SkyscraperCity Forum banner

[Viškovo] - ŽCGO Marišćina

129K views 401 replies 28 participants last post by  gorgoroth 
#1 · (Edited)
http://www.ekoplus.hr
http://www.ekoplus.hr/pdf/Mariscina_EIAES_Final_hr.pdf
http://www.mzopu.hr/doc/EI/Letak_Mariscina.pdf

Na sjednici Županijske skupštine Primorsko-goranske županije od 6. lipnja 1999. godine, uvažavajući stav Komisije Vlade RH za ocjenu utjecaja na okoliš buduće ŽCGO lokacija Marišćina odabrana je kao optimalna za izgradnju središnje županijske zone za prihvat, obradu i odlaganje komunalnog i tehnološkog neopasnog otpada PGŽ. Toj su odluci prethodile iscrpne analize orijentirane na hidrološka i geotehnička ispitivanja data u "Prethodnoj studiji o utjecaju na okoliš građevine za prihvat obradu i trajno odlaganje komunalnoga i neopasnog proizvodnog otpada s područja PGŽ", a po prihvaćanju Konačne studije 2001. godine, ista je verificirana Prostornim planom PGŽ.
Marišćina se inače nalazi u sjevernom dijelu Općine Viškovo te se proteže u smjeru JI-SZ. Dio lokacije namijenjen za izgradnju ŽCGO "Marišćina" ima površinu od 42,5 ha. Najbliža naselja su udaljena više od 1.000 metara i od ŽCGO ih sada dijeli pretežito šuma, dok će se u budućnosti uspostaviti i 50-metarski zaštitni pojas.





Izgradnja zahtijeva ukupna ulaganja od oko 60 milijuna eura, a dosad je utrošeno oko sedam milijuna eura za otkup zemljišta, izradu dokumenata i pripremu izgradnje (projekti, pripremni radovi i sl. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi izgradnje odlagališta i infrastrukture ŽCGO “Marišćina” iznosi 27,1 milijun eura, od čega predviđena sredstva EU iznose 8,6 milijuna eura, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 13,1 milijun eura, a sredstva lokalne samouprave i Županije 5,4 milijuna eura. Za izgradnju postrojenja za mehaničko – biološku obradu, čija je vrijednost 19,0 milijuna eura, osigurati će se zajam Europske banke za obnovu i razvoj, a za izgradnju pretovarnih stanica iznos od 5,15 milijuna eura osigurat će zajedno FZOEU i lokalna samouprava.



Početak radova na potpuno novom i ekološki prihvatljivom Županijskom centru za gospodarenje otpadom (ŽCGO) Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji planira se u proljeće 2011. godine. ŽCGO Marišćina će biti suvremeni centar za obradu i sigurno odlaganje otpada te njegovu uporabu u energetske svrhe. Sva neodgovarajuća odlagališta otpada u Županiji bit će sanirana i zatvorena, a s radom će započeti jedinstveno i uređeno odlagalište otpada s potrebnom infrastrukturom. Istovremeno, intenzivno će se razvijati sustav odvojenog prikupljanja otpada. Ovakav novi, integrirani model gospodarenja otpadom, u potpunosti je usklađen sa standardima Europske unije i omogućuje bolju kontrolu nad otpadom od trenutka njegova nastanka do konačnog zbrinjavanja u novouspostavljenom ŽCGO Marišćina. Koncepcija održivog razvitka ključna je odrednica razvoja Županije, a gospodarenju otpadom posvećena je najveća pažnja.
 
See less See more
3
#29 ·
ne znam na koju foru bi se trebao visevac zatvoriti... pojasni mi to molim te. to znaci da nemamo nikakvu alternativu i to znaci da bi se smece moralo odvoziti di? u zagreb? ili mozda u sloveniju? onda bi se odvoz smeca placao x 10 pa bis brzo vidio prosvjede i vracanje visevca...

ne kazem da je situacija bajna al vrijedi se strpiti jer cemo DOBITI prakticki besplatno kvalitetno odlagaliste otpada za anrednih par desetljeca :cheers:

a sto se tice projekta, mislim da ne moze biti nikakvih devijacija jer euro projekti su vrlo precizno i nedovsmisleno napisani... ne znam dal si ikad imao prilike vidjeti tako nesto ali vjeruj mi ako se dobiju novci od eurofondova, projekt je isplaniran do najsitnijih detalja i ne smije biti odstupanja :cheers:
 
#31 ·
OVO JE NEVJEROVATNO !!!
Vec nekoliko noci zaredom takav smrad je u zraku da je nemoguce disat, na Grbcima sam cijeli zivot i toliki smrad prije nikad nisam osjetio i to zaredom svaku noc,maloprije sam bas isao pratiti smrad da se uvjerim i naravno dolazi sa odlagalista,osjeti se na cijelom gornjem zametu,srdocima i sve do centra samog zameta kod dvorane.
Zar ce tako svaku noc za vrijeme paklenih dana!?!?
Ne placam komunalije da bi se gusio u smradu!!!
Zalosno je jer zapravo nemogu nista ni napravit,koga kriviti,odgovorne,politiku koga!?!?
SERE MI SE VISE OD OVE JADNE DRZAVE I SJEBANOG NARODA!!!
 
#33 ·
Za izgradnju 50 milijuna eura vrijednog deponija na Marišćini zainteresirano dvadesetak tvrtki

Računamo da bi do kraja godine mogli potpisati ugovor s izvođačem radova, a izgradnja cijele zone trebala bi biti dovršena do početka 2014. godine, najavljuje Dušan Šćulac

RIJEKA Tender za izvođača radova budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina vrijednog 49,3 milijuna eura otvoren je do ponedjeljka, a dosad je zaprimljeno više od dvadeset ponuda.

– Interes za natječaj je poprilično velik, a nakon dovršetka natječajnog roka za prijavu ponuda bit će potrebna tri mjeseca za njihovu ocjenu te izbor izvođača. Računamo da bi do kraja godine mogli potpisati ugovor s izvođačem radova, a izgradnja cijele zone trebala bi biti dovršena do početka 2014. godine, najavljuje Dušan Šćulac , direktor Ekoplusa, tvrtke koju su zajednički osnovali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, KD Čistoća i Općina Viškovo, s osnovnim zadatkom izgradnje i upravljanja integriranim sustavom gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.

Izabrani izvođač imat će obvezu riješiti projektantski dio posla, ishodovati potvrdu glavnog projekta u ime investitora te izvršiti same radove. Što se tiče rokova iz natječaja, izvođač ima šest mjeseci za projektiranje, dodatna dva mjeseca za izdavanje potvrde glavnog projekta, te dvadeset mjeseci za samu izgradnju ŽCGO Marišćina, nakon čega počinju teći dvije godine garantnog roka.

Izgradnja Marišćine provodi se u okviru europskog pretpristupnog programa IPA, a zahvaljujući potpisanom ugovoru, investiciju zajednički sufinanciraju Europska komisija s bespovratnih 22,3 milijuna eura, dodatnih 11 milijuna eura daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok će Županija i Grad Rijeka sudjelovati s po šest milijuna eura, a ostatak od 10 milijuna eura osigurat će Ekoplus putem kreditnog zaduženja.
Pilot-projekt

– Sredstva će biti u potpunosti iskorištena, zato smo se i kandidirali na pretpristupne fondove. Procedura dobivanja sredstva bila je dugotrajna, ali isplatilo se čekati odgovor Europske komisije na naš zahtjev predan u svibnju prošle godine. Iskoristili smo mogućnost koja nam se pružila i u travnju nam je umjesto 8,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, konačno odobren iznos od 22,3 milijuna eura iz IPA fonda. Cijena za građane stoga će biti bitno manja jer čak 80 posto sredstava potrebnih za prvu fazu pokriveno je bespovratnim novcem, dok će Ekoplus osigurati preostalih dvadeset posto, kaže Šćulac.

On ističe da će izgradnjom Marišćine biti riješen problem gospodarenja otpadom u cijeloj županiji za nekoliko generacija.

– Marišćina je svojevrstan pilot-projekt u Hrvatskoj, jer prvi smo krenuli u izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom na ovaj način. Zato smo i prošli kroz određene porođajne muke, čega će biti pošteđeni drugi planirani centri u Hrvatskoj. Samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trebalo nam je pet do šest godina. Županija i Grad u projekt su već uložili jako puno novca, kako kroz otkup zemljišta, tako i obnovu vodovodne mreže, a u planu je i izgradnja obilaznice do Marišćine. Ekoplus je do raspisivanja natječaja završio papirnati dio posla, što uključuje izradu cjelokupne dokumentacije potrebne za europske natječaje, te i idejnog projekta i ishodovanje lokacijske dozvole. Dobar dio dokumentacije izradili su naši zaposlenici koji su se time školovali za izradu nekih drugih budućih europskih projekata u našoj regiji, objašnjava Šćulac.
Ekološki standardi EU

Budući ŽCGO Marišćina bit će izgrađen na površini od 42 hektara, a cijeli će se projekt realizirati po fazama. Prva faza radova, pokrivena ugovorom o zajedničkom financiranju, obuhvaća izgradnju radne zone i odlagališnog prostora, s ukupno tri polja za deponiranje. Najvažniji dio prve faze Marišćine izgradnja je MBO postrojenja, u kojem će otpad biti obrađivan mehaničko-biološkom obradom.

– Izabrana MBO tehnologija u skladu je sa strogim ekološkim standardima Europske unije te nacionalnom strategijom i planom gospodarenja otpadom. Postrojenje zahvaljujući naprednoj tehnologiji omogućuje obradu 65 posto prikupljenog otpada. To znači da će u odlagališnom prostoru biti deponirano samo 35 posto neobrađenog otpada. Zbrinuti otpad s vremenom će biti moguće iskoristiti kao alternativni izvor energije. Kako se deponijska polja budu popunjavala, krenut će se s otplinjavanjem, a dobiveni bioplin bit će korišten u elektrodistribuciji. Procjenjujemo da će Marišćina na taj način osigurati dovoljno energije za zadovoljavanje potreba od dvije do tri stotine domaćinstava, kaže Šćulac.

Druga faza obuhvaća izgradnju dodatnog deponijskog prostora s ukupno tri polja, u čiju će se realizaciju krenuti s vremenom, ovisno o popunjavanju odlagališnog prostora prve faze. Procjenjuje se da će na Marišćini biti odlagano oko 120 tisuća tona otpada godišnje, a u usporedbi na Viševcu je u proteklih 40 godina deponirano oko 1,5 milijuna kubičnih metara. Integrirani sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva izgradnju pet pretovarnih stanica na otocima Rabu, Krku i Cresu, te u Novom Vinodolskom i Delnicama, s kojih će se otpad odvoziti u Marišćinu. Budući da će otpad biti naplaćivan po kilogramu, lokalna komunalna društva imat će poticaj da što veću količinu selektiraju na samom mjestu prikupljanja.

U Ekoplusu planiraju niz aktivnosti, kako bi projekt izgradnje ŽCGO Marišćina približili cjelokupnoj javnosti, što uključuje izradu nove web stranice te organizaciju okruglih stolova, ali i susreta s predškolcima i osnovnoškolcima.

Andrej Petrak

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...na-Mariscini-zainteresirano-dvadesetak-tvrtki
 
#34 ·
Kasni "nulta faza" Marišćine

Smeće će se u balama prevoziti s Viševca na Marišćinu

Prikupljeni komunalni otpad nakon zatvaranja deponija bit će baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će do svibnja čekati puštanje u pogon »nulte faze«

VIŠKOVO – Komunalni otpad iz cijele županije gotovo pola godine bit će u balama odlagan na području Marišćine, nakon što postojeće brdo smeća na Viševcu definitivno bude zatvoreno za svega dva do tri mjeseca, što znači goruće pitanje zbrinjavanja otpada i dalje neće biti konačno riješeno.

Posljedica je to poništenja javnog natječaja za izgradnju »nulte faze« Marišćine, koje je stiglo iz Zagreba nakon gotovo tri mjeseca mučnog čekanja na bilo kakav odgovor Državne komisije. Komunalno društvo Čistoća tako je krajem srpnja moralo raspisati ponovljeni natječaj, a odluka o izboru izvođača radova poslana je svim ponuditeljima u utorak. Nakon primitka počinje teći žalbeni rok od 15 dana.

No, čak i da natječaj ovog puta prođe bez ikakvih problema i novih žalbi, u Čistoći potvrđuju da nema nikakve šanse da »nulta« faza Marišćine bude stavljena u pogon do kraja godine. Izabrani će izvođač, naime, nakon očekivanog potpisa ugovora u rujnu, imati rok od osam mjeseci za dovršetak izgradnje »nulte faze«.

– Ako ponovljeni natječaj prođe bez žalbe, »nulta faza« Marišćine bit će u pogonu najkasnije u svibnju. Nadamo se da će cijeli projekt biti moguće dovršiti i ranije, no izvođaču smo dali osam mjeseci, jer uz usluge projektiranja, te izgradnje pet kazeta na odlagalištu površine tri hektara, mora ishodovati i građevinsku dozvolu, kaže Marina Babić-Brusić iz KD »Čistoća«.

U Čistoći su ipak osigurali rješenje nakon što deponij Viševac definitivno bude zatvoren najkasnije krajem godine, a riječ je o sustavu baliranja otpada. Prikupljeni komunalni otpad bit će tako baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će čekati puštanje u pogon »nulte faze«.
Balirani otpad neškodljiv

Balirani otpad bit će potpuno neškodljiv za okoliš, tvrdi Marina Babić Brusić iz Čistoće.

– Otpad se baliranjem omota u polietilenske folije, koje su nepropusne i za zrak i za oborinske vode. Samim tim nema biološke razgradnje otpada, niti stvaranja procjednih voda i odlagališnog plina.

Folije su dovoljno čvste da izdrže pritisak transporta i skladištenja, a balirani otpad bez problema može stajati i dulje od šest mjeseci, kaže Babić-Brusić, napominjući da se ista tehnologija već koristi u Varaždinu.

– Sustav baliranja otpada izabran je kao prijelazna varijanta od zatvaranja Viševca do završetka »nulte faze«, u dogovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te resornim Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jer svjesni smo da će kapaciteti Viševca biti u potpunosti iskorišteni za svega nekoliko mjeseci.

Neće biti nikakvog proširenja Viševca niti odlganja izvan postojećih dozvola. Čim kapaciteti budu popunjeni krenut ćemo s baliranjem. Stroj za baliranje besplatno će nam ustupiti Fond za zaštitu okoliša, a bit će smješten na ulaznom dijelu »Viševca«.

Balirani otpad bit će samo privremeno odlagan na području Marišćine, a nakon dovršetka »nulte faze« bit će dodatno obrađen i konačno deponiran u kazetama, objašnjava Babić-Brusić.

»Nulta faza« Marišćine trebala je biti privremeno rješenje do otvaranja buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom 2014. godine, ali sad je jasno da će i »nulta faza« biti »premoštena« svojim prijelaznim rješenjem. Na činjenicu da će zbrinjavanje komunalnog otpada ponovo biti noćna mora odgovornih u Gradu Rijeci, resornom Ministarstvu i KD Čistoća, upozorili su PGS-ovci Igor Rubeša , Ines Strenja Linić i Valter Saršon .

– Ono što mještane općine Viškovo, posebice u bližem okruženju odlagališta Viševac i buduće CZGO Marinšćina, ovih vrućih i sparnih dana najviše zabrinjava je pitanje kako će se zbrinjavati i distribuirati komunalni otpad koji već pedesetak godina ozbiljno narušava sve ekološke i sanitarne standarde, te degradirajuće djeluje na sve aspekte života u bližoj i široj okolici deponija Viševac.

Nagađanja i kuloarske priče zbog neadekvatnog informiranja i izostanka konkretnih aktivnosti na terenu, među mještanima izazivaju sve veću zabrinutost i strah od nove ekološke kataklizme vezane za zbrinjavanje komunalnog otpada na području naše općine, upozoravaju viškovski PGS-ovci.

Igora Rubešu zanima i ima li Općina Viškovo, kao jedinica lokalne samouprave, na čijem se području vrši deponirnanje komunalnog otpada, pravo bolje i snažnije zaštiti svoje interese.

– Općina je manjinski suvlasnik Ekoplusa i smatramo da bi bilo dobro da Općina kroz pravo veta na odluke Ekoplusa može zaštiti interese ne samo mještana Viškova, već i cijele regije. Zanima nas i pod kakvim je uvjetima Ekoplus dao na korištenje prostor za formiranje »nulte faze«, kad je Zakonom o otpadu zabranjeno direktno odlaganje neobrađenog i nepripremljenog komunalnog otpada.

Pozivamo župana i resorno Ministarstvo da zaštite mještane i spriječe bilo kakvu mogućnost ekološke devastacije i nove ekološke sramote u Viškovu, poručuje Rubeša.

Pocelo je pocelo,sve vise dokaza da ce Maršćina postat novi Viševac privremeno a mozda i stalno ,a bilo je govora i obećanja o najnovijoj tehnologiji sortiranja i preradi smeća .Čisto mazanje očiju.
Kako se ono kaze -obećanja ludom radovanja.
 
#35 ·
Odlagalište Viševac: Komadina proziva Obersnela, Obersnel proziva Komadinu

Odlagalište otpada na Viševcu mora se zatvoriti do kraja godine. Nakon što je župan Zlatko Komadina odgovornost prebacio na riječku gradsku upravu kao odgovornu za rješenje ovog problema, gradonačelnik Obersnel je na današnjoj tiskovnoj konferenciji rekao da problema ne bi bilo da je Županija obavila svoj dio posla – Da je Županija izgradila centralnu zonu za gospodarenjem otpadom, Viševac danas ne bi bio problem nego bi bio zatvoren, smatra Obersnel. Najavio je i privremeno baliranje otpada dok se ne izgradi Centar za gospodarenje otpadom na Marišćini – dakle, najmanje do kraja 2013. godine.

http://www.rijekadanas.com/komadina...nel-proziva-komadinu-oko-odlagalista-visevac/

:bash::nuts:
 
#36 ·
Čistoća i GP Krk ugovorili izgradnju nulte faze Marišćine do ožujka 2012.: privremeno baliranje otpada na Viševcu

Balirano smeće prevozit će se na privremeni plato na Marišćini, do izgradnje kasete za trajno odlaganje

VIŠKOVO Komunalno društvo Čistoća u ponedjeljak je s konzorcijem GP Krk potpisalo ugovor o izgradnji »nulte faze« Marišćine vrijedan 17,8 milijuna kuna s PDV-om. GP Krk sklopio je sporazumni ugovor s tvrtkama Hidroplan Zagreb, HIS Ljubljana i Geoprojekt Opatija, a prema riječima direktora Čistoće Zlatka Štoka , očekuje se da će »nulta faza« biti stavljena u pogon u prvom kvartalu 2012. godine. U sklopu »nulte faze« u Marišćini će biti izgrađena kaseta za odlaganje otpada, čime će se problem zbrinjavanja smeća u Primorsko-goranskoj županiji privremeno riješiti do otvaranja buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom 2014. godine.

Postojeći županijski deponij Viševac definitivno će biti zatvoren krajem listopada, kada će kapaciteti ovog odlagališta konačno biti popunjeni. »Brdo smeća« na Viševcu, koje je u proteklih gotovo pedeset godina dostiglo nadmorsku visinu obližnjeg Kastva, time ipak u potpunosti ne odlazi u povijest, zbog kašnjenja izgradnje »nulte faze«. Čistoća je, naime, bila prisiljena ponoviti javni natječaj za izvođača radova »nulte faze« nakon puna tri mjeseca čekanja odgovora Državne komisije na žalbu jednog od ponuđača. Do stavljanja u funkciju »nulte faze« Marišćine, prikupljeni komunalni otpad tijekom sljedećih pola godine bit će zbrinjavan sustavom baliranja.
Montažno postrojenje

Na lokaciji između Viševca i Sovjaka bit će postavljeno montažno postrojenje u kojem će se dopremljeno smeće balirati. Postrojenje za baliranje otpada besplatno će Čistoći ustupiti Fond za zaštitu okoliša. Postupkom drobljenja stisnuto smeće u obliku bale omatat će se mrežicom uz završno omatanje s više slojeva polietilenske folije. Balirano smeće će potom kamionima biti prevoženo na Marišćinu, gdje se priprema plato za odlaganje otpada. U Čistoći ističu kako su polietilenske folije za baliranje nepropusne za zrak i oborinske vode, te samim tim ne dolazi do biološke razgradnje otpada, niti stvaranja procjednih voda i odlagališnog plina. Nakon dovršetka »nulte faze«, balirani otpad bit će dodatno obrađen i konačno deponiran u kasetama. Čistoća će u međuvremnu nastaviti sa saniranjem Viševca, a cijeli bi posao trebao biti dovršen do kraja 2012. godine.

Na informaciju o konačnom zatvaranju Viševca jučer je reagirala i Smokvarijska lista, poručivši kako baliranje otpada na Viševcu prihvaćaju kao »nužno zlo«.

– Nismo najsretniji što se smeće balira na Viševcu, iako nam je jasno da vremenski tjesnac od mjesec i pol dana do popunjenja kapaciteta županijskog deponija nudi samo »ad hoc« rješenja. Čistoća tvrdi kako je razlog odabira Viševca kao lokacije za baliranje u tome što se »smeće mora vagati, a vaga u funkciji postoji na Viševcu«. Vjerujemo da će buka zbog baliranja i sam proces sabijanja smeća u bale ipak neusporedivo manje utjecati na zagađenje okoliša u našem prostoru, izjavio je predsjednik Smokvarijanaca i viškovski općinski vijećnik Veljko Bezjak .
Reagirali na vrijeme

Prema njegovim riječima, Smokvarijanci su pravodobnim istupom u medijima uspjeli spriječiti mogućnost povećanja Viševca, što se, tvrdi, potajice razmatralo.

– Zahtijevali smo poštovanje odluka Općinskog vijeća o suprotstavljanju izvlaštenja zemljišta Viševca i time smo onemogućili načelnika da potpiše suglasnost na izvlaštenje zemljišta u vlasništvu Općine Viškovo u korist Čistoće na ponovljenom procesu. Da je Čistoća dobila suglasnost na izvlaštenje, mogla je vrlo brzo ishodovati dozvolu novih povećanja Viševca, jer bi zemljište na deponiju bilo u potpunosti u njihovom vlasništvu. Novim povećanjem kapaciteta Viševca, Grad Rijeka i nadležno Ministarstvo uštedjeli bi više od 20 milijuna kuna, koje trebaju utrošiti u nultu fazu Marišćine i pogon baliranja smeća. Time bi dobili nastavak ekološkog zločina i sve bi bilo onako kako su godinama tvrdile sve političke strukture Općine Viškovo: »Viševac će se puniti dok se ne stavi u pogon CZGO Marišćina i tu nema drugog rješenja«, kaže Bezjak

Protestno pismo »upalilo«

Smokvarijanci napominju kako je njihova uporna borba za zatvaranje Viševca trajala punih sedam godina.

– Uspjeli smo uz brojne javne proteste i zahvaljujući slanju protestnog pisma institucijama EU. Pismom smo jasno izrazili što nam se događa i kako nemamo nikakvo razumijevanje ni lokalne, a niti državne vlasti. Činjenica je da je nakon slanja protestnog pisma u sljedećih godinu dana pronađeno rješenje napuštanja Viševca. Činjenica je i da političkim strukturama Općine Viškovo izrečena rješenja napuštanja Viševca nisu prihvatljiva, te da od njih ne možemo očekivati podršku za kvalitetnija rješenja, kaže Bezjak.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...-2012.-privremeno-baliranje-otpada-na-Visevcu
 
#37 ·
PONOS DEŽELE CELJE SE HVALI SVOJIM TEHNOLOŠKI NAPREDNIM DEPONIJEM KAKAV SE GRADI I U OPĆINI VIŠKOVO

Slovenska Marišćina čini život ugodnijim

Centar za gospodarenje otpadom u Celju u suprotnosti je sa svim asocijacijama na deponij – ne širi smrad, a nema ni smeća. Uz plaću od 1.000 eura, uvjeti rada u celjskom deponiju su gotovo idilični




Smeće nije novac. Jedna od najčešćih zabluda u pričama oko odlaganja otpada je da se njegovom obradom može i treba dobro zarađivati, umjesto da smeće naprosto bacamo na hrpu. To je mit, od smeća se ne može stvarati profit jer to bi onda značilo što više smeća – to više novca.
Danas to naprosto nije tako. Od smeća se ne može zarađivati, jer će ukupni troškovi prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja uvijek biti veći od moguće zarade, ali se zato pravilnim gospodarenjem otpadom ti troškovi mogu dramatično srezati, uz nemjerljiv doprinos očuvanju okoliša.
Tim je riječima, u najkraćim crtama, smisao gospodarenja otpadom umjesto njegova bacanja na deponije objasnio Viktor Simončić, ekspert za zaštitu okoliša i jedan od ključnih suradnika tvrtke Ekoplus na projektu izgradnje Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina, prilikom obilaska Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u slovenskom Celju. Taj je centar svojom veličinom, tehnologijom gospodarenja otpadom, kao i razvojnim putem od običnog deponija tipa Viševac do modernih postrojenja za separaciju i obradu otpada, najsličniji onome što bi Marišćina trebala postati do 2014. godine, kad je predviđeno puštanje u puni pogon Primorsko-goranske zone za gospodarenje otpadom.
Upravo je zbog tih razloga tvrtka Ekoplus, koja vodi čitav projekt CZGO Marišćina i koja će upravljati njenim radom kad bude dovršena, organizirala posjet prvom slovenskom regionalnom centru u kojemu se otpadom gospodari na sveobuhvatan način. Na novoizgrađeni celjski deponij smješten pokraj postrojenja za obradu otpada na kraju čitavog procesa odlaže se svega jedna trećina od ukupno prikupljenog smeća, i to tek nakon mehaničko-biološke obrade kojom ono gotovo u potpunosti prestaje biti biološki aktivno. Time se u prvom redu znatno smanjuje opterećenje okoliša, ali i izbjegavaju neugodne popratne pojave, poput smrada i okupljanja velikog broja ptica i drugih divljih životinja na i uokolo deponija.
Najveći slovenski centar za gospodarenje otpadom danas izgleda poput kakve tvornice. Sastoji se od nekoliko hala u kojima se sortira otpad pogodan za reciklažu, poput papira, limenki, plastične ambalaže, stakla, metala i drugih ponovo iskoristivih materijala, kompostira biološki otpad te mehanički i biološki obrađuje neiskoristivi ostatak koji nakon toga završava na deponiju.

Europska pomoć

Prvi dojam prilikom dolaska u Centar u kojemu se, laički rečeno, prerađuje smeće je da – nešto nedostaje. Tek nakon nekoliko minuta shvaćamo i što nam to fali. Smrad. Nema ga, barem ne na otvorenom prostoru uokolo hala u centru. Nema ni smeća, a jedino što ukazuje da je upravo smeće ono oko čega se ovdje sve vrti su nepregledni redovi plastičnih kanti za otpatke u raznim bojama. Dolazak prvog kamiona za smeće dodatno potvrđuje da smo ipak na pravom mjestu. Sve ostalo u suštoj je suprotnosti sa svim uobičajenim asocijacijama na deponij.
No, put Celjana od »divljeg« odlagališta gdje se smeće bacalo izravno iz kamiona, bez ikakve obrade, do suvremenog centra u kojemu se smećem uistinu gospodari nije bio jednostavan ni kratak, objašnjava nam voditelj pogona kompostane Miran Marš. Danas na doba kad je smeće bilo samo smeće podsjeća tek brdo u neposrednoj blizini – nekadašnji deponij, danas prekriven zemljom i ozelenjen, ali i u Celju je, baš kao i u slučaju Marišćine, samo na pripreme za gradnju novog centra potrošeno dugih deset godina.
– Izgradnja Centra počela je 2005. godine, no pripreme su započele punih deset godina prije toga. Bilo je tu mnogo posla, a ukupna investicija na kraju je iznosila čak 56 milijuna eura, od čega je više od polovice prikupljeno iz kohezijskih fondova Europske unije. Država je sufinancirala 14 posto, a ostatak jedinice lokalne samouprave. Centar danas zbrinjava otpad iz 24 okolne općine u kojima živi oko 220 tisuća stanovnika i najmoderniji je pogon za gospodarenje otpadom u Sloveniji, ističe Marš.

Razvrstavanje otpada

Centar je svakako najeksponiraniji dio regionalnog sustava gospodarenja otpadom, no Marš odmah na početku obilaska pogona ističe kako gospodarenje otpadom započinje već u domovima stanovnika.
– To je prva i vrlo značajna karika cijelog lanca. Svi naši korisnici dobili su tri kante za smeće, različitih boja, jednu za ambalažu, drugu za ostatke hrane i drugi biološki otpad, te treću za preostali, miješani otpad. Time separiranje otpada započinje već na njegovom izvoru, u domovima građana, što znatno ubrzava i olakšava daljnji proces. U početku smo postavljali eko-otoke, s kontejnerima za razne vrste otpada, no ta se metoda separiranja pokazala slabo učinkovitom. Koliko je separiranje odmah, u kućanstvima, učinkovitije najbolje oslikava podatak da je količina prikupljene ambalaže koja ide u reciklažu u svega godinu dana, otkad su uvedene posebne kante za njeno odlaganje, narasla za čak 700 posto, ističe Marš.
Prikupljena ambalaža odlazi u pogon sortirnice, gdje prvo prolazi kroz nekoliko stupnjeva mehaničke obrade, dok se razdvajanje pojedinih vrsta plastike, boca, limenki i ostalog vrši ručno, na tekućoj traci. Ambalažu separiraju djelatnici centra, u dvije smjene. Posao nije lak, zbog monotonosti i ipak prisutnog smrada, no radnici s kojima smo razgovarali ne žale se.
– Nije nam teško. Plaće su za slovenske prilike dobre. Ljeti je malo teže, zbog vrućine, a smrad je nešto intenzivniji, no sve se to da podnijeti. Važno je imati posao i raditi, kaže Dragica Palir, jedna od radnica na traci.

Kompostiranje hrane

Osim zaposlenika centra, na traci, zanimljivo, rade i učenici Srednje škole za graditeljstvo i zaštitu okoliša iz Celja koji tu odrađuju praksu.
– To je zaštita okoliša iz prve ruke, kroz smijeh kaže Urška Koštomaj, učenica škole, dodajući kako joj nije problem raditi na odlagalištu otpada, a i na neugodan miris se brzo privikla.
Separirane plastične boce, limenke, karton i druga ambalaža pakira se u bale i plasira na tržištu, objašnjava Marš, a ukupno se na taj način godišnje oko 11 tisuća tona smeća pretvara u vrijedne sekundarne sirovine, čijom prodajom Centar ostvaruje značajan dio svojih prihoda.
Biološki otpad, ponajviše ostaci hrane, zajedno sa zelenim otpadom i otpacima drvne industrije obrađuje se kompostiranjem, u najvećoj hali celjskog centra, koja zajedno s kompostanom smješta i pogon za mehaničko-biološku obradu otpada. Oba su pogona potpuno zatvorena, vrata se otvaraju jedino pri iskrcaju otpada iz kamiona, ali se i tada aktivira vodena zavjesa koja sprečava širenje smrada kao i prolazak kukaca, čime se maksimalno nastoji smanjiti utjecaj na okoliš. Na krovu hale smješteni su filteri zraka, koji se neprekidno isisava iz oba pogona i filtrira kako bi se eliminirao neugodan miris. Dobiveni kompost koristi se za prekrivanje deponija, ali u Centru planiraju i njegov plasman na tržište, gdje se može koristiti za uzgoj biljaka.
U postrojenju za mehaničko biološku obradu strojno se separira miješani otpad, suši, stabilizira i biološki obrađuje.

Struja iz smeća

– Ništa ne odlazi na odlagalište bez prethodne obrade. Organski materijal se higijenizira, dehidrira i stabilizira. Već samim sušenjem gubi se 30 posto ukupne mase otpada. Materijal nakon dva tjedna obrade prestaje biti biološki aktivan, što znači da nestaje smrad. Tijekom procesa razdvaja se gorivi dio otpada, a ostatak ide na deponij. Sve u svemu, svega oko 30 posto otpada koji se ovdje obrađuje završava na odlagalištu. Preostali dio čini voda, oko trideset posto, koja nestaje sušenjem, a oko četrdeset posto je gorivi materijal, kaže Marš.
Gorivi dio smeća Celjani su domišljato iskoristili za pogon gradske toplane, tako da se, u biti, građani griju na – smeće. I ne samo da se griju, objašnjava Marš, već od smeća proizvode i struju, budući da je toplana izgrađena tako da izvan sezone grijanja radi kao elektrana. Time je omogućeno da se gorivi dio smeća korisno upotrebljava tijekom čitave godine, a dovoljno ga je da zadovolji sto posto potreba toplane.
Na kraju procesa obrade otpada na odlagalištu završava tek spomenutih trideset posto, i to, barem laičkim okom gledano, u obliku amorfne mase bez intenzivnog mirisa. Kako u njoj nakon obrade nema ostataka hrane koji bi privlačili divlje životinje, iznad novoizgrađenog deponija nema uobičajene slike golemih jata ptica. Sam deponij, ističu domaćini, izgrađen je tako da ne propušta vodu, već se sva oborinska i procjedna voda prikuplja i pročišćava, što dodatno doprinosi zaštiti okoliša i minimalizira utjecaj deponija na prirodu i zdravlje ljudi.

Generator zapošljavanja

Uz sve ekološke i ekonomske prednosti, gospodarenje otpadom u Celju je postalo i generator zapošljavanja. U cijelom sustavu zaposleno je oko 200 ljudi, a u samom Centru njih pedeset, umjesto svega nekolicine koliko ih je radilo na starom deponiju. Početna plaća za radnike je između 700 i 1.000 eura, za visokokvalificirane i više od toga, a radno mjesto na odlagalištu prestalo je, tvrde u Centru, biti sramota i postalo vrlo traženo, čemu svjedoče i brojne prijave kandidata.
Celjani su danas uzor ostatku Slovenije kad je riječ o prikupljanju i obradi otpada, a svoja iskustva spremni su, ističu, podijeliti i s hrvatskim kolegama. Kako je razvojni put celjskog centra bio vrlo sličan onome CZGO-a Marišćina, valja vjerovati da će i konačni rezultat biti barem sličan slovenskom postignuću, te da će i Primorci i Gorani kroz naredne tri godine dobiti suvremeni centar gdje će smeće prestati biti samo problem. Primjer Celja pokazuje da se, uz pravilna ulaganja, edukaciju javnosti i organizaciju sustava smećem može gospodariti na način da ono dobrim dijelom postane koristan materijal, te da se neiskoristivi dio može i mora odlagati na način koji će minimalno ugroziti čovjekovim utjecajem ionako preopterećenu prirodu.

I skromna tehnologija bolja od nikakve

Učinkovito zbrinjavanje i gospodarenje otpadom ne mora uvijek iziskivati multimilijunska ulaganja i visoku tehnologiju poput one u Celju. Tome svjedoči primjer Krškog, gdje je smještena prekrcajna stanica, uz manji pogon za separaciju korisnih sekundarnih sirovina, kao i kompostarna na otvorenom. U Krškom je, baš kao u Celju, nekadašnji deponij zatvoren i saniran, a danas je pokraj njega pogon za separiranje, kompostarna i prekrcajna stanica, gdje se otpad prekrcava u velike prikolice s prešama i odvozi na odlagalište u Novom Mestu. Sličnih će prekrcajnih stanica, u kojima će se otpad privremeno odlagati i dijelom separirati u Primorsko-goranskoj županiji biti ukupno pet, kad Marišćina profunkcionira. Prekrcajna stanica u Krškom posebno je zanimljiva jer se nalazi svega tristotinjak metara od najbližeg naselja.
– Uz svu tehnologiju, mirisi ipak dolaze do kuća. Sanacijom deponija smrad se znatno manje osjeća jer se smeće samo sortira i odvozi ili kompostira. Problem je, međutim, što je tog smeća sve više i više, stalno se povećava kapacitet i šire pogoni, pa postoji bojazan da će se i smrad sve jače osjećati, kaže Goran Rovan, novinar Slovenske televizije koji već godinama prati proces zatvaranja starog deponija i izgradnje novih pogona za gospodarenje otpadom u Krškom, gradu najpoznatijem po nuklearnoj elektrani. Zanimljivo, baš na prostoru između NE Krško i prekrcajne stanice za otpad smještena je jedna od najvećih plantaža jabuka u Europi, a sudeći po granama prepunim zrelih plodova, takvo okruženje nasadima ni najmanje ne smeta.

Uvijek može bolje

Uvijek može i bolje, odgovor je Karela Lipiča, poznatog slovenskog ekološkog aktivista na pitanje kako ocjenjuje način gospodarenja otpadom u Celju, Ptuju, ali i na razini države.
– Centar u Celju dugo je pripreman i građen. Jasno je da je svaki oblik gospodarenja otpadom bolji od njegova odlaganja na otpade bez ikakve obrade. U nekim segmentima mogle su biti upotrebljene i bolje tehnologije, no u odnosu na ostatak države i ove su daleko prihvatljivije. U drugim gradovima, nažalost, mnogo se priča, najavljuju se najsuvremenije tehnologije i centri za gospodarenje otpadom, ali se premalo toga radi, kaže Lipič.

Edukacija stanovništva novi izazov

Vidjeli smo da gospodarenje otpadom, na razne načine, od sofisticirane tehnologije u Celju, do jednostavnih mjera provedenih u Međimurju uz pravilnu edukaciju stanovništva, postiže velike rezultate, kako ekonomski, tako i ekološki, zaključak je Dušana Šćulca, direktora Ekoplusa, nakon obilaska odlagališta u Sloveniji i Čakovcu.
– Mnogo je posla bilo u pripremi Marišćine, posebno kada je riječ o privlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, ali sve je na kraju uspješno odrađeno. Sada je pred nama i konačna realizacija projekta. Očekujemo da će radovi započeti unutar roka od godinu dana, a Marišćina bi u potpunosti trebala profunkcionirati do 2014. godine. Tehnologija će biti slična viđenom u Celju, iako usmjerena prvenstveno proizvodnji goriva iz otpada. Dugo je trebalo da dođemo do faze u kojoj će krenuti konkretni radovi, ali vidimo da je i u Celju trebalo deset godina za pripremu. Raduje me što ćemo unatoč tome biti prva županija u Hrvatskoj koja će imati suvremenu zonu za gospodarenje otpadom, kazao je Šćulac.
Sličnog je mišljenja i njegov prethodnik, danas tehnički direktor Ekoplusa Edo Čandrlić, inače jedan od idejnih začetnika Centralne zone za gospodarenje otpadom, koji je na mjestu direktora odradio golem dio posla na pripremi Marišćine.
– Sama izgradnja Zone trebala bi ići brzo. Ono što će biti znatno sporije i na čemu će čitava zajednica morati još dugo naporno raditi je edukacija stanovništva i razvijanje svijesti o odgovornom odlaganju otpada već na kućnom pragu. To je novi izazov koji se mora savladati, kazao je Čandrlić.

Baliranje otpada u Ptuju rješenje, u Marišćini potencijalni problem

Negdje na pola puta između Krškog i Celja, ne geografski, već po tehnologiji i veličini pogona za gospodarenje otpadom, smješten je Ptuj. Tamošnji centar zadovoljava potrebe područja na kome živi stotinjak tisuća ljudi, a sastoji se od kompostane poluotvorenog tipa, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i sortirnice, a posebnost mu je što se ostatak otpada na deponij odlaže u obliku bala. Baliranje otpada koristit će se i u Primorsko-goranskoj županiji, od zatvaranja Viševca, do izgradnje pogona u Marišćini. U Ptuju se, međutim, odlaže samo obrađeni i neaktivni dio otpada, dok će se na Marišćinu odlagati neobrađeno smeće, što potencijalno predstavlja velik ekološki problem. U takvoj situaciji, naime, u balama će se nalaziti sve i svašta, od hrane do komada drveta, stakla i metala, pa je mogućnost njihova pucanja pod opterećenjem daleko veća, a i uz to će takvo smeće i dalje privlačiti galebove i druge divlje životinje, te ispuštati ne samo neugodan miris nego i zagađene tekućine. Takav način odlaganja i gospodarski je upitan, jer ne samo da se u prijelaznom periodu iz smeća neće izdvajati korisni materijali, od čega se može zaraditi, već će samim time i ukupna količina biti daleko veća nego kod obrađenog otpada, a kako baliranje nije jeftino, jasno je da se na taj način ostvaruje dvostruki gubitak.

Čakovec svijetli primjer u Hrvatskoj

Skromnom tehnologijom golemi iskorak u gospodarenju otpadom, barem u Hrvatskim okvirima, postignut je i u Međimurju. Tamošnje odlagalište, kraj mjesta Totovec, blizu Čakovca, doslovce je iskopano, a smeće je, strojno ili ručno, separirano i obrađeno, teren je zaštićen vodonepropusnom podlogom i sustavima za prikupljanje procjednih i oborinskih voda. Time je ukupni volumen otpada na odlagalištu smanjen za čak 60 posto, a paralelno je uvedeno odvojeno prikupljanje smeća u domaćinstvima. U početku je to bila nemoguća misija, ističu u komunalnom poduzeću Čakom, ali sustavnim radom na edukaciji stanovništva, čemu su značajno pridonijele i eko-udruge, danas svi
Međimurci smeće odlažu u čak šest različitih vrećica i kanti, a vlasnici kuća s dvorištem u pravilu sami kompostiraju organski otpad pa na odlagalištu završava tek trećina od nekadašnje količine otpada. Odlagalište zahvaljujući uloženom trudu više gotovo uopće ne smrdi, u što smo se i sami uvjerili, a potvrdili su nam to mještani Totovca s kojima smo razgovarali. Suživot s deponijem danas im je, ističu, daleko lakši nego prije sanacije započete prije šest godina. Ni odvojeno prikupljanje smeća nije im problem nego je, zahvaljujući stalnim akcijama podizanja svijesti građana koje se provode od vrtića pa nadalje postalo uobičajeni dio svakodnevice.

http://novine.novilist.hr/Default.a...285D28602859285D2860285D28632863286328592863N
 
#38 ·
Izgradnja zone za gospodarenje otpadom

Odlaganja otpada na Viševcu prestaje 15. studenog, Marišćina u funkciji 2014.

U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni





Odlaganje komunalnog otpada na Viševcu prestat će najkasnije do 15. studenog, najavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u zajedničkoj objavi s županom Zlatkom Komadinom i direktorom Ekoplusa Dušanom Šćulcem o završetku postupka odabira izvođača radova na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina.

U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, izvijestio je trojac, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni.

Novinarsko inzistiranje da obznane barem najosnovnije informacije ostalo je bez odgovora budući da je, kako su objasnili, riječ o pravilima koje diktira Europska unija.

Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac kazao je kako očekuje da će cijeli postupak koji, uz kontrolu EU, uključuje i ishođenje bankovnih garancija, policu osiguranja i druge predradnje koje moraju obaviti naručitelj i izvođač, potrajati do pred kraj ove godine, kada bi, prema njegovim predviđanjima, trebao biti potpisan ugovor između odabranog izvođača i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao ugovaratelja radova.

– To znači da će, ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, radovi trebali započeti u prvoj polovici iduće godine, a zona bi u potpunosti trebala biti izgrađena do polovice 2014., te stavljena u funkciju do kraja te godine, kazao je Šćulac.
Privođenje kraju desetogodišnjih priprema za izgradnju Marišćine vremenski se poklopilo sa zatvaranjem deponija na Viševcu, čiji su kapaciteti, kako je istaknuo Vojko Obersnel, u potpunosti popunjeni. Do izgradnje takozvane nulte faze Marišćine, na Viševac će se i dalje dovoziti otpad koji se više neće odlagati na deponij, već balirati.

– Stroj za baliranje tamo je već postavljen, a balirani otpad privremeno će se, do pripreme terena u Marišćini, odlagati na dijelu Viševca. To će potrajati do siječnja iduće godine, kada će početi odlaganje bala na Marišćini, a paralelno će krenuti i sukcesivno prebacivanje do tad baliranog otpada sa Viševca na Marišćinu.

Posebno želim naglasiti da baliranje neće biti ekološki problematično, jer je tehnologija takva da ne postoji mogućnost da iz bala bilo što curi, ili da bilo životinje ili ljudi probiju omotač, o čemu su ovih dana spekulirali mediji.

Isto tako, sav otpad u balama proći će selekciju koja se i inače već godinama vrši, te nakon toga biti usitnjen, kako ne bi došlo do oštećenja omotača prilikom baliranja ili kasnije, kazao je Obersnel, posebno istaknuvši kako je Grad Rijeka u infrastrukturu projekta Marišćina već uložio 115 milijuna kuna, izgradnjom komunalne infrastrukture i dijela Županijske ceste Ž-5025 od čvora Rujevica do administrativnih granica Rijeke, čije se otvaranje očekuje iduće godine.

Što se gradnje ostatka ceste do Marišćine tiče, župan Komadina je kazao kako će ona biti dovršena paralelno s izgradnjom Zone za gospodarenje otpadom, budući da je to jedan od osnovnih preduvjeta koje je za sufinanciranje projekta postavila Europska unija.

– Priprema ovog jedinstvenog projekta dugo je trajala, ali ipak ćemo biti prvi u Hrvatskoj, kao i u mnogočemu drugom. Pokazali smo partnerstvo županije, Grada Rijeke i svih ostalih jedinica lokalne samouprave, a vrijednost ovog projekta prepoznala je i Europska komisija, ocijenivši da je spreman za sufinanciranje. Svi se dobro sjećamo mukotrpnog puta do ovog trenutka, pritiska javnosti i eko udruga, često opravdanog, ali svi su na kraju shvatili da Marišćina neće biti samo smetlište nego prava zona za gospodarenje otpadom, kazao je Komadina.

Početak radova na izgradnji Marišćine, najvjerojatnije u travnju iduće godine, kasnit će u odnosu na planiranu dinamiku za oko tri mjeseca, zbog produljenja evaluacije ponude za nadzor. No, u Ekoplusu ističu da će izabrani izvođač do tada moći provesti pripremne radove, poput ispitivanja sastava komunalnog otpada, pripremu projekta organizacije gradilišta te provesti eventualno potrebna geomehanička ispitivanja, čime će se dijelom nadoknaditi propušteno vrijeme.

Problemi Viškova

Izgradnja Marišćine riješit će nekoliko gorućih problema Općine Viškovo, kazao je načelnik Goran Petrc, u prvom redu istaknuvši zatvaranje i sanaciju Viševca, deponija koji već desetljećima opterećuje velik dio stanovnika općine.
– Marišćina rješava i pitanje zbrinjavanja otpada iz naše Općine, jedne od najvećih lokalnih samouprava u županiji, a izgradnja nove županijske ceste riješit će i prometne probleme velikog dijela Viškova, kazao je Petrc.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...estaje-15.-studenog-Mariscina-u-funkciji-2014
 
#39 ·
Kasni izgradnja platoa na Marišćšini

Unatoč obećanjima balirani otpad se i dalje odlaže na Viševcu

Planirana izgradnje plato na Marišćini definitivno kasni pa je tako pronađeno ad hoc rješenje odlaganja bala na sjeverozapadnoj strani Viševca. Taj je plato dovoljan za samo dva i pol mjeseca odlaganja, izjavio je potpredsjednik Smokvarijske liste Stanko Kačić




Komunalni otpad s područja Primorsko-goranske županije već se dva dana odlaže na Viševcu unatoč obećanjima Grada Rijeke i KD Čistoća da će Viševac biti zatvoren 15. studenoga, upozorili su članovi Smokvaijske liste.

Razlog leži u činjenici da plato za odlaganje baliranog otpada planiranog na području Marišćine još uvijek nema građevinsku dozvolu.

- Na Viševcu je konačno proradilo postrojenje za baliranje, ali se taj balirani optad i dalje istovaruje na područje deponija Viševac što izaziva nesnosni smrad. Planirana izgradnje plato na Marišćini definitivno kasni pa je tako pronađeno ad hoc rješenje odlaganja bala na sjeverozapadnoj strani Viševca. Taj je plato dovoljan za samo dva i pol mjeseca odlaganja, izjavio je potpredsjednik Smokvarijske liste Stanko Kačić.

Smokvarijanci kažu kako ih je, na njihovo traženje, primio i gradonačelnik Vojko Obersnel koji ih je izvjestio kako bi dozvola za izgradnju platoa na Marišćini trebala biti izdana tijekom sljedećih mjesec dana.

To znači da bi izgradnja mogla početi krajem prosinca, a samim time će se prestati koristiti Viševac budući da bi paralelno s izgradnjom plato krenulo odlaganje baliranog optada na Marišćini.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Unatoc-obecanjima-balirani-otpad-se-i-dalje-odlaze-na-Visevcu
 
#44 ·
Sada kada sam "navratio", skužio sam koliko to mora biti veliko podzemno, jer se sa sjeverne strane nalazi jedan ogroman dolac, a pretpostavljam da se smeće počelo bacati u barem jednako velik ako ne i veći dolac. Ovo što se vidi je zbilja samo vrh ledenjaka, barem 5 i više puta toliko smeća je ispod ovog brdašca. Nažalost, mislim da je ovo još dobro u usporedbi sa "Crnom jamom".




BTW primjetite crnu "traku" koja pokazuje da se razina ovog "jezera" smanjila za koji metar. Kamo je nestao sadržaj, mogu samo nagađati :eek:hno:
 
#48 ·
Spominje se mogućnost da je potres (mislim 2004) napravio pukotine kroz koje je izcurio sadržaj. Moguće ali mi je u tom slučaju čudno zašto je stalo, nisam baš mjerio ali mi se čini da između 2010 i 2011 nema bitne razlike u "vodostaju", barem po fotografijama (prvi red je iz 2010, a drugi iz 2011).
 
#46 ·
Grčko-hrvatski konzorcij najpovoljniji

GP Krku i Helectoru izgradnja CGO Marišćine vrijedna 30 milijuna eura

Sutra počinje teći rok od 6 mjeseci za projektiranje, zatim slijedi ishođenje građevinske dozvole u roku od 2 mjeseca, dok je za izgradnju predviđen rok od dvadeset mjeseci




RIJEKA Ugovor o izvođenju radova na izgradnji centra za gospodarenje otpadom Marišćina bit će potpisan u četvrtak u Fondu za zaštitu okoliša u Zagrebu. Iako iz Fonda ni u srijedu još nisu željeli objaviti ime izabranog izvođača radova, posao vrijedan 30 milijuna eura pripao je, saznajemo, međunarodnom konzorciju koji čine grčka tvrtka Helector i domaći GP Krk.


Blagoslov EU-a

Njihova je ponuda odabrana na javnom natječaju prije više od mjesec dana, no ime izvođača držano je u tajnosti, budući da je odluka Odbora za evaluaciju ponuda morala još proći i proceduru ishođenja bankovnih garancija i police osiguranja te dobiti završni »blagoslov« EU iz čijeg IPA fonda će biti sufinancirano 45 posto troškova gradnje. Grčko-hrvatskom konzorciju za gradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada, svih pratećih postrojenja i prvih triju deponijskih polja bit će, prema zasad dostupnim podacima, isplaćeno 27 milijuna eura, dok se preostala tri milijuna odnose na tehničku pomoći, nadzor radova i ostale popratne troškove. Tom iznosu treba pridodati i oko šest milijuna eura troškova, na koliko se procjenjuje nabavka tehničke opreme i izgradnje pet prekrcajnih stanica za otpad na području Primorsko-goranske županije, pa će u konačnici cijena realizacije projekta Marišćina, iznositi oko 36 milijuna eura, bez troškova izgradnje pristupne ceste od čvora Rujevica do budućeg Centra za gospodarenje otpadom.

Nakon potpisivanja ugovora počinje teći rok od šest mjeseci za projektiranje, a zatim slijedi ishođenje građevinske dozvole u roku od dva mjeseca, dok je za samu izgradnju Centra Marišćina predviđen rok od dvadeset mjeseci, što znači da bi trebao biti pušten u pogon u prvoj polovici 2014. godine. Kapacitet prvih triju deponijskih polja, koliko će ih biti izgrađeno u ovoj fazi, je oko milijun metara kubičnih, što je, prema riječima Dušana Šćulca, direktora Ekoplusa – tvrtke koja će upravljati Marišćinom, dovoljno za idućih tridesetak godina.

Gorivo i separacija

– Od stotinu tisuća kubika otpada, koliko će pristizati u Marišćinu, oko trideset i pet posto bit će mehaničko-biološkom preradom pretvoreno u gorivo, oko trideset posto bit će izdvojeno u postupku separacije, a svega trideset i pet posto završavat će na deponiju i to u biološki neaktivnom stanju, kazao je Šćulac.

Gorivo proizvedeno iz otpada u Marišćini po svemu će sudeći završavati u cementari Koromačno, oko čega je već postignut načelni dogovor između tvornice cementa i Ekoplusa, te potpisano pismo namjere. Prve količine otpada na Marišćini će se početi odlagati već za nekih mjesec dana, kada bude završena takozvana nulta faza izgradnje Centra, koju također izvodi GP Krk. Na Marišćini će se, do izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu, odlagati balirani otpad, koji će naknadno biti prerađen, kada centar krene u pogon. Time će ujedno završiti era odlaganja otpada, točnije, bacanja smeća na već davno prepunjenom odlagalištu otpada Viševac.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...adnja-CGO-Mariscine-vrijedna-30-milijuna-eura
 
#49 ·
Evo i potpisa



Svečanost u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Potpisan ugovor: Grčki Helector i GP Krk kreću u 30 milijuna eura vrijedan posao izgradnje CGO "Marišćina"

Putem pretpristupnog fonda IPA Europske unije za radove je odobreno 13,5 milijuna eura, a ostatak će zajednički osigurati fond, županija i grad Rijeka. Županija i Grad Rijeka do sada su već uložili oko 20 milijuna eura




U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisan je danas ugovor od 30 milijuna eura o izvođenju radova za gradnju centra za gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj županiji »Marišćina« , na kojem bi se trećina otpada pretvarala u struju, trećina spaljivala u Koromačnom, a trećina bi bila odlagana na ekološki način.

Zamjenik župana Vidoje Vujić rekao je da su s gradom Rijekom do danas uložili blizu 20 milijuna eura u projektnu dokumentaciju, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dovođenje infrastrukture, a izgrađena je i prva dionica autoceste koja je sastavni dio projekta i uvjet za dobivanje građevne dozvole. »Na taj način mi ćemo postići da od trećine toga otpada proizvedemo struju, trećina će se spaljivati u Koromačnom, a trećina će biti ekološki odlagana na središnjoj zoni »Marišćine«, rekao je Vujić. Istaknuo je da županiju grade na modelu četiri E – da bude energetski učinkovita, ekonomski bogata, estetski lijepa i ekološki čista.

Zamjenik riječkoga gradonačelnika Željko Jovanović istaknuo je da taj projekt neće imati nikakve »crne fondove i crne rupe« i da će se pokazati kvalitetnim i transparentnim radom da europski fondovi u Hrvatskoj mogu biti iskorišteni na najkvalitetniji način. Ustvrdio je da će to biti poticaj i za druga područja da što kvalitetnije pripremaju projekte kako bi mogli iskoristiti što više novca koji dolazi s ulaskom u EU. Naglasio je da je doprinos grada Rijeke tom projektu ukupno 122 milijuna kuna.

Ugovor su danas potpisali direktor Fonda Zlatko Ivaniš , predstavnik konzorcija Helector Dimitris Grammatas i predstavnik Delegacije Europske unije u i Hrvatskoj Richard Masa , a vrijedan je 30 milijuna eura. Putem pretpristupnog fonda IPA Europske unije za radove je odobreno 13,5 milijuna eura, a ostatak će zajednički osigurati fond, županija i grad Rijeka.

Na međunarodnom natječaju za izvođača radova izabrana je grčka tvrtka Helector S.A. u konzorciju s hrvatskom tvrtkom Građevinarstvo i proizvodnja d.d. Krk.

Ivaniš je rekao da će gradnja centra trajati dvije i pol godine – prvih pola godine predviđeno je za pripremu glavnog projekta i pribavljanje građevne dozvole, a zatim počinje gradnja odlagališta s popratnom infrastrukturom, pogonom za mehaničko-biološku obradu otpada i pogonom za obradu otpadnih voda.

Ivaniš je ocijenio da je »Marišćina«, uz regionalni centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije »Bikarac«, drugi projekt takve vrste gradnja kojega se sufinancira novcem EU-a, a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora za radove za izgradnju centra za gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji. Iz pretpristupnih fondova ISPA i IPA za ta tri projekta Europska unija odobrila je 38 milijuna eura, istaknuo je Ivaniš.

Predstavnik Delegacije Europske unije Richard Masa izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem dugoočekivana ugovora za projektiranje i izvođenje radova na županijskom centru upravljanja otpadom »Marišćina«. »Budući da je riječ o prvom velikom projektu upravljanja otpadom koji financira EU iz programa IPA zadovoljstvo je to veće«, istaknuo je.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...a-eura-vrijedan-posao-izgradnje-CGO-Mariscina
 
#50 ·
Za dovršetak Marišćine PGŽ i Ekoplus zadužuju se 12,7 milijuna eura

Riječ je o kreditu koji je već ranije bio ukalkuliran u cijenu projekta, ali nije ga bilo moguće potpisati prije nego su odobrena sredstva Europske unije

RIJEKA Da bi se na vrijeme i u potpunosti realizirao projekt CZGO Marišćina, a nakon što je s EU potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima za gradnju deponija , Županijska skupština donijet će na sjednici ovoga tjedna i formalnu odluku o zaduženju Županije i tvrtke Ekoplus, u visini 12,7 milijuna eura.
Županija sa Europskom investicijskom bankom potpisuje ugovor na tri milijuna eura, a Ekoplus na 9,7 milijuna eura. Jedan i drugi kredit sklapaju se po istim uvjetima – s kamatom od četiri posto na 25 godina s obzirom da je prvih pet godina počeka, a vraćat će se kvartalno, kroz 80 obroka. Prosječno, po jednoj rati kredita će Županija i Ekoplus ukupno plaćati oko dva i pol milijuna kuna, no Ekoplus će, kao tvrtka koja će upravljati Zonom, kredit pokrivati iz poslovanja, tvrde u Županiji.

Riječ je o kreditu koji je već ranije bio ukalkuliran u cijenu projekta, ali nije ga bilo moguće potpisati prije nego su odobrena sredstva Europske unije.

Ukupno, za projekt Marišćine Županija je dosad izvojila oko deset milijuna eura, Grad Rijeka 14 milijuna eura, 27 milijuna Europska unija, državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 11 milijuna eura, te Ekoplus 16 milijuna eura (zajedno s ovim kreditom).

Dodatna sredstva osigurana su još i za pet pretovarnih stanica diljem PGŽ, ukupne cijene 4,2 milijuna eura.
– Trajalo je dugo, deset godina, ali dokazali smo svoj model 4E – energetski smo efikasna, ekonomski snažna, ekološki očuvana i estetski lijepa županija. Jer, divljih deponija više neće biti – izjavio je zamjenik župana Vidoje Vujić.Župan Zlatko Komadina objašnjava kako novi kredit nije klasično zaduženje, jer novac i ne liježe na račun Županije, već se samo knjigovodstveno upisuje. No, važno je da ne ulazi u ukupni saldo kreditnog zaduženja Županije – jer je jamac država.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rije...-PGZ-i-Ekoplus-zaduzuju-se-12-7-milijuna-eura
 
#51 ·
Holy: Sanacija Sovjaka jedan je od prioriteta

RIJEKA Fond za zaštitu okoliša u ožujku će odabrati izvođača projektne dokumentacije za sanaciju jame Sovjak na Viškovu, najavila je ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, prilikom posjeta Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Sanacija Sovjaka jedan je od prioriteta u radu ministarstva, istaknula je Holy.

– Izradom projektne dokumenatcije utvrdit će se postojeće stanje, kako će sanacija biti izvedena, te koliko će to koštati. To će biti veliki korak u rješavanju ovog problema, kazala je Holy, koja je s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom, obnašateljem dužnosti župana Vidojem Vujiće, te čelnim ljudima Ekoplusa, razgovarala i o projektu izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, sanaciji deponija Viševac te donošenju novih i izmjenama postojećih zakona o otpadu i zaštiti okoliša. Prezentirani su joj i drugi projekti iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

– Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka spadaju među najorganiziranije regionalne i lokalne samouprave po pitanju zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada. Bila bih sretna kada bi takvo stanje bilo i u svim ostalim županijama, ocijenila je Holy, koja je potvrdila da su i do njenog ministarstva stigle primjedbe i upozorenja građana o nepravilnostima u radu i sanaciji deponija Viševac, te najavila kako će novi Zakon o otpadu ponuditi cjelovito rješenje gospodarenja otpadom.

Na njezine se riječi nadovezao gradonačelnik Obersnel, kazavši kako razumije nezadovoljstvo ljudi koji žive u neposrednoj blizini Viševca, ali i opovrgnuvši navode o nepravilnostima.

– Sanacija Viševca je u završnoj fazi, otpad se na deponij više ne odlaže, nego balira. Manje količine mogu biti deponirane samo u slučaju kvara stroja za baliranje, a sve bale s otpadom bit će prebačene na Marišćinu. Isto tako ne stoje tvrdnje nekih građana da se na Viševcu radi mimo potrebnih dozvola, jer posjedujemo sve građevinske i druge dozvole za aktivnosti koje se na toj lokaciji provode, kazao je Obersnel.

On je upozorio i na važnost definiranja buduće namjene prostora Inine rafinerije Mlaka, pri čemu je poseban naglasak stavio na nužnost sanacije prostora na kojemu su dulje od stoljeća radila rafinerijska postrojenja, u čemu očekuje podršku Ine kao vlasnika prostora, kao i ministarstva na čijem je Holy čelu.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Holy-Sanacija-Sovjaka-jedan-je-od-prioriteta
 
#53 ·
Prolongiranje rokova

Kasni obećana selidba: Čistoća napušta Viševac 30. lipnja

Razlog kašnjenju, objašnjavaju u Čistoći, leži u birokraciji, jer na izdavanje građevinske dozvole čekali su puna dva mjeseca





VIŠKOVO Direktor KD Čistoća Zlatko Štok na tematskoj sjednici Općinskog vijeća Viškova najavio je da će njegovo komunalno društvo do 30. svibnja prestati koristiti brdo smeća znano kao deponij Viševac, ali njegovo obećanje ipak neće biti ispunjeno.

U Čistoći očekuju kako će izgradnja »nulte faze« Marišćine, o čemu ovisi definitivno napuštanje Viševca, biti dovršena tek do 30. lipnja. Razlog kašnjenju, objašnjavaju u Čistoći, leži u birokraciji, jer na izdavanje građevinske dozvole čekali su puna dva mjeseca.

Rokovi pomaknuti

– Nismo imali sreću s cijelom procedurom i rokovi po kojima smo sve planirali na koncu će biti pomaknuti za mjesec dana. Zahtjev za građevinsku dozvolu predali smo Ministarstvu još u prosincu. U međuvremenu došlo je do promjene Vlade, a bivše Ministarstvo graditeljstva razdijelilo se na dva dijela.
Nadležni službenici novoosnovanog Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva selili su se iz zajedničkih prostorija u svoj prostor i građevinsku dozvolu dočekali smo tek nakon dva mjeseca. No, izabrani izvođač GP Krk odmah je uveden u posao i trenutno rade punom parom. Prema njihovom dinamičkom planu, »nulta faza« Marišćine bit će dovršena do kraja lipnja, kaže Marina Babić Brusić iz KD Čistoća.

No, valja podsjetiti da je Štok na spomenutoj sjednici Općinskog vijeća Viškova, sazvanoj 1. ožujka upravo iz razloga kako bi mještani Viškova od relevantnih osoba dobili točne informacije, izjavio da očekuje kako će resorni ministar Ivan Vrdoljak, građevinsku dozvolu za »nultu fazu« potpisati sljedećeg dana, odnosno 2. ožujka.

Unatoč tome, javno je, u prisustvu načelnika Gorana Petrca i svih viškovskih vijećnika, s punom sigurnošću najavljivao 30. svibnja kao definitivan rok napuštanja Viševca.

Nastavak baliranja

Kako bilo, kad »nulta faza« Marišćine konačno bude stavljena u pogon, komunalni otpad s područja Primorsko-goranske županije bit će odlagan u pet kaseta volumena 450 tisuća kubičnih metara. »Nulta faza« tako će poslužiti kao međurješenje dok s radom ne krene budući Županijski centar za gospodarenje otpadom, što se u najboljem slučaju očekuje tek krajem 2014. godine.

U međuvremenu na Viševcu će se nastaviti proces baliranja otpada, u kojem se svakodnevno na stroju proizvede 220 do 250 bala. Čistoća će u svakom slučaju zbog novonastale situacije morati tražiti produžetak dozvole za baliranje, jer ona izdana prošle godine, vrijedi samo do 31. svibnja.

Prema podacima koje je Štok iznio na sjednici viškovskog Vijeća, Čistoću proces baliranja mjesečno košta 450 tisuća kuna, a izgradnja privremenog platoa na Viševcu stajala je dva milijuna kuna. U izgradnju platoa na Marišćini te pripremu »nulte faze« ovo komunalno društvo utrošilo je dodatnih 20 milijuna kuna.

Alternativni pravci

Po otvaranju »nulte faze« Marišćine KD Čistoća organizirat će prijevoz komunalnog otpada alternativnim pravcima kako bi se rasteretila županijska cesta koja prolazi središtem Viškova. Kamioni s otpadom iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije kod Bakra će ulaziti na obilaznicu te se zatim Petrolejskom cestom uputiti prema Marišćini, kojom će prema novom deponiju voziti i kamioni sa smećem iz grada Rijeke. Otpad sa zapada županije bit će prevožen alternativnim pravcima iz smjera Matulja prema Marišćini, dok će se županijskom cestom kroz Viškovo kretati samo kamioni koji prevoze otpad s područja Pehlina, Marinića i ostatka općine Viškovo.


Transport bala

Nepregledna gomila baliranog otpada s Viševca neće se seliti na novosagrađeni plato na Marišćini prije 8. svibnja. Tog datuma u Marišćinu dolazi povjerenstvo Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva kako bi obavilo tehnički pregled platoa za odlaganje bala. U KD Čistoća objašnjavaju kako će odmah po izdavanju uporabne dozvole krenuti s operacijom kamionskog transporta bala s Viševca na novi plato u Marišćini.
– Dva kamiona Čistoće bit će u pogonu od jutra do mraka, a ako bude potrebno uvest ćemo i treću smjenu. Kako bi se izbjegle prometne gužve u centru Viškova, jedan kamion kretat će natovaren balama s Viševca, dok će se drugi istovremeno vraćati iz Marišćine, kaže Marina Babić Brusić iz KD Čistoća.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Kasni-obecana-selidba-Cistoca-napusta-Visevac-30.-lipnja
 
#56 ·
To je stvarno Viševac. Prvi put mi je zapelo za oko prije možda mjesec dana kad sam bio u Kastvu, odatle se vidi bolje jer je bliže ali isto mi nije bilo jasno o čemu se radi. A onda sam skužio da se vidi i odavde. Evo još jedne slike sa malo više zooma, nije kvalitetno (Samsung ES65) ali se razaznaje:



A u prvom planu je cvijeće na stablu nara. :)
 
Top