-a, kulturne organizacije zemalja Islamske konferencije te da je nakon kontakta sa ambasadorom Austrije u BiH upućen na Federalnu ministricu edukacije, umjetnosti i kulture Austrije dr. Claudiju Schmied. Pomoć će zatražiti i od ministra kulture Turske Ertugrula Gunaya, a posebnu pomoć očekuje od predstavnika Svjetskog i Evropskog jevrejskog kongresa, s obzirom na to da Muzej čuva Sarajevsku Haggadu koju su Sefardi iz Španije donijeli prije više od 500 godina.

"Haggadu čuvamo već 500 godina. Kada su je htjeli uništiti u Drugom svjetskom ratu, spasio ju je Derviš Korkut uz pomoć saradnika, radnika Muzeja. Onda je spašena i u prošlom ratu, kada budem pisao pismo predstavnicima Jevrejskog kongresa, od kojih predsjednika Evropskog jevrejskog kongresa Moshe Kantora i poznajem, napisat ću im: Sarajevska Haggada je ponovo u opsanosti, pomozite nam da je spasimo treći put!", kazao je Cerić.

Podsjetio je i na dokument između BiH i SAD koji je u ime BiH svojevremeno potpisao tadašnji ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, a kojim se SAD obavezuju da će pomoći spašavanju ugroženih kulturnih institucija u BiH te je kazao da će na taj dokument podsjetiti i ambasadora SAD u BiH Patricka Moona.

Direktor Muzeja Busuladžić zahvalio se Ceriću na dolasku i podršci te podsjetio kako je on Muzej posjećivao i za vrijeme rata te pružao podršku. Zamolio je da se njegova posjeta ne politizira.

"Mi bismo voljeli da od najave zatvaranja ovdje svaki dan imamo posjete premijera na svim nivoima, ministara, gradonačelnika, predstavnika stranaka i da konkretnim potezima pomognu. Mi smo dobili, na primjer, od Grada Sarajeva podršku koja je ostala deklarativna, jer nas u budžetu nema ni s markom. Hvala svima, ali nama takva podrška danas ne može pomoći, trebaju nam konkretni potezi", kazao je Busuladžić te dodao da su tokom obilaska on i Cerić u šali spomenuli da bi na kraju moglo biti organizirano i prikupljanje dobrovoljnih priloga - sergija u džamijama.

"To je spomenuto, ali mogu reći da, ako zaista zatreba, ako ne bude drugog načina, mi ćemo organizovati da vjernici u džamijama prikupljaju sergije za Muzej, a neki će i dalje dernečiti, jer na to imaju pravo", ironično se Cerić osvrnuo na doček Nove godine, ali je prisutnima ipak uputio prigodnu čestitku povodom Nove 2012. miladske godine".


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/drustvo/reis-ceric-odlucno-krenuo-u-spasavanje-zemaljskog-muzeja/111230092#10)

^^ :cheers:

Mediacentar Sarajevo i arhiv INFOBIRO

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120101030.2_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120101030.3_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120101030.4_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120101030.5_mn.jpg

U sklopu Fonda Otvoreno Društvo BiH, 1995. godine osnovan je Mediacentar Sarajevo. Zamišljeno je da Centar bude kao edukacijska ustanova za novinare.

U cilju toga tokom 1995. godine:

a) osnovana je novinska arhiva s ciljem da se prikupe što više novina koju su izlazile u periodu od 1992–1995. godine kako bi novinari i svi drugi imali što više materijala na jednom mjestu. Prikupljanje "ratnih novina" trajalo je sve do 1999. godine. Procjena je da je prikupljeno oko 70 posto svega što je publikovano tokom rata u BIH na način da postoji barem jedan primjerak novine dostupan u arhivi. Od 1995. počelo je prikupljanje novinskih izdanja koja je izlazila u našoj zemlji, a tokom 2000. godine u svrhu upotpunjavanja arhiva otkupljene su kolekcije: Politike, Nin-a, Borbe, Danas, Starta, Džuboksa, Sporta...

b) uspostavljena je baza – apstrakata (sažetaka) novinskih članaka. Svaki dan dva novinara-analitičara odabirali su tekstove iz dnevnih i sedmičnih bh. novina koje su unosili u bazu. Baza apstrakata postojala je sve do 2004. godine. Predstavljala je prvi sistematizovani izvor informacija koje su objavljene u novinama. Bila je dostupna u prostorijama Mediacentra Sarajevo.

c) Otvorena je specijalna biblioteka za novinare.

Pokrenut je prvi online digitalni arhiv INFOBIRO

INFOBIRO postoji kako bi sadašnjost i prošlost učinio dostupnijom za buduće generacije. Sa radom je krenuo 2004. godine. INFOBIRO digitalni arhiv (www.infobiro.ba) ima za cilj da bazu-apstrakata koja se pokazala kao koristan izvor informacija, učini dostupnijom za najširu korisničku grupu koja ne uključuju samo novinare.

INFOBIRO je postao potpuno pretraživa baza novinskih članaka dostupna online. Sadržaj INFOBIRO-a su u početku bile dnevne i sedmične bh. novine, a u kasnijem periodu njima su priključeni i magazini sa biznis sadržajem koji se publikuju u BIH. Tokom 2005. na INFOBIRO-u pokrenuta je sekcija Istraživanja sa ciljem da se prikupe sva istraživanja, analize koje producira NVO sektor u BiH, ali i u regiji.

Pokrenut je, 2006. godine, i projekt Digitalna zaštita kulturno-historijskog blaga BIH: BH. press 1866. – 2016. Osnovni cilj jeste da se putem digitalizacije prije svega očuva dio kulturnog blaga BiH ( novine i časopisi ) i da se poveća njihova dostupnost za korištenje.

Vlada FBIH je u periodu od 2006. do 2010. podržavala ovaj projekt.

Rezultati:

Izvršena je digitalizacija, arhiviranje sljedećih publikacija:
Period Osmanske vladavine u BIH:
1. Bosanski prijatelj
2. Bosna
3. Neretva (razmjena sa Narodnom Bibliotekom Srbije)

Period Austrougarske vladavine u BIH
1. Bosanska Vila
2. NADA
3. Glasnik Zemaljskog muzeja
4. Bosansko-hercegovačke novine
5. Sarajevski list

Period Kraljevine SHS / Kraljevine Jugoslavije:
1. Jevrejski život
2. Nova Židovska svijet
3. Gajret
4. Novi Behar

Period II svjetski rat:
1. Front Slobode
2. Narodne novine

Period Socijalističke BiH
1. Pozorište
2. Članci i građa
3. Sineast
4. Naši Dani

Treba istaći da je 2010/2011. prestala podrška nadležnog Ministarstva za ovaj projekt. U saradnji sa Mirovnim Institutom iz Slovenije 2010.godine izvršena je digitalizacija hrvatskog tjednika Feral Tribune. Digitalizirani su svi brojevi tjednika, arhivirani na četiri DVD-a i napravljen je komplet sa 100 najboljih naslovnica ovog magazina.

INFOBRIO digitalni arhiv u brojkama:

Trenutno je pretraživo blizu 900.000 članaka
Svaki dan se arhivira izmedju 250 i 300 članka
Godišnje 100.000 novih članaka
Tokom jednog mjeseca u prosjeku web site INFOBIRO-a posjeti blizu 50.000 ljudi.
Mogućnost pretraživanja članaka u periodu od 1850. pa do 2010. godine
Najkompletnija online arhiva novina u BiH.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/mediacentar-sarajevo-i-arhiv-infobiro/120101030)

Priča o Ivi Andriću - prvi dio

http://www.danas.org/media/video/24430301.html

Priča o Ivi Andriću - drugi dio

http://www.danas.org/media/video/24430306.html

Priča o Ivi Andriću - treći dio

http://www.danas.org/media/video/24430315.html

Slobodna Evropa

U srijedu odluka o zatvaranju Historijskog muzeja BiH


Velika je mogućnost da Historijski muzej BiH, jedna od sedam institucija kulture od značaja za državu, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se našao od srijede zatvori vrata za javnost, potvrdila je danas Feni direktorica ovog muzeja Muhiba Kaljanac.
Ona navodi da će definitivna odluka biti donesena na sutrašnjem sastanku kolektiva Muzeja, ali da su za takav potez velike šanse.

"Iako je sastanak kolektiva sutra, mogu vam odmah reći da ćemo najvjerovatnije zatvoriti Muzej. Jer, ako nam neko i da neke pare, nije samo problem u tome. Novac jeste osnovni, jer smo zadnju plaću dobili u julu, ali je najveći problem neriješen pravni status", kazala je ona.

Kaljanac ponovo upozorava da su vrijedni muzejski eksponati više nego ugroženi u hladnim prostorijama, nepogodnim za čuvanje historijske građe.

"Depoi gdje nam stoje zbirke i građa nisu zagrijani, pojavljuje se vlaga. Svake zime, što traje već niz godina, prenosimo pojedine najosjetljivije i izuzetno vrijedne eksponate u prostorije na spratu koje su također hladne, ali u kojima ima manje vlage. Eksponati su jednostavno izloženi propadanju. Kada je papir star 150 godina, naravno da će propadati u takvim uslovima", kategorično pojašnjava Kaljanac.

Komentirajući inicijativu da Federalna vlada preuzme finansiranje nekih institucija kulture, među kojima su i Zemaljski muzej BiH i Historijski muzej BiH, Muhiba Kaljanac takvu opciju vidi kao rješenje problema ukoliko to podrazumijeva osiguranje finansiranja spomenutih institucija u ovoj godini.

"Ali, ponavljam, pravni status je prioritet. Kada se to riješi, bit će riješeno i finansiranje. U Historijski muzej BiH je već toliko stranih institucija i nevladinih organizacija došlo sa željom da ulože u renoviranje muzeja, ali problem nastaje kada se ne zna kome ovaj muzej pripada", ističe ona.

Kao glavnog sagovornika u ovoj priči Kaljanac vidi Vijeće ministara BiH, jer svih sedam institucija kulture od značaja za državu ima potvrdu da im je osnivač država.

Ona za opciju da eventualno Federalna vlada preuzme osnivačka prava nad ovim i drugim institucijama kulture, misli da bi čovjek bio spreman na sve "kada nema, kada je gladan i kada vidi da propada građa koja je identitet države, bez koje države jednostavno nema".

"Ali, ne mogu odgovoriti na pitanje da li bismo pristali na takvu opciju. Mislim da Historijski muzej BiH ipak treba da bude državna institucija, jer sve zemlje imaju svoj historijski muzej, pa zašto ga ne bismo imali i mi? Ovo je muzej koji zaista izučava kompletnu istoriju Bosne i Hercegovine, s prikupljenom obimnom građom, ali se ona i dalje stalno prikuplja", zaključila je direktorica Historijskog muzeja BiH.

Od spomenutih sedam institucija kulture od državnog značaja, Umjetnička galerija BiH već je zatvorila vrata za javnost, a Zemaljski muzej BiH to u narednom periodu također očekuje, dok ostale djeluju na rubu egzistencije.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/u-srijedu-odluka-o-zatvaranju-historijskog-muzeja-bih/120103094)

Nacionalnoj biblioteci BiH za dva dana će biti isključeno grijanje


Agonija kulturnih institucija od tzv. državnog značaja izazvana dugogodišnjim nerješavanjem pravnog statusa iz dana u dan vodi ka njihovom urušavanju.
Nakon što je Umjetnička galerija BiH zatvorila svoja vrata za javnost, zatvaranje zbog nemogućnosti rada, najavili su i Zemaljski muzej i Historijski muzej.

A zbog neizmirenih obaveza svoja vrata će zatvoriti ili će djelatnost značajno reducirati i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Zbog nemogućnosti da izmiri nastala dugovanja za isporuku toplotne energije, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH će, kako je najavljeno od isporučioca (Unis-energetika ), 6. januara biti obustavljeno snabdijevanje toplotnom energijom.

Kako FENA saznaje od pomoćnice direktora Bedite Islamović dug iznosi 80.000 KM.
Mogućnost rada nakon isključenja grijanja realno će biti svedena na minimum, a također isključenje grijanja NUB BiH za sobom nosi i isključenje grijanja Orijentalnom institutu, iako on izmiruje obaveze, ali su im sistemi uvezani.
Tako da moguća šteta zbog isključenja grijanja može zadesiti i ovu instituciju.

U pismu upućenom prije par dana svim relevantnim institucijama direktor NUB BiH Ismet Ovčina je napisao da se uz isključenje grijanja uskoro može očekivati i isključenje ostalih energenata i komunalnih usluga: električne energije, vode, telefonske mreže i ostalog.

"U takvim okolnostima, postoji i realna vjerovatnoća da će se, zbog niskih temperatura koje predstoje u ovom godišnjem dobu, smrznuti zaostala voda u instalacijama, što bi, izvjesno je, moglo dovesti do težih šteta, izlivanja vode i oštećenja dragocjenih bibliotečkih kolekcija i objekta u kojem je Biblioteka smještena", navodi se u pismu direktora Ovčine.

"Mi već radimo reducirano, a isključenje energenata dovodi nas u delikatnu situaciju. Jer nemoguće je da korisnici a i zaposleni satima sjede u hladnim prostorijama. To što nemamo plate je i razumljivo u današnje vrijeme, nismo jedni, da tako kažem. Ali ne mogu da shvatim ovakav odnos prema kulturnim institucijama Bosne i Hercegovine", kaže Bedita Islamović.

U svom apelu direktor NUB BiH zamolio je nadležne da pokušaju pronaći mogućnost za održanje bar elementarnih vitalnih funkcija ove institucije i spriječe njenu eutanaziju...


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/nacionalnoj-biblioteci-bih-za-dva-dana-ce-biti-iskljuceno-grijanje/120104051)

Objavljena prva historija muzike u BiH


Ugledni bosanskohercegovački muzikolog, redovni profesor i aktuelni dekan Muzičke akademije u Sarajevu Ivan Čavlović autor je prve cjelovite pisane historije muzike u BiH.
Ovo dragocjeno izdanje rezultat je dugogodišnjeg Čavlovićevog istraživačkog rada, a realizirano je u okviru izdavačke produkcije Instituta za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu.

Promocija ovog izdanja bit će održana 6. januara u amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti BiH, a promotori će biti akademik Muhamed Filipović (Sarajevo), akademik Nikša Gligo (Zagreb) i doc. dr. Mirna Marić (Pula).

U povodu ovog izdanja od visokog naučnog začaja, uvodne riječi dat će i akademik Teodor Romanić, rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Faruk Čaklovica i šefica Instituta za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu doc. dr. Jasmina Talam.

U 360 stranica, sa više od 80 slikovnih priloga, opširnom bibliografijom literature i izvora, indeksom imena i ostalim elementima metodološke opreme koja je neophodna u radovima historiografskog tipa, autor nas vodi kroz faze razvoja muzičke kulture i umjetnosti na tlu BiH, gdje se pored faktografske obrade snažno problematizira specifični društveni kulturno-historijski kontekst.

Autor je nastojao kronološki jasno dati historijski razvoj muzike u BiH. Složenost problematike i vrsta istraživanja zahtijevala je multidisciplinarni pristup i primjenu različitih metoda zasnovanih na temeljima suvremene naučno-istraživačke prakse i metodologije izlaganja.

Knjiga ispunjava sve uvjete nastavno-naučne literature. Iako je izvorno namijenjena studentima muzikologije, zbog jasnoće te prijemčivog stila pisanja izlazi iz usko-stručnog okvira i tako postaje prihvatljiva raznolikoj čitalačkoj publici ne nužno historiografski usmjerenoj.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/objavljena-prva-historija-muzike-u-bih/120104064)

Historijski muzej BiH zatvorio vrata za javnost


Historijski muzej BiH, jedna od sedam institucija kulture od značaja za državu, danas je zvanično zatvorio vrata za javnost zbog izuzetno teške situacije u kjojoj se našao, potvrdila je danas Feni direktorica ovog Muzeja Muhiba Kaljanac.
Ona je navela da će Muzej, prema odluci koletiva ove institucije na današnjem sastanku, biti zatvoren do daljnjeg, zavisno od eventualnih sredstava koja budu uplaćena za njegov najnužniji rad.

Zatvaranje Historijskog muzeja BiH odnosi se na posjetioce, ali i sve one koji se bave istraživačkim radom. To se također odnosi i na muzejski biblioteku koju do ponovnog otvaranja Muzeja neće moći koristiti brojni đaci, studenti i naučni djelatnici, što je bila dosadašnja praksa.

Muhiba Kaljanac prethodno je već potvrdila Feni da je, pored nedostatka finansijskih sredstava i neisplaćenih plata od jula prošle godine, najveći problem ove institucije neriješen pravni status, kao temeljni uzročnik svih problema. Tu je također i ugašeno grijanje za muzejske prostorije.

"Depoi gdje nam stoje zbirke i građa nisu zagrijani, pojavljuje se vlaga. Svake zime, što traje već niz godina, prenosimo pojedine najosjetljivije i izuzetno vrijedne eksponate u prostorije na spratu koje su također hladne, ali u kojima ima manje vlage. Eksponati su jednostavno izloženi propadanju. Kada je papir star 150 godina, naravno da će propadati u takvim uvjetima", kategorično pojašnjava Kaljanac.

Od sedam pomenutih institucija kulture, Historijski muzej BiH ovim se činom pridružio Umjetničkoj galeriji BiH koja je već zatvorila vrata za javnost, a Zemaljski muzej BiH to očekuje u narednom periodu. Ostale institucije iz ove grupe na rubu se egzistencije.

Historijski Muzej BiH osnovan je 13. novembra 1945. godine. Istraživačkim i prikupljačkim radom, što je permanentna aktivnost od osnivanja Muzeja, stvoren je fond od oko 400.000 muzejskih predmeta, dokumenata, fotografija i umjetničkih djela od različite vrijednosti za historiju BiH, od kojih su veliki broj rariteti.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/historijski-muzej-bih-zatvorio-vrata-za-javnost/120104076)

Historijski muzej BiH zatvorio vrata za javnost




Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/historijski-muzej-bih-zatvorio-vrata-za-javnost/120104076)

Fucking katastrofa i havarija!
OMg..ma sta ce nama muzej..dajte nam turbo folk i koridu..
Sarajevo na koljenima..uzas zivi

UTn40K2Ri9I

@Lorde pa imas li kraja ovim losim vjestima?Ako ovako nastavis stefit ce me srcani...
Sala na stranu ali ovo je strasno!Pokazuju kako drzava "postuje" slijepe,invalide i bolesne.....samo se naljutim kad ovo gledam..

nesjmemo bjezati od realnosti

polako nam gase kulturu...

Kad unistavaju kulturu sam ti unistavaju i nas.Nas identitet i nasa razmisljanja.
A za ovu biblioteku je jos gore..bez nje neki ljudi nemogu da zive i da imaju normalan daily life...
I kakav ba onda Grad Kulture u 2014?Pa do tada nece biti ni jednog muzeja ni bibliotke vise....
Meni je ovo isto kao da se agresija nastavlja..samo bez granata ali zato nimalo manje stetna..

Federalna vlada će pomoći Zemaljski muzej BiH


Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan i ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić sutra će uručiti odluku Federalne vlade o finansijskoj podršci Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine za režijske i troškove održavanja u toj kulturnoj instituciji od državnog značaja.

To je najavio ministar Kaplan u izjavi agenciji Fena, uz napomenu da će on i ministar Mašić tokom sutrašnje posjete ovoj instituciji razgovarati s njenim menadžmentom i o pitanjima o kojima će kasnije biti riječi s drugim nivoima vlasti u vezi rješavanja statusnih problema sedam kulturnih ustanova.

Pravo rješenje treba postići u razgovorima s predstavnicima državnog Ministarstva civilnih poslova te Ministarstva kulture Republike Srpske, ističe Kaplan.

Napominje da su problemi sedam institucija kulture formalno-pravne prirode i datiraju još od Dejtonskog sporazuma.

Da je problem do toga hoće li Federalna vlada uplatiti predviđeni novac ili ne, dosad bi bio riješen, navodi ministar, ali stvari su mnogo kompleksnije, dodaje on.

"Vezano za privremene mjere, koje može Vlada FBiH poduzeti, dosad smo odreagirali otprlike sa 600.000 KM prema svim tim institucijama, što je najviše u posljednjih pet godina. To pokazuje da Federalnu vladu zanima njihov problem. Mi, svi zanteresirani, moramo tražiti sistemsko rješenje za formalno-pravni status sedam kulturnih institucija od državnog značaja", ističe Kaplan.

"Izgleda da se polako stiču uslovi da pokrenemo razgovore s predstavnicima Vijeća ministara. Pravo rješenje naći će se kad se usaglasimo s državnim Ministarstvom za civilne poslove i Ministarstvom kulture i obrazovanja Republike Srpske", naglašava Kaplan.

Sedam kulturnih institucija od državnog značaja već duže vrijeme su u nezavidnoj situaciji ili pred zatvaranjem jer nemaju dovoljno novca za redovno djelovanje.

Od septembra je za posjetioce zatvorena Umjetnička galerija BiH, od jučer i vrata Historijskog muzeja, a Zemaljski muzej je praktično pred zatvaranjem.

Preostale četiri institucije s ovog spiska su: Nacionalna i univerzitetska biblioteka, kojoj prijeti isključenje grijanja zbog neplaćenih troškova, Biblioteka za slijepa i slabovida lica u BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti te Kinoteka.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/federalna-vlada-ce-pomoci-zemaljski-muzej-bih/120105074)

Vlada FBiH dodijelila 50.000 KM Zemaljskom muzeju BiH


Zemaljskom muzeju BiH dodijeljena je jednokratna novčana pomoć, u iznosu od 50.000 KM, koju je odobrila Vlada Federacije BiH, rečeno je nakon današnje posjete Muzeju federalnog ministra kulture i sporta Salmira Kaplana, te obrazovanja i nauke Damira Mašića.

Direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić kazao je da ova jednokratna pomoć ne rješava problem ove institucije, nego da samo prolongira njen totalni kolaps.

"Mogu reći da kolapsa neće biti u januaru i februaru, ali bi se mogao desiti u aprilu ili maju. Ovo nije dugoročno, nego samo privremeno rješenje i Vlada Federacije BiH toga je svjesna", kazao je Busuladžić, dodajući da je ova pomoć namijenjena za rješavanje akutnih problema, odnosno održavanje objekata Muzeja i troškove režija.

Rekao je da se nada da će što prije početi intenzivni razgovori predstavnika državne, federalne i kantonalne vlasti, te političkih stranaka, kako bi se iznašlo trajno rješenje za funkcioniranje ove ustanove.

"Nadam se da će to polučiti neke konkretne rezultate, jer u suprotnom slijedi potpuno urušavanje i besmisao funkcioniranje Muzeja i sličnih institucija", kazao je on.

Ministar Mašić je podsjetio da Federacija BiH nije osnivač Zemaljskog muzeja BiH, niti ostalih šest institucija kulture od državnog značaja, te da ne može donositi jednostrane odluke i preuzimati osnivačka prava.

Prema njegovim riječima, nužno je vršiti pritisak kako bi problemi Zemaljskog muzeja BiH i ostalih institucija kulture konačno bili riješeni.

"Za Zemaljski muzej BiH ništa nije sporno, jer on mora biti na državnom nivou i od interesa za državu BiH. To je pitanje kulturnog i historijskog nasljeđa cjelokupne države", kazao je Mašić, dodajući da o statusu ostalih šest institucija, također, treba pregovarati, te da Federacija BiH neće bježati od toga da eventualno preuzme osnivačka prava nad nekom od njih.

Mašić je podsjetio da je postojao tekst državnog zakona, koji nije došao u parlamentarnu proceduru, a koji je za Zemaljski muzej BiH i još dvije institucije, nudio rješenje, te je ukazao da ne postoji politička volja da se svih sedam institucija situira na nivo države.

Ministar Kaplan kazao je da je Vlada Federacija BiH do sada pomagala spomenute institucije, te je u protekloj godini izdvojeno između 700.000 KM i 800.000 KM, ali je naglasio da će to dobiti potpuni značaj teka kada država ispuni svoje obaveze.

"Zato što država nije ispunila svoje obaveze, situacija je takva da je ovaj iznos samo kap u moru, te ne sprečava da se institucije kulture zatvaraju", kazao je Kaplan, dodajući da političari do sada nisu bili spremni i dovoljno hrabri da preuzmu odgovornost za donošenje optimalnog rješenja.

Ministar Kaplan je poručio da ne postoji čarobni štapić koji će riješiti sve probleme institucija kulture, nego da je rješenje moguće postići jedino dogovorom predstavnika državne i entitetskih vlasti.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/74116-vlada-fbih-dodijelila-50-000-km-zemaljskom-muzeju-bih.html)

yg8xJhi1kME

Nacionalna i univezitetska biblioteka BiH ostala bez grijanja


Zbog nemogućnosti izmirenja duga, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH danas je isključeno grijanje, potvrdila je Feni zamjenica direktora biblioteke Bedita Islamović.
Prije nekoliko dana na adrese bh. zvaničnika iz ove institucije upućen je apel da hitno spriječe isključenje grijanja, jer ne samo da će korisnici i zaposleni biti prinuđeni da se smrzavaju, nego takva situacija donosi za sobom i isključenje grijanja Orijentalnom institutu BiH.

Također, u ovim okolnostima postoji i realna vjerovatnoća da će se zbog niskih temperatura koje predstoje u ovom godišnjem dobu, smrznuti zaostala voda u instalacijama, što bi, izvjesno je, moglo dovesti do težih šteta, izlivanja vode i oštećenja dragocjenih bibliotečkih kolekcija te objekta u kojem je Biblioteka smještena.

Niko od onih kojima je pismo upućeno nije odgovorio zaposlenicima NUB-a BiH, potvrdili su u ovoj instituciji.

Zamjenica direktora NUB-a ističe da je tokom prošle godine ova kulturna institucija ostala uskraćena za grant od 410.000 KM zbog čega je došlo do ozbiljnih problema s dugovanjem za komunalne troškove.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/bih/nacionalna-i-univezitetska-biblioteka-bih-ostala-bez-grijanja/120106065)

Posljedice dugovanja NUB BiH pogađaju i Orijentalni institut


Današnje isključenje grijanja Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH dovelo je ujedno, zbog povezanosti sistema, i do isključenja grijanja Orijentalnom institutu u Sarajevu.

Kako se saznaje u ovoj instituciji, ona će nastaviti s daljnjim radom iako su zbog zimskih temperatura otežani uslovi rada.

U Orijentalnom institutu ističu da su im također uvezani i sistemi za električnu energiju te da bi ukoliko dođe do isključenja struje NUB BiH, mogao "ispaštati" i Orijentalni institut.

Orijentalni institut u Sarajevu se nalazi u redovnom sistemu finansiranja i uredno izmiruje svoje obaveze.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/74152-posljedice-dugovanja-nub-bih-pogadjaju-i-orijentalni-institut.html)

Minut do 12

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24448949.html

Minut do 12

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24448949.html

sta reci?! zalosno.

ZEMALJSKI MUZEJ BIH

Otvaranje festivala Sarajevska zima 7. februara

Ovogodišnje 28. izdanje festivalske zimske čarolije - Festivala "Sarajevska zima" bit će prigodnom ceremonijom otvoreno 7. februara s temom "2012.", a ugostit će je Zemaljski muzej BiH.

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120111057.1_mn.jpg

Svečanost otvaranja Festivala trajat će cijeli dan, ali i dan prije prigodnim najavnim festivalskim programima. "Sarajevska zima" ove će godine ponovo trajati do 21. marta, a počasni gosti bit će umjetnici iz Kraljevine Danske, predsjedavajuće Evropskom unijom.

Direktor Festivala Ibrahim Spahić najavio je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da će ovogodišnji program donijeti niz projekata iz različitih oblasti umjetničkog stvaralaštva - pozorište, muzika, film, video, vizuelna i primijenjena umjetnost, književnost i kulturno naslijeđe.

"Na Festivalu će učestvovati više od 1.000 umjetnika iz 47 zemalja. U okviru programa, između ostalog, bit će obilježeni jubileji najznačajnijih bh. i svjetskih umjetnika, kao i realizirani urbani performansi i instalacije, premijerne dramske predstave, vrhunske opere i koncerti, te sedmice filmova Danske, Japana i Višegradske grupe (Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska)", kazao je Spahić.

Savjetnica u Zemaljskom muzeju BiH Marica Filipović najavila je otvaranje arheološke izložbe povodom 70. godišnjice smrti prvog kustosa, a kasnije i direktora ovog Muzeja Ćire Truhelke, koja će biti otvorena na dan svečane ceremonije otvaranja Festivala.

Istaknula je da se izložba priprema dugo vremena, te da će njome biti označen ulazak Zemaljskog muzeja BiH u 120. godišnjicu postojanja.

Selektori ovogodišnjeg festivalskog programa su Ognjen Bomoštar, Edina Papo, Dragan Jovičić, Mirsad Bećirbašić, Lejla Panjeta, Ivana Jevđević-Udovičić, Maja Abdomerović i Dragana Brkić.

(sarajevo-x.com)

UNESCO pokrovitelj festivala Sarajevska zima


Generalna direktorica agencije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO Irina Bokova prihvatila je pokroviteljstvo nad 28. međunarodnim festivalom Sarajevo "Sarajevska zima" 2012.
"Toplo pozdravljam ovu inicijativu koja će okupiti umjetnike iz 40 zemalja s ciljem da afirmira i promovira kulturne različitosti. Ovaj projekt, s kojim je UNESCO imao zadovoljstvo biti povezan u prošlosti, savršeno se slaže s glavnim ciljevima Organizacije u vezi s promocijom interkulturalnog dijaloga. Zato sa zadovoljstvom dodjeljujemo pokroviteljstvo UNESCO-a Festivalu "Sarajevska zima" 2012", ističe se u pismu Irine Bokove.

http://www.sarajevo-x.com/bih/sarajevo/unesco-pokrovitelj-festivala-sarajevska-zima/120203057

Ugrožen glavni izložbeni prostor u Historijskom muzeju BiH


Direktora Festivala Sarajevo "Sarajevska zima“ Ibrahima Spahića i kustosicu Historijskog muzeja Elmu Hašimbegović u nedjelju je primio u Štabu civilne zaštite načelnik Civilne zaštite Novo Sarajevo Halib Dardagan.

Predstavnici Historjiskog muzeja i "Sarajevske zime" upozorili su da je ugrožen glavni izložbeni prostor u kojem je smještena stalna postavka "Opkoljeno Sarajevo“.

Načelnik Civilne zaštite obavijestio je komadanta Civilne zaštite i načelnika općine Novo Sarajevo Nežada Koldžu, koji se uputio na lice mjesta s Elmom Hašimbegović i Ibrahimom Spahićem.

Komadant je naredio da Dobrovoljna jedinica Novo Sarajevo odmah stupi u akciju, saopćio je Press "Sarajevske zime".



http://www.sarajevo-x.com/kultura/ugrozen-glavni-izlozbeni-prostor-u-historijskom-muzeju-bih/120205119

"Sarajevska zima" vraća život u zatvorene muzeje


U utorak, 7. februara počinje XXVIII po redu Sarajevska zima. Najbogatiji ovdašnji festival kulture traje do prvog proljetnog dana, dakle 21. 03., a prema najavama, učestvovaće preko 1.000 umjetnika iz više od četrdeset zemalja sa svih paralela i meridijana. Kao i obično, na početku zime, naš gost je osnivač i neupitni lider ove manifestacije, Ibrahim Spahić.


RSE: Evo nam nove XXVIII po redu zime. Kako će ovog puta izgledati uvijek atraktivni i šarmantni start?

SPAHIĆ: Sarajevska zima se ovog puta otvara na dva mjesta, dva puta. Jednom u 18 časova ispred Zemaljskog muzeja, krugom oko Zemaljskog muzeja, sa učesnicima našeg najkreativnijeg dijela stanovništva, mladima, i sa gostima iz cijelog svijeta. Potom odlazimo u vremenu između, Narodnog pozorišta i Zemaljskog muzeja, kod 'ukletog neimara' Bogdana Bogdanovića u galeriju Kolegijum Artistikum. U 20 časova ulazimo u svijet bajki Hansa Kristijana Andersena u Narodno Pozorište u koreografiji Edine Papo.

Dakle, ovo će biti jedna čarolija pod imenom 2012., vezana za prokletstvo i proročanstvo koje nose Maje, za godinu Zmaja i za prestupnu godinu, koja je postala presudna za kulturu i umjetnost, posebno za institucije kulture i umjetnike.

RSE: Prethodne zime su imale upečatljive nazive i mota?

SPAHIĆ: Najupečatljivija je sada 2012. Ona je prestupna godina, ona je i godina Zmaja. Istovremeno je i godina proročanstva, ili apokalipsa ili nova inteligencija. Dakle, to mogu samo ljudi da odluče. Onoliko koliko im je suđeno na ovoj planeti i u kosmosu, šta će raditi sa sobom, kuda idu. To je jedna tema za umjetnike, izuzetno kreativna.

Već od jučer imamo rezultate rada work shopa koje je radila Danica Dakić sa Bauhaus Vaimar akademije sa svojim umjetnicima iz različitih zemalja svijeta, od Kolumbije, preko Irana, do evropskih zemalja, koja pokazuje zapravo da ta tema apokalipse i spomenika samima sebi, svojoj svakodnevnici i povijesti, ima izuzetnu vrijednost, i u onome što je danas reakcija umjetnika u svijetu na vrijeme u kom živimo.


RSE: Jednom si u najavi ove Zime govorio o brojci od oko 1.000 učesnika iz 40 zemalja?

SPAHIĆ: Da, ovdje učestvuju umjetnici iz preko 40 zemalja i stalno dolaze nove najave za učešće u programu i izvan njega, ali oko 40 zemalja je sada sasvim izvjesno da su potvrdili učešće. Tačan broj ćemo znati na dan otvaranja, imajući uvid za širenje interesa za Sarajevskom zimom. Učesnika će biti preko hiljadu, zato što ne dolaze samo iz svijeta i BiH, nego i iz utrobe grada koji se nalazi pred kolapsom, kad je riječ o kulturi i kulturnim institucijama.


RSE: Toliki broj učesnika sugeriše brojne i razuđene programe. Znam da je tebi, kao prvom čovjeku manifestacije, osobno teško, ali ipak pokušaj nešto posebno izdvojiti?

SPAHIĆ: Izdvojio bih činjenicu da ćemo imati operu Karmen iz Sarajeva sa Safikadom iz Banje Luke. Biće dva briljantna koncerta Sarajevske filharmonije sa Dariom Vučićem i sa Sandrom Gulamović. Konačno ćemo imati soliste koji dolaze iz Rusije i Austrije, koji zaista zaslužuju posebnu pažnju sarajevske muzičke publike. Naročito ću istaći da će 44 filma produkcije 2009 – 2011 godina iz Danske, Japana i zemalja višegradske grupe - Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske - nekako obilježiti ovu sezonu, u kojoj festival zapravo počinje trogodišnji ciklus pod nazivom PAF, Peace Art Freedom festival, uključujući naravno i godinu 2014., kad će doći do realizacije projekta Sarajevo 2014.

RSE: Zima se vraća svom višegodišnjem formatu.

SPAHIĆ: Potpuno ste u pravu. Format određuje na neki način i period festivala, festival posvećen gradu, njegovom drugačijem ritmu, dinamici, koja podrazumijeva da smo nekada imali normalan ritam do početka proljeća i da je to bilo osujećeno različitim ministarskim intervencijama i drugim pritiscima, koji nisu popustili kada je riječ o finansijama. Postalo je još i rigoroznije i teže, ali su zapravo marginalizirani u odnosu na supstancu samog festivala.


RSE: Naprosto se pitam, kako je moguće u godini svekolike krize, koja se naročito odražava na kulturu, pokriti ovakve manifestacije?

SPAHIĆ: Tako što se ovi projekti rade u koprodukciji sa tim zemljama i umjetnicima, uz naklonost onih ljudi koji smatraju da kultura još uvijek ima smisla, kada je riječ o ovom gradu. Ovaj grad ima smisla ako ima u sebi sadržaje koji mu omogućavaju da se gradom zove. Tako Sarajevo preživljava krize na razne načine, i kao što čujete muziku Erika Bretona, Kosmos, Sarajevske zime traju.

RSE: Iz programa koji sam pročitao, da se vidjeti da ste uključili dosta kulturnih ustanova koje jedva dišu. Da su neke od njih, koje su zatvorile svoja vrata, nagovorili da se ponovo otvore?

SPAHIĆ: Jeste. Danas je upravo objavljena informacija da je Historijski muzej otvorio svoja vrata u prvoj sedmici Sarajevske zime, sa sjajnim izložbama sa Filipina, sa debatom o svjedočenjima grada, koji je naučio da preživi, kao i sama umjetnost i kultura, u ovim okolnostima, sa izvanrednim otvorenim kontaktima sa institucijama i građanima.

Historijski muzej je naslonjen praktično na Zemaljski muzej. Zemaljski muzej čini sve da sa kineskim i danskim umjetnicima i Sarajevskom zimom svjedoči o važnosti ove institucije za Evropu, a ne samo za Sarajevo i BiH. Umjetnička galerija će na simboličan način, na izlozima svoje galerije, izložiti plakate festivala Sarajevske zime. Druge institucije će primiti izložbe festivala, kao Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Organizacija slijepih i slabovidnih, Nacionalna biblioteka BiH, ali ne samo one, nego i galerije i prostori festivala, kao što su SARTR, Kamerni teatar i Narodno pozorište.

Prema tome, ne mogu ljudi podnijeti takav pritisak, mada imali tako velike teškoće, da ih urušava jedan sistem koji je izgubio svaki smisao.


RSE: Znači li to da ovakve smotre, kao što je Sarajevska zima, mogu kulturnim radnicima vratiti samopouzdanje i samopoštovanje?

SPAHIĆ: Evo recimo danas u toku dana i protekle sedmice, u kontaktu sa mnogim ambasadama, kao Kraljevine Norveške, Tureske, Grčke, sa ljudima koji dolaze sa raznih krajeva svijeta, a ovdje imaju svoje misije, svi potvrđuju jednu volju, a to je da u suštini treba podržati ono što je najvitalnije u jednom društvu, a to je kultura.


RSE: Ibro, nadam da ćeš uz podršku svojih saradnika i svih sugrađana i naravno mnogo ljudi koji su uključeni u ovaj sistem, realizovati još jednu uspješnu Sarajevsku zimu.

SPAHIĆ: Hvala na pažnji. Ne znam koji je po redu, ali mislim da od osnivanja radio stanice Slobodna Evropa mi imamo intervjue. Čini mi se da bi danas mogli izdati jednu lijepu knjigu o tome kako ste vi inteligentno reagovali na suštinu ovog projekta koji živi zahvaljujući javnosti, umjetnicima i naravno onima koji čine dio tog tima koji rade Sarajevsku zimu u ovom trenutku. To je jedna nova kreativna mlada generacija koja istovremeno uči i stvara.


Slobodna Evropa (http://www.danas.org/content/sarajevska_zima_otvara_zatvorene_muzeje/24474708.html)

Svečano otvoren 28. festival "Sarajevska zima"

http://www.dnevniavaz.ba/thumbnail.php?file=decembar2011/Sarajevska_Zima___Otvaranje_1_FF_copy_981458138.jpg&size=summary_large

U Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu večeras je svečano otvoren 28. Internacionalni festival "Sarajevska zima" koji će, pod motom "2012", trajati do 21. marta.

Ceremoniju otvaranja, među ostalim, obilježili su performansi "Veslači", "Nostradamus", te učešće kraljevske svite.

Direktor Festivala Ibrahim Spahić kazao je da je u večerašnjoj ceremoniji sudjelovalo 125 učenika, studenata, umjetnika i gostiju Festivala, s obzirom na to da je upriličena u instituciji kulture i umjetnosti koja uskoro slavi 125 godina postojanja.

Dodao je da je potrebno podignuti se protiv razdora i uništenja svega dobroga što ljudi u sebi nose.

Rekao je takođe da je ova godina presudna za kulturu i umjetnost, na koje "građani imaju pravo, kao što imaju pravo na zrak i hranu".

U okviru ovogodišnjeg Festivala, kao i prethodnih godina, bit će realizirani projekti iz različitih oblasti umjetničkog stvaralaštva, uz učešće više od 1.000 umjetnika iz 47 zemalja.

Bit će upriličeni performansi i instalacije, dramske predstave, opere, koncerti, baletske i predstave suvremenog plesa, sedmice filmova, te izložbe posvećene kulturnoj baštini BiH.

Sve festivalske programe ocjenjivat će specijalni žiri, čiji je predsjednik Tomislav Išek, koji će dodijeliti nagrade "Srebrena pahuljica" za filmsko ostvarenje, pozorišnu predstavu, muzički, likovni i književni program, najkreativniji događaj, te najbolje medijsko praćenje festivalskih događaja.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/79020-svecano-otvoren-28-festival-sarajevska-zima.html)

jećanje na veliki događaj
Prije 28 godina u olimpijskom Sarajevu bilo je kao u bajci
Prošlo je 28 godina od dana kada je Sarajevo bilo organizator jednog od najvećih svjetskih sportskih događaja – XIV Zimskih olimpijskih igara. Mnogi se prisjećaju euforije u kojoj je živjela tadašnja Jugoslavija, mnogi i danas prepričavaju te dane s ponosom i uvijek posebnim emocijama. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na Koševu - svi smo bili sretni.
Piše: E. Isanović

Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP
Foto: AFP


Otvaranje Olimpijade na stadionu Koševo× Foto: AFP

Prije 28 godina u olimpijskom Sarajevu bilo je kao u bajci
Glavni grad naše zemlje je organizaciju zimske olimpijade dobio u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg.

Glavni motiv bila je želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je do tada obično bio vezivan za početak Prvog svjetskog rata.

Mnogi naglašavaju da je za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada bila odlična prilika da nekadašnju državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu.

Volimo Jureka više od bureka

U organizaciju su utrošena ogromna finansijska sredstva. Sagrađen je veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture, u gradu na Miljacki izgrađena su i nova naselja. U tome su vlasti imale podršku građana Sarajeva, a već prije samog održavanja, Zimske olimpijske igre su dovele do povećanja interesa za zimske sportove koji su do tada gotovo bili nepoznati u Sarajevu.

Zimske igre su među sudionicima i gledateljima ostale u lijepom sjećanju. Navijačima tadašnje Jugoslavije omiljen je bio slovenski skijaš Jure Franko koji je osvojio srebrenu medalju u veleslalomu (prvu medalju koju je Jugoslavija dobila na zimskim olimpijadama).

U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”.

No, prema ocjenama brojnih stručnjaka, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade bili su takmičari u umjetničkom klizanju.

Najupečatljiviji dojam ostavio je britanski par, Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. stoljeća.

Hokejaške utakmice izazvale veliku pozornost

Interesantno je bilo i na hokejaškim utakmicama koje su privlačile veliku pozornost gledatelja. Inače, zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Sama organizacija koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prijenos. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inozemstvu 200.000, dok su TV prijenos sarajevske olimpijade pratile dvije milijarde ljudi. Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR ( 6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).

Igre su trajale od 8. do 19. februara i sve je bilo kao u bajci.

Pamtit će se to još dugo, dugo…

Sarajevo x

U Sarajevu susret predstavnika evropskih prijestolnica kulture


U okviru XVIII Međunarodnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima" organiziran je dvodnevni susret predstavnika gradova evropskih prijestolnica kulture, titule za koju se za 2014. godinu kandidiralo i Sarajevo.

Predstavnike gradova danas je ugostio i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen koji im je uz dobrodošlicu naglasio važnost projekta ''Sarajevo 2014.'' i saradnje s 35 gradova koji su podržali kandidaturu Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture.

Kako je u izjavi za novinare danas kazala Silvana Accossato, načelnica grada Collegno u Italiji, ovaj grad snažno podržava sarajevsku kandidaturu za kulturnu prijestolnicu 2014. godine.

"Collegno je prijatelj Sarajeva i zato smo podržali njegovu kandidaturu, a posebno se nadamo kulturnoj razmjeni umjetnika i performansa dva grada", dodala je i naglasila da grad na čijem je čelu može pomoći Sarajevu i razmijeniti iskustva jer taj grad organizira brojne kulturne događaje.

Ona je istaknula da je osnovna tema današnjeg susreta bila razgovor o zajedničkim projektima i iskustvima koje je moguće razmijeniti, a posebno jer će se Torino, koji se nalazi u blizini Collegna, kandidirati za evropsku prijestolnicu kulture 2019. godine.

Direktor "Sarajevske zime" Ibrahim Spahić kazao je da su ovi susreti upriličeni kako bi se razgovaralo s predstavnicima gradova koji su bili i koji će biti evropske kulturne prijestolnice kao što je to Graz te povezati ta iskustva sa Sarajevom kao kandidatu kojeg je nominirao Evropski parlament.

Osim danas prisutnih predstavika svoje poruke podrške uputili su i gradonačelnici Kopenhagena, Atine, Dubrovnika, Podgorice, Maribora, Venecije, Barselone i drugih gradova.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/kultura/u-sarajevu-susret-predstavnika-evropskih-prijestolnica-kulture/120208166)

Šestoaprilsku nagradu dodijeliti Angelini Jolie

Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" uputila je inicijativu Gradskom vijeću Grada Sarajeva da se po vanrednom postupku rediteljici filma "U zemlji krvi i meda" Angelini Jolie i filmskoj ekipi dodijeli Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva.

Krug 99 je uvjeren da je taj film dao istinit društveni, politički, historijski i ljudski kontekst i činjenice proteklog rata protiv BiH, njenog načina života i kulture zajedništva, a posebno što je u punoj mjeri oslikao dramu zlostavljanih žena i ideologiju nasilja, instrumentalizacije ljudi i naroda u političke i osvajačke ciljeve.

Kako se navodi u saopćenju za javnost Kruga 99, film je srazmjerno količini ratne brutalnosti, nasilja, zločina pa i genocida, podjednako razotkrio ne samo u jednoj već u svim nacionalnim skupinama BiH ideologije i aktere zla.

Ovaj film će snagom poruka i efektima umjetničke ekspresije nesporno predstavljati značajan faktor u suočenju svakog pojedinca sa istinama rata i time će u velikoj mjeri utjecati na toliko potrebnu individualnu i kolektivnu katarzu, smatraju u ovoj asocijaciji.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/sestoaprilsku-nagradu-dodijeliti-angelini-jolie/120221122)

Zanimljiv clanak o kulturi stanovanja u starom Sarajevu


19.11.1976 - 28.11.1976
Kultura stanovanja u starom Sarajevu


Muzej grada Sarajeva, gostovanje u Muzeju grada Zagreba


Koncepcija izložbe: Zorica Janjić-Černjavski
Oblikovanje izložbe: Ejub Dizdarević
Fotografije: Fahro Logo, Fuad Galijašević


Najintimniji dio čovjekovog života i života obitelji odvija se u kući i stanu, koji nije samo puki krov nad glavom, već treba zadovoljiti kako fizičke, tako i one složenije psihičke potrebe življenja. To su razlozi zbog kojih kuća kao privatni milje odslikava višestruko i vjerno čovjekovu osobnost – kako njegove ekonomske i socijalne komponente, tako i osobni ukus, navike i svakodnevne potrebe – što sve zajedno pruža sliku o kulturi stanovanja. U kući se rađa, ženi, boluje i umire; u kući se obavljaju poslovi oko spremanja hrane, održavanja osobne higijene i higijene stana; u njoj se spava, jede i odmara, šije, veze, čita i piše; u njoj razgovaramo ili praznujemo s obitelji i prijateljima, a konačno, dobar dio narodnih i vjerskih običaja odvija se pod kućnim krovom – svejedno, bio on sasvim minijaturnih ili veoma prostranih dimenzija.


I pored prvenstveno privatnog karaktera stambene kuće, ona je i vrlo dobra ilustracija širih društvenih prilika i odnosa pojedinih vremenskih razdoblja i pojedinih sredina, naročito kada se stambena kultura dužeg vremenskog perioda nađe pod lupom muzeološkog proučavanja, gdje razvojna linija i osobine pojedinih epoha dolaze mnogo uočljivije do izražaja.

Iako se na širem području Sarajeva život odvijao još od vremena pretpovijesti, grad kao prava urbanistička aglomeracija u srednjovjekovnoj župi Vrhbosni nastaje u 15. stoljeću, tj. u vrijeme pada Bosne pod tursku vlast, te i naša izložba slijedi trag stambene kulture od vremena turskog feudalizma naovamo. Pored onog općeg razvoja i prosperiteta grada koji počivaju na značajnom zanatstvu i trgovini, stambena kuća je slijedila zanatske i građevinske mogućnosti, materijale i mode svoga vremena, kako u pogledu same zgrade, tako i unutrašnjeg kućnog inventara. Ali industrijska, masovna i jeftinija proizvodnja hvata sve više maha, potiskujući tako prethodnu čednost i jednostavnost stambene kulture i interijera lišenih poplave predmeta i kiča, gdje je svaki predmet bio plod strpljivog individualnog rada pojedinih obrtnika, koji je dosezao katkad i umjetničku vrijednost.


Ova višenacionalna sredina različitim je tempom i prijemljivošću prihvaćala utjecaje srednjoeuropske arhitekture, a s njom i stambene kulture, potencirane naročito dolaskom austrougarske vlasti u ove krajeve 1878 godine. Usprkos tome, zadugo se živjelo u kući na dva kolosijeka: à la turca i à la franga, prkoseći jedan drugom u svom nikad pomirenom antagonizmu. Poslije prilične bezličnosti i sporih pokušaja u periodu između dva rata da se unese nešto humanosti i više funkcionalnosti u domenu stanovanja, zašli smo naveliko u eru socijalističke izgradnje i odnosa u svim sferama života, pa i u novom pogledu na materijalnu kulturu, stvarajući i drugačiju fizionomiju u načinu stanovanja.

Sve veća dinamičnost života, brza smjena tehničkih i tehnoloških inovacija u industriji i očigledan porast općeg i osobnog standarda kod nas, odnijela je u nepovrat vrijeme kada su se promjene u načinu života i stanovanja mjerile tisućljećima, stoljećima i desetljećima, tako da već mnogi dojučerašnji predmeti i pojave postaju vrijedni pozornosti muzejskih djelatnika.

Bosansko-orijentalni interijeri, a sa njima i stara stambena kultura toliko su vezani s arhitekturom u prostoru, da se izolirano od nje ne mogu ni zamisliti. Osnovni oblik turske kuće prodro je u sve naše gradove dobivši lokalne varijante ovisno o građevinskom materijalu okoline (drvo, čerpić, kamen), običajima i domaćim graditeljima koji su unosili i svoje specifičnosti. Neovisno o tome, sve te kuće nose i zajedničke osobine. Čuvajući intimnost domaćeg ognjišta i zaklanjajući žensku čeljad od stranih pogleda, kuća je visokim zidom ograđena od ulice, a “krivi demir” i “ašik-pendžer” zaštićeni su gustom rešetkom. Do tada skoro slijepa fasada dobiva od polovine 18. stoljeća kod bogatijih kuća i istureni dio na katu – ćošak, čime se građevinski razvoj bosanske kuće i završio. Ova naizgled izolirana tvrđava, građena uvijek samo za potrebe i uživanje mnogobrojne obitelji i poslugu, imala je puno svjetla, prostora i zelenila. Muška dvorišta sa stajama su skromnija jer su i predviđena za ekonomiju domaćinstva, dok nas ženska avlija dočekuje cvijećem, plemenitom voćkom, česmom i rjeđe šadrvanom. Kroz nju se prolazi u veliku bašću i voćnjak ili još dalje – u susjedstvo. Jednostavna ljepota kuće se tek sagledava iz dvorišta prema kome su okrenuti hajati te basamaci što vode na divanhanu sa kamerijom (drvene verande) za život izvan sobe, a da bi se uživalo u vidiku nezaklonjenom blizinom drugih kuća.


Bogatije kuće su se razlikovale utoliko što su imale izrazitije odvojen muški i ženski dio (selamluk i haremluk) i više soba sa sporednim prostorijama. Isto tako kuće Srba, Hrvata i Židova nisu se bitno razlikovale od muslimanskih. Sve njih karakteriziraju sobe za zimski boravak s kuhinjom u prizemlju i ljetne na katu – jednostavni i funkcionalni prostor s neograničenom mogućnošću transformacije. Nedostatak namještaja u europskom smislu nisu ni osjećali jer je “dunđer” već ugradio sećije ispod prozora, musandere za posteljinu, police za suđe, knjige i ukrase, te banjicu s peći. Obitelj dodaje još samo neophodne metalne i tekstilne predmete, naročito omiljene ćilime i vezove. Ovako univerzalan prostor, makar se sastojao samo od jedne sobe, pretvara se tijekom dana u trpezariju, dnevni boravak ili spavaonicu.


Dodajmo još da je u ovom graditeljstvu u trajanju više od 400 godina, bez izlišnih ukrasa izvana i nametljivog luksuza iznutra, a sve to podređeno fizičkoj i psihičkoj potrebi čovjeka, kulturi stanovanja umnogome doprinosila urednost i čistoća kojom su kuće održavane. Bjelina okrečenih zidova, oprana kaldrma, pijeskom izribana drvenarija i blistavo suđe čišćeno lugom, bile su životne navike i potreba svake kuće.

U staru bosansku kuću s 19. stoljećem dospijevaju pomalo europski utjecaji na sadržaj interijera, a kojima je sve više izložen i sam Carigrad. Satovi i ogledala su stigli još ranije uključujući i muslimanske kuće, a u ostalim bogatijim kućama počinju usporedo nalaziti mjesta: zemljana peć i sećija sa stilskim stolovima i komodama, mangala i bakreno suđe sa porculanom i “escajgom”.


Austrougarska okupacija 1878. godine taj tijek naglo ubrzava i u težnji da na Bosnu primijeni industrijski urbanizam monarhije, grubo prekida zatečene tradicije. Rušeći stare kuće koje smetaju regulacijskom planu, ravni dio grada postaje gusto naselje višekatnih najamnih kuća s pretencioznim fasadama u raznim europskim stilovima. Ne shvaćajući bit bosansko-orijentalne arhitekture, na javne, pa i privatne zgrade, nameće se tuđi pseudo-mavarski stil. Prvi stanari novih zdanja ukrasnih fasada, kitnjastih balkona, previsokih plafona i dugačkih mračnih hodnika, tijesnih dvorišta i kuhinja bez prirodnog svjetla, bile su dakako službene osobe – stranci koji su došli s austrougarskom vlasti, a kasnije i domaći ljudi iz viših slojeva. Otrgnuti od ranijeg stanovanja u niskim kućama i prostranim bašćama, zatvoreni sada u stan-kutiju, usvajaju namještaj i stanovanje na kakvo su stranci već ranije navikli: trpezarije, spavaće i “vizitne” sobe s mnoštvom detalja, a samim tim se mijenja način života i stambena kultura.


*Kod muslimanskog življa ovaj proces je bio nešto sporiji, dok je mahala živjela i dalje po starom, usvajajući tu i tamo pokoji praktični predmet: lampu, špiritušu, šporet i slično. Privučeni potrebom grada za industrijskom radnom snagom, jača priliv seoskog stanovništva, koje skupa s gradskom sirotinjom nastanjuje stare ruševne zgrade ili stvara sami prigradska naselja potleušica bez komfora.

Vrijeme između dva rata donosi manja poboljšanja kada Općina i Željeznica podižu nešto zgrada s pristojnijim krovom nad glavom za one siromašnije, a nova generacija domaćih arhitekata nastoji projektirati jednostavne, zdrave i racionalne zgrade. Industrijski predmeti i namještaj što ih izrađuju sitni obrtnici postaju pristupačniji, dok se pojedinci i dalje snabdijevaju kod uglednih domaćih i stranih tvrtki. U periodu poslije oslobođenja grad se naglo širi stvarajući potpuno nova naselja sa suvremenim stambenim rješenjima, u koje ponekad nastoje unijeti elemente starije tradicije kulture stanovanja.

Zorica Janjić-Černjavski
(preuzeto iz kataloga izložbe)


Katalog izložbe

Janjić-Černjavski, Zorica. Stambena kultura starog Sarajeva.
Sarajevo : Muzej grada Sarajeva, 1975.

Sedmica otvorenih vrata u historijskom muzeju BiH


Historijski muzej BiH organizirat će od 23. do 29. februara Sedmicu otvorenih vrata muzeja pod nazivom "Solidariši se, ugrijmo muzej!".
Historijski muzej BiHOva muzejska institucija organiziranjem Sedmice otvorenih vrata želi informirati akademsku i kulturnu javnost, političare, predstavnike stranih ambasada i civilnog društva, kao i šire građanstvo o zbirkama Historijskog muzeja BiH, djelovanju, problemima s kojima se suočava i načinima na koji se bori za opstanak, saopćeno je iz Historijskog muzeja BiH.

Svaki dan tematski će biti posvećen jednoj od kolekcija Muzeja.

Akcija ima za cilj prije svega ukazati na kritično stanje sedam institucija kulture od značaja za državu, apelirati na hitno rješavanje njihovog statusa, te podići svijest ljudi - onih koji su strukom i pozicijom vezani za ovaj problem, ali i šireg građanstva kojima želi približiti bogatstvo i važnost Muzeja.

U okviru ove sedmice, 23. februara bit će organizirana tribina "Historijski muzej BiH u savremenom bh. društvu: šta muzej može učiniti za društvo, a šta društvo može učiniti za muzej?".

Na ovom skupu će učesnici govoriti o odnosu društva prema prošlosti i kulturno-historijskom naslijeđu BiH, kao i perspektivama i mogućnostima koje se ukazuju većim otvaranjem muzeja prema javnosti i promjenom dosadašnje muzejske prakse.

Organizaciju događaja u okviru Sedmice otvorenih vrata pomaže udruženje Akcija građana u saradnji s individualcima i organizacijama civilnog sektora.

Podršku Historijskom muzeju BiH su pružili i umjetnici s bh. scene - umjetnička skupina Tanzelarija, Color Crew, Emir Kapetanović, Asja Krsmanović, Gordana Anđelić-Galić i Jusuf Hadžifejzović.

Oni će svakodnevno u okviru programa performansima i drugim aktivnostima reagirati na problem koji akcija adresira.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/sedmica-otvorenih-vrata-u-historijskom-muzeju-bih/120222027)

Odigrana predstava "Bašeskija san o Sarajevu"


U Pozorištu mladih Sarajevo večeras je u okviru manifestacije "Selam, ja Resulallah" odigrana predstava "Bašeskija san o Sarajevu" u režiji Gradimira Gojera, čija je radnja zasnovana na zapisima "Ljetopisa" Mula Mustafe Bašeskije.

Ova dramska igra u dvanaest slika s epilogom djelo je bh. književnika Darka Lukića iz 1991. godine. Darko Lukić dramski tekst gradi oko jedne tragične ljubavne priče iz perioda pred kraj 18. vijeka.

Sarajevo je tada opstajalo u okolnostima između dva rata i dvije pandemije zla, bolesti, usuda i nesreće. Sudbinski osujećena ljubav Fazlije i Fate, sarajevski nesalomljivi duh i prelijepa lirska priča su samo neki od elemenata ove predstave koja je autorska rekonstrukcija atmosfere življenja i sudbina iz prošlosti Sarajeva.

Predstava je premijerno prikazana 12. aprila 1991., a njena stota izvedba desila se 23. februara 2006. godine, u matičnom Pozorištu mladih Sarajevo.

U predstavi Mula Mustafu Bašeskiju igra Nermin Tulić, a glumačku ekipu čine Mirza Tanović, Halima Mušić, Sead Bejtović, Suada Ahmetašević, Drago Buka, Alija Aljović i Amina Begović.

Predstava je 1991. godine na X Pozorišnim igrama u Jajcu osvojila nagradu za tekst i muziku, dok je na XVIII susretima pozorišta BiH s domaćim dramskim stvaralaštvom u Brčkom dobila Plaketu "Safet Pašalić" za najuspješniju predstavu susreta.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/odigrana-predstava-baseskija-san-o-sarajevu/120222178)

Historijski muzej 15 godina bez struje, a sada mu prijeti i poplava


Simboličnim paljenjem vatre u peći kakve smo koristili za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu danas je u ledeno hladnim prostorijama Historijskog muzeja BiH u Sarajevu počela Sedmica otvorenih vrata pod nazivom "Solidariši se, ugrijmo muzej".


http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120223061.1_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120223061.2_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120223061.3_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120223061.4_mn.jpg

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/120223061.5_mn.jpg

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/historijski-muzej-15-godina-bez-struje-a-sada-mu-prijeti-i-poplava/120223061#5)

Who can protect Bosnia-Hercegovina's cultural heritage?

Some of the most important museums and cultural institutions in Bosnia-Hercegovina face imminent closure due to political wrangling over which government department should finance them.

There are fears that ancient collections and artefacts - which survived the siege of Sarajevo - could be in jeopardy.

The National Museum is one of the key institutions affected.

The building survived the First World War, the Nazi invasion of the Second World War and, most recently, relentless shelling during the siege of Sarajevo.

Workers from the museum dodged sniper bullets and mortar fire to retrieve as many of the precious artefacts as possible.

The building was badly damaged during the four-year onslaught, yet the exhibits were saved and the museum was able to reopen as before.

In spite of its resilience in war-time, Museum Director Adnan Busuladzic fears he could be forced to close the doors within weeks.

As it is, his staff haven't been paid for six months, many have been forced to take on extra part-time jobs to survive, and he's even struggling to pay the museum's utility bills.

"We will have very big problems with the alarm system, security system, central heating and the conservation of our collections," he says.

He is worried about the effect that turning off the electricity and heating systems will have on the artefacts.

"The process of damage is very possible."

Among the priceless artefacts at the museum is the Sarajevo Haggadah, one of the oldest surviving Jewish texts in the world, thought to originate from Spain in the 1350s.

The beautifully illustrated book, which depicts the flight of the Jews from Egypt, was one of the artefacts saved from the bombardment during the siege.

Before that, the Sarajevo Haggadah was spared the bonfires of the Nazis (unlike so many other Jewish books and documents) by being smuggled out of the National Museum and stashed under the floorboards of a local mosque throughout World War Two.

Its fate is also uncertain if the museum closes.

Ethnic identity
The crisis in funding cultural institutions highlights the complex nature of modern Bosnian politics.

The fact that there are 13 separate ministries of education shows how fragmented, and vast, the political structure is.

Ethnic identity has become ever more important in politics since the end of the war, and many blame the Dayton peace accords for making that inevitable.

Setting up a national ministry of culture has proved more controversial than establishing a defence ministry - and the central government still doesn't have one.

But musician and political activist Damir Niksic says given the country's violent history, caused by ethnic tension, a national ministry of culture is essential, and so are the museums.

"People refer to different periods as the periods of their identity, like Ottoman, Austro-Hungarian or medieval period.

"So I say let's put all these historical periods in departments of the museum and liberate daily life from the mutated monster of history that was created by quasi- historians."

At the heart of the crisis of cultural institutions in Bosnia-Hercegovina is the very identity crisis of the nation itself.

It is something prime time TV host Aleksandar Hrsum tries to address on his weekly, and hugely popular, live debate show "The Forbidden Forum" on Pink TV.

He is technically a Bosnian Serb, but refuses to describe himself as such - preferring simply "Bosnian" as his identity.

"I believe in Bosnia-Hercegovina and I tell my audience to believe in their country, we can change our country. Separate politics and culture, please."

But the very notion of a national identity is rejected by many on all sides of the cultural divide.

Some don't even recognise the legitimacy of the country they live in.

Serb writer Nedelijko Zelenovic argues it is better to keep everything separate.

"There is no such nationality as Bosnia-Hercegovinan, it's not possible. There is no unified national identity, no one would agree to it."

But maintaining such a fractured system is not just confusing, it's expensive.

Sixty-percent of taxes go towards financing the sprawling government, and that is in a country with an unemployment rate approaching 40%.

Many argue it is time to start spending money on bringing the country together, and building the economy, not in maintaining cumbersome separate administrations - in a country with a population smaller than that of Manhattan.

The National Museum and other institutions have managed to get by on ticket sales and grants from the central government for the past few years, but when yet more political wrangling left the country without a central government for most of 2011, the grants stopped arriving and the money ran out.

In the final days of 2011 a deal was reached to agree on a central government and a new prime minister, Vjekoslav Bevanda, was sworn in in January.

The hope is that the central parliament will now be able to agree on a budget to fund the national institutions until a more permanent solution, or even a central ministry of culture, can be set up.

National Museum Director Adnan Busuladzic believes the country's history doesn't have to be a problem.

"We care about the heritage of all the people of Bosnia-Hercegovina: Serb, Bosniak, Croatian, Jewish, Gypsy.

"Our history is mixed, our society is mixed. We have a problem with politics, but not history - history is OK."

BBC (http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17132141)

Knjiga Raifa Dizdarevića daje novo svjetlo na događaje pred raspad SFRJ

U izdanju Instituta za istoriju Sarajevo, nedavno je iz štampe izašla knjiga nekada visokog državnog zvaničnika BiH i SFRJ Raifa Dizdarevića "Put u raspad", koja daje novo svjetlo na događaje u deceniji koja je prethodila raspadu Jugoslavije i krvavim ratovima koji su pratili njen raspad.

Raif Dizdarević
Radi se o zbirci stenograma izlaganja Raifa Dizdarevića u raspravama vođenim iza zatvorenih vrata državnog i političkog vrha Jugoslavije, u periodu kada je Dizdarević, između ostalog, bio na funkciji saveznog sekretara za vanjske poslove, te člana i predsjednika Predsjedništva SFRJ.

Po riječima jednog od recenzenata, prof. dr. Husnije Kamberovića, dokumenti objavljeni u ovoj knjizi će imati veliku dokumentarnu vrijednost, pogotovo zbog činjenice da su arhivski fondovi iz tog vremena još zatvoreni. Dokumenti pokazuju kako je Dizdarević vidio situaciju u Jugoslaviji od 1980. do 1989. godine, ali istovremeno daju svjetlo na kompletna događanja u Jugoslaviji tog doba.

Ova zbirka, premda prevashodno pokazuje Dizdarevićevu ulogu u tim vremenima, važna je i zbog toga što je vjerodostojan izvor o stavovima pojedinih državnih institucija o stanju u zemlji, zaključuje prof. Kamberović.

Autor navodi da se u izboru izlaganja opredijelio za ona koja vjerno odslikavaju procese koji su vodili raspadu Jugoslavije. Također ističe da su stenogrami tih izlaganja, do sada neobjavljeni, imali tretman strogo povjerljivih ili strogo tajnih dokumenata.

U međuvremenu, Institut za istoriju Sarajevo objavio je još jednu knjigu, monografiju "Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka od 1980. do 1990. godine", autorice Dženite Sarač-Rujanac.

U ovoj knjizi se prati uticaj događanja u Jugoslaviji i svijetu na odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka u decenji koja je prethodila raspadu SFRJ. Kao polazna tačka u istraživanju ove teme uzeta je smrt Josipa Broza Tita, a kao krajnja formiranje Stranke demokratske akcije.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/knjiga-raifa-dizdarevica-daje-novo-svjetlo-na-dogadjaje-pred-raspad-sfrj/120224037)

"U zemlji krvi i meda" četvrti film po gledanosti u Srbiji i Crnoj Gori


Film "U zemlji krvi i meda" rediteljice Angeline Jolie, ne samo da je ostvario izvanredan uspjeh u Bosni i Hercegovini i najbolje kino otvaranje ove godine u Hrvatskoj, već je ostvario i neočekivano dobre rezultate u Srbiji i Crnoj Gori. Naime, u samo četiri dana prikazivanja pogledalo ga je 1.875 gledatelja, zaradivši 728.119 dinara.

U deset dana prikazivanja film je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj pogledalo 57.116 gledatelja sa ukupnom zaradom od 1.340.643 kn.

Film "U zemlji krvi i meda" prikazuje nevjerojatnu emocionalnu, moralnu i fizičku cijenu koju je rat naplatio pojedincima. Umjetnički je to pogled rediteljice na tužnu ljubavnu priču koja se odvijala u ratnom razdoblju.

Snažna rediteljska i scenaristička palica Angeline Jolie je među gledateljima izazvala različita mišljenja i osjećaje, ali svakako nikog nije ostavila ravnodušnim.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/regija/u-zemlji-krvi-i-meda-cetvrti-film-po-gledanosti-u-srbiji-i-crnoj-gori/120228024)

Vrhunac krize sedam institucija kulture

http://www.slobodnaevropa.org/media/video/24453515.html

Oduševljen projektom naše glumice Zane Marjanović - Predstavu "Magacin Kabarea" pogledao i Bregović: Došao sa suprugom i kćerkama
04.03.2012


http://www.dnevniavaz.ba/thumbnail.php?file=februar2012/Kabare_Kod_Goge_01_IS_copy_861344411.jpg&size=article_large


"Magacin Kabare", koji je početkom 2011. osnovala glumica Zana Marjanović, imao je u četvrtak navečer ekskluzivne goste - Gorana Bregovića, njegovu suprugu Dženanu te njihove kćerke Emu i Unu. Bregovići su u kafe "Kod Goge" na sarajevskim Ciglanama došli pogledati sevdah kabare "Gdje je jagnje?".

Uživali su i smijali se svi zajedno.
Iako je Bregović već ranije gledao predstavu u kojoj igra Emir Z. Kapetanović, rado je ponovo došao, jer je veoma zainteresiran, prije svega oduševljen, onim što radi "Magacin Kabare", na čelu sa Zanom Marjanović, inače kćerkom njegovog dugogodišnjeg prijatelja Goge Marjanovića.

Bregović je od Zane saznao mnogo toga zanimljivog i o ostalim projektima "Magacin Kabarea", dobio je brošure predstava te je najavio i svoj dolazak na novo izvođenje erotskog trilera "Tabu shema", u kojem igraju Mona Muratović, Ena Kurtalić, Ejmi Denijelson (Amy Danielson) i Adnan Novo.

Bregović je pohvalio cijelu ekipu okupljenu oko Zane, a u razgovoru su svakako dotakli i njen svjetski uspjeh s filmom "U zemlji krvi i meda", na čemu joj je čestitao. S Bregovićem, Gogom Marjanovićem i njegovom suprugom Alisom i glumicom Monom Muratović družio se i Fahrudin Pecikoza.


Ekskluzivna fotografija sa suprugom i kćerkom


http://www.dnevniavaz.ba/files.php?file=februar2012/Kabare_Kod_Goge_08_IS_copy_363625262.jpg

Fotografija Gorana Bregovića sa suprugom Dženanom i najstarijom kćerkom Emom, koju je snimio naš fotoreporter Ivan Šebalj, prava je ekskluziva, jer se ovaj čuveni muzičar u javnosti rijetko pojavljuje sa svojom porodicom. Dženana s kćerkama Emom, Umom i Lulom živi u Parizu, dok Bregović veći dio godine provodi na turneji. Sada kompletna porodica provodi zimski odmor u vikendici na Jahorini.

Očigledno je da porodica Bregović uživa provodeći zajedničke dane u Sarajevu uoči Goranovog velikog rođendanskog koncerta 24. marta u sarajevskoj Zetri.


AVAZ

Historijski muzej pozvao 454 političara, a došlo ih samo troje

Sedmicom otvorenih vrata, koja je održana od 23. do 29. februara, uposlenici Historijskog muzeja uspjeli su probuditi interes građana za probleme u kojima se ova kulturna institucija nalazi, ali ne i onih koji su svojim ignorantskim odnosom najviše doprinijeli tim problemima. Političari su još jednom poslali jasnu poruku – kultura i institucije čuvari kulturnog naslijeđa, tradicije i kulturnog identiteta ih ne zanimaju!

http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/b_120305027.jpg

Od 454 pozivnice poslane na adrese predstavnika svih nivoa vlasti, od općinara do parlamentaraca, Muzej je za sedam dana, koliko je trajala manifestacija nazvana "Solidariši se, ugrijmo Muzej" posjetilo samo njih troje, govori nam viša kustosica Elma Hašimbegović.

Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Denisa Sarajlić-Maglić, predsjednik Naše stranke Dennis Gratz i vijećnica Gradskog vijeća Grada Sarajeva Lejla Somun-Krupalija obišli su muzejske prostorije, a Muzej je "ugrijao" i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. I tu lista završava kada su u pitanju domaći predstavnici vlasti.

"Mi njih nismo pozivali samo ovih sedam dana, već 365 dana u godini, ali još nikada nismo dobili odgovor", kaže Hašimbegović.

Za razliku od domaćih političara, predstavnici diplomatskog kora u našoj zemlji ne samo da su obišli Muzej, već su iskazali interes da pomognu jednoj od najstarijih institucija kulture u BiH, ponudivši saradnju čiji cilj je da se izvrši pritisak na domaće političare.

"Također su nam ponudili neke opcije da osposobimo salone, depoe i otvorimo Muzej kao prostor u kojem su svi dobrodošli", kaže Hašimbegović i dodaje da su i građani pokazali veliki interes da se upoznaju sa kulturnim blagom koje Muzej čuva u svojim prostorijama.

"Imali smo oko 2.000 posjetilaca za sedam dana. Građani su nam davali i ideje za neke projekte, a podršku su nam pružili umjetnici i predstavnici nevladinih organizacija", ističe Hašimbegović.

Podsjećanja radi, problemi Historijskog muzeja i još šest institucija kulture od značaja za BiH proizilaze prvenstveno iz neriješenog pravnog statusa, što lokalnim vlastodršcima omogućava da odgovornost prebacuju s jednih na druge. I dok se oni prepucavaju, institucije kulture stavljaju ključ u brave, a njihovi uposlenici rade u teškim uvjetima bez plata, sredstava i kadrova.

"Dok se ne riješi naš pravni status, okrenut ćemo se građanstvu i uzeti stvari u svoje ruke te pokušati opstati organizirajući različite projekte u saradnji sa nevladinim organizacijama i istaknutim bh. umjetnicima", kaže Hašimbegović i podsjeća na 16 radnika Historijiskog muzeja koji svaki dan dolaze na posao u hladne prostorije, jer Muzej već 15 godina nema grijanja.

Unatoč svim poteškoćama, entuzijazma i volje im nije nedostajalo. Ipak, kako kaže Hašimbegović, obeshrabreni su spoznajom da Historijski muzej nije predviđen u budžetu za 2012. godinu.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/historijski-muzej-pozvao-454-politicara-a-doslo-ih-samo-troje/120305027)

^^ Tužno. Stvarno dno- dna! :ohno:

Jadno - drugacija rijec mi ne pada na um.

Sta ono kano Sarajevo predstoljnica Kulture Evrope 2014?

ridiculous!

Ma ako se ovako nastavi necemo do 2014 imati niti jednu biblioteku ni muzej....

Cerić: Tužan sam zbog činjenice da je 1992., na očigled cijeloga svijeta, zapaljena sarajevska Nacionalna biblioteka
07.03.2012


http://www.rijaset.ba/images/stories/slikezamodul/reis-briesl-03-2012/04.jpg

U organizaciji Europske komisije i Suverenog reda Malte, jučer je u Briselu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić sudjelovao u jednodevnom seminaru o temi: "Zaštita sakralnih mjesta na Mediteranu - doprinus interkulturalnom dijalogu".


http://www.rijaset.ba/images/stories/slikezamodul/reis-briesl-03-2012/02.jpg

U namjeri da se usaglasi definicija "svetog" i "sakralnog", na Seminaru u Briselu referate su podnijeli eminentni stručnjaci iz oblasti vjere, kulture, umjetnosti i povijesti. "Mediteran ne bi bio ono što jeste da nema sakralnu kulturu i umjetnost pa je, stoga, važno da se mediteranska sakralna baština čuva i očuva kao svjetsko kulturno i umjetničko blago" - čule su se ocjene od pedesetak učesnika na Seminaru u sjedištu Europske komisije.

Dokaz o važnosti jučerašnjeg Seminara u Briselu je osobno sponzorstvo predsjednika Europske komisije Hose Manuela Barosa (José Manuel Barroso), koji je na radnom ručku ukazao na značaj sakralnih mjesta na Mediteranu u promociji međukulturnog dijaloga: "Sveta i sakralna mjesta na Mediteranu moraju biti zaštićena kao dokaz suživota i tolerancije na našem kontinentu. Jer, sudbina Mediterana i cijele Europa je u međukulturnom i međuvjerskom razumijevanju i poštivanju, pa je, stoga, važno da se poštuju sakralna mjesta svih vjera, kultura i nacija" - naglasio je predsjednik Baroso.

Zahvaljujući se na pozivu da prisustvuje Seminaru, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je u Briselu ukazao da je, pored sakralnih mjesta, isto tako važno, ako ne i važnije, poštivati i zaštititi svete Božje knjige, jer "svete knjige" čuvaju kontinuitet ljudskog pamćenja kao bīt ljudskog identiteta.


http://www.rijaset.ba/images/stories/slikezamodul/reis-briesl-03-2012/05.jpg

- Mjesta nisu sveta sama po sebi, već po značaju i značenju koja im se pripisuju kao znak Božje milosti i potrebe da u tim mjestima ljudi traže i nađu duševni mir, sreću i spas. Prema tome, poštivanje i zaštita sakralnih mjesta i svetih knjiga je poštivanje i zaštita Božjeg i ljudskog prava. Nepoštivanje i skrnavljenje sakralnih mjesta i svetih knjiga je protivno Božjim i ljudskim zakonima.

Skrvnavljenje sakralnih mjesta je udar na ljudsku čast i dostojanstvo. Naravno, "sakralno" i "sveto" nije samo vjersko. Pod "sakralnim" i "svetim" ja podrazumijevam sve što služi da oplemeni čovjeka, da ga približi Bogu, da ga moralno usavrši, da ga u njemu potakne ljubav prema njegovom bratu! Džamije, crkve, tekije, manastiri i druga sakralna mjesta su namijenjena da služe Bogu radi dobra čovjeku. Ali ne samo džamije i crkve. I ljudski dom je "sakralno" i "sveto" mjesto, jer se u njemu čovjek rađa, živi i umire i zato ga treba poštivati i zaštiti. Dakako, škola, gdje se čovjek uči kako da živi, je "sakralno" mjesto koje se mora zaštiti od bilo kojih napada; biblioteka je, također, "sakralno" mjesto koje mora biti zaštićeno od rušenja i paljenja.

To vam kažem kao Bosanac i Europljanin koji je tužan zbog činjenice da je 25. avgusta, 1992. godine na očigled cijeloga svijeta zapaljena sarajevska nacionalna biblioteka, koja i nakon 20 godina još uvijek nije obnovljena. Zbog te tužne činjenice nad kojom cijela Europa treba da se zamisli, ja vam iz Sarajeva ipak donosim jednu radosnu činjenicu, a to je "Sarajevska Hagada", koju su moji časni preci sa ponosom čuvali više od 500 godina i meni ostavili u amanet da, ovom prilikom, jednu kopiju te vjerno čuvane "Sarajevske Hagade" poklonim predsjedniku Barosu, kao znak Sarajeva, koje, unatoč svemo, baštini sakralno bogatstvo cijele Europe.

Dakako, ta činjenica obavezuje Europu i svijet da poštuje i čuva našu muslimansku knjigu Kur'an, jer jedino međusobnim poštivanjem "sakralnih" i "svetih" vrijednost možemo postići zajednički mir, sreća i uspjeh na ovome i spas na drugome svijetu - zaključio je svoje izlaganje reisu-l-ulema Cerić u Briselu.



RIJASET




:cheers:

^^ Homo duplex :ohno:

Cerić: Tužan sam zbog činjenice da je 1992., na očigled cijeloga svijeta, zapaljena sarajevska Nacionalna biblioteka
07.03.2012

U organizaciji Europske komisije i Suverenog reda Malte, jučer je u Briselu reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić sudjelovao u jednodevnom seminaru o temi: "Zaštita sakralnih mjesta na Mediteranu - doprinus interkulturalnom dijalogu".


:applause::applause::applause:

Izložba "Ja, ban bosanski Kulin" Historijskog muzeja u Jablanici


Izložba Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine "Ja, ban bosanski Kulin“ gostuje u Jablanici u okviru obilježavanja Dana Općine Jablanica.

Izložba se otvara danas u svečanoj sali Općine, a otvorit će je načelnik Općine Salem Dedić.

Izložba više kustosice Elme Hašimbegović, otvorena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u augustu 2009. godine povodom obilježavanja 820 godina od izdavanja povelje, nakon uspješnih gostovanja u Zenici, Tuzli i Zagrebu, kao i u okviru projekta "Muzej u školama“ u školama Kantona Sarajevo, sada će biti dostupna i školama na području Općine Jablanica.

Izložba "Ja, ban bosanski Kulin“ posvećena je jednom od najpoznatijih ličnosti bosanskohercegovačke historije, banu Kulinu, i najstarijem bosanskom pravnom dokumentu, povelji koju je izdao Dubrovniku, 29. augusta 1189. godine.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/izlozba-ja-ban-bosanski-kulin-historijskog-muzeja-u-jablanici/120308050)

"Kiyamet" Ivana Ramadana osvojio prvu nagradu u Atini


Animirani film "Kiyamet" autora Ivana Ramadana, nagrađen je prvom nagradom na sedmom festivalu AnimFest u Atini.

To je do sada četvrta nagrada za "Kiyamet" koji je svoju premijeru doživio na prošlogodišnjem Sarajevo film festivalu.

Dok ovaj film Ivana Ramadana, nakon prikazivanja na 10 festivala u svijetu, nastavlja svoj festivalski život, autor je Feni rekao da radi na novom projektu koji je na konkursu Fondacije za kinematografiju Federacije BiH ocijenjen kao najbolji u kategoriji animiranog filma, te će biti realizovan u produkciji Prime Time.

Radnja novog filma će, kako Ramadan kaže, biti bazirana na mitovima i legendama sakupljenim na području Bosne i Hercegovine, smještena u planinsko, bosansko selo oko kojeg žive zmajevi.

Specifičnost filma je to što će u njemu biti kombinovana animacija i snimak kamerom na neubičajenom nivou za bh. kinematografiju.

Inače ovaj mladi umjetnik je postao prepoznatljiv po visokim standardima produkcije u dosadašnjim filmovima.

Premijera filma se očekuje početkom iduće godine.


Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/kiyamet-ivana-ramadana-osvojio-prvu-nagradu-u-atini/120308122)

preporucujem svima da pogledaju!

Video hit na YouTube-u ove sedmice je snimak sa tribine koju je sarajevski profesor Besim Spahić održao u Kaknju. Evo kako on vidi našu povijest, porijeklo bosanske kraljice i oca Ive Andrića, donacije iz Saudijske Arbije, vezu Bakira Izetbegovića i Šaje, naše oskarovce, keširanja put ilahija i in-kasida...


G4AeEo8yOWQ

caZL9zlm1ng

cqFDTs9zNDw

^^ Pametan čovjek, bez dlake na jeziku!


(1 dio od 4 dijelova)
bDmLCd9wG-A

"Memorijalna šuma" u Turskoj: Po jedna sadnica u Adani za svakog stradalog Srebreničana
14.03.2012


http://trtbosanski.beyaz.net/webimage/image/haberler/8372%20.jpg


U sjećanje na stravično stradanje 8.372 nastradala srebreničana u junu 1995. godine u sklopu projekta “Memorijalna šuma”, u Adani će biti zasađeno onoliko sadnica koliko je nastradalo Srebreničana.

Predsjednik Udruženja Adana Balkan bosansko turska potpora i kultura Ufuk Süslü u izjavi koju je dao dopisniku Anadolske agencije istakao je da je Udruženje odlučilo da u sjećanje na Srebrenicu zasadi 8 372 sadnice što ujedno predstavlja i broj nastradalih Srebreničana, te da će cijena učešća iznositi 20 turskih lira.

Navodeći da je cilj ovog projekta oživljavanje uspomene na srebreničke šehide Süslü je također rekao da je Uprava šuma oblasti Adane na obali vještačkog jezera Seyhan dodijelila površinu od pet hektara gdje će biti zasađene sadnice. Ističući da će TEMA Vakuf iz Adane voditi brigu o nabavljanju, sadnji i održavanju mladica Süslü je rekao:

“Pomoćnik našeg Predsjednika poštovani Bülent Arınç također će prisustvovati svečanosti koja će biti održana u Martu povodom sadnje mladica u Memorijalnoj šumi za 8 372 nastradala srebreničana. Do sada od prikupljenih donacija možemo kupiti 3 500 sadnica. Oni koji budu učestvovali u svečanosti također će saditi mladice. Ovaj čin ima kulturnu vrijednosti, a podupire ga i naš vjera. Genocid nismo zaboravili i nećemo dozvoliti da bude zaboravljen. Želimo još jednom da učvrstimo temelje prijateljstva koje Turska ima sa Balkanom”.


Naglašavajući da će Memorijalna šuma biti otvoreno mjesto namijenjena ljudima za odmor i svečanosti, Süslü je rekao da ova površina neće imati nikavu komercijalnu svrhu.

Süslü je dalje nastavio: “Svake godine 11 Juna naše Udruženje će tradicionalno na ovom mjestu obilježavati godišnjicu stradnja Srebreničana. Imena učesnika ovog projekta i imena stradalih Srebreničana živjet će u ovoj šumi. Na svaku sadnicu će biti postavljena pločica sa ispisanim imenom donatora i imenom srebreničkog šehida. Također na ovom mjestu će se nalaziti i spomenik visok tri metra na kojem će biti ispisana imena stradalih Srebreničana”.

Ističući da će na Bosanskom, Turskom, Engleskom, Francuskom i Njemačkom jeziku biti odštampana brošura koja će sadržavati sve faze projekta Süslü je rekao: “ Brošuru u kojoj će se nalaziti imena 8.327 stradalih Srebreničana, imena donatora projekta te imena onih koji su počinili zločin u Srebrenici a još nisu uhvaćeni a trebali bi biti i što prije izvedeni pred lice pravde, odnijet ćemo i predati Sudskom Vijeću međunarodnog Suda pravde u Hagu”


Naglašavajući da je u Srebrenici otvoren Memorijalni centar za žrtve genocida Süslü je izjavio:

“Po službenim podacima Ujedinjenih naroda u Srebrenici je stradalo 8 327 nevinih osoba. Onima koji su doprinjeli realizaciji našeg projekta u znak sjećanja darovat ćemo potvrdu zahvalnosti. Ako želite oživjeti ime svojih izgubljenih ili ne želite dopustiti da se zaboravi počinjeni genocid u Srebrenici podržite nas u ovoj kampanji. Sadnjom jednu mladice oživimo uspomenu na naše šehide. Jednim drvetom oživimo svoja imena i imena nevino stradalih u Bosni".


24SI

"Sarajevski Romeo i Julija" u režiji Claudija Faeha: Igrani film o tragičnoj ljubavi Admire i Boška


Priča o "Sarajevskom Romeu i Juliji", Admiri Ismić i Bošku Bati Brkiću, dvoje mladih koji su poginuli 18. maja 1993. godine kada su krenuli u slobodu iz opsjednutog grada Sarajeva, ponovo je u centru svjetske pažnje.

O njima su pisane knjige i pjesme, snimani filmovi, rađene pozorišne predstave, a nagrađivani švicarski reditelj Klaudio Fah (Claudio Faeh), inspiriran djelom "Shelter", koje su napisali Zoran Stevanović i Stiv Netlton (Steve Nettleton), na proljeće 2013. godine počet će sa snimanjem dugometražnog filma "Leaving Sarajevo".

Apsurdnost sukoba

Producenti filma, uz reditelja Faha, bit će Anđelika Šuler (Angelika Schouler) ispred producentske kuće "Glaam", te oskarovac, kanadski reditelj Džon Zaritski (John Zaritsky).

- Zoran Stevanović i Džon Zaritski snimili su dokumentarni film "Romeo i Julija u Sarajevu" ("Romeo and Juliet in Sarajevo"). Riječ je o nevjerovatno potresnoj priči, o golemoj hrabrosti, humanosti, ljubavi, u konačnosti tragičnom gubitku. Priča je trebala potaknuti ljude širom svijeta da razmisle o apsurdnosti etničkog sukoba koji je uništio cijelu zajednicu. Ta njihova priča fascinirala me je kao i mnoge druge te smo je odlučili staviti na veliko platno - stoji u rediteljevoj napomeni.



Boško i Admira: Umrli zagrljeni

Ratna drama

Kako Fah dalje navodi, "Leaving Sarajevo" će biti priča o dvoje mladih koji su se voljeli, o njihovoj porodici, te o tome kako su odbili podleći predrasudama i mržnji. Njihova ljubav bila je veća od ideologije i etničkih vjerovanja. Odlučili su pobjeći iz opsjednutog grada. Dok su trčali preko mosta Vrbanja, bili su svjesni da su njihove šanse da prežive male. Ipak, oni bi radije umrli jedno drugom u naručju nego bili razdvojeni konfliktom koji odbijaju da prihvate...

Ova ratna drama, prema istinitoj priči, za koju su izdvojena tri miliona eura, snimat će se u Sarajevu, Njemačkoj i Austriji. Glumačka podjela još nije poznata, ali vrlo je moguće da će se u filmu "Leaving Sarajevo" naći i bh. glumci, budući da će se snimati na bosanskom i engleskom jeziku.

Tradicionalni suživot i tolerancija

Najzaslužniji što se priča o Admiri i Bošku našla u svjetskim medijima bio je Kurt Šork (Schork), čuveni svjetski reporter, novinar agencije Reuters i ratni izvještač iz Sarajeva, autor priče o zajedničkoj pogibiji mladog para kao paradigme o besmislu rušenja jednog grada tradicionalnog suživota i tolerancije.

Stoga je ulica u Sarajevu, paralelna s Međunarodnim aerodromom, nazvana njegovim imenom. Simbolika je da ulica koja "spaja Sarajevo sa svijetom" dobije ime čovjeka koji je bio humanist koliko i novinar profesionalac.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/lifestyle/kultura/85896-u-reziji-svicarskog-reditelja-klaudija-faha-igrani-film-o-tragicnoj-ljubavi-admire-i-boska.html)

Promocija publikacije 'Stari i umjetnički zanati u BiH' na GAST-u

U sklopu aktivnosti Udruženje obrtnika "Stari i umjetnički zanati" Tuzla, ovih dana iz tiska je izašla publikacija "Stari i umjetnički zanati u Bosni i Hercegovini" autora Mehmeda Pargana.
Svoje prvo predstavljanje publikacija će imati sutra na Sajmu GAST 2012. u Splitu. Kako je u uvodu publikacije napisao autor Mehmed Pargan, znanstveno-tehnološka revolucija kojom je obilježeno dvadeseto stoljeće dovela je u Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, do gašenja i odumiranja brojnih zanata. Zanatski rad zamijenile su manufakture, tvornice, automatizirana, pa čak i robotizirana proizvodnja.

Istina zakašnjeli tehnološki dolazak revolucije u BiH imao je, za razliku od razvijenih zemalja, "dobre" strane, jer je neke zanate očuvao do danas.

"Prvo dsetljeće novog milenija obilježena je potrebom i intencijom brojnih neovisnih grupa, uz simboličnu, ali ipak važnu podršku države, i nesebičnu podršku međunarodnih institucija, da sačuvaju postojeće zanate i pokušaju oživjeti odumrle", istakao je Pargan te dodao da je i ovaj napor, kreiranja izdanja o starim i umjetničkim zanatima i zanatlijama Tuzlanske regije, ali u povijesnom i administrativno-teritorijalnom kontekstu cijele Bosne i Hercegovine, pokušaj davanja jednog takvog doprinosa.

Pripremi ove knjige prethodilo je opsežno i dugotrajno istraživanje redakcije koja je radila na prikupljanu potrebnih podataka, a pod uredničkom palicom Rasima Hamidovića. Cilj je bio napraviti publikaciju koja će sadržavati informativno-edukativni sadržaj, imena i adresa zanatlija koji još egzistiraju na području tuzlanske regije. Publikacija je objavljena uz finansijsku podršku USAID-Sida FIRMA projekt BiH, Ministarstva razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona, Općine Tuzla i Obrtničke komore TK.

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/bih/promocija-publikacije-stari-i-umjetnicki-zanati-u-bih-na-gast-u/120321064)

Počela ceremonija zatvaranja 28. "Sarajevske zime"

Cjelodnevnim Poetskim maratonom koji je počeo danas u 11.15 sati i trajat će do sutra u isto vrijeme, započela je ceremonija zatvaranja 28. Festivala "Sarajevska zima".
Direktor Festivala Ibrahim Spahić je na današnjoj konferenciji za medije najavio i održavanje performansa ispred Narodnog pozorišta Sarajevo večeras u 20.30 sati te koncert Ibrice Jusića u BKC-u, a što će zaokružiti ovogodišnje izdanje Festivala.

"Okupili smo 28 pjesnika iz 19 zemalja koji će Poetskim maratonom obilježiti Svjetski dan poezije, prvi dan proljeća, Međunarodni dan borbe protiv rasizma i Svjetski dan voda", kazao je Spahić.

Ovgodišnji Festival je punih šest sedmica bio u žiži javnosti kako sarajevske publike, tako i publike iz ostalih gradova te turista koji su u ovom periodu posjetili glavni grad BiH.

"Sve ovo vrijeme Sarajevo je bio muzej, pozornica za sve naše umjetnike koji su u interakciji s publikom stvorili jedinstvenu atmosferu", rekao je Spahić.

Organizatori već sada najavljuju mnoštvo kvalitetnih kulturnih događaja i za 29. "Sarajevsku zimu".

Sarajevo-X (http://www.sarajevo-x.com/vijesti/kultura/pocela-ceremonija-zatvaranja-28-sarajevske-zime/120321084)

pKfnf-gspoI

Tri festivala od Sarajeva prave kulturnu metropolu

Programi MESS-a, SVEM-a i Balet Festa

Svjetski dan teatra, koji se obilježava danas, teatarski djelatnici i ljubitelji teatra u našoj zemlji dočekuju u uvjetima koji nisu adekvatni da bi kultura živjela kako bi trebala, poručio je Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, na konferenciji za novinare održanoj u Nardonom pozorištu u Sarajevu.

Unatoč nepovoljnoj situaciji u kakvoj se kultura danas nalazi, tri festivala su se ujedinila i danas predstavila svoje programe. Radi se o Balet festu i MESS-u te SVEMU-u koji će se, nakon 22 godine pauze, održati 18. put.

"Uhvatili smo se za ruke i jedni drugima pomažemo da napravimo korake i Sarajevo pretvorimo u kulturnu metropolu", kazao je Dino Mustafić, direktor MESS-a.

Mustafić je danas predstavio veći dio programa ovogodišnjeg, 52. po redu, Međunarodnog teatarskog festivala koji će biti otvoren 28. septembra predstavom "Europeans" eksperimentalne trupe Boca Loca Lab iz Češke. Naglasio je da će ovogodišnji MESS donijeti obilje kvalitetnog teatarskog izričaja.

"MESS će biti otvoren na jedan specifičan način, tokom otvaranja će biti održan jedan koncert SVEM-a kao poklon MESS-u, tako da ćemo imati priliku da čujemo jednog od najboljih pijanista na svijetu Davida Gazarova. MESS s ponosom najavljuje da će biti dio Balet festa i najavljujemo jedan od najboljih teatara na svijetu iz Izraela. To je Pinto Pollak Dance Company koji će biti zajednički gosti festivala. Potom, tu je predstava iz Italije, kompanije Virgilio Siena, a nakon sedam godina ćemo opet imati gošću iz Benina Julie Dossavi tako da će se Balet fest i MESS u strasnom zagrljaju podići i zajedno produžiti 10 dana", kazao je Mustafić.

Ovogodišnji MESS će biti zatvoren 07. oktobra nastupom jednog od najvećih umjetnika današnjice Heinera Goebbelsa sa predstavom "Max Black".

"To će biti poslastica za sve ljubitelje teatra, a također nakon 10 godina napora smo uspjeli dovesti Romea Casteluccija iz Italije, koji će biti gost Narodnog pozorišta u Sarajevu", naglasio je Mustafić.

U okviru MESS-ovog programa Mittel Europe teatarska publika će vidjeti predstave iz regije, kao što su "Mrzim istinu" Olivera Frljića (Hrvatska) i "Untitled" Josefa Nadja (Srbija).

"Ove godine pokrećemo novi program MESS Balkan Context. Prvi put je na našem festivalu selekcija od pet predstava i savremenih dramskih tesktova pisaca sa Balkana. Za sada ću reći da smo uspjeli da pozovemo predstavu "Moj sin malo sporije hoda" pisca Igora Martinića, u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih", zaključio je Mustafić.

U septembru će se održati i treći Balet Fest Sarajevo. Direktorica festivala Edina Papo najavila je dolazak velikih imena baletne umjetnosti.

"Dolaze nam gosti iz Rusije, Ukrajine, Turske, Francuske i regiona", kazala je Papo naglasivši napore koje organizatori ulažu kako bi baletnu umjetnost doveli na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo.

Ove godine će, nakon 22 godine, zaživjeti tradicionalni festival Sarajevske večeri muzike na kojem će od 8. do 12. maja nastupiti vrhunski umjetnici bivše Jugoslavije, Evrope i svijeta.

Preduhitrio si me. :)

Otvorena izložba "Dug put. Bosna sramota Evrope"


U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u srijedu je otvorena izložba "Dug put. Bosna sramota Evrope", ratnog foto-reportera Miquela Ruiza Avilesa.

Izložbu su organizirali grad Girona, Katalonija, i Historijski muzej BiH u povodu obilježavanja dvadesetogodišnjice opsade Sarajeva.

"Moje fotografije su plod užasa, straha, nemoći što se ništa ne može učiniti", napisao je u posveti Ruiza.

Izložba je posvećena žrtvama, protjeranim, izbjeglicama i prinudno premještenim u svim ratovima i sukobima u svijetu, a posebno onima iz rata u Bosni i Hercegovini i specijalno dvojici izbjeglica iz Bosne koji su preminuli u Gironi tokom njihovog izbjeglištva, Mirku Kamenjaševiću, bh. novinaru i Damiru Ajanoviću Šahinpašiću Dadi "dječaku koji mi je svojim osmjehom osvjetljavao mračne noći Sarajeva", napisao je Ruiz.

Ispod svake slike napisana je i posveta izbjeglica iz Bosne i Hercegovine koji su izbjegli u drugim zemljama, Australiji, Americi, Španiji.

"Poruka izložbe je da se ratna prošlost nikada više ne ponovi", rekao je Ruiz.

Izložba će biti poklonjena Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine, pored 1.300 fotografija koje je Miquel Ruiza već poklonio muzeju.

Izložba će biti otvorena do 4. maja i pripadat će stalnoj postavci muzeja.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/otvorena-izlozba-dug-put-bosna-sramota-evrope/120404172)

Haris Pašović, autor projekta "Sarajevska crvena linija": Opsada Sarajeva je najveći zločin u Evropi od 1945.!


Mi smo dužni prema 11.541 našem ubijenom sugrađaninu, ali i prema svjetskoj historiji, evropskoj civilizaciji da opomenemo na najveći zločin počinjen protiv jednog grada nakon 1945. godine. Ovo je najveći pojedinačni gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - rekao je Haris Pašović, reditelj i autor projekta "Sarajevska crvena linija", kojim će sutra biti obilježena 20. godišnjica početka opsade Sarajeva.

Poruka svijetu

Pašović je osmislio umjetnički projekt u sklopu kojeg će, u samom srcu Sarajeva, od Vječne vatre do Predsjedništva, biti postavljena 11.541 crvena stolica. Prazna mjesta simboliziraju mjesta na kojima bi sjedile Sarajlije ubijene za vrijeme četverogodišnje opsade grada.

- Mislim da je vrlo značajan veliki broj događaja koji podsjećaju na opsadu grada, ovdje, ali i u cijelom svijetu. To, ipak, govori da je nešto malo svijet naučio iz te naše patnje. Naravno, mi koji smo iz Sarajeva imamo najveću odgovornost da čuvamo sjećanje na taj period, ali isto tako i da poručimo svijetu da mi želimo mir. Da je sve bolje od toga da rijeka krvi proteče nekim gradom. A ovim gradom tekla je rijeka krvi i te crvene stolice simboliziraju tu krv - kaže Pašović.

U organizaciju manifestacije uključen je veliki broj institucija, i gradskih i federalnih, kao i individualaca.

- Mi smo oduševljeni kako su brzo ljudi razumjeli o čemu se radi. Kako su prigrlili tu ideju, svi, od policije, vatrogasaca, Hitne pomoći, obezbjeđenja, preko ljudi koji grade scenu, koji rade štampane materijale, do osnovnih i srednjih škola, čiji učenici također učestvuju u programu. Više od 50 institucija učestvuje u ovom projektu - govori Pašović.

Reditelj pojašnjava da je osnovna ideja da "Sarajevska crvena linija" bude dostojanstveno podsjećanje na naše ubijene sugrađane, rodbinu, prijatelje, komšije...

- Ti ljudi ubijeni su zato što su voljeli ovaj grad, zato što su ga branili, a svojom borbom doprinijeli su da mi danas možemo živjeti ovako kako živimo. Civilizacijski i ljudski dužni smo sjetiti se njih - upozorava ovaj istaknuti umjetnik.

Nestao je grad

Iako to nije isticao u prvi plan, Pašović pojašnjava da je umjetnicima koji rade na ovom programu veoma teško, jer su i sami bili u opsadi i sami su svjesni koliko je taj gubitak nenadoknadiv za njihove porodice, za sve nas.

- Zastrašujući je podatak 11.541 ubijeni. Nestao je cijeli jedan grad u gradu. I nikad se to ne može promijeniti. Mi smo tu da nađemo formu koja je odgovarajuća, dostojanstvena, intimna, jednostavna, da se svi zajedno prisjetimo ljudi koji nisu sa nama. Danas 11.541 čovjek ne može biti s nama zato što ga je srpska nacionalistička politika spriječila u tome.

Neke od onih koji su komandovali opsadom grada i ubistvima ljudi Međunarodni sud u Hagu već je osudio. Sjetimo se samo Stanislava Galića, koji je osuđen na doživotnu robiju zbog komandovanja granatiranjem Sarajeva. Šta ima još da se kaže o tome, osim da se šuti i da se pokuša shvatiti antropološka i metafizička dimenzija tog događaja - govori Pašović.

Detalji iz programa

- Merima Ključo i Danijel Žontar su kompozitori, muzičari, koji su obradili neke kompozicije koje sam ja predložio i složio u jednu priču. Oni su od toga napravili jedinstveno muzičko djelo koje izvodi hor klasičnih muzičara "Art Vivo". Zatim, tu su solisti Aida Čorbačić, Anes Saračević, Deniza Đipa, Dragan Pavlović, Majo Marilović, a u jednom dijelu kompozicije pojavljuje se Ivica Šarić sa svoja dva sina, Ivanom i Leom, koji su također operni pjevači. To je za mene jedan vrlo dirljiv moment, kad se njih trojica zajedno pojave - govori reditelj Haris Pašović.

I na samom kraju, pojavljuje se hor od nekoliko stotina učenika sarajevskih škola koji zaključuju tu kompoziciju i pjevaju je zajedno sa svim ostalim učesnicima.

Glumica Jasna Diklić govorit će pjesmu velikog poljskog pjesnika Herberta Zbignjeva "Izvještaj iz opsjednutog grada". Pjesma se odnosila na varšavski geto. Ali, kako kaže Pašović, zapravo izgleda kao da je napisana upravo u Sarajevu, jer se historija u Sarajevu ponovila.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/88654-haris-pasovic-autor-projekta-sarajevska-crvena-linija-opsada-sarajeva-je-najveci-zlocin-u-evropi-od-1945.html)

Muzej iz duše


Stari grad Stijena, jedan od nacionalnih spomenika BiH, vijekovima je svjedok burnih zbivanja na ovim prostorima. Muzej starina koji je izgradio mještanin Mumin Bajrić nastoji od zaborava otrgnuti predmete koji odavno nisu u upotrebi. Autor: Azra Bajrić


http://www.danas.org/media/video/24534957.html

CPiVbah0hvw

Otvoren Sarajevo International Guitar Festival

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120405170.6_mn.jpg

U glavnom gradu BiH večeras je otvoren drugi Sarajevo International Guitar Festival, a trajat će do 9. aprila. Organizator ovog događaja je Udruženje gitarista Federacije BiH.

Festival pruža raznovrsnu ponudu za sve uzraste i sve muzičke ukuse.

Na programu će se naći šest koncerata - Cavatina duo koji čine Eugenia Moliner iz Španije (flauta) i Denis Azabagić iz BiH (gitara), Bandini - Chiacchiaretta duo koji čine Argentinci Giampaolo Bandini i Cesare Chiacchiaretta (gitara i bandoneon), Microtonal Guitar duo čiji su članovi Sinan Cem Eroglu i Tolgahan Çogulu, grčki gitarist Costas Cotsiolis, Duo Melis koji čine španska gitaristica Susana Prieto i grčki gitarist Alexis Muzurakis te palestinski Le Trio Joubran koji čine trojica braće - Samir, Wissam i Adnan.

Pored toga što je ovogodišnji Festival u znaku Dana grada Sarajeva, prateći festivalski programi će biti majstorske radionice koje će voditi evropski i svjetski priznati pedagozi.

Ulaz na sve koncerte će biti besplatan, izuzev nastupa Le Trio Joubran za čiji koncert je potrebno izdvojiti 10 i 15 KM. Specijalni pokrovitelj ovog Festivala je visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/otvoren-sarajevo-international-guitar-festival/120405170#6)

Otvorena izložba "Collegium Artisticum 2012"

Tradicionalna godišnja izložba Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBiH) i Asocijacije arhitekata u BiH (AABiH) otvorena je večeras u gradskoj Galeriji Collegium Artisticum.

Svoje radove je predstavilo 200 autora obilježavajući i na taj način
6. april, Dana Grada Sarajeva.

"Ovi izvanredni bh. umjetnici šalju poruku o Sarajevu, gradu koji opstaje, koji je neuništiv u svom duhu, kojeg je nemoguće razoriti i pokoriti, koji je kao i sam život vječan i, sa svojim umjetnicima, još bolji i ljepši“, rekao je otvarajući izložbu gradonačelnik Grada Sarajeva Alija Behmen.

Grand prix ovogodišnjeg Collegium Artisticum-a pripao je Ljiljani Majkić za izuzetno inventivnu kolekciju Cinque Terre.

Izložba će biti postavljena do 24. aprila.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/otvorena-izlozba-collegium-artisticum-2012/120405166)

kh9njbkw0Pc

Scensko čitanje ratnog dnevnika Bernarda-Henrya Levya
11.04.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bernard-henri-levi-sj-1-jpg.jpg&w=609&h=424


"Spreman sam reći onima u Banjoj Luci, na Palama i u Beogradu, koji negiraju zločine, da bez procesa istine nema mira", poručio Levy


Scenska adaptacija bosanskog ratnog dnevnika "Ljiljan i pepeo" franscuskog novinara, filozofa i književnika Bernard-Henrya Levya, koji je tokom rata boravio u Bosni i Hercegovini, predstavljena je danas u Ratnom teatru SARTR u Sarajevu.

"Svaki put kada se vratim u Sarajevo vidim da je duh Sarajeva i dalje živ. Svaki put se uvjerim da je unatoč Dejtonskom sporazumu, Bosanski san još uvijek živ. Ovo što sam vidio tokom obilježavanja početka opsade Sarajeva pokazuje veliki heroizam i plemenitost građana koji još uvijek čuvaju vatru za koju su se borili", kazao je Levy na konferenciji za novinare održanoj uoči večerašnjeg premijernog scenskog čitanja ratnog dnevnika „Ljiljan i pepeo“ u okviru Modula Memorije Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

Dramatizaciju i postavku večerašnjeg nastupa uradila je mlada francuska rediteljica Djenabah Bakary.

Levy je ovom prilikom naglasio da je značaj ovog poduhvata u tome što predstavlja rad na sjećanju za sve, i žrtve i agresora.

"Nešto me potreslo posljednjih mjeseci. Činjenica je da na prostoru Republike Srpske egzistira govor mržnje, negira se priroda rata i mijenja historija. Neke važne osobe u BiH čine zločin protiv sjećanja, protiv duha. To je vid rata iako u njemu nema oružja. Vjerujte, proces sjećanja je veoma bitan za pomirenje. Spreman sam reći onima u Banjoj Luci, na Palama i u Beogradu, koji negiraju zločine, da moraju znati da bez procesa istine nema mira. Oni nisu svjesni da na taj način uništavaju budućnost svoje zemlje", kazao je Levy.

On je također naveo da su neki "prijatelji BiH" htjeli da slome san o Bosni i Hercegovini, ali da se „herojstvo građana ogleda u tome što su uspjeli da i dalje sanjaju san o BiH“, te dodao da mu je "duh Sarajeva", koji je opstao do danas, dao pouku o vjeri i nadi koja mu je kao filozofu sa tradicijom pesimizma nedostajala.

Osim Levya i Bakary, konferenciji za novinare su prisustvovali direktor Ratnog teatra SARTR Nihad Kreševljaković, bosanska glumica Vanesa Glođo, bivša novinarka Florence Hartmann, kao i ratni general Armije RBiH Jovan Divjak koji se ovom prilikom prisjetio nekih ratnih dešavanja kroz koja su on i Levy zajedno prolazili u Sarajevu.

"U ratu, dok su padale granate i dok nismo bili sigurni da li ćemo dočekati sutra, nismo znali šta se dešava u glavama ljudi koji odlučuju o sudbini BiH. Ova predstava pruža to iskustvo", kazala je Glođo.


ANADOLU

yQmapykz-lE

UNESCO sačinio izvještaj o problemima institucija kulture u BiH

Generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova izrazila je UNESCO-ovu privrženost promoviranju međureligijskog i interkulturalnog dijaloga kao preduvjeta društvene kohezije i mira u Bosni i Hercegovini.

Odgovor je to Irine Bokove na pismo koje joj je u januaru uputio reisu-l-ulema Mustafa Cerić.

On je u tom pismu obavijestio Bokovu o situaciji u kojoj se nalazi Nacionalni muzej, ali i druge kulturne institucije u BiH i izrazio zabrinutost za dokumente koji su pohranjeni u muzeju.

Bokova je u pismu navela da je zajedno s UN-ovim rezidentnim koordinatorom u Bosni i Hercegovini i Vijećem Evrope, UNESCO uključen u konsultacije s relevantnim autoritetima radi pomoći u definiranju adekvatnog pravnog statusa koji će osigurati održivost i normalno funkcioniranje ovih institucija.

„Kada je riječ o Hagadi, UNESCO održava redovne kontakte s Adnanom Busuladžićem, direktorom Nacionalnog muzeja, o pitanjima vezanim za ovaj dragocijeni dokument“, navodi se u pismu, uz obećanje da će UNESCO i dalje pratiti stanje u toj instituciji kulture.

Irina Bokova napisala je u pismu reisul-ulemi da je „UNESCO upravo završio sveukupnu analizu postojećih pravnih okvira u BiH, izvještaj koji bi mogao biti od značaja relevantnim autoritetima, kao osnova za adresiranje raznih problema s kojima se suočavaju institucije kulture od državnog značaja“.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/90181-unesco-sacinio-izvjestaj-o-problemima-institucija-kulture-u-bih.html)

„Neue Zürcher Zeitung“: Bh. politika uništava kulturnu baštinu


Neriješen staus kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini i etničke napetosti nakon ubistva pet osoba u Makedoniji su teme kojim se ove srijede bavi list „Neue Zürcher Zeitung“, penosi Deutsche Welle.

„Dvadeset godina nakon izbijanja rata u BiH nije samo političko stanje katastrofalno. U borbama je uništen i dio bosanskohercegovače kulture. Za održavanje muzeja i biblioteka nema novca, a nema ni konsenzusa o tome šta bi trebalo predstavljati bosansku kulturu“, pišu Martin Sander i Ksenija Cvetković u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Sander i Cvetkovićeva u tekstu pod naslovom „Ideologija podjele“ pišu o lošem stanju u kojem se nalaze kulturne ustanove u BiH. „Dejtonskim sporazumom je BiH podijeljena na dva entiteta, RS i Federaciju BiH, ali tada nije odlučeno šta će biti sa kulturnim ustanovama BiH.

To je trebalo definisati nakon sporazuma u Dejtonu, ali do danas to nije urađeno.

U Sarajevu se sedam kulturnih ustanova bori za opstanak. Situacija u kojoj se nalaze se u posljednjih nekoliko mjeseci drastično pogoršala jer političarima prošle godine nije pošlo za rukom da usvoje zajednički budžet".

"Prema dejtonskom sporazumu je kultura stvar entiteta. Na osnovu toga je Federacija BiH, odnosno njeni kantoni, odgovorna za sedam kulturnih ustanova u Sarajevu. Međutim, predstavici FBiH to spore. U RS su nakon ideologije podjele slijedila djela. Da bi što manje imala veze sa Sarajevom, RS već godinama ima paralelne strukture. Tako se u Banja Luci pored ostalog nalaze i nacionalna biblioteka i biblioteka za slijepe. Usvajanjem državnog budžeta za 2012. godinu bi kulturne ustanove mogle bar malo odahnuti. Naime, iz budžeta bi novac mogao biti izdvojen i za kulturne projekte. Međutim, problem ostaje sve dok ne bude riješen pravni status bosanskohercegovačkih kulturnih ustanova”, piše pored ostalog u listu „Neue Zürcher Zeitung“.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/91087-%E2%80%9Eneue-z%C3%BCrcher-zeitung%E2%80%9C%3A-kako-bh.-politika-uni%C5%A1tava-kulturnu-ba%C5%A1tinu%3F.html)

YlzGLM_om5Y

Otvorena izložba "Sarajevo 1990.-1995."
19.04.2012


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/izlozba-ibrahim-spahic-5-jpg.jpg&w=609&h=424

U organizaciji Međunarodnog centra za mir (IPC), u Brusa-bezistanu, depadansu Muzeja Sarajevo, otvorena je izložba pod nazivom "Sarajevo 1990.-1995.".


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/izlozba-ibrahim-spahic-1-jpg.jpg&w=609&h=424

Izložbu čini niz dokumenata, fotografija, novinskih članaka, videomaterijala i knjiga objavljenih za vrijeme rata u BiH i tokom opsade Sarajeva.


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/izlozba-ibrahim-spahic-2-jpg.jpg&w=609&h=424

Direktor IPC-a Ibrahim Spahić izjavio je za agenciju Anadolija da ispred organizacije koja je u toku rata bila najznačajniji izdavač ima namjeru povjeriti knjige, dokumente, fotografije, novinske članke i hiljade sati videomaterijala državnim institucijama. Po njegovim riječima, "Elementarno je da se zna ko je šta radio za Sarajevo“.

"I nakon 20 godina vrijeme je da sve to nađe svoje mjesto u arhivama i muzejima, a da se obični građani okrenu ka budućnosti", kazao je Spahić.

Spahić je kazao kako izložba svjedoči o Sarajevu koje se "I kulturnim životom borilo protiv opsade“.

ANADOLU

Otvorena izložba "Restart - Arhitektura u BiH 1995. - 2010."


U organizaciji Udruženja za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti "FORA" i galerije Aluminij večeras je u Galeriji Aluminij upriličena izložba "RESTART- Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1995-2010/Architecture in Bosnia and Herzegovina 1995-2010".


Partner izložbe u Mostaru je grupa FILTER iz Sarajeva.

Projekt "RESTART" je pokrenula Asocijacija arhitekata BiH u suradnji sa ostalim asocijacijama i savezima arhitekata koji djeluju na prostoru BiH i obuhvata istoimenu knjigu i arhitektonsku izložbu.

Po riječima člana Upravnog odbora Asocijacije arhitekata BiH Adema Mutavelića, bosanskohercegovačka arhitektura nema jedinstven stil, nego je poprimila pomalo od svakog stila iz cijeloga svijeta.

"Cilj projekta je kritički sagledati suvremene bosansko-hercegovačke arhitektonske scene u značajnom petnaestogodišnjem razdoblju nakon rata, te njezin odnos spram regionalnog i europskog konteksta", kazao je predsjednik Asocijacije arhitekata BiH Adnan Harambašić.

Po njegovim riječima, na izložbi je predstavljeno120 radova-projekata, kako ideja tako i realizacija iz oblasti interijera, zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, javnih i stambenih objekata do urbanističkih projekata, od ukupno 400 prijavljenih radova-projekata.

Odabir dosadašnjih arhitektonskih projekata je povjeren Hansu Ibelingsu, povjesničaru i kritičaru arhitekture iz Nizozemske, osnivaču i glavnom uredniku arhitektonskog magazina "A10 new European architecture", s priznatim referencama u internacionalnim kulturnim i umjetničkim krugovima.

Izložba "Restart - arhitektura u BiH 1995-2010", uspješno je održana u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, u Muzeju grada Beograda, te u Barceloni (Co-legi d `Arquitects de Catalunya), a očekivat je da se predstavi u svim većim gradovima BiH.

Postavku izložbe nameće arhitektura galerije gdje prostor navodi posjetitelja na lutanje i samostalno istraživanje. Dijeljenje prostora ostvaruje se vješanjem plakata na sajle koje se razapinju između zidova galerije, a koji moraju biti izloženi kao slobodnostojeći, viseći plakati na kružnom platnu.

Izložba će biti otvorena 15 dana od dana otvaranja.

Biznis (http://www.biznis.ba/lifestyle/16224-otvorena-izlozba-restart-arhitektura-u-bih-1995-2010.html)

Haris Pašović, autor projekta "Sarajevska crvena linija": U maju odluka o Memorijalnom centru!

Ideju reditelja Harisa Pašovića da se u bh. prijestolnici napravi Memorijalni centar "Sarajevska crvena linija" s parkom u kojem bi bilo postavljeno 11.541 crvena stolica, koliko je i stradalo nevinih Sarajlija od agresorske ruke, pozdravili su gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, dogradonačelnik Miroslav Živanović i sekretar Gradske uprave Mišo Kojević.

- Interesovanje građana, posebno porodica stradalih toliko je veliko, da sam svakodnevno dobivao upite o tome kada će projekat moći zaživjeti. Tako sam se odlučio ideju što prije predložiti gradonačelniku, koji mi je kazao da su on i njegovi saradnici zainteresirani za projekt - rekao nam je Pašović.

U maju je zakazan sastanak organizacionog i izvršnog odbora manifestacije "Sarajevska crvena linija" na kojem će Pašović iznijeti ovu inicijativu Gradskom vijeću.

- Paraleno s tim će se u konsultacijama s Kantonalnim zavodom za planiranje i urbanizam, kao i s općinama i Kantonom Sarajeva, istražiti mogućnost za lokaciju. Nezahvalno je još govoriti gdje bi park mogao biti, s obzirom da prvo treba pronaći zemljište. Centar "Sarajevska crvena linija" bio bi kao muzejska ustanova, gdje bi ljudi dolazili iz cijelog svijeta da odaju počast žrtvama - pojašnjava Pašović.

Ulica "11.541" u centru grada

Ideja "Dnevnog avaza" da jedna od ulica u centru grada dobije naziv "11.541", također je naišla na pozitivan stav čelnih ljudi Sarajeva.

- Ovaj prijedlog ćemo uputiti Komisiji za imenovanje ulica. Uputit ćemo i inicijativu "BH Pošti" da se štampaju markice "Sarajevska crvena linija" i razglednice - kazao je Pašović.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/teme/91501-haris-pasovic-autor-projekta-sarajevska-crvena-linija-u-maju-odluka-o-memorijalnom-centru.html)

_Ka0LeVuU_w

wdRc_dy7XWU

Pogledajte kako izgleda "rodno mjesto" Bosne i Hercegovine

Kuća u kojoj je održano Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH) i koja bi se s pravom mogla nazvati "rodna kuća" današnje Bosne i Hercegovine u stanju je u kakvom je i sama država koja je u njoj rođena 25. novembra 1943. godine - lošem!

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.1_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.2_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.3_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.4_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.5_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.6_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.7_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.9_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.8_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120421109.13_mn.jpg

Vrata i prozori su zapečaćeni, a samo "ilegalno" možete proviriti kroz razbijeni prozor zaštićen rešetkama i vidjeti djelić istorije svoje zemlje: Opustošenu salu s nekoliko drvenih stolica na bini ispod koje stoje parole "Živjeli naši veliki saveznici - Sovjetski savez, Engleska i Amerika" i skoro uništen natpis "Vojska i partizanski odredi Jugoslavije!".

Kroz prozor se može vidjeti i uništena slika partizana, i to je jedino što vas može asocirati na to da je u ovom gradu rođena BiH "nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska" i koja je trebala da bude "zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata".

I ne samo to, skoro da nema ničega što vas može podsjetiti da ste u BiH uopšte. I nije to uopšte sramota Mrkonjić Grada, sramota je to svih koji mogu a nisu prstom maknuli da se obnovi i od zaborava spasi "rodna kuća" BiH. Sramota je to svih nas i normalan čovjek ne može a da se ne postidi kad vidi kako izgleda sala u kojoj su udareni temelji BiH na dan koji se danas obilježava kao Dan državnosti.

Potpisnik ovih redova radio je za magazin "Start" reportažu o Mrkonjić Gradu prije skoro deset godina, i grad "na prvu" danas izgleda mnogo bolje i uređenije nego tad. Zgrada opštine "šljašti", tu je i lijepo uređen park s fontanom, a prostorom ispred nekadašnjeg Doma ZAVNOBIH-a dominira spomenik "Poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata 1991.-1995.". U parku ispred Opštine spomenik je Petru I Karađorđeviću koji je pod imenom Petar Mrkonjić učestvovao u Hercegovačkom ustanku u BiH. Grad je po njemu dobio ime sredinom dvasesetih godina prošlog vijeka.

Poželite li kao turista razgledati grad i prošetati, budite spremni da vas policija zaustavi i legitimiše, kako su nam pojasnili "iz predostrožnosti". Traže ličnu kartu i pitaju zbog čega smo tu, jer očito nisu naviknuti na posjetitelje.

"Vidim ja s 300 metara da ti nisi odavde. Moje je da te legitimišem, pa ti ako si došao nešto loše uraditi, sad ćeš dobro razmisliti. Ima dosta kriminala po gradu, krade se, ima provala...", pojašnjava nam policajac razloge zaustavljanja. Iako smo ga zamolili da kolegama javi da sumnjiva lica u gradu nisu tu s lošim namjerama, 300 metara dalje zaustavlja nas drugi policajac:

"Dobar dan, ličnu kartu na pregled...", govori nam, na šta mu odgovaramo da smo već legitimisani i da provjeri sa svojim kolegama, uzima "toki-voki", klima glavom i govori nam da možemo ići. Namjeru da ostanemo na piću ili ručku u ovom gradu prvo legitimisanje nam nije ubilo, ali drugo jeste, pa krećemo lagano prema Jajcu...

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/pogledajte-kako-izgleda-rodno-mjesto-bosne-i-hercegovine/120421109)

^^ Uzas! :ohno:

Usvojena deklaracija o zahtjevima sedam institucija kulture

Deklaracija o zahtjevima sedam institucija kulture od značaja za državu BiH usvojena je na današnjem sastanku članova Kulturnog foruma BiH, predstavnika institucija kulture, umjetnika i kulturnih djelatnika povodom obilježavanja Dana kulture BiH na 24. Međunarodnom sajmu knjige i učila.

Nezavidna pozicija u kojoj se, mimo svoje krivnje, volje i odgovornosti nalazi sedam institucija kulture (Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH), institucija koje je osnovala država, radi unapređivanja kulture, obrazovanja i nauke i očuvanja kulturno-historijske baštine BiH, put je ka dokidanju kulturnog identiteta te iste BiH, stoji u Deklaraciji.

U Deklaraciji se zahtijeva potvrđivanje i poštivanje postojećih zakona sve do donošenja novih u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ovakav pristup podrazumijeva da će biti osigurani osnovni uvjeti za rad, ali i razvoj ovih institucija što znači potvrđivanje ili izbor menadžmenta, novih upravnih odbora ali i raspisivanja konkursa uz poštivanje struke kao i zakonskih propisa. U skladu sa Strategijom kulturne politike BiH usvojenom od Vijeća ministara BiH 2008. smatramo da je vrijeme za provođenje Akcionog programa kulturne politike BiH koji je usvojen u septembru 2011. godine. Kao obrazovne, naučne i kulturne institucije zahtijevamo nultu stopu PDV-a na knjige, udžbenike, časopise i naučnu literaturu - kaže se u Deklaraciji kojom se zahtijeva da se osiguraju sredstva za izmirenje prispjelih dugovanja za plaće i materijalne troškove, a urgentno iznos za pokriće troškova grijanja, struje kako ne bi došlo do isključenja osnovnih energenata koji mogu prouzrokovati prestanak telefonskih, internet konekcija, sistema COBISS, korištenje baza podataka itd.

Deklaracijom se zahtijeva i da se u budžetu predvidi stabilan izvor finansiranja za redovan rad sedam institucija kulture koje je osnovala BiH i podsjećaju nadležne institucije vlasti da kulturno blago koje čuvaju ove institucije predstavlja kulturni identitet naše države, svih njenih naroda i građana, a u skladu s UNESCO-ovim kovencijama.

Predstavnici ovih sedam institucija kulture na sastanku su predstavili rad svojih kuća i specifičnosti teškog položaja u kojima se nalaze.

Marica Filipović iz Zemaljskog muzeja kazala je da su djelatnici besplatni čuvari narodnog blaga koje se čuva punih 125 godina.

Direktor Nacionalne univerzitetske biblioteke Ismet Ovčina kazao je da zaposlenici ovih institucija kreditiraju državu BiH, rade i čuvaju kulturni identitet koji pripada svima, a vrijeme je da nadležne vlasti u BiH to prepoznaju, saopćeno je iz Pres- centra Kulturnog foruma.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/91877-usvojena-deklaracija-o-zahtjevima-seadm-institucija-kulture.html)

^^ Uzas! :ohno:


"Kompleksi jednog naroda, posvećeno sitnim dušama sa istoka koje se dolaze prosipat nacionalizmom i provokacijama"...

Turski turisti pjevali sevdalinke na Baščaršiji
23.04.2012

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-7415-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-7471-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-7610-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-7410-jpg.jpg&w=609&h=424


Grupa turista iz Turske okupila se danas kod sebilja na Baščaršiji, u starom dijelu Sarajeva, i građane zabavljala pjevajući sevdalinke.

Gurpa od 34 turista, koji dolaze iz Izmira i Istanbula, boravi u trodnevnoj posjeti Sarajevu.

U izjavi za agenciju Anandolija, kazali su da rade u istoj firmi u Turskoj i da je posjeta Sarajevu dio njihovog putovanja gradovima koji koji su nekada bili dio Osmanske imperije. Prethodno su posjetili Mostar, Blagaj, Konjic, Stolac i Travnik. Većina članova ove grupe prvi put su u Sarajevu.

Sevdalinke su, kako sami kažu, naučili i odlučili izvesti na Baščaršiji u čast Bošnjaka koji žive u BiH. Cijela grupa je za ovu priliku odjenula plave majice na kojima su bili istaknuti amblemi sa turskom i bosanskom zastavom.

U razgovoru za agenciju Anadolija kazali su kako u BiH nisu došli preko neke od turističkih agencija.

„Ovo putovanje smo sami organizirali i sami smo odabrali mjesta koja ćemo u okviru njega posjetiti“, kazao je jedan od turista Halil Čelik.

Grupa Turista je izrazila veliko zadovoljstvo činjenicom da je turska novinska agnecija Anadolija otvorila ured za Balkan u Sarajevu.


ANADOLU

U Sarajevu obilježen Dan djeteta
23.04.2012


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/turska-vojna-misija-za-djecu11-jpg.jpg&w=609&h=424

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu danas je, u organizaciji turskog bataljona EUFOR-a u BiH, obilježen Dan djeteta. Uvodni govor održao je ambasador Republike Turske u BiH Ahmet Jildiz.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/turska-vojna-misija-za-djecu3-jpg.jpg&w=609&h=424

Turski bataljon u BiH svake godine organizuje proslavu ovog praznika. Ove godine u BKC-u okupilo se približno 800 djece.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/turska-vojna-misija-za-djecu16-jpg.jpg&w=609&h=424

U izjavi za agenciju Anadolija, komandir turskog bataljona u BiH pukovnik Dželalettin Čoban, rekao je da se turski bataljon svake godine trudi prirediti djeci u BiH entuzijastični program u proslavi njihovog dana.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/turska-vojna-misija-za-djecu12-jpg.jpg&w=609&h=424

''Proslavi prisustvuju dužnosnici i približno 800 djece iz Sarajeva i drugih gradova. Željeli smo prirediti i djeci iz BiH proslavu kakvu zaslužuju povodom njihovog dana'', rekao je Čoban.

Proslavi su prisustvovala djeca koja uče turski jezik iz Sarajeva, Zavidovića, Jablanice, Visokog, Livna, Kladnja, Travnika i Zenice.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/turska-vojna-misija-za-djecu10-jpg.jpg&w=609&h=424

U sklopu programa nastupila su djeca iz nekoliko škola iz gradova koji prisustvuju manifestaciji, a dodijeljene su i nagrade za najljepši crtež kao i cvijeće svim učesnicima.



ANADOLU

jel' to ona grupa o kojoj je Nino pricao?

:D

jel' to ona grupa o kojoj je Nino pricao?

:D


100% :lol::lol:

"Kompleksi jednog naroda, posvećeno sitnim dušama sa istoka koje se dolaze prosipat nacionalizmom i provokacijama"...

???

Otvorena izložba „Hadž – odrazi duše kroz fotografije“
23.04.2012


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bsna7-jpg.jpg&w=609&h=424

Večeras je u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvorena izložba fotografija pod nazivom „Hadž – odrazi duše kroz fotografije“. Stotinjak izloženih fotografija djelo su Samira Jordamovića, fotoreportera agencije Anadolija, te Amele Jordamović, Didiera i Džemile Torche i Jakuba Salkića, bosanskohercegovačkih novinara i fotoreportera koji su prošle godine u organizaciji ambasade Saudijske Arabije u BiH bili u prilici da obave obrede hadža.


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bsna2-jpg.jpg&w=609&h=424

Zbog činjenice da su bili specijalni gosti saudijskog kralja, omogućen im je poseban tretman i mogućnost da iz raznih pozicija zabilježe detalje tokom obreda hadža.

"Cilj cijelog projekta jeste da ljudima pokažemo kako izgleda kada se muslimani cijelog svijeta okupe na jednom mjestu, te da prenesemo te emocije koje svaki musliman osjeti kada posjeti ta mjesta“, izjavio je Jakub Salkić, jedan od autora fotografija.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bsna4-jpg.jpg&w=609&h=424

Salkić je dodao da se ovom izložbom žele potaknuti oni ljudi koji nisu otišli u Meku da je posjete, a da se oni koji su obišli to sveto mjesto podsjete na ljepotu i čar koje ono sa sobom nosi.

Ceremoniji otvaranja izložbe „Hadž – odrazi duše kroz fotografije“ prisustvovao je ambasador Kraljevine Saudijske Arabije u BiH Eid Muhamed A. Atlahakafi, reis-ul-ulema dr. Mustafa ef. Cerić, te mnogobrojni građani.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/bsna53-jpg.jpg&w=609&h=424

U izjavi za Anadoliju, ambasador Atlahakafi je rekao da će Saudijska Arabija nastaviti sa projektima povezivanja dvije prijateljske zemlje, te najavio pomoć procesu povratka u Bosni i Hercegovini.

"Saudijska Arabija će uskoro potpisati sporazum vrijedan 18 miliona dolara sa Bosnom i Hercegovinom za pomoć procesu povratka, te izgradnju i obnovu domova za povratnike“, kazao je Atlahakafi.


ANADOLU

Otvorena izložba ''Islamska umjetnost'' u Sarajevu
23.04.2012


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/ius-izlozba-3-jpg.jpg&w=609&h=424

Izložba pod nazivom ''Islamska umjetnost'' otvorena je danas na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

Uvodni govor na otvorenju održao je rektor Univerziteta prof. dr. Ozer Činar, a otvorenju su prisustvovali poslanik u velikoj narodnoj skupštini Republike Turske Lutfi Elvan, studenti te predstavnici medija.

Činar je izrazio veliko zadovoljstvo što je IUS domaćin ovakve izložbe.

„Mnogi ljudi gledaju islam kroz internacionalne vijesti i dramatične slike s televizije. Islam nije samo velika religija, već religija koja posjeduje veliko kulturno bogatstvo“, kazao je Činar.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/ius-izlozba-11-jpg.jpg&w=609&h=424

On je potom upoznao prisutne sa ebru umjetnošću, napominjući da ona potiče od turske i iranske nacije, i da se ovaj termin koristi od kasnog 19. vijeka.

''Ebru je široko rasprostranjena u Turskoj. Ima veoma specifične tehničke performanse i uopšteno je najosjećajniji i najfascinantiji način izražavanja. Ebru predstavlja najspecifičniji oblik islamske umjetnosti'', rekao je Činar.

Lutfi Elvan, u svom govoru povodom otvorenja, izrazio je zadovoljstvo povodom boravka u Sarajevu i na izložbi, te naglasio želju da se veze između Turske i BiH još više učvrste.

''Ljudi koji žive ovdje veoma su posebni za nas. Iako govorimo različite jezike, kada se pogledamo znamo da postoji veza između nas. Mi želimo učvrstiti naše odnose sa BiH'', rekao je Elvan.

Na izložbi su izloženi radovi kaligrafije, iluminacije i ebru umjetnosti tri umjetnika iz Istanbula, kaligrafa Izeta Elitaša, ebru umjetnica Nuršan Elitaš i Sumeje Elitaš. Kaligrafski radovi su primjeri turske kaligrafije iz 15. i 16. vijeka, kao i klasični primjeri turske cvjetne ebru umjetnosti.

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/ius-izlozba-7-jpg.jpg&w=609&h=424

Kulturno-edukativni centar Konja - Sarajevo organizuje časove crtanja na drvetu, pečenja aluminijuma, vezenja, pravljenja bižuterije te mnogih drugih vještina. Neki od radova polaznika ovog centra, koji su pripremani tokom 2011. i 2012. godine, izloženi su na izložbi.


ANADOLU

"Mir i sigurnost u svijetu": Reisu-l-ulema u Hong Kongu na Svjetskom budističkom forumu
27.04.2012


http://www.rijaset.ba/images/stories/6slicneSlike/reis-hk-04-2012-2.jpg

Na poziv Kineske budističke zajednice reisu-l-ulema Mustafa Cerić je prisustvovao trodnevnom Trećem svjetskom budističkom forumu u Hong Kongu pod nazivom "Harmoničan svijet - zajednička vizija, zajednička akcija".

U Hong Kongu su se sastali najviši budistički autoriteti iz cijelog svijeta da bi razgovarali o ulozi budizma u harmonizaciji odnosa među ljudima i narodima radi zajedničke vizije i zajedničke akcije za mir i sigurnost u svijetu.

Gotovo na svim sesijama Trećeg budističkog foruma čuli su se pozivi, čak vapaji, da je vrijeme da se čovječanstvo sa svim svojim raznolikostima vrati jedinstvu moralnih vrijednosti među kojima je humanizam i ljudsko suosjećanje koje je utemeljeno u vijekovima staroj tradiciji da "čovjek treba da voli drugome ono što voli samome sebi", odnosno, "čovjek ne smije činiti drugome, ono što ne bi volio da drugi učini njemu."

Svjetski budistički forum je zamišljen kao unutarbudistički dijalog o važnim pitanjima za budistički svijet, posebno za Kinu, koja, nakon maoizma, prolazi kroz viševrsnu transformaciju.

Učesnici međuvjerskog dijaloga u Hong Kongu složili su se da istinska vjera promovira mir, naučava da se ljudima čini dobro i poziva ljude na suživot i toleranciju.


http://www.rijaset.ba/images/stories/6slicneSlike/reis-hk-04-2012-6.jpg
http://www.rijaset.ba/images/stories/6slicneSlike/reis-hk-04-2012-4.jpg
http://www.rijaset.ba/images/stories/6slicneSlike/reis-hk-04-2012-1.jpg
http://www.rijaset.ba/images/stories/6slicneSlike/reis-hk-04-2012-7.jpg



MINA/ 24SI

sto nije bio frajer pa pito gdje im je pravi dalajlama :)

Ayse Karadan u Izmiru promoviše bosansku kulturu
29.04.2012


http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120429-154558-izm288-1810733-jpg.jpg&w=609&h=424

Članica upravnog odbora Udruženja Balkana u Izmiru Ayše Karadan, promoviše bosansku kulturu u Turskoj praveći bosansku pitu.

U izjavi za agenciju Anadolija, Ayše Karadan kaže da se njena porodica preselila iz sela u Sandžaku, prvo u Makedoniju, a zatim u Istanbul. Karadan, rođena 1959. u Istanbulu, kao djevojčica je doselila u Izmir gdje i sad živi.


U kući se govori bosanski

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120429-154549-izm287-1810732-jpg.jpg&w=609&h=424

Ayše naglašava kako sa svojim ukućanima priča na bosanskom jeziku te da na taj način prenose bosansku tradiciju tradiciju s koljena na koljeno. Naglasivši da su se svi imigranti u Izmiru sastali pod krovom Udruženja Bosanaca, Ayše kaže da ponekad u Udruženju ugoste ljude koji su pobjegli od rata u BiH.
Ispričala je kako je poslije rata imala priliku upoznati prvog predjsednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, a kad je posjetio Izmir, Ayše mu je bila prevodilac.

Ayše naglašavada su odnosi između Turske i BiH oduvijek bili dobri. "I narodu u BiH se sviđa politika koju Turska vodi. Zahvaljujem se premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu koji je ojačao prijateljske odnose ove dvije zemlje", ističe Ayše.


Turski političari zavoljeli bosansku pitu

http://www.aadn.co/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120429-154715-izm289-1810734-jpg.jpg&w=609&h=424

On objašnjava da je naučila praviti pitu još dok je bila djevojčica, pomažući majci, a 2004. otvorila je restoran u Izmiru koji se zove „Ayša“ sa ciljem promovisanja bosanske pite u Turskoj.

„Restoran je vremenom postao poznat“, kaže Ayše i dodaje da i njena porodica radi u restoranu.

Ayše je upoznala i turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana, koji je tražio da proba bosansku pitu.

„Donijela sam mu tri različite pite i rekao je da su mu se sve svidjele. Pravila sam pitu i za bivšeg predsjednika Republikanske narodne stranke Deniza Baykala i za preminulog predsjednika Stranke velike zajednice Muhsina Yazicioglua. Svi su zavoljeli bosansku pitu, što me čini veoma sretnom. Ne razlikujem nikakve stranke, samo promovišem bosansku pitu“, kaže Ayše.
U ponudi resotrana „Ayša“ su i druga bosanska tradiocionalna jela, kao grah sa suhim mesom, punjenje paprike i pirjan.


ANADOLU

Film "Djeca" Aide Begić na festivalu Cannesu

Dugometražni igrani film "Djeca" (radnog naslova "Mamac") scenaristice i rediteljke Aide Begić uvršten je u zvaničnu selekciju ‘Un Certain Regard’ ovogodišnjeg filmskog festivala u Cannesu.
Aida Begić je već dva svoja filma premijerno prikazala u Cannesu – kratki igrani film "Prvo smrtno iskustvo" u zvaničnoj selekciji Cinefondation, 2001. godine i debitantski dugometražni igrani film "Snijeg" koji je u programu "Sedmica kritike" osvojio Grand Prix 2008. godine.

Ovo je još jedan ogroman uspjeh Aide Begić i bosanskohercegovačkog filma. Film "Djeca" je prvi bosanskohercegovački film nakon "Snijega" koji će svjetsku premijeru imati na prestižnom Cannes Film Festivalu.

Predsjednik ovogodišnjeg žirija selekcije "Un Certain Regard" je britanski glumac i reditelj Tim Roth.

Film Djeca je priča o Rahimi (23) i Nedimu (13), dvoje ratne siročadi koji žive u Sarajevu, gradu koji pati od bolesti društva u tranziciji. Njihov život, sveden na puko preživljavanje, usložnjava se kada Nedim u tuči razbije skupocijeni mobitel sinu lokalnog moćnika. Taj događaj će potaći Rahimu da otkrije da njen brat vodi dvostruki život.

Glavne uloge u filmu "Djeca" tumače Marija Pikić i Ismir Gagula, a pored njih tu su i Aleksandar Seksan, Nikola Đuričko, Jasna Ornela Bery, te mnoge mlade nade bosanskohercegovačkog glumišta poput Staše Dukić i Vedrana Đekića.

Direktor fotografije je Erol Zubčević, scenografkinja Sanda Popovac, kostimografkinja Sanja Džeba, montažer Miralem Zubčević, dizajner zvuka Igor Čamo, a izvršni producent Adis Đapo.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/film-djeca-aide-begic-na-festivalu-cannesu/120430082)

X3m7XMSTfFk

Izložba o stradanju i rekonstrukciji pošte na obali

http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/izlozba-o-stradanju-i-rekonstrukciji-poste-na-obali.jpg

U auli Glavne pošte Sarajevo danas je otvorena izložba fotografija koje svjedoče o ratnom razaranju zgrade Glavne pošte u Sarajevo, ali i njenoj poslijeratnoj obnovi.
Na ovaj način zaposlenici JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo prisjetit će se 2. maja 1992. godine, kada su agresorske snage zapalile Glavnu poštu u Sarajevu, te će ujedno obilježiti i 11. godišnjicu od rekonstrukcije Glavne pošte Sarajevo.

Obnova Glavne pošte Sarajevo trajala je punih pet godina, a obnovljena zgrada svečano je otvorena 3. maja 2001. godine.

Glavna pošta Sarajevo rekonstruirana je prema izvornom projektu čime je sačuvana njena ljepota i autentičnost, ali i historijski, arhitektonski i kulturološki značaj za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Sve izložene fotografije su iz arhiva JP BH Pošta, a izložba će biti otvorena mjesec dana.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/kultura/izlozba-o-stradanju-i-rekonstrukciji-poste-na-obali)

Blagajska tekija: Mjesto zagrljaja koje će služiti svima
03.02.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-0972-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-1115-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/img-0146-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-1112-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-1082-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/img-0169-jpg.jpg&w=609&h=424
http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/dsc-1093-jpg.jpg&w=609&h=424



Povodom otvorenja tekije u Blagaju kod Mostara, turski konzul u tom gradu Tolga Bermek izrazio je nadu da će to mjesto služiti kao mjesto mira u regiji.

„Nadam se da će ovo jedinstveno mjesto zagrljaja služiti svima, ne samo muslimanima“, kazao je konzul.

Na otvorenju tekije koju je rekonstruirala turska turistička firma Fidan, projektant prof. dr. Ahmet Pašić je kazao da je BiH „jedistveno mjesto u svijetu gdje na svakom kvadratnom kilometru ima mnogo historijskih spomenika iznimne vrijednosti“.

On je naglasio da je otkriveno kako je pored tekije postojalo još objekata, o čemu svjedoče iskopine i slike iz austrougarskog perioda.

Direktor Vakufske direkcije IZ-a u BiH Senaid Zaimović kazao je da se ovim projektom osigurava kulturno nasljeđe za buduće generacije te dodao da je tekija "kulturna i materijalna osnova jednog društva".

Zaimović je najavio i rekonstrukciju Isa-begovog hamama kao još jednog primjera "odlične saradnje između Turske i Vakufske direkcije“.

"Kulturna baština Bošnjaka je bila planski rušena da bi, mi Bošnjaci, ostali bez svog historijskog i kulturnog opstanka“, poručio je Zaimović.

Fidan Tours je ovom prilikom uručio priznanja reisu-l-ulemi IZ-a u BiH Mustafi ef. Ceriću, Senaidu Zaimoviću, mostarskom muftiji Seidu ef. Smajkiću, Ramizu Jelovcu, predstavnicima Ministarstva prostornog uređenja FBiH, prof. dr. Amiru Pašiću te Enveru Imamoviću.
Vakufska direkcija je uručila zahvalnice konzulu Republike Turske u Mostaru Tolgi Bermeku i direktoru Fidana Aliju Dokumaciju.

Restauraciju 600 godina stare tekije u Blagaju provela je turska firma Fidan, a lokalne vlasti su joj je dodijelile na 33 godine. U ovkiru projekta, restaurirani su musafirhana i imaret srušeni prije 100 godina.

Tekiju na izvoru rijeke Bune sagradili su prije 600 godina derviši koji su došli iz Anadolije.



ANADOLU

Nekada mitološki spomenici danas su zapušteni i izignorisani


http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120504015.1_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120504015.2_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120504015.3_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120504015.4_mn.jpg

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120504015.5_mn.jpg

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine sinoć je otvorena izložba "Spomenici revolucije i narodnooslobodilačke borbe naroda bivše Jugoslavije", autora Branimira Prijaka I Nedima Zlatara, u okviru programa Modul Memorije, Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

Nakon drugog svjetskog rata na prostoru nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, izgrađen je impozantan broj spomenika, koji veličaju zajedničku borbu ovdašnjih naroda protiv fašizma i okupacije.

Ove monumentalne građevine, izgrađene u cvatu komunističkog režima, nekada su imale mitološku veličinu u propagandi tadašnjeg društva, dok danas postoje (ako postoje) u potpuno drugačijem kontekstu.

Većina ih je zanemarena i izignorisana, neki su uništeni, a neki su preuređeni u svjetlu sadašnje propagande teritorije na kojoj se nalaze.

Uzimajući nekadašnji koncept zajedništva, "bratstva i jedinstva", i današnju tenziju nastalu cijepanjem ove teritorije koje i danas traje, može se dobiti slika odnosa ovih naroda i teritorija, njihovog odnosa prema velikom i skorom dijelu istorije, i načina na koji spomenik kao pojava funkcioniše u određenom teritoriju.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/nekada-mitoloski-spomenici-danas-su-zapusteni-i-izignorisani/120504015#5)

U krugu "Maršalke" obilježena 32. godina od smrti Tita

U krugu bivše kasarne "Maršal Tito" u Sarajevu, poštovaoci Josipa Broza Tita, dugogodišnjeg vođe bivše Jugoslavije, okupili su se danas i položili cvijeće na postament njegove statue, obilježivši tako 32. godišnjicu njegove smrti.

Ceremonija je počela u 3.05 sati, kada je 1980. godine objavljeno da je Tito umro.

Danas je intonirana himna Bosne i Hercegovine.

Cvijeće su položile delegacije Grada i Kantona Sarajevo, organizacija Socijaldemokratske partije BiH, Komunističke partije Bosne i Hercegovine i Turske, članovi više gradskih udruženja koja nose Titovo ime, kao i predstavnici boračkih udruženja i učenici.

Dževad Kapetanović, sekretar sarajevskog udruženja "Josip Broz Tito", rekao je novinarima da se na ovom mjestu, 4. maja u 3.05 sati, iz godine u godinu okuplja sve više ljudi koji žele da se poklone Titovom liku i djelu.

Poslije njegove smrti nastale su 32 "grozne" godine, kaže ovaj poštovalac Brozovog djela, jer je poslije blagostanja nastalo teško vrijeme, rastakanje svih vrijednosti za koje se borio.

Bratstvo i jedinstvo, kao vrijednosti na kojima je stalno insistirao i uložio ogromnu energiju, nisu bili naša fikcija već živuća kategorija, na koju su razbijači Titovog djela smišljeno prvo udarili poslije njegove smrti, kaže Kapetanović.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-krugu-marsalke-obiljezena-32-godina-od-smrti-tita/120504143)

U Sarajevu otvorena izložba fotografija agencije Anadolija
04.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120504-181334-bos395-jpg.jpg&w=609&h=424

U okviru Druge međunarodne naučne konferencije o podučavanju stranih jezika i primjeni lingvistike FLTAL 2012, koja seodržava od 4. do 6. maja na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu, otvorena je izložba fotografija agencije Anadolija o temi "Ljepote Turske i BiH kroz objektiv Anadolije".

Na Univerzitetu Burch, koji je osnovan od strane Turskih investitora u 2008. Godini, izložbu koja sadrži 50 fotografija prirodnih ljepota i kulturnih bogatstava Turske, Bosne i Hercegovine i regiona, svečano su otvorili rektor Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Huseyin Padem, direktor Instituta za turski jezik Mustafa Kacalin i direktor Regionalne direkcije za Balkan agencije Anadolija Omer Cetres.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120504-181340-bos396-jpg.jpg&w=609&h=424

Rektor Internacionalnog Burch Univerziteta prof. dr. Huseyin Padem, u govoru povodom otvaranja izložbe, rekao je da vrijeme jako brzo protiče, ali da fotografije imaju tu moć da zadrže trenutak.

"Jako nam je bitno da iskustvo fotoreportera Anadolije može biti predstavljeno na ovako bitnom simpozijumu. Ova izložba ima za cilj da ojača most između Turske i Bosne i Hercegovine. I stoga se zahvaljujem agenciji Anadolija", kazao je Padem.

Napominjući da je agencija jako aktivna u BiH, Padem je rekao: "To što je najjača turska agencija otvorila svoje balkansko predstavništvo u Sarajevu, i što radi na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku jako raduje. Smatramo da Anadolija ima bitnu ulogu u regionu i svijetu i pozdravljamo njihov rad na jačanju mosta između dviju kultura, BiH i Turske".


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120504-181134-bos393-jpg.jpg&w=609&h=424

Padem je potom dodao da "Agencija Anadolija u Turskoj predstavlja naš vid i sluh, a sada imamo taj isti medij na Balkanu".

Direktor Instituta za turski jezik (TDK) prof. dr. Mustafa Kacalin izjavio je da sa Anadolijom surađuju u svrhu što kvalitetnijeg pravopisa u tekstovima agencije.
"Agencija Anadolija dijeli svim medijima svoje rečenice i riječi u sklopu svojih vijesti i najvjerovatnije, bez ikakve lingvističke provjere, one se objavljuju u medijima. Stoga su predstavnici agencije došli i molili nas da im pomognemo u ispravnom pisanju turskih riječi. Jako nam je bitno da je naša prijateljska institucija ukazala čast našem institutu. Neka je sa srećom", kazao je Kacalin.

Direktor Regionalnog ureda Novinske agencije Anadolija za Balkan u Sarajevu Omer Četres je naglasio da je Anadolija otvorena 11. marta te da su ceremoniji otvaranja prisustvovali predsjednik Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, zamjenik premijera Turske Bekir Bozdag, direktor Agencije Anadolija i predsjednik upravnog odbora Kemal Ozturk, i da od tada Anadolija radi na tri domaća jezika.

On je dodao je da je Anadolija preuzela jako bitnu odgovornost prema regiji.

"Naš cilj je da između Turske i BiH stvorimo jedan medijski most. Mi ćemo biti glas Turske u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, ali i glas Balkana i BiH i u Turskoj. Stoga smo ovom prilikom željeli pokazati ljepo dviju zemalja", kazao je Cetres.

Izložba će ostati otvorena za posjetioce narednih 10 dana i, pored učesnika simpozija, učenici Univerziteta Burch imat će priliku uživati u ljepoti fotografija Anadolije.


ANADOLU

Uoči godišnjice rušenja Ferhadije i Dana džamija
06.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/banja-luka-3-jpg.jpg&w=609&h=424

Muslimanski vjernici 7. maj obilježavaju kao Dan džamija, u znak sjećanja na datum kada je 1993. godine u Banjaluci srušena džamija Ferhadija.

Slika mjesta sa kojeg su vlasti Republike Srpske pokušale da uklone svaki trag vjerskog, kulturnog i historijskog identiteta muslimana – Bošnjaka u Banjaluci, danas je potpuno drugačija.

Ekipa Anadolije se uvjerila da Ferhadija, koja se prema zahtjevu UNESCO-a obnavlja u svom izvornom obliku i u koju se strpljivim radom uz nadzor vrhunskih stručnjaka ugrađuju svi njeni dijelovi koji su spašeni s deponija otpada, polako poprima svoj konačni oblik.

Banjalučki muftija Edhem Čamdžić, rekao je za agenciju Anadolija da Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, ne samo na radost ovdašnjih vjernika nego i svih ljudi dobre volje, polako buja i raste.

„Posebno nam je drago da Ferhadiju prati UNESCO, jer je ona i bila pod zaštitom UNESCO-a i ona će, ako Bog da, i ubuduće biti pod zaštitom UNESCO-a“.

Dinamika radova na obnovi Ferhadije, naglašava muftija Čamdžić, uvjetovana je dotokom sredstava.

„Veliki nam je problem finansijske prirode. Mi smo imali i mamo veliki broj značajnih ličnosti iz cijelog svijeta, od Amerike, Evrope i islamskih zemalja, koji se dive i obećavaju da će pomoći novčano, međutim, nemamo novca i oni su nam problem ove godine. Imamo i dugova, očekujući da će oni koji su obećali da će nam priteći u pomoć“, nada se banjalučki muftija. Ističe i pomoć Republike Turske.

„Nama je TIKA, turska vladina organizacija za revitalizaciju i obnovu ovakvih objekata, pomogla prije tri godine, kada je bio njen direktor gospodin Nevzet . Prošle godine, kada je bio turski ministar spoljnih poslova Ahmed Dovutoglu na Ferhadiji, rekao je da radovi ne smiju stati. Radovi će stati, rekao je, kada Ferhadija bude završena“, istakao je Čamdžić.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/banja-luka-15-jpg.jpg&w=609&h=424

Dan džamija za muslimanske vjernike ima i dodatnu težinu. Prije jedanaest godina, 7. maja 2001, srpski esktremisti su u Banjoj Luci spriječili polaganje kamena temeljca koji je simbolično trebao označiti početak obnove Ferhadije. Pred lokalnom policijom, koja nije adekvatno procijenila bezbjednosne aspekte ovog događaja, i naočigled velikog bora domaćih i međunarodnih zvaničnika, dogodilo se etničko nasilje nad muslimanskim vjernicima nezabilježeno od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Činjenicu da je musliman i vjernik, svojim životom platio je Murat Badić, čije ubice do danas nisu otkrivene niti procesuirane.

„Prilikom polaganja kamena temeljca za Ferhadiju cijeli svijet je vidio onu dramatičnu situaciju, puno je materijalne štete naneseno, jer je zapaljeno puno autobusa. Ljudi su bili kamenovani, ja se sjećam posebno austrijskog ambasadora, ili biskupa Franje Komarice i mene. Bili smo pogođeni kamenjem i nekoliko mjeseci je bilo crno na našim dijelovima tijela. Ja se nadam da se nikada i nigdje tako nešto neće ponoviti, ali uistinu hoću odgovorno da kažem da se danas situacija promijenila“ rekao je Čamdžić.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/banja-luka-20-jpg.jpg&w=609&h=424

Banjalučki muftija ne krije da još uvijek ima povremenih provokacija, verbalnih napada , napada na vjerske objekte: „Ova djela i čini kroz koje nas pokušavaju poniziti, ali to ni na koji način neće i ne može utjecati na odluku povratnika da nastave život u svom rodnom gradu i u svojoj vjeri“.

„Ovdje smo da svi zajedno živimo, cijela BiH, pa i Sarajevo, pa i Banja Luka je sviju nas zajedno. Ja na tome radim sa svojim kolegama imamima i islamskom zajednicom. Na to nas stalno upozorava i naš uvaženi reisu-l-ulema Mustafa Cerić da što više razvijamo dobre međuljudske odnose, da razvijamo toleranciju, suživot i dijalog. Dijalog ne smije imati alternative. I dijalog, toleranciju i suživot je Ferhadija slala“, poručio je muftija Čamdžić u razgovoru za agenciju Anadolija.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/banja-luka-25-jpg.jpg&w=609&h=424

Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, izgradjena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Gradnju džamije finansirao je bosanski sandžak-beg Ferhat-paša Sokolović. Ferhadija je preživjela brojne ratove, ali su je prije 19 godina srušili srpski ekstremisti, zajedno sa još 15 banjalučkih džamija. Dijelovi kamenih blokova Ferhadije pronadjeni su na otpadu u blizini Banjaluke. 2006. godine počela je obnova džamije Ferhadija, nakon što je 2001. propao pokušaj polaganja kamena temeljca zbog incidenata koje su izazvali srpski ekstremisti.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/banja-luka-28-jpg.jpg&w=609&h=424

Tokom rata u BiH, prema podacima Islamske zajednice, srušeno je 614 džamija, 557 mesdžida, 954 mekteba, 1.425 vakufskih objekata, 90 turbeta i 15 tekija. Do danas su bh. muslimani, vlastitim sredstvima i uz pomoć domaćih i stranih donatora, obnovili značajan dio porušenih džamija.


ANADOLU

Muzej Ars Aevi zvanično zatvoren za javnost

Danas u 14 sati je istekao rok nakon kojeg građani BiH neće imati pristup kolekciji Ars Aevi, smještenoj u jednoj od prostorija Skenderije. Izvršna direktorica komercijalnog sektora Amra Somun danas je i zvanično trebala predati odluku o deložaciji kolekcije vrijedne više od deset miliona KM. Međutim, niko od predstavnika ustanove u čijim prostorijama je smještena kolekcija se nije pojavio.

Dvadesetak studenata Akademije likovnih umjetnosti danas je došlo u prostorije muzeja Ars Aevi kako bi spriječili zatvaranje ove institucije, koja je nastala prije dvadesetak godina zahvaljujući umjetnicima iz cijelog svijeta.

"Danas smo tu došli da protestujemo kako Ars Aevi ne bi bio unakažen. Ovdje se nalaze najznačajnija djela savremene umjetnosti. Ljudi su vjerovatno upoznati o vrijednosti ovih djela i tim koliko ona znače za državu i grad", kazala je Sunita Đozić, studentica četvrte godine Akademije likovnih umjetnosti, smjer Produkt dizajn.

Studenti su složni kako ovim gradom i državom upravlja neko ko nema sluha, niti je obrazovan da zna koja je vrijednost kolekcije Ars Aevi.

"Strašno je ovo što se dešava. Izbacivanjem ove kolekcije otvaramo vrata kiču i šundu. Vjerovatno će otvoriti neki tržni centar... Mi ovo ne možemo zaustaviti, ali ćemo pokušati", kaže studentica Adela Hodžić.

Od danas, nadležnost nad prostorom u kojem je kolekcija Ars Aevi smještena i zaštićena preuzima Centar Skenderija.

"Ja nisam mogao ni pomisliti da ćemo doći u ovu situaciju. Ali, da budem iskren, 20 godina pokušavamo objasniti koji je dugoročni, ekonomsko-razvojni značaj projekta Ars Aevi. Ako odgovorni politički djelatnici nisu to do danas shvatili, onda ga mi doživljamo kao tugu i sramotu. Izabrali smo to", kazao je Enver Hadžiomerspahić, osnivač i generalni direktor Projekta Ars Aevi.

Bilo je ponuda da se kolekcija Ars Aevi premjesti iz Skenderije, međutim, Hadžiomerspahić smatra kako to nije rješenje.

"Građani Sarajeva trebaju zauzeti definitivan stav o svojoj vlastitoj budućnosti. Tragičan je čin eliminacija kolekcije Ars Aevi iz budućih života mladosti ovog grada. Nadam se da će građani stati u zaštitu ovog grada", kaže Hadžiomerspahić.

Danas je u muzeju Ars Aevi bilo i nekoliko zastupnika Skupštine KS iz stranke SBB.

"Ovo je nešto što predstavlja solidarisanje svijeta sa BiH tokom opsade i agresije. Ovo je vlasništvo Kantona i svih građana i niko se ne smije na taj sraman način riješiti naše imovinu. Ovo je dio historije Sarajeva i BiH i bilo kakav potez koji bi bio nepromišljen ne dolazi u obzir", kazao je Naser Nabil.

U muzej je došao i Besim Memedić, zastupnik SDA u Skupštini i bivši premijer Kantona Sarajevo.

"Najgore je to što danas ovdje nema nikoga iz izvršne vlasti da kaže hajde da zaustavimo ovaj čin za neki period od dva mjeseca da se izravnaju računi. U ovom trenutku ja mislim da ova mlada generacija treba preuzeti stvar u svoje ruke i spriječiti vlast da uradi ovo što je krenula", kazao je Mehmedić.

Iako se od predstavnika Centra Skenderija danas niko nije pojavio u muzeju Ars Aevi, kontaktirali smo direktora KSC Skenderija Hajriza Bećirovića, koji nam je kazao kako je danas isteklo višemjesečno upozorenje koje je upućeno Ars Aeviju i predstavnicima tog muzeja da izmire dugovanja.

"Neko te račune i naknadu za prostor mora platiti. Treba ih pitati koji je njihov prihod od svega toga. Od 2006. nisu ništa plaćali. Mi smo tada tražili deset maraka po kvadratu, 2000 kvadrata mjesečno. To je najbolje mjesto u cijelom kompleksu. Ja podržavam Ars Aevi, ali neko mora platiti usluge struje, vode, čišćenja, osiguranja... Sve mi to plaćamo", kazao je Bećirović za naš portal.

Ono što je izvjesno, ukoliko se nešto u međuvremenu ne desi, jeste da će kolekcija u narednih 45 dana biti nedostupna građanima BiH, kao i uposlenicima muzeja. Nakon toga, sve je moguće, pa čak i to da u prostorijama muzeja osvane neki šoping centar.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/muzej-ars-aevi-zvanicno-zatvoren-za-javnost/120507096)

Svečani prijem povodom održavanja Devetog sastanka Evropskog vijeća vjerskih lidera – Religije za mir
07.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20120425-204700-fra640-jpg.jpg&w=609&h=424

Povodom održavanja Devetog sastanka Evropskog vijeća vjerskih lidera – Religije za mir, u hotelu „Europe“ u Sarajevu 8. maja 2012. godine, sa početkom u 20:00 sati, bit će upriličen svečani prijem u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Domaćin prijema bit će ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, koji će imati prigodno obraćanje.

Dolazak zvanica i obraćanje ministra Lagumdžije bit će otvoreni za medijsko praćenje, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.


ANADOLU

Vjerski lideri iz Evrope u Sarajevu
08.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/20101014-144901-saraybosna01-jpg.jpg&w=609&h=424

Godišnji sastanak Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir (ECRL) počinje danas u Sarajevu. Domaćin sastanka je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i reisu-l-ulema Mustafa Cerić, kao jedan od osnivača Vijeća. Glavna tema o kojoj će se raspravljati nosi naziv "Zajednički život u različitosti: građani Evrope - svjedočanstvo vjere“.

Na dnevnom redu bit će i izbor novog moderatora i novih članova Vijeća, a sastanku će, osim vjerskih vođa, prisustvovati državni dužnosnici BiH, kao i predstavnici Evropske komisije i OSCE-a.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović prisustvovat će, tokom dana, sastanku vjerskih lidera, a za večeras je najavljeno obraćanje ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije.

Evropsko vijeće vjerskih lidera sastoji se od visokih vjerskih vođa iz Evrope, a Islamska zajednica u BiH je i prije devet godina bila domaćin godišnjeg sastanka Vijeća.


ANADOLU

Deveti sastanak Evropskog vijeća vjerskih lidera
08.07.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/religijski-lideri-koncil-1-jpg.jpg&w=609&h=424

Danas je otvoren deveti sastanak Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir (ECRL) čiji je domaćin bila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, kao član i jedan od osnivača Vijeća.

Glavna tema ovogodišnjeg sastanka, na kojem se ujedno obilježava i 10. godišnjica rada Vijeća, je „Zajednički život u različitosti: građani Evrope - svjedočanstvo vjere“, te izbor novog moderatora i novih članova Vijeća.

Cerić je u izjavi za medije izrazio zadovoljstvo što je IZ u BiH, nakon 2003, ponovo domaćin ovog skupa.

''Tema ovogodišnjeg sastanka je kako živjeti zajedno u različitosti i kako se osjećati sigurnim i ponosnim evropskim građaninom u tim različitostima. Ono što je karakteristično za ovaj sastanak je da do sada imamo najveći odziv prisutnih. Nakon svakog sastanka donosi se deklaracija, tako da ćemo i nakon ovog imati Sarajevsku deklaraciju. Nama, kao IZ-u u BiH, čast je što smo domaćini ovakvog projekta koji označava bolju budućnost za sve nas'', rekao je Cerić.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/religijski-lideri-koncil-2-jpg.jpg&w=609&h=424

Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić rekao je kako je veoma bitno što se u godini u kojoj obilježavamo 20 godina od tragičnog rata sastanak održava u Sarajevu.

''Ovo treba da bude pozitivna poruka što se konferencija Religija za mir u Evropi održava u Sarajevu. Na neki način, u BiH treba da postoji taj isti put dijaloga, da naše različitosti ne budu suprotnosti, nego borba za zajedničko dobro čovjeka'', kazao je Puljić i dodao da BiH treba tražiti put dijaloga, upoznavanja i saradnje, te da religija treba pomoći ljudima da cijene svoje i poštuju tuđe dostojanstvo.

''Religija i religiozni predstavnici ne prave incidente, već nerazumni ljudi. U postkomunističkom vremenu, u kojem živimo, pojedini ljudi žele da dođu do izražaja da bi na sebi svojstven način gradili određene pozicije, a onda se ti incidenti pripisuju religioznim liderima. Mi iz religioznih grupacija smo graditelji mira, a dokaz tome je Međureligijsko vijeće u šta se možete uvjeriti ako dođete na jednu našu sjednicu'', rekao je vladika Kačavenda, koji je takođe prisustvovao konferenciji.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/religijski-lideri-koncil-8-jpg.jpg&w=609&h=424

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović naglasio je kako je BiH bila preteča ujedninjavanja Evrope, kao mali evropski Jeruzalem, dodavši kako su različite bogomolje u BiH ''naslonjene'' jedna na drugu već hiljadu godina.

''Zemlja je nešto jedinstveno u vasioni, očigledan je dodir Božijeg prsta na njoj i treba je sačuvati, i materijalno, i duhovno. Zbog ljudske sebičnosti ubrzano se narušavaju vrijednosti. Ova konferencija je važna jer treba da stvori sinergiju između djelovanja vjerskih i političkih lidera'', dodao je Izetbegović.

Konferenciji su, pored vjerskih lidera iz BiH: prisustvovali i luteranski biskup Gunnar Stalsett, vođa Sikha Bhai Sahib Mohinder Singh, rimokatolički nadbiskup Luigi Bressan, glavni rabin Izhak Dayan, dr. Marina Luptakova (pravoslavna članica Vijeća), Mehrézia Labidi-Maiza (muslimanski član Vijeća), Katharina von Schnurbein iz Evropske komisije, Florian Hohenberg iz Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi te generalni sekretar Vijeća Evrope Throbjorn Jagland.

Nakon konferencije, u hotelu Evropa u Sarajevu će u 20 časova biti upriličen prijem za učesnike u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova BiH i ministra Zlatka Lagumdžije.


ANADOLU

Lagumdžija primio učesnike sastanka Evropskog vijeća vjerskih lidera
08.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/-d3-2895-jpg.jpg&w=609&h=424

Povodom Devetog sastanka Evropskog vijeća vjerskih lidera, Ministarstvo vanjskih poslova BiH organizovalo je prijem u sarajevskom hotelu Evropa.Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, nakon svečanog dočeka zvanica, prigodnim govorom zahvalio je gostima na njihovom prisustvu.

''Želim se zahvaliti svima vama koji ste došli, ali prvenstveno našim domaćinima, reisu-l-ulemi Ceriću za organizovanje ove konferencije, kardinalu Puljiću kao i vladiki Kačavendi'', rekao je Lagumdžija.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/-d3-2966-jpg.jpg&w=609&h=424

Ministar Lagumdžija govorio je o današnjoj konferencijı osvrnuvši se na vjersku i političku situaciju u BiH. On je naglasio da BiH društvo poštuje vjerske i etničke različitosti, te napomenuo kako ljudi u BiH vijekovima žive u zajedništvu.

''BiH je u ovom trenutku zemlja koja simbolizuje planetu i civilizaciju u malom. Ona nam pokazuje kako svijet može da izgleda. Razlike trebamo zaštiti, a to je ono u čemu mi nastojimo da uspijemo u BiH'', rekao je Lagumdžija.

Nakon uvodnog obraćanja ministra Lagumdžije, za goste je upriličen prigodan prijem.

Danas je u Sarajevu održan Deveti sastanak Evropskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir (ECRL) čiji je domaćin bila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, kao član i jedan od osnivača Vijeća.


ANADOLU

U Sarajevu predstavljena Biografija Alije Izetbegovića autora Zehrudina Isakovića
08.05.2012


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/promocija-knjige-biografija-izetbegovica-15-jpg.jpg&w=609&h=424

Biografija Alije Izetbegovića, autora Zehrudina Isakovića predstavljena je publici u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, a promociji su prisustvovale brojne zvanice.

Novu knjigu autora Zehrudina Isakovića pod naslovom Biografija Alije Izetbegovića u bosansko-engleskom i bosansko-turskom izdanju publici su, u organizaciji JU ‘’Sarajevo art’’ i Muzeja Alija Izetbegović predstavili prof. dr. Fahira Čengić, prof. Mustafa Spahić, direktor Regionalne direkcije za Balkan novinske novinske agencije Anadolija Omer Cetres i autor Zehrudin Isaković.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/promocija-knjige-biografija-izetbegovica-1-jpg.jpg&w=609&h=424

Podsjećajući na svoje lično poznanstvo sa prvim predsjednikom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem, Spahić je ukazao na važnost stila kojim je knjiga pisana."Radi se o knjizi od 102 stranice koja se može pročitati za jedno prijepodne. Napisana je na način novinarskog eseja i ne znam da li me još neko od mlađih autora, osim Isakovića, ovoliko podsjeća na stil pisanja Alije Izetbegovića", pojasnio je Spahić.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/promocija-knjige-biografija-izetbegovica-18-jpg.jpg&w=609&h=424

Spahić je podsjetio kako je Izetbegović bio veliki mislilac, vizionar i čovjek koji je živio u svijetu velikih ideja.

"Mnogi lideri današnjice, posebice sadašnji čelnici Turske na čelu sa premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom inspirisani su idejama Alije Izetbegovića", dodao je on.

Direktor Regionalne direkcije za Balkan novinske agencije Anadolija Omer Cetres, podsjetio je na značaj koji se u Turskoj pridaje liku i djelu Alije Izetbegovića.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/promocija-knjige-biografija-izetbegovica-8-jpg.jpg&w=609&h=424

Ukazujući na osobenost Izetbegovića koji se, kako je rekao, na zapadu ponašao kao istočnjak, a na istoku kao zapadnjak, Cetres je podjsetio da se Izetbegović nije plašio uputiti kritiku, kada je to smatrao potrebnim, te da se slični maniri mogu vidjeti i kod turskog premijera Erdogana.

Prof. dr. Fahira Čengić ukazala je na važnost činjenice da je autor zadržao dignitet svih važnijih događaja.


http://www.aa.com.tr/t.php?src=documents/AA/content_new/1000/promocija-knjige-biografija-izetbegovica-6-jpg.jpg&w=609&h=424

Autor Zehrudin Isaković za Aliju Izetbegovića je kazao kako je on bio reformator u više pravaca te da, suprotno nekim mišljenjima, nije slučajno postao lider.

"Bio je poput Havela, potpuno okrenut od ratova. Bio je intelektualac, čovjek sa jasnim vizijama" kazao je Isaković na promociji knjige, kojoj su između ostalih prisustvovali članovi porodice Alije Izetbegovića, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić te brojni drugi gosti.


ANADOLU

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH dobila vrijednu donaciju


Biblioteci za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini jučer je svečanom primopredajom zvanično uručena pomoć Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj - TIKA.

Kroz projekt "Nabavka opreme, namještaja i repromaterijala" uručena su sredstva u vrijednosti 30.000 KM.

Ceremoniji uručenja prisustvovali su Ahmet Jildiz (Yildiz), ambasador Republike Turske u BiH, Zulkuf Oruč, direktor TIKA-e, Samir Kaplan, ministar kulture i sporta FBiH...

Sakib Pleh, direktor Biblioteke, rekao je da se projekt sastoji u tri faze - nabavke računarske opreme, kompletnog namještaja, opreme za dva studija, te 10.000 CD-ova i 100 paketa Brajevog papira za štampanje i printanje.

- Ovo investicija nam je osigurala normalan rad u narednih 12 mjeseci. Zahvaljujući TIKA-i pokušat ćemo spasiti biblioteku. Kada naše nadležne institucije nisu u stanju da pomognu, onda to rade strane organizacije donirajući repromaterijal koji nam je od velikog značaja - kazao je Pleh.

Poznato je da se sve institucije u BiH susreću sa ekonomskim poteškoćama i nastojaćemo da im pomognemo-riječi su Ahmeta Yildiz, ambasadora Republike Turske.

Ambasador Jildiz rekao je će Turska na svaki način pomagati rad institucija u BiH, a Zulkuf Oruč, direktor TIKA-e, dodao je da će donacija uveliko olakšati rad slijepim i slabovidnim osobama.


Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/94514-biblioteka-za-slijepa-i-slabovidna-lica-bih-dobila-donaciju-tika-urucila-sredstva-od-30-000-km.html)

Arhivima u BiH nedostaje uposlenika


Bosna i Hercegovina treba pružiti podršku institucijama koje se bave arhivskom građom jer ova materija od izuzetnog je značaja za cijelu državu, istaknuo je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Bećirović tokom susreta s delegacijom Arhivističkog udruženja BiH.
Denis BećirovićIzrazio je uvjerenje da će ovaj sastanak ali i svi naredni kontakti doprinijeti postepenom pronalasku sistemskih rješenja za ove institucije.

Na sastanku kojem su prisustvovali Sejdalija Gušić, predsjednik Arhivističkog udruženja BiH, Šaban Zahirović, direktor i Dušan Vržina, zamjenik direktora Arhiva BiH i Spomenka Pejić, direktorica Arhiva SBK Travnik predstavljen je rad ovih institucija i potreba za zapošljavanjem novog kadra.

Nijedan arhiv u Bosni i Hercergovini nema dovoljan broj zaposlenih, istaknuto je, jer je popunjeno tek oko 50 posto potrebnih kadrova. Nedostatak kadra, s obzirom na količinu arhivske građe, izaziva ozbiljne prepreke u funkcioniranju, saopćeno je danas iz Sektora za odnose s javnošću Parlamentarne skupštine BiH.

Delegacija Arhivističkog udruženja BiH upoznala je zamjenika predsjedavajućeg Bećirovića o problemima u svom radu a koji se prije svega odnose na pitanja smještaja arhivskih institucija.

Smještaj je veliki problem, a jedno od mogućih rješenja je dobijanje dijela nepresprektivne vojne imovine, prostora jedne kasarne u procesu sukcesije čime bi ovo pitanje bilo trajno riješeno.

Članovi delegacije Arhivističkog udruženja BiH izrazili su očekivanje da će institucije BiH zajedničkim angažmanom učiniti dodatne napore da aktivnosti ovog udruženja ne budu u budućnosti zasnivane samo na entuzijazmu nego i na konkretnim rješenjima radi poboljšavanja uvjeta za funkcioniranje tih institucija.


Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/arhivima-u-bih-nedostaje-uposlenika/120509161)

Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine predstavljen u Zagrebu
10.05.2012


http://www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/POLITIKA/Ministarstvo%20obrazovanja%20fbih/bosansko-turski-rijecnik-zagreb.jpg

Nakon Tuzle i Sarajeva, Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine autora Muhameda Hevaije Uskufije predstavljen je i izvan granica Bosne i Hercegovine - u Zagrebu, Republika Hrvatska.

Promocija ovog važnog segmenta kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine upriličena je u prostorijama Kulturno-informativnog centra Ambasade BiH u Hrvatskoj, a organizatori su bili Ambasada BiH i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

O knjizi tog znamenitog Tuzlaka, lingviste i jednog od najpoznatijih i najznačajnijih među piscima i pjesnicima alhamijado književnosti, govorili su federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, prof.dr.sc. Ahmet Kasumović, recenzent, kao i cijenjeni gosti - književnik Predrag Matvejević i ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić.

Prijepis najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednog od nastarijih rječnika na balkanskim prostorima zajednički su izdali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla. Uskufijin Bosansko-turski rječnik donosi preko 700 autohtonih i autentičnih riječi bosanskog jezika tumačenih turskim jezikom, pisan je u stihovima i posebno je fascinatno vrijeme u kojem je nastajao.

Muhamed Hevai Uskufi bio je intelektualac i pisac, te jedan od najznačajnijih autora u historiji rodne Tuzle i cijele Bosne i Hercegovine, a mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta njegov Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine smatraju kapitalnim djelom.

Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić podsjetio je da se radi o Bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikada napisan, nego prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope, te da ta činjenica sama po sebi govori o veličini ovog djela.

„Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH“, kazao je ministar Mašić.

Načelnik općine Tuzla Jasmin Imamović ocijenio je kako za bosanski jezik nema važnije knjige od ove. Naglašeno je kako se u Rječniku nalaze isključivo one riječi koje je Hevai kao tridesetogodišnjak, te daleke 1631. čuo, govorio, napisao, a one su i danas su poslije 380 godina adaptirane u bosanskom jeziku.

”U svome Rječniku Tuzlak Hevai svoj maternji i jezik svih Bosanaca i Hercegovaca nedvojbeno i dosljedno naziva bosanskim jezikom. Upoređujući ga sa latinskim, govori koliko je bosanski jezik vrijedan, bogat i bitan, te osim općih patriotskih razloga, pokazuje da je Hevai znao koliko je pogodan da se njime kaže sve što se misli i osjeća“, naglasio je prof.Kasumović.

Inače, reprint-izdanje Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine napravljeno je prema primjerku koji se čuva u zbirci rukopisa Univerzitetske biblioteke u Uppsali, a njegova promocija u Zagrebu izazvala je veliku pažnju u tamošnjoj javnosti, saopšteno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.


M.V

Konferencija o Osmanskom carstvu i prvom svjetskom ratu


Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu suorganizator je konferencije The Ottoman Empire & World War One (Osmansko carstvo i Prvi svjetski rat) zajedno s Univerzitetom Utah iz Salt Lake Cityja (SAD) i Yıldız Teknik Univerzitetom iz Istanbula (Turska), koja će biti održana u Sarajevu od 16. do 19. maja.

Konferencija je dio šireg projekta turskih studija pri Centru za bliskoistočne studije Univerziteta Utah i SAD-a, koji podrazumijeva organiziranje konferencija i objavljivanje tematskih zbornika radova u okviru izdavačke produkcije Univerziteta Utah.

Od projekta se očekuje uspostavljanje široke mreže saradnje među naučnicima koji istražuju kraj 19. i početak 20. stoljeća u kontekstu osmanske historije, navodi Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Na konferenciji će učestvovati 90 historičara, sociologa, politologa, historičara umjetnosti, eksperata za međunarodne odnose, koji će tokom interdisciplinarnih debata sučeljavati najnovija naučna istraživanja sa starijim naučnim postavkama o temi Prvog svjetskog rata u širem jugoistočnoevropskom i turskom regionu.

Konferencija bi trebala okupiti vodeće eksperte koji se bave Prvim svjetskim ratom da bi zajedno gradili nove pristupe naučnom izučavanju ove teme doprinoseći time i afirmaciji Sarajeva kao značajnog naučnog i kulturnog centra.


Oslobodjenje (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/konferencija-o-osmanskom-carstvu-i-prvom-svjetskom-ratu)

Predstavljanje virtualne kolekcije Bošnjačkog instituta 17. maja

Virtualna kolekcija Bošnjačkog instituta naziv je projekta koji će u ovoj instituciji biti predstavljen u četvrtak, 17. maja.
Projekt je urađen u saradnji Bošnjačkog instituta i Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu kroz laboratorijske vježbe studenata III godine Odsjeka za informatiku i računarstvo ETF na predmetu "Računarska grafika", saopćeno je iz Bošnjačkog instituta.

Elektrotehnički fakultet već nekoliko godina se bavi istraživanjem u oblasti virtualne rekonstrukcije i digitalizacije kulturnog naslijeđa. Od 2011. godine ETF je član konzorcija projekta FP7 Network of Excellence Virtual Museum Transnational Network, koji radi na definiranju koncepta virtualnog muzeja budućnosti.

Bošnjački institut je aktivno uključen u razne projekte očuvanja historijskog i kulturnog naslijeđa, a jedan od najznačajnijih je digitalizacija rukopisne zbirke Instituta, ali i niz drugih.

Virtualna kolekcija sadrži eksponate iz zbirki Instituta, predstavljene u digitalnom obliku u 3D modelu, koje prati i audiopriča.

Riječ je o veoma zanimljivim predmetima, kao što je sirijski namještaj iz XIX stoljeća, konzolne ure, mangala, sehare, i niz drugih.

Tim projekta Virtualna kolekcija su Selma Rizvić, Aida Sadžak i Sanda Šljivo.

Projekt Virtualna kolekcija također će se moći pogledati 19. maja za Noć muzeja kada će Bošnjački institut za posjetitelje biti otvoren do 24 sata.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/predstavljanje-virtualne-kolekcije-bosnjackog-instituta-17-maja/120515094)

Kolekcija Ars Aevi bit će zatvorena tokom Noći muzeja

Art Depo Ars Aevi neće biti otvoren za posjetioce u programu Noć muzeja 2012., a ova odluka posljedica je činjenice da još nije došlo do formaliziranja dogovora Kantona Sarajevo i Centra Skenderija u vezi sa konačnim otvaranjem Art Depoa Ars Aevi.

Iz ovog razloga, Kolekcija Ars Aevi ostaje zatvorena i na dan praznika umjetnosti, namijenjenog jačanju veza između muzejskih institucija i publike koji se odvija pod pokroviteljstvom UNESCO-a i Vijeća Evrope.

Ars Aevi će se sa najvećim entuzijazmom priključiti mreži evropskih muzeja u obilježavanju budućih Noći muzeja, nakon što Art Depo Ars Aevi bude stvarno otvoren.

U narednim danima očekuje se najavljena konferencija za medije premijera Kantona Sarajevo Fikreta Musića i ministra kulture i sporta Ivice Šarića, na kojoj će biti objavljen dan od kojeg će Art Depo Ars Aevi postati zvanično dostupan za javnost.

Dnevni Avaz (http://www.dnevniavaz.ba/vijesti/sarajevo/96214-art-depo-ars-aevi-bit-ce-zatvoren-tokom-noci-muzeja.html)

Bošnjački institut digitalizacijom zaštitio orijentalne rukopise

Bošnjački institut u Sarajevu nedavno je završio projekt digitalizacije zbirke vrijednih starih rukopisa neprocjenjive vrijednosti, čime su zaštićeni od mogućeg uništenja i sačuvani kao sastavni dio kulturno-historijske baštine BiH, kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Bošnjačkog instituta Amina Rizvanbegović, naglašavajući da je projekt rađen godinu dana.
Snimljena je u digitalnoj formi cijela kolekcija rukopisa - riječ je o 743 knjige, odnosno 1.125 djela, jer je često više djela objedinjeno u jednom kodeksu.

"To je zbirka orijentalnih rukopisa pisanih na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku arapskim pismom. Djela datiraju od 14. do kraja 19. stoljeća. Riječ je o veoma starim i rijetkim rukopisima, koje je tokom 40 godina prvenstveno sakupio osnivač Bošnjačkog instituta Adil Zulfikarpašić", ističe ona.

Od zanimljivih i vrijednih rukopisa Rizvanbegović posebno izdvaja jedan od unikata - genealogiju Muhameda a.s. prevedenu pod nazivom "Plemenita loza". Taj rukopis iz 17. stoljeća, tačnije iz 1621. godine, preveo je Enes Karić i jedan je od najvrjednijih rukopisa zbirke Bošnjačkog instituta, jer nije pronađen u drugim bibliotekama.

"Veoma je jedinstven po sadržaju i dizajnu, koji je fantastičan - rješenja su lijepa i originalna, svaka stranica ima drugačiji grafički prikaz. To su priče ispričane o pojedinim članovima porodice Muhameda a.s., te njegovim životinjama i oružju. Djelo je složeno na veoma inovativan i originalan način", pojašnjava ona.

Također, tu su i rukopisi vrijedni po kaligrafskoj ljepoti. Jedan od njih je izrazito vrijedan i značajan Kur'an s početka 19. stoljeća. Uradio ga je Muhamed Hilmi, koji je bio poznati dvorski kaligraf. Preživjela su tri takva njegova rukopisa, od kojih je jedan u posjedu Bošnjačkog instituta. Zatim, tu su rukopisi koji imaju jako lijepo ukrašene početne stranice s floralnim motivima i zlatnim listićima.

"Kolekcija orijentalnih rukopisa je naša najvrjednija kolekcija u biblioteci, kao i u ukupnom bh. kulturnom naslijeđu i rukopisnim zbirkama u BiH, posebno nakon što je cjelokupna rukopisna zbirka Orijentalnog instituta uništena u ratu, kao i mnoge privatne manjeg obima, te one po džamijama i medresama. Svi rukopisi su unikati jer su pisani rukom. Ali, imamo nekoliko pravih unikata s obzirom da te rukopise nismo pronašli po dostupnim katalozima u bilo kojoj drugoj biblioteci u svijetu", kaže Rizvanbegović.

Ona naglašava da je kolekcija prvenstveno namijenjena za naučno-istraživački rad, te da nije riječ o muzejskim primjercima koji se izlažu konstantno.

Dva su glavna razloga za digitaliziranje ove zbirke, ističe direktorica Bošnjačkog instituta.

Prvi je da se očuvaju, jer se u ovoj formi kopiraju u više primjeraka i čuvaju na nekoliko mjesta, što je i standard u bibliotečkoj praksi u svijetu. Drugi razlog je što su time rukopisi zaštićeni od stalne upotrebe, jer uvijek postoji opasnost da se oštete.

"Digitaliziranje ovih rukopisa smo obznanili u naučnim krugovima i odmah su nam se javili brojni naučnici iz različitih krajeva svijeta - Amerike, Engleske, Irske, Palestine, Sirije i drugih zemalja, koji su se zainteresirali za pojedine naslove. Sada je lako da spakujemo DVD s određenim djelom i pošaljemo zainteresiranom naučniku. Ovi su rukopisi neprocjenjiva građa, jer su naprosto nezamjenjivi", zaključila je Amina Rizvanbegović.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/bosnjacki-institut-digitalizacijom-zastitio-orijentalne-rukopise/120519039)

hbapomaGKGA

Od 24. do 26. maja Regionalna konferencija gradova svjetske baštine

Od 24. do 26. maja u Zgradi federalnih institucija u Mostaru održat će se 12. Regionalna konferencija gradova svjetske baštine Regionalnog ureda za južnu Europu i Mediteran. Početak konferencije je u četvrtak, 24. maja s početkom u 9:30 sati, kada su predviđena pozdravna obraćanja, a konferencija za novinare je u 10 sati.

U sklopu drugog dana održavanja Konferencije, u petak 25. maja u Gradskoj upravi Mostara s početkom u 13 sati bit će upriličeno potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu i suradnji između Grada Mostara i Grada Vukovara.

Na konferenciji, uz predstavnike 30-tak gradova iz Španije, Francuske, Kanade, Portugala, Grčke, Hrvatske, Crne Gore i BiH, očekuje se i prisutnost glavnog tajnika OWHC Denisa Ricarda (Quebec), zamjenice glavnog tajnika Lee Minaidis (Rodos), zatim tajnika Regionalnog OWHC za Južnu Europu i Mediteran sa sjedištem u Cordobi, Rafaela Pereza de la Concha, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Gradske uprave Mostara

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/od-24-do-26-maja-regionalna-konferencija-gradova-svjetske-bastine/120523079)

549 godina od kada je Mehmed II Fatih franjevcima izdao Ahdnamu

U ponedjeljak, 28. maja navršit će se tačno 549 godina od kada je sultan Mehmed II Fatih, nakon osvajanja Bosne 1463. godine, bosanskim franjevcima na polju Milodražu kod Kiseljaka izdao čuvenu Ahdnamu.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/b_120526031.jpg

Po mnogima, najstariji dokument o ljudskim pravima u historiji i danas se čuva u Franjevačkom samostanu u Fojnici.

Iako je u Bosni i Hercegovini teško postići saglasnost oko bilo čega, svi su jedinstveni u ocjenama da je Ahdnama bila dokument koji je uistinu garantirao najosnovnija prava nemuslimanima u osvojenoj zemlji.

Izdavanju Ahdname prethodio je čuveni govor gvardijana Bosanske franjevačke kustodije fra Anđela Zvizdovića, u kojem je on od sultana Mehmeda II Fatiha zatražio garanciju života i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obećavši mu pri tome da će
biti "poštovan kao bosanski kraljevi". U znak poštovanja, sultan je svojim plaštom ogrnuo fra Anđela.

Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Enver Imamović kaže za agenciju Anadolija da je Ahdnama čuveni dokument, koji je po širini svoje poruke značajna ne samo za BiH, već i za Evropu i cijeli svijet. Svi dokumenti, napominje on, govore da je Ahdnama bila maksimalno poštivana.

"Zahvaljujući Ahdnami kršćanstvo, odnosno katolicizam su na ovim prostorima ostali do današnjih dana. To je prvi poznati dokument u historiji Evrope u kojem je jedan vladar kao predstavnik svoje vjere, u ovom slučaju islama, predstavnicima druge vjere dao jamstva za život, slobodu vjeroispovijesti i svih oblika vjerskog djelovanja na području današnje BiH", smatra profesor Imamović.

Radi boljeg razumijevanja važnosti Ahdname, profesor Imamović ističe da je ona nastala čak 500 godina prije Opće deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine.

"Bosna je zahvaljujući Ahdnami postala preteča tolerancije vjera u svijetu. Spomenutim dokumentom sultan Mehmed II Fatih je praktično pokazao gest tolerancije i to u istom trenutku dok se muslimani i jevreji proganjaju i kolju u katoličkoj Španiji. Vrlo važan je kontekst nastanka tog dokumenta", naglašava on.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luka Markešić tvrdi u razgovoru za agenciju Anadolija da se 28. maja 1463. godine dogodio važan susret jednog sultana i jednog fratra u središtu Bosne.

http://static.klix.ba/media/images/vijesti/120526031.1_mn.jpg

"Po tom dogovoru, ugovoru, po toj Povelji slobode, kako je mi, također, zovemo, katolicima u Bosni je omogućeno ispovijedanje vjere. To bi trebao biti dobar temelj za saradnju ljudi različitih po svojoj vjeri, naciji, pa i svojoj kulturi. Kao takva, Ahdnama se može uvrstiti u red sličnih povelja koje su u međunarodnim okvirima znamenite. U tom slučaju BiH može biti primjer dobre suradnje ljudi koji se međusobno razlikuju. Ahdnama nam pokazuje da je moguć zajednički život. Ona je poziv da mi danas izgrađujemo nešto što je u davnoj prošlosti bilo moguće. Zato je Ahdnama uvijek aktualna, posebno u ovo poratno vrijeme", istakao je fra Luka Markešić.

Tekst Ahdname sultana Mehmeda II Fatiha

"Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima, ova moja vlastodržeća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih, niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak ni njihove bogomolje.

Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa sa velikim Božijim Poslanikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem, da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovijesti budu pokorni.“

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/bih/549-godina-od-kada-je-mehmed-ii-fatih-franjevcima-izdao-ahdnamu/120526031)

Posebno priznanje žirija za film "Djeca" Aide Begić

Poznata bh. rediteljica Aida Begić nagrađena je velikim priznanjem na Filmskom festivalu u Kanu za svoj film "Djeca".

Begićeva je dobila nagradu "Special Distinction of the Jury" za svoj film "Djeca".

Specijalnu nagradu žirija su dobili Benoit Delepine i Gustave Kervern, reditelji filma "Le Grand Soir". Nagradu za najbolju glumicu su podijelile Suzanne Clement i Emilie Dequenne. Clement je glumila u drami "Laurence Anyways", a Dequenneova u filmu "A Perdre la Raison".

Nagrade će dodijeliti producent i reditelj Nanni Moretti i žiri na ceremoniji zatvaranja Festivala u Kanu u nedjelju navečer.

Klix (http://www.klix.ba/vijesti/kultura/posebno-priznanje-zirija-za-film-djeca-aide-begic/120526106)