SkyscraperCity Forum banner

Da li zaista toliko volimo to blato...

7K views 37 replies 16 participants last post by  drezdinski 
#1 ·
U čitavoj Srbiji nailazim na situaciju da ljudi vrlo često i u samom centru grada nemaju izbetoniran, asfaltiran ili makar nasut put do ulaza u svoju kuću/zgradu. Ovo je gotovo redovna pojava u svim malim mestima, mada ni veliki gradovi nisu imuni na ovo...ali u manjoj meri.
Radi se o tome da imate stambenu zgradu sa ko zna koliko stanara i sada ta zgrada je udaljena od ulice i asfalta sve jedno da li 5,10, 20, 50 metara i taj prostor je pod blatom.
Imam gomilu slika koje ću postaviti ovde, a na sve ovo me je inspirisala situacija iz samog centra Prokuplja, gde do većine zgrada nema betoniranih staza i gde ljudi u samom centru grada da bi došli do svoje zgrade gaze blato. Većina tih zgrada su izgrađene pre 30-40-50 godina.
Da ne pričam o čitavom naselju koje je izgrađeno 1974 godine gde ljudi do dan danas nemaju uređene prilaze zgradama i gaze blato do kolena.
Sa stanarima tih zgrada radim jednu malu anketu.
Ovo istraživanje možda ima više veze sa nekim drugim stvarima nego sa urbanizmom... pre svega sa mentalitetom, navikama, stilom življenja.

Jako zanimljivo je da većina ljudi koje sam anketirao uopšte ne registruju taj problem!
Jako je zanimljivo i to da je za rešenje problema vrlo često potrebno samo par hiljada dinara, da se izbetonira staza!
Jako je zanimljivo da su u mnogim zgradama problem pokušali da reše tako što su napravili onu šipkicu za skidanje blata sa obuće!

Inače u većim gradovima sam primetio da prostori iza zgrada uglavnom izgledaju užasno. Prednja strana zgrade prema ulici je ok, tu je i ulaz ali iza zgrade je obavezno blatnjavo dvorište prepuno smeća i garaže sklepane od lima.

Da li smo mi zaista toliko zaostali da niko ne registruje taj problem. Idem kod ljudi koji imaju u tim zgradama jako lepe i sređene stanove sa poslednjim čudima tehnike, ali kroz blato mora da se prođe.
Da li zaista toliko nemamo osećaj za takve stvari?
 
See less See more
#3 ·
Da ne pričam o čitavom naselju koje je izgrađeno 1974 godine gde ljudi do dan danas nemaju uređene prilaze zgradama i gaze blato do kolena.
Sa stanarima tih zgrada radim jednu malu anketu.

Jako zanimljivo je da većina ljudi koje sam anketirao uopšte ne registruju taj problem!
Ne registruju, jer su naviknuti na to blato.


Sindrom kuvane žabe je izraz koji se koristi za situaciju kada neka osoba živi u uslovima koji bi trebalo da budu neprihvatljivi ili neizdrživi za nju, ali ona to ne primećuje zato što je u tu situaciju dospela postepeno, privikavajući se na svaku pojedinačnu promenu, a ne naglo.
Pretpostavka je da bi žaba ubačena u posudu ispunjenu vrelom vodom odmah iz nje iskočila. Ukoliko bi se pak žaba ubacila u posudu ispunjenu hladnom vodom, ona bi tu ostala. Ako bismo tu vodu potom zagrevali veoma lagano i postepeno, žaba bi u vodi ostala i bila bi skuvana. Takvo mišljenje se temelji na nekoliko naučnih eksperimenata provedenih na žabama u 19. veku, dok neki od modernih istraživača to osporavaju.
 
#4 ·
kada neka osoba živi u uslovima koji bi trebalo da budu neprihvatljivi ili neizdrživi za nju, ali ona to ne primećuje zato što je u tu situaciju dospela postepeno, privikavajući se na svaku pojedinačnu promenu, a ne naglo.
Izgleda da većina tih ljudi nisu dospeli u tu situaciju nego verovatno nikada nisu ni bili u drugoj situaciji. To su uglavnom ljudi koji su se doselili sa sela gde sigurno nisu imali asfalt i beton... dolazak u grad je na neki način bio ostvarenje životnog sna... stan, siguran posao u fabrici... verovatno ljudima nije ni padalo na pamet da postavljaju sad tu neka druga pitanja čak i da su imali osećaj za to... a većina njih nisu.
Gradske službe koje bi trebalo da se bave time-pa u njima su radili isti ti ljudi koji nisu imali osećaj za to....
Strašno je samo što je već 21 vek, odrasle su čitave nove generacije koje nisu videle selo ali se ništa nije promenilo. U mnogim tim stanovima sada već žive unuci onih koji su se doselili u grad pre 50 godina. Eto ni oni nemaju osećaj za to. Fensi je da se nabavi plazma televizor, fensi kuhinja sa skupim mehanizmima, lap top i air max... ali blato je ostalo...
 
#5 ·
Pa da pokrenes nesto sve mora pojedinac da vuce vidim da si vec uradio anketu da li si pricao sa ljudima da li bi bili spremni da ucestvuju ako ne materjalno onda u radu da se krene sa sredjivanjem recimo da se sredi prosotr oko jedne zgrade staze ,zelenilo ,parking,igraliste sta ves treba .Inace to sam zapazio po selima po vojvodini mnoga dvorista su blatnjava neizbetonirana kao i prilaz od kapije do ulice
 
#8 ·
Stambene zgrade bi trebalo da imaju skupštinu stanara koja bi morala da vodi računa o tome. Ako ne vodi opština bi morala da ih kažnjava, a npr. novac od kazni da daje kao nagradu onima koji su prostor najbolje uredili kao stimulaciju. Ni u Beogradu opština ne vodi računa o tome (prostor između novobeogradskih blokova su oprali prvi put posle izgradnje pre par godina) pa se tako drastično razlikuje okolina zgrade u zavisnosti od aktivnosti skupštine stanara, mogu biti zgrada do zgrade, oko jedne cveće oko druge blato i đubre, na jednoj čista fasada a na drugoj naslage grafita. Zašto ljudi ne mogu da urede prostor ispred privatnih kuća to već ne razumem. Mada nije to ništa strano ni Beogradu, npr. kada je na Novom Beogradu napravljen YUBC i one crvenkape, ispred je bio travnjak između trotoara i kolovoza i njega nikad nisu uredili. Tek je posle par godina majka priroda izbrisala duboke tragove kamionskih točkova u toj zemlji, pa se postepeno pravilo manje blato. A stanovi u tim zgradama elitni, pola miliona evra i sl. Još jedna pojava je npr. trava na pešačkim ostrvima, ili kao razdelna zelena traka na bulevarima. Tu je trava odavno samonikla a sastav zemlje mislim da je 80% čađ, pesak, smeće. Zelenilo ima i radnike, i lopate, i sadnice. Ne treba im dinar dodatni to da srede. Ali neće.
 
#9 ·
Tačno tako, velika je odgovornost na skupštinama stanara, međutim vrlo često skupštine stanara gotovo da ne funkcionišu. Takođe u provinciji u manjim gradovima nema Infostana ili drugih ustanova tog tipa, tako da sve vezano za zgradu od plaćanja struje za stepenišno osvetljenje do održavanja liftova zavisi od dogovora stanara..... e tu je već problem :)

Imam u mojoj zgradi primere koji su antologijski. Nekoliko baba neće da plaćaju stepenišno osvetljenje zato što "one ne idu nigde kad padne mrak i ne koriste svetlo". kako reče jedna od njih to treba da plaćaju "ove žene što noću dovode švalere":laugh:
Isto neće da plaćaju čistačicu jer one ne prljaju zgradu. Inače za struju plaćamo 100 dinara po stanu, za čistačicu 150.

Inače opština ima predviđena neka sredstva za sređivanje zgrada samo što za to niko ne zna i ne traži ih. Takođe da bi ih dobili potrebna vam je veza. Mi smo preko nekog ćoveka iz opštine uspeli da dobijemo novac da okrečimo zgradu i da sredimo beton ispred zgrade koji je propao.
Međutim mnogo je više obrnutih situacija, gde godinama niko ništa ne sređuje. Kod nekih mojih rođaka zgrada liči na ambijent za snimanje horor filmova. Zgrada je napravljena 1952 godine i nikada do sada nije okrečena.
 
#13 ·
Dobro onda,da ih pustimo 100 godina pa sta bude?

Radi se o tome da drzava ne kaznjava.Non stop prete kako je kazna za neociscen ulaz zgrade kada je sneg nekoliko hiljada dinara i nikad niko nije kaznjen.Da pocnu da lete kazne svako bi cistio svoje ulaze a posle nekog vremena bi to radio jer bi mu doslo iz dupeta u glavu da je to za njegovo dobro a ne da bi se spasio kazne.
 
#14 ·
Ako bi se stanari dogovorili,da se svaku sedmicu drugi brine za eksterijer i enterijer,brzo bi našli nekoga,koji bi to stalno radio.Dok sam živio u bloku,kružili smo sa čišćenjem,a ko je imao džukelu,morao je platiti i sredstvo za dezinfekciju,ali to nije skupo,pa su sami to ponudili.Na kraju je dojadilo svima,pa smo unajmili čistačicu.
A i ovdje u Ljubljani smo južnjaci najljazgaviji,tačno se vidi,da seljo uvijek ostaje seljo.
 
#18 · (Edited)
Navešću dva modela funkcionisanja Skupštine stanara i probleme koje smo međusobno imali.

I
Kako je zgrada u kojoj sam živeo imala lokale u prizemlju, dva lokala su bila u vlasništvu SS i ona su se izdavala po odluci predsednika. Sistem biranja predsednika i blagajnika je bio sledeći. Kako je bilo dva stana po spratu ranije je dogovoreno da se na svake dve godine bira nov predsednik i blagajnik i to po vertikali, jedna vertikala je bila predsenička druga za blagajnike, kad bi se došlo od V sprata do I obrnule bi se vertikale pa bi predsenička postala vertikala za blagajnike i obrtno. Međutim problem je nastao kada je jedan predsenik dao po ceni dosta ispod tržišne lokal nekom svom, saglasnost stanara se nikada nije ni davala jer je ceo sistem bio uveden iz razloga što se niko nije pojavljivao na sastancima. Kasnije je raskinuo ugovor sa Gradskim stambenim, pa smo plaćali i čišćenje i održavanje lifta privatnicima u to vreme 1000 dinara mesečno, a pare od rente su čuvane u slučaju kakve intervencije na zgradi, ili u slučaju da neko ima požar, poplavu i sl. Mećutim kada je jedna komšinica imala poplavu ispostavilo se da nije bilo ni 200.000 dinara na računu, a nekoliko godina račun navodno nije diran, tj nije podizan novac. Posle ovoga niko više nije hteo da bude ni predsenik ni blagajnik, neko je predložio da se plaća neko ko bi vodio poslove oko zgrade, kao upravnik, ali većina je glasala protiv, tako se sistem koji je funkcionisao raspao, što je najgore do dan danas nisu uspeli ponovo da zaključe ugovor sa stambenim.
Što se tiče teme dok je sis. fukcionisao, redovno su čišćeni oluci, slivnici, kao i rešetke za blat, stepeniše je obnavljano, ispred ulaza prilikom koje je napravljena i rampa sa gelenderom i ako niko nije imao potrebe za to, ali za svaki slučaj. Danas totalno druga slika.
II

Ulazu gde sada živim je totalno druga organizacija. Takođe sastanci su retki i slabo se ko odaziva, plaća se čišćenje kvartalno jer samo u vezi toga je raskinut ugovor sa stambenim, što se ostalog tiče i dalje važi, problem je bio što se neko iz ulaza zakačio sa nekim iz stambenog po su samo jednom mesečno slali žene. Imali smo sreću da je došla mlada predsednica koja je uspela da sredi ulaz, ceo haustor koji sada izgleda stvarno odlično ali dosta drugačije od uobičajnih, stavila je lustere svuda koji su neobično dobro uklopili, sredila dvorište, podrumske prostorije, saniran je krov, jedino što nas grad stalno odlaže za fasadu, ali makar je podnela zahtev. Uprkos svemu tome i dalje ima komšija kojima to nije po volji i nalaze zamerke, ali je svima bilo ok kada je okitila ulaz i stavila girlande na gelendere za praznike. Najzanimljivije je kada su uvodili video nadzor. Mislio sam, znajući kako je na ulazu gde sam pre živo bio problem, pogotovo od starijih, il od jedne komšinice koja je rekla pa banka pored ima šta će nama. Ovde je ona upravo starije komšinice obradila na tipično ženski način. Predstavila im je vido nadzor kao omiljeni kanal za tračarenje u smislu ne morate više da visite na špijunci, već udobno iz svoje fotelje da gledate ko šta radi. Malo je reći da su one prve glasale. Najsmešnije mi je bilo što se jedna komšinica žalila što nema tona, pa ne može da čuje šta pričaju. Elem i ovakav ulaz ima svojih problema. Pa tako se desilo relativno skoro da je neko ostavio "peglu" i to po sred haustora, normalno svi su o tome pričali ali se niko nije setio da počisti već su čekali utorak da dođe žena koja čisti. Najviše me je nerviralo što su neke drage komšinice tvrdile kako je to uradio nečiji pas i ako evidentno nije, niko čak nema psa u ulazu, a obično ko ima počisti za svojim, makar sam ja to radio dok mi nije uginuo. Možda im je bio cilj da skrenu sa sebe. Ono što mene najviše nervira je što zovu električara da menja sijalice, a kada se ja popnem da zamenim svi me bledo gledaju, valjda očekuju da se neko strmekne, a na najomiljenijem kanalu i u tom slučaju ide program jer postoji i infracrvena kamera. Kako je krenulo za starije gospođe će se verovatno otvoriti i lokalna mreža pod nazivom Radio Mileva, ovako se stalno žale kako im utrne ruka dok pričaju međusobno, a i tel. im je zauzet, penzije male veliki računi, Malo šale, al' nikad se ne zna.

Pošto živim u Centru nemam klasičnih problema sa blatom, ali je činjenica da kad su pre dva meseca popravili cev, nakon havarije, u susednoj ulici gde se parkiram i danas je puno blata, a kad padne kiša ili čiste ulicu odvod je toliko zapušen da tri parking mesta plivaju pa ne može niko da se parkira ko nema gumene čizme, a kad ode voda blata na sve strane. Ovo do duše nije u nadležnosti skupštine stanara, ali i gradske službe bi mogle da daju ličan primer. Da ih malo i pohvalim, pred NG tri lika su se zabila u banderu i to rušeći prvo tri stubića a bandera je prešla u horizontalu, za divno čudo kolima a i njima nije bilo ništa, dobro otišla je hauba al' ništa posebno, prvog sledećeg vikenda su postavili novu banderu sve sa ukrasima.
Doduše pokušali su da mi ukradu kola, sredili mi i prozor i bravu, bolje sam prošao od komšije njemu su prvog dana odneli. Zamisli čovek kupi auto na lizing i žena mu kaže 'ajde odmah da stavimo alarm, kandžu bilo šta, na to će on njoj sutra ćemo, sutra ih nije bilo, e to se zove biti baksuz, našao ih je posle u PA kod lika koji je hto da mu proda.

Malo sam blato figurativnije shvatio, ali možda odgovara temi. Inače blata u nekim delovima BG ima možda zato što nema dovoljno parking prostora pa su ljudi počeli masovno da koriste zelene površine, koje su sve samo više nisu zelene. Iako je čest slučaj pogotovo na Zemunskom keju da neko ladno ide kolima po travi, al' ništa čudno za nas.
 
#20 ·
Pa dobro to je zato sto je naselje novo, i stanari imaju ugovore oko toga. Ali za 20 godina kada se to bude sve ispomesalo pitanje je. I u sadasnjim zgradama po centru, svaka je imala svog domara. Danas su njihove prostorije preoteli stanari a domara naravno nema ja mislim vise ni u jednoj.
 
#23 ·
Чекај, зар није била овде она прича како је човек сам узео у асфалтирао неки део, па су га ови из града тужили, јер није имао дозволе.
Држава те тера да живиш у блату.
 
#24 ·
Domari ili nastojnici kako su ih zvali bili su stvarno prava stvar što se tiče održavanja, šteta što nisu opstali. Inače nekad su pored nastojnika postojale i pralje, žene koje su prale veš celoj zgradi i pomagale pri velikim spremanjima. U zgradi gde su živeli moji baba i deda su postojali stanovi u prizemlju, jedan gde je živo nastojnik sa porodicom, a u drugom je živela neka tetka Ruža sa svojim suprugom i ona je bila zadužena za veš i pranje hodnika. Zanimljivo je da su veš isključivo sušili na krovu, dok su terase bile namenjene samo za sedenje. Takođe neke stare zgrade su imale deo zastakljenih terasa, isključivo one koje gledaju na dvorište, originalno napravljenih ne kao što danas zastakljuju, koji su ličile kao niše na terasi, a služili su za sklanjanje cveća preko zime. Nekada se dosta više vodilo računa o spoljnoj estetici zgrade. Kod nas još uvek državne zgrade "boluju" od klima uređaja, a kako onda tek pričati o privatnim.
 
#25 ·
Ne znam da li su ovo slike iz Prokuplja, predpostavljam da zgrade imaju normalan kolski prilaz, a da je ovo unutrašnja zajednička zelena površina, ili grešim. U svakom slučaju trebala je opština nešto da učini, jer očigledno je da nema dovoljno parkinga. Inače čekanje na državu zna da se oduži. Moji imaju plac na Avali, vikendicu i još pre nego što sam se rodi oni, cela ulica, su državi plaćali neku nadoknadu za asfaltiranje. Nekoliko puta je nasipan šut, da bi na kraju ulica bila asfaltirana tek pošto su svi iz ulice to platili o svom trošku, verovatno da to nisu uradili bi još uvek čekali, pogotovo što je reč o vikendnaselju gde većina dolazi samo par puta godišnje, osim starijih ljudi koji imaju više vremena. Možda je i ovde to jedino rešenje ako misle da od države nema leka, nego najveći je tu problem da se svi stanari dogovore.
 
#26 ·
Ne znam da li su ovo slike iz Prokuplja, predpostavljam da zgrade imaju normalan kolski prilaz, a da je ovo unutrašnja zajednička zelena površina, ili grešim.
Ne! Zgrade nemaju normalan prilaz. Ovo je jedini prilaz do zgrada. Ovde gde je ovo blato tu su i ulazi u zgrade. Sa prednje strane je glavna ulica i lokali koji se naslanjaju na prednju stranu zgrada. Sa prednje strane nema ni ulaza ni parking mesta.

Nemam adekvatnu sliku ali evo našao sam ovo na wikimapiji pa ću okačiti. To su te zgrade sa njihove prednje strane ka glavnoj ulici. Ja sam slikao iza zgrada.

 
#27 ·
Sa starim sistemom smo imali i te domare.Dok od tada su predsednik kucnog saveta prakticno svugde prodali stan koji je sluzio za domara i vesarnicu za pare.A sada ta bagra koja je otkupila na prevaru vesernicu na vrhu zgrade ne da ljudima da suse na vrhu zgrade koja je na otvorenom krovu svoj ves!Cak i stavljaju ogradu na krov da ne bi mogao da se koristi.Da sam malo agresivniji pobacoa bih tu bagru sa terase.Cak su poceli i da drze kace sa kiselim kupusom u prostorijama gde je soba za lift.Prosto imbecili nista ne razumeju.

Recimo u jednoj zgradi gde sam ziveo kod rodjaka sin domara je odlucio da ne menja nista osim sijalica cim je propala stara drzava jer su ga drzali kao roba kako kaze a dobio je stan u centru grada(vracaru),jeste doduse u suterenu od od samo 25 kvadrata,ali opet besplatno!A njega mrzi i da menja sijalice :bash:

Forest,ne mogu hebeno da verujem,koje blastiste!Pa nek plate ta gopsoda sto imaju automobile makar da se tu pospe tucanik na prilazu automobilima,sigurno nemaju ni za to novce,jel da?Nema arogantnijih ljudi od vozaca automobila.

Sto se tice uredjenja zgrade evo pozitivnog primera predsednika skupstine stanara,naravno novinari svedose sve na novac...

http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:361876-Zemun-Svakom-stanaru-5000-dinara
 
#28 ·
Ovo u PK mislim da ipak jeste pitanje za opstinu jer se ne radi o losem odrzavanju nego o nepostojanju bilo kakvog plana prostora na prvom mestu. Ne znam odakle bi tu stanari poceli? Treba za pocetak da se odredi gde ce biti asfaltirani prilazi, gde ce biti parkic, gde ce biti drvece, gde ce biti parking mesta i sl. Koliko ja vidim tu je poljana. Tu opstina mora da donese plan koji ce uradi arhitekta.
 
#30 · (Edited)
Tačno... tako bi trebalo da bude....
Ali opštinare baš briga da li njihovi građani gaze po blatu ili ne. Malo pred izbore krenu mašine za asfaltiranje i to je to. Ja sam više puta pokretao neke inicijative i uglavnom bez uspeha... ili ti kažu ma nema problema, biće i nikom ništa. Garantujem da bi ovi ljudi iz ovih zgrada mogli da iskukaju da im se sredi ovo jedino ako bi blokirali ovu ulicu ispred koja je ujedno i magistralni put Niš-Priština.

U 80% slučajeva lokalne samouprave po provinciji u malim gradovima postoje samo da bi se pljačkao lokalni Budžet, očuvala sigurna radna mesta sa solidnim platama, a bez puno rada i da bi se zapošljavali svoji prijatelji, rođaci, poznanici i partijski poslušnici. Kako uostalom tumačiti to da u lokalnim parlamentima uglavnom nema opozicije. U PK su sve stranke u vlasti, osim neke grupe koja je kao opoziciona ali nikada ništa nisu rekli protiv vlasti. Budžet je narastao i te kako nakon što se ovaj novac od poreza na plate sliva u opštinske kase, ali taj novac se koristi za plate, a ne za investicije. Opština Prokuplje ima sada Budžet od preko milijardu dinara ali on gotovo ceo ide na plate i tekuće troškove.... broj zaposlenih je povećan nekoliko puta u odnosu na period pre 2000.

A da vi samo vidite kako Kuršumlija izgleda... i kako su njihovi opštinari rešili da potroše višak para u Budžetu. Tako što su isplatili 13-u platu i tako što će primiti u opštinu još 40 ljudi na godinu dana iako im ti ljudi nisu potrebni s obzirom da već imaju višak zaposlenih. To pokazuje koliko je sistem bolestan. Znači ti sad imaš neke pare i nemaš ideju kako da ih upotrebiš, a sve oko tebe se raspada, već ti je najlakše da ih podeliš svojim neradnicima...


E da, ove zgrade su sagrađene 1981 godine. Znači 30 godna blata...
 
#31 ·
Ono o čemu sam pričao... ovo je u centru Niša, dvorište zgrada koje su u pešačkoj zoni. Znači prednji deo ovih zgrada gleda na Obrenovićevu ulicu (bivša Pobedina). Koliko sam saznao ove zgrade su izgrađene par godina posle II sv, rata. Da su dinar jedan mesečno odvajali po stanu za sve ove godine sakupili bi da betoniraju ovo.



 
#35 ·
^^

Ima, ali jesu jako spori, ti vremenski razmaci kojima su odeljena košenja gradskih (međublokovskih) površina najčešće nisu dovoljno bliski, trava često na mnogim mestima poraste prevelika. Trebala bi da se uvede i mogućnost vanrednih košenja, nisam siguran da postoji, bar što se međublokovskog mobilijara tiče, glavne trgove i parkove, vidnija i važnija mesta ne dozvoljavaju da nabujaju previše.

A postoje i prostori među zgradama i koji nisu u nadleštvu grada za te stvari, to su obično manje površine, nepristupačne ili nedefinisane namene. To se grad angažuje da počisti bar jednom godišnje, ali, samo ako đubre dođe do guše ili ako se puno ljudi požali na to.
 
This is an older thread, you may not receive a response, and could be reviving an old thread. Please consider creating a new thread.
Top