[Rijeka] - construction update IV

[acy]

Završena III. konferencija o industrijskoj baštini: Zaštita bez prenamjene nema puno smisla

13 Oct 2007 - Vijesti

U Rijeci je danas završena III. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini koja je održana pod motom - Rijeka, povijesno i prometno raskršće mediterana. Konferenciju je po treći put organizirala udruga Pro-Torpedo i Grad Rijeka u suradnji s Ministarstvom kulture Republike Hrvatske, Primorsko goranskom Županijom, Sveučilištem u Rijeci, Gospodarskom komorom u Rijeci i Turističkom zajednicom grada.

Najveću pozornost je izazvala završna diskusija koju je otvorio Dr. Dinko Zorović s Pomorskog fakulteta intrigantnom analizom mogućnosti prenamjene lučkih skladišta u gradska parkirališta. Dok Riječani troše vrijeme i novac kružeći gradom i tražeći parkirna mjesta, 50 metara dalje lučka skladišta već 17 godina zjape prazna. Zorovićev proračun zbroja utroška goriva i vremena građana u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom te moguće financijske koristi od naplate parkirališta prelazi astronomskih 500 milijuna kuna. Hoće li zbog te štete netko odgovarati? Naravno da neće, zaključio je Zorović.

Sličnog su zaključka i moderatori diskusije Miljenko Smokvina, predsjednik Pro Torpeda i Miljenko Domijan, Glavni konzervator u Upravi za zaštitu Kulturne baštine Ministarstva kulture. Zaštita objekata industrijske baštine bez njihove prenamjene ne donosi mnogo pa oni umjesto nove vrijednosti postaju novi problem. U tom smislu istaknuti su uspješni primjeri revalorizacije industrijskih objekata u inozemstvu te arsenala u Zadru ali i problem zaštićenih lučkih skladišta u riječkoj luci za koje po Domijanovim riječima u ovom trenutku ne postoji ni gospodarska razina ali ni politička volja gradskih vlasti kako bi se izvršila njihova prenamjena u prostore generatora novog gradskog razvoja poput elitnih prostora za stanovanje ili trgovačke namjene.

Replicirao mu je arhitekt Bralić tvrdnjom kako su lučka skladišta u živoj gradskoj zoni te kako je nužan kompromis ukoliko se ne želimo naći pred dilemom ili luka ili baština. Također, Bralić smatra kako u prenamjeni skladišta mora sudjelovati država budući je riječka luka državna institucija. Braliću je odgovorila mr. Palinić iz Pro-Torpeda koja je istaknula kako je kompromis već postignut zaštitom 8 objekata od njih 40, a trenutna zaštićena zona ne zauzima područje veće od 3% površine luke.

Profesor Tomislav Šola je odao priznanje riječkim stručnjacima za predvodništvo u zaštiti industrijske baštine te se založio za konkretne prijedloge, a misli i kako bi zbog velikog simboličkog značaja izuma Torpeda trebalo razmisliti o osnivanju muzeja ubojitih naprava ili prvom kibernetičkom muzeju na svijetu koji bi dali smisao i samoj lansirnoj rampi.

Konferencija je okupila 50-tak svjetskih stručnjaka iz domene zaštite industrijskog nasljeđa, a privukla je i veliku pozornost Riječana pa se u dva dana trajanja konferencije često tražilo mjesto više u gradskoj vijećnici i na galeriji. Nažalost, osim u uvodnom protokolarnom dijelu nisu zamijećeni čelnici grada, županije, turističke zajednice i političkih stranaka koje ovaj impozantni skup očito nije uspio dovoljno zainteresirati. (dš)

[acy]

Liburnijska sramota: Polančec sugerirao armenskom tajkunu da se riješi Haludova

14 Oct 2007 - Vijesti

Ako Armenci do kraja ovog mjeseca ne pokrenu investiciju u Haludovu, aktivirat ćemo pravne mehanizme.

Terorijski se možemo uknjižiti na nekretnine koje su bile pod fiducijom DAB-a - rekao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji se posljednjih mjeseci aktivno uključio u raspetljavanje jedne od najružnijih hotelskih privatizacijskih priča, piše Jutarnji list)

Nekadašnji biser turizma u Liburnijskoj regiji koji je poprilično mutnim privatizacijskim operacijama završio u rukama armenskog tajkuna Are Abramyana, danas je ruglo u kojemu rade samo dva devastirana objekta, i to kao konačište, a ne hotel.

Na upit je li točno da je Armencu ponudio otkup kompleksa, Polančec je odgovorio kako je na jedinom sastanku s Abramyanom rekao da, ako ne namjerava ulagati, Haludovo proda nekom trećem, a Vlada će dati podršku. - Odbio je, tvrdeći da želi ulagati te da su njegove namjere ozbiljne - keže Polančec.

Tada su i dogovoreni rokovi, a Polančec se obvezao riješiti otvorena pitanja pomorskog dobra i “prava građenja” na dijelu kompleksa koji je još u vlasništvu HFP-a što će se, kaže, riješiti kada budu završeni protrebni planovi za gradnju. Listopad je došao, prema svim informacijama u slučaju Haludovo nema pomaka. Navodno nije predan ni zahtjev za građevinsku dozvolu, a Polančec kaže da će pričekati dogovoreni rok.

U cijeloj priči, po svemu sudeći, najaktivniji je sindikat koji pokušava spasiti preostalih pedesetak radnih mjesta, na što se Abramyan obvezao kao kompromis s Vladom u riješavanju statusa pomorskog dobra i “prava građenja”.

Regionalna povjerenica STUH-a Loredana Gluhak s pravom je zabrinuta jer u tom “stolnom tenisu” između Vlade i vlasnika, osim potpisanog dogovora, nema drugih pomaka.

I sam načelnik Malinske Anton Spicijarić nema previše informacija o Haludovu. Kaže samo da se, koliko on zna, trenutačno radi na izradi glavnih projekata.

Inače, prošle je godine arhitekt Boris Magaš, tvorac starog Haludova, izradio idejno rješenje novog kompleksa prema kojemu je napravljen Prostorni plan te je, nakon što je dobio zeleno svjetlo na svim razinama, stupio na snagu. To je treće idejno rješenje, a prva su dva odbijena jer se nisu arhitektonski uklapala u mediteransko podneblje i predviđala su mnogo veće smještajne kapacitete od prihvatljivih.

Zbog svih događaja vezanih uz Haludovo nameće se pitanje je li armenskom tajkunu taj hotelski kompleks samo igračka ili ozbiljna investicija. (Jutarnji.hr)

[acy]

Prijevara potrošača: Riječani će prirodni plin plaćati 52% skuplje od Zagrepčana!?

13 Oct 2007 - Vijesti

Potvrdi li se točnom informacija da će Riječani prostorni metar prirodnoga plina plaćati 3,172 kune, što je iznos koji se dobije kada se PDV doda iznosu od 2,6 kuna, jedinoj do sada spomenutoj cijeni, koju nitko nije demantirao, ali ni potvrdio, značit će to da novi energent neće biti ništa jeftiniji od dosadašnjeg. Naprotiv, cijena će mu biti 0,102 kune ili tri posto viša nego do sada, budući da cijena od 4,69 kuna za prostorni metar miješanog plina po energetskoj vrijednosti odgovara cijeni prirodnog plina od 3,07 kuna po metru. Energetska vrijednost miješanog plina je, naime, 14,20 kWh, a prirodnog 9,33 kWh za prostorni metar, piše današnji Novi list.

Upravo zbog manje kalorične vrijednosti potrošnja novog energenta bit će 25 do 30 posto veća nego dosadašnjeg, no, računi za potrošeni plin bi, unatoč tome, trebali biti manji. Prema Energovim podacima većina riječkih domaćinstava plin još uvijek koristi samo za kuhanje. Prosječna mjesečna potrošnja miješanog plina četveročlane obitelji iznosi oko osam prostornih metara. Korištenjem prirodnog plina ona će porasti na oko deset prostornih metara, ali će račun, umjesto 37,52 kune koliko iznosi za miješani plin, biti 31,72 kune, odnosno oko šest kuna manje. Računica pokazuje da će uštedjeti i oni koji koriste plin za etažno grijanje. U zimskim mjesecima za grijanje stana od šezdesetak četvornih metara, riječki korisnici prosječno mjesečno troše 93 prostorna metra miješanog plina. Potrošnja prirodnog plina bit će, znači, oko 120 prostornih metara ali će se sadašnji račun sa 436,17 kuna smanjiti za otprilike 55 kuna i iznositi oko 380 kuna. Četveročlane obitelji, koje prosječno mjesečno potroše oko 3,5 prostorna metra tople vode, za grijanje pomoću plinskih bojlera potrošit će umjesto 14 prostornih metara miješanog, 18 prostornih metara prirodnog plina, a trošak će im se smanjiti za oko osam kuna, odnosno s oko 65 na 57 kuna.

Jesu li te računice točne Riječani koji koriste plin moći će se uvjeriti već na računima za listopadsku potrošnju, budući da su u Energu odlučili da će svi korisnici, bez obzira jesu li prirodni plin počeli koristiti sredinom ili krajem mjeseca, plaćati prostorni metar plina po cijeni prirodnoga.

Prevara potrošača

Računice o cijeni prirodnog plina ne zadovoljavaju Đuru Vičevića iz Kostrene, koji već duže vrijeme putem različitih medija upozorava na, kako kaže, prevaru riječkih potrošača. Riječani će, naime, kako smo već pisali, prihvati li HERA cijenu od 2,6 kuna uvećanu za PDV, najskuplje u Hrvatskoj plaćati »kubik« prirodnog plina.

– Da smo znali da će biti tolika cijena ne bismo se ni priključivali na plinsku mrežu, tvrdi Vičević, čiji je stav da potrošači na riječkom području nikako ne bi smjeli prostorni metar prirodnog plina plaćati više od 2,09 kuna, što je cijena koju za ovaj energent plaćaju Zagrepčani. Naša je cijena 51,7 posto veća od zagrebačke i to je nedopustivo, tvrdi Vičević za Novi list, te smatra da su se riječki političari trebali više potruditi kako bi se izborili za ravnopravniji položaj riječkih potrošača prirodnog plina.

[acy]

Kozala



Most preko Rjecine





Punionica vode i bivsa tvornica papira

[Trevor McPhee]

Halo riječani!
Zna netko od vas dali se uskoro otvara dionica od Grobnika do Tuhobića, pa je to razlog što je ta dionica privremeno zatvorena???

[delfino]

Originally Posted by Trevor McPhee

Halo riječani!
Zna netko od vas dali se uskoro otvara dionica od Grobnika do Tuhobića, pa je to razlog što je ta dionica privremeno zatvorena???

Tako je!Zbog radova je do 22 listopada 2007 god. zatvorena dionica A6 za sav promet,od čvora Kikovica do čvora Oštrovica!

[delfino]

Uskoro početak izgradnje Centra Zamet

Investitor gradnje Centra Zamet, koji će uz sportsku dvoranu imati i trgovačko-uslužne i javne sadržaje bit će TD Rijeka sport u vlasništvu Grada Rijeke. Temeljni kapital društva će prema prijedlogu Poglavarstva biti uvećan za vrijednost zemljišta na kojem će se graditi objekt. Za gradnju Centra Zamet bit će uskoro ishodovana građevinska dozvola, čime će biti zadovoljeni posljednji preduvjeti za početak gradnje.

Izgradnja Centra Zamet bit će prvi gradski objekt u sportu kojeg će realizirati trgovačko društvo Rijeka sport d.o.o., u vlasništvu Grada Rijeke. Prema prijedlogu Poglavarstva temeljni kapital društva uvećat će se za 5,4 milijuna kuna, na koliko je procijenjena tržišna vrijednost zemljišta te pripadajući dijelovi komunalnog i vodnog doprinosa, te cijena projektne dokumentacije budućeg objekta.
Centa Zamet financirat će se modelom operativnog leasinga, a pored Centra Zamet, s obzirom na stupanj gotovosti imovinsko-pravne pripreme i projektne dokumentacije, kao prioritetni projekti Rijeka sporta određeni su još i Atletska dvorana Kantrida te Astronomski centar Rijeka – Planetarij.

[rimorski]

Originally Posted by acy

Trst lobira za gradnju autoceste do Rijeke

13 Oct 2007 - Vijesti

Memorandum o razumijevanju i suradnji između talijanske luke Trst i najveće hrvatske luke Rijeka jučer je potpisan u Trstu i time je prvi put u povijesti ovih dviju luka došlo do koordiniranog djelovanja i nastupa na tržištu. Sporazum su potpisali ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i predsjednik Lučke uprave Trst Claudio Bonicciolli, bez nazočnosti predstavnika slovenske luke Kopar. Memorandumom je, među ostalim, utvrđeno da će Trst i Rijeka zajedno nastupati u svim promotivnim i marketinškim aktivnostima luka u što je uključena promocija prema poslovnim partnerima te predstavnicima vlasti obiju država, kao i zajednički nastupi u promoviranju Rijeke i Trsta kao najbržeg i najpovoljnijeg puta robe između Dalekog istoka i Europe. Sporazumom je talijanska strana prihvatila obvezu da lobira i potiče talijansku Vladu u podršci što efikasnijoj i bržoj gradnji autoceste Rijeka – Trst, što jasno sugerira jačanje diplomatskog pritiska prema Sloveniji, koja svojom prometnom politikom sustavno i uporno odgađa gradnju ove autoceste na svom teritoriju.

Ukupni kapaciteti sjevernojadranskih luka manji su od kapaciteta samo jedne luke Sjeverne Europe, kao što su Hamburg, Bremen ili Rotterdam, što ukazuje na potrebu udruživanja. Claudio Boniccioli kazao je kako ovaj Memorandum ne predstavlja samo okvir dugoročne suradnje dviju luka, već i okvir za suradnju gradova Rijeke i Trsta, na čemu ne bi trebalo stati.

– Mislim da je iznimno važno postići bolju i veću suradnju između Sveučilišta u Trstu i Sveučilišta u Rijeci, koji bi zajedno mogli i trebali raditi na mnogim projektima važnim za razvoj cijele regije. Ovaj sporazum jedan je od rezultata inicijative premijera Romana Prodija o potrebi povezivanja Rijeke, Kopra i Trsta, a dugoročno je realno da u sporazumu svoje mjesto nađu Venecija i Ravenna, čime bismo dobili bord sjevernojadranskih luka, kazao je Boniccioli, koji je zatim odgovorio na novinarski upit zašto nikoga iz luke Kopar nije bilo na dogovoru o suradnji sjevernojadranskih luka. Kopar je također uključen u razgovore i već tijekom današnjeg dana bit će održan u Trstu sastanak s predstavnicima koparske luke, pa Boniccioli procjenjuje sasvim realnim da uskoro Kopar postane treći partner u Memorandumu. Komentirajući procjene plana razvoja riječke luke u kojima se govori da bi 2030. godine više od 5 milijuna TEU moglo stići na sjeverni Jadran, Boniccioli je kazao kako su te brojke izrazito ambiciozan cilj, kojem treba težiti uz spoznaju da se realno može očekivati dolazak tri do četiri milijuna TEU.

Sve to omogućava činjenica da Sjeverni Jadran predstavlja prirodno bolji i za sedam dana kraći put između Dalekog istoka i Europe, o čemu je govorio Bojan Hlača.

– Ovo je danas mali korak, ali može biti veliki korak za budućnost. Nama je prvenstveni cilj da i ovim sporazumom pokažemo brodarima da na ovom prometnom pravcu imaju sigurnost, efikasnu uslugu i povoljnu razinu troškova, što bi brodare učvrstilo u odluci da se dugoročno sa svojim brodovima maticama ovdje smjeste, kazao je Hlača. Dodao je kako je sporazumom prihvaćeno i usklađivanje razvojnih planova Rijeke i Trsta te usklađivanje politike određivanja pomorskih i carinskih tarifa, poreznog sustava i upravne procedure na prometnim pravcima u Italiji i Hrvatskoj. Predviđa se i suradnja u primjeni novih tehnologija, poštovanju ekoloških standarda te razmjena iskustava, gdje će za riječku luku daleko najvažnija biti pomoć u organiziranju slobodne zone jer se gotovo 80 posto područja luke Trst nalazi u statusu slobodne zone.

Ajme ti Janezi, stvarno su bezobrazni, a kada počnu davat razloge i licemjerni...

[acy]

Riječani brodom u četvrti lov na igre

17 Oct 2007 - Vijesti






Lea Stoiljković Medved, suradnica za odnose s medijima Ureda Grada Rijeke, podijelila je novinarima program trodnevnog događanja u Pescari, gdje će se 27. listopada odlučivati o domaćinu Mediteranskih igara 2013. godine.

Predstavljanje i glasovanje gradova kandidata, Rijeke, grčkog Volosa i turske Mersine, počinje u 15 sati, a u sljedećoj rubrici Lea je upisala proslava s - upitnikom.

Razumljivo, jer Rijeka je, kada je riječ o kandidaturama za MIR - gubitnik. Ovo je četvrti pokušaj u 12 godina. Sve je počelo (porazima) u Bariju 1995. godine, nastavilo se u Tunisu 1999. i gorka treća čaša ispijena je u španjolskoj Almeriji 2003. godine. Vraćamo se na početak, na Apeninski poluotok, s druge strane Jadrana, Pescara poslije Barija.

U Pescaru riječka delegacija putuje brodom “Ivan Zajc” u srijedu navečer. Brod će biti “novinarski hotel”, delegacija će boraviti u hotelu President, mjesto najvažnijih događanja, gdje će biti i promotivni štandovi gradova kandidata.

Nakon debakla prije četiri godine, kada su slapovi optimizma pretvoreni u - kiselu kišu razočaranja, četvrta kandidatura pripremljena je bez velike pompe. U tišini, barem na “domaćem terenu”, ali gradonačelnik Vojko Obesrnel i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša obavili su veliki diplamatski posao. Danas je Mateša s Lucianom Sušnjem doletio u Tunis, na posljednju misiju lobiranja. Poučeni lošim iskustvima, o šansama u četvrtom pokušaju nitko ne želi govoriti.

Šest će osoba biti na službenoj prezentaciji prije glasovanja. Gradonačelnik Vojko Obersnel, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, pomoćnik ministra sporta Željko Klarić, mladi Ivan Jardas, voditeljica programa Barbara Radulović i najjači riječki adut - Blanka Vlašić. S čudesnom splitskom skakačicom Riječani će pokušati skočiti do svojih dvanaestogodišnjih snova - Mediteranskih igara. (Jutarnji.hr)

[bojci]

Nadam se, da čete dobiti ove igre
Pozdrav svima na Riječkome forumu iz Maribora

[acy]

hvala na lijepim zeljama bojci.pozdrav

[acy]

Otvaranje riječkog multipleksa odgođeno do daljnjeg

18 Oct 2007 - Vijesti

Nakon višemjesečnih peripetija oko otvaranja multiplexa Cinestar u riječkome Tower Centru kao i nejavljanja nadležnih iz tvrtke Blitz-Cinestar d.o.o. iz Zagreba, iz Uprave Blitz-Cinestara potvrđeno je da prvo riječko kino s pet zvjezdica ipak neće biti otvoreno 20. listopada prenosi portal R-1.

Toga se dana naime, Cinestar otvara u Novom Zagrebu, a na na upit kada će Riječani napokon dobiti svoj Cinestar nitko iz Uprave Blitz-Cinestara nije želio precizirati datum.

Prema novim informacijama, multiplex Cinestar u Rijeku bi mogao stići u studenom.

[acy]

Rijeka: U subotu starta prva burza ribe u Hrvatskoj

18 Oct 2007, Vijesti

U subotu će započeti s radom prva burza riba u Hrvatskoj - Veletržnica riba Rijeka, smještena na prostoru bivše tvornice Torpedo kada će svečanim pritiskom daljinskog upravljača krenuti prva prigodna licitacijska prodaja ribe izlovljene u akvatoriju sjevernog i dijela srednjeg Jadrana, a za otprilike mjesec dana profunkcionirat će i internetsko umrežavanje sa sličnim burzama riba u Europi, čime se omogućuje plasman ribljeg ulova na inozemna tržišta. Ovo je zapravo tek početak izgradnje sustava veletržnica riba koji će niknuti na cijelom Jadranu, navodi Nikola Mendrila, pročelnik za pomorstvo Primorsko-goranske županije, ali i prvi direktor Veletržnice riba Rijeka izabran na tu dužnost koju će obavljati volonterski u mandatu od godine dana. Naglašava da postoje naznake iz resornog ministarstva o osiguranju nužnih financija za pokretanje drugih sličnih projekata, poput izgradnje prvog prodajnog mjesta na Malom Lošinju, što je očito u hodogramu radnji na izgradnji sustava jadranskih domaćih veletržnica ribe prvi punkt koji će dobiti takav status. Mendrila također ističe da će Ministarstvo poljoprivrede izdvojiti još 2 milijuna kuna za pokretanje tzv. linije za zamrzavanje u riječkoj burzi riba u Torpedu.
Veletržnica riba Rijeka smještena je na mjestu bivšeg Torpeda

Jednostavna prijava

Ideja o stvaranju veletržnica ribe gdje će se ona kupovati aukcijom, pa onda Internetom plasirati u prodaju na drugim europskim burzama postoji već petnaest godina, a konkretne je realizacijske obrise dobila 2004. godine kada uz pomoć i na inicijativu talijanske vlade preko regionalne suradnje PGŽ s talijanskim regijama Friuli-Venezia-Giulia, Veneto te Emilia Romagna Riječani i Istrijani dobivaju 3,8 milijuna eura za inicijalno pokretanje projekta Fish.log (burza ribe) i Connect (elektronsko umrežavanje s europskim burzama) gradnje veletržnice s aukcijskom prodajom riba. Inače, projekti Fish.log i Connect u Rijeci stajali su približno 6,500.000 kuna, u čemu je Primorsko-goranska županija sudjelovala sa 2,000.000 kuna. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH osiguralo je 2,000.000 kuna za dovršenje izgradnje i opremanje te početka poslovanja Veletržnice ribe u Rijeci, a Grad Rijeka je izgradio potrebnu komunalnu infrastrukturu. Burza je smještena u prizemlju gospodarsko-industrijske zgrade, na lokaciji buduće ribarske lučice Torpedo. Radit će na otvorenom prostoru površine 1600 m? te u zatvorenom prostoru površine 1600 m2. Radno vrijeme veletržnice počinje u 5,00 sati, kada se započinje primati roba i priprema aukcija. Za prijem ribe s otoka i udaljenijih mjesta bit će određeni popodnevni termini. Potom skladištar prima ribu i obilježava je rednim brojem za aukciju. Istodobno s prijemom ribe ona se pregledava i kontrolira. Prije stavljanja u prodaju robu pregledava veterinar.
Aukcija počinje u 6,00 sati, prema redoslijedu određenom kod zaprimanja robe. Kupci ulaze na ulaz predviđen za kupce i zauzimaju mjesta na tribini nasuprot aukcijske vage. U prostor aukcije dopušten je pristup isključivo zaposlenicima veletržnice. Nakon obavljene aukcije i podmirenja cijene, kupci preuzimaju kupljenu ribu. Prodavatelji nakon obavljene aukcije preuzimaju izvještaj o obavljenoj prodaji s cijenama i obračunom. Bitno je, naglašava Mendrila, da će na burzi moći djelovati samo registrirani korisnici, i kupci i prodavatelji. Procedura registracije vrlo je jednostavna, tumači on, te je moguće okončati je u nekoliko minuta nakon dolaska na burzu. Korisnik tada dobiva svoj daljinski upravljač, koji služi za nadmetanje u cijeni, iskaznicu i svoju parkirališnu karticu jer Veletržnica ribe ima osiguran velik broj parkirališnih mjesta za svoje klijente. Ovakav način omogućuje Veletržnici kontrolu licitirane kupnje jer u slučaju da kupac premaši svotu pologa, tada automatski biva isključen iz licitacije.

Veliki kupci

Ribari su spremni, čekamo kupce, poručuje Mendrila. Kaže da su do sada od velikih kupaca interes pokazali Metro, Lidl, Lero, a pregovori su vođeni i s Konzumom. Mendrila smatra da je pokretanje burze, i to na lokaciji u Torpedu, puno potencijala, primarno za razvoj novog malog poduzetništva. Već se primjerice zna da je Lidl zatražio isporuku kupljenih riba pakiranih na podlošcima, što otvara vrata razvoju nove djelatnosti. U petak će se u popodnevnim satima obaviti evaluacija projekta u Rijeci. (Poslovni dnevnik)

[Ballota]

Originally Posted by acy

Otvaranje riječkog multipleksa odgođeno do daljnjeg

18 Oct 2007 - Vijesti

Nakon višemjesečnih peripetija oko otvaranja multiplexa Cinestar u riječkome Tower Centru kao i nejavljanja nadležnih iz tvrtke Blitz-Cinestar d.o.o. iz Zagreba, iz Uprave Blitz-Cinestara potvrđeno je da prvo riječko kino s pet zvjezdica ipak neće biti otvoreno 20. listopada prenosi portal R-1.

Toga se dana naime, Cinestar otvara u Novom Zagrebu, a na na upit kada će Riječani napokon dobiti svoj Cinestar nitko iz Uprave Blitz-Cinestara nije želio precizirati datum.

Prema novim informacijama, multiplex Cinestar u Rijeku bi mogao stići u studenom.

Bože koji kreteni!
Tower Centar je završen prije godinu dana.....Avenue Mall prije misec dana....a dobija kino ranije!

Da ne spominjem da će i Split (za koji dan se otvaraju Broadway Kina - Joker) multiplex dobit prije Rijeke...

[delfino]

Originally Posted by acy

Otvaranje riječkog multipleksa odgođeno do daljnjeg

18 Oct 2007 - Vijesti

Ma,ovo je sad stvarno postalo "smiješno" totalno neprofesionalno i neozbiljno od strane Blitz-Cinestara

[delfino]

SUTRA SE NA ŠKURINJAMA OTVARA NOVI TRGOVAČKI CENTAR

Prvi Mercatorov centar u Rijeci


U riječkom je Mercatoru posao našlo više od stotinu radnika, a uz hipermarket u trgovačkom centru što se prostire na dvije etaže i 23 tisuće četvornih metara nalazi se cijeli niz trgovina


Sutra u 11 sati na Škurinjama će svečano biti otvoren novi trgovački centar – Mercator. Riječ je o slovenskom trgovačkom lancu koji u Rijeci otvara svoj prvi prodajni centar, a inače u Hrvatskoj posluje od 2000. godine i trenutno zapošljava 2.490 radnika na 139 prodajnih mjesta. Mnogi su Riječani već vidjeli da se Mercator nalazi pored Konzuma u Osječkoj ulici, a prostire se na dvjema etažama, odnosno na ukupno 23 tisuće četvornih metara. Uz Mercatorov hipermarket, u ovom će se trgovačkom centru nalaziti sljedeći prodajni centri: Intersport, Modiana, Čokoladnica Cukrček, Beti, obuća Mass, S. Oliver, Obuća Rijeka, Two Way, Accessoires, URKO, mobilcentar VIP, Mozaik knjiga, HGspot, Optika Omega, Ljekarna, More&More, Gift shop Cmok, Kemijska čistionica Blitz, Parfumerija Iris, bistro Sirius, Rituals, OshKosh, Magma, Fabiani, Laku noć, Zlatarnica Celje i The Manual Co.
U riječkom je Mercatoru posao našlo više od stotinu radnika, i to posredstvom riječkog Zavoda za zapošljavanje. Prema posljednjim analizama Uprave ove tvrtke, Mercator je u Hrvatskoj prošle godine ostvario 5 milijuna kuna dobiti, a njegov se tržišni udio u Hrvatskoj kreće oko 6,7 posto, s tim da su ambicije ovog trgovačkog lanca do 2010. godine zauzeti 12 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj.
(Novi list)

[acy]

Županija od države ponovno traži Zračnu luku za jednu kunu

19 Oct 2007 - Vijesti

Ministar prometa Božidar Kalmeta nije izvršio svoje obećanje koje je dao kada je boravio u Rijeci, da će država u najkraćem roku izdati jamstva za podizanje kredita za obnovu Zračne luke »Rijeka«. Također, nije održana ni Skupština tog trgovačkog društva na kojoj je o tome trebalo biti riječi, jer nije bilo kvoruma – izjavio je jučer na sjednici Županijskog poglavarstva župan Zlatko Komadina. Stoga je najavio da će Županija ponovo kao 20-postotni suvlasnik Zračne luke »Rijeka« od države kao većinskog vlasnika, ali i od gradova Rijeke, Opatije, Crikvenice, Omišlja i Krka kao manjih suvlasnika, zatražiti da za jednu kunu otkupi udjele u trgovačkom društvu Zračna luka »Rijeka« i u potpunosti preuzme upravljanje nad riječkim aerodromom.

– Zračna luka Rijeka mora biti županijski aerodrom jer on služi našim građanima i turistima koji stižu u našu regiju – kazao je Komadina.
On je naložio upravnom Odjelu za pomorstvo i promet da pripremi izmjene zakona koji regulira pitanje osnivačkih prava nad zračnim lukama, budući da prema sadašnjim zakonskim rješenjima samo država može imati većinski udio u zračnim lukama. »Nakon nove godine bit ćemo u drukčijoj situaciji pa će se moći donijeti takav novi zakon«, kazao je Komadina, očito aludirajući na željenu smjenu državne vlasti.

Odjel mora pripremiti i novi investicijski elaborat za sanaciju aerodroma s kalkulacijom ukupnog iznosa koji treba uložiti, a koji se procjenjuje na više od sto milijuna kuna, kako bi, u slučaju da Županija u konačnici ipak uspije preuzeti Zračnu luku, sva dokumentacija za podizanje kredita bila spremna. Unatoč tim zaključcima, Komadina je predložio da se formalno ipak još jednom od Vlade zatraži izdavanje državnih jamstava za ranije planiran kredit od 27 milijuna kuna, iako je sad sve jasnije da od toga za mandata ove Vlade neće biti ništa.

– U sadašnjoj situaciji evidentno je da za Zračnu luku »Rijeka« ne brine nitko osim Primorsko-goranske županije. Mi koji želimo da se taj aerodrom modernizira praktički smo blokirani nebrigom ostalih vlasnika – zaključio je župan.

On je kazao da se u sufinanciranje aerodroma treba uključiti i Turistička zajednica, jer je on najpotrebniji upravo agencijama i hotelijerima. Član Poglavarstva za lokalnu samoupravu Nedeljko Tomić složio se da nitko ne može imati više interesa od modernizaciju tog aerodroma osim Primorsko-goranske županije, te ne treba čekati da država pokupi novac od ovdašnjih poreznim obveznika i tek onda ga vrati u aerodrom nego treba uzeti stvar u svoje ruke i samostalno upravljati Zračnom lukom.

Inače, ove godine Zračna luka bilježi manji broj čarter letova nego prošle godine, ali će broj putnika ukupno biti veći na temelju stalnih linija koje su uspostavljene s Njemačkom i Velikom Britanijom. Stoga je Poglavarstvo odlučilo za prvu ruku izdvojiti 800.000 kuna kao kapitalnu pomoć Zračnoj luci, čime će se instalirati novi softver i automatizirati prihvat aviona, i još dodatno 300.000 kuna kao pomoć za dovođenje još novih linija za njemačko tržište.

Županijska vlada jučer je nizu svojih lučkih uprava odobrila jamstva za podizanje kredita i ugovaranje radova na rekonstrukciji ili dogradnji trajektnih i lučkih pristaništa. Na taj način će se produbiti morsko dno u luci Mišnjak na Rabu na dubinu od četiri metra te dograditi obala, što je nužno s obzirom na to da su trajekti sve veći. Lučka uprava Rab za tu će investiciju kod Erste banke podići kredit od šest milijuna kuna na rok od sedam godina, za što je Županija odobrila jamstvo. Kako je poznato, sljedeće godine počinje i gradnja nove trajektne luke Stinica, budući da su kapaciteti Jablanca postali premali, pa će tako jedina, morska veza s otokom Rabom uskoro postati znatno bolja. Proširit će se i trajektno pristanište Valbiska, a izrada projekta za koji se raspisuje javni natječaj stajat će oko 720.000 kuna, sve u cilju da ta luka postane glavna trajektna luka ne samo za Cres i Lošinj, već u budućnosti i za Rab i druge otoke. Također, produžit će se i glavni mul u luci Cres, gdje će vrijednost radova ukupno doseći 9,5 milijuna kuna, dok će se u Novom Vinodolskom sanirati obalni zidovi operativnih obala. Vrijednost radova je gotovo 600.000 kuna.

[acy]

Pad cijena stanova u Rijeci

19 Oct 2007 - Vijesti

Aktivnost na tržištu nekretnina u 2006. i 2007. godini u Rijeci bila je intenzivna, no kako su se često prikazivale nerealne cijene nekretnina u prodaji, tako je jedna od vodećih agencija za promet nekretninama Dogma Proprietas provela vlastito istraživanje bazirano na podacima iz svoje dvogodišnje arhive te ostvarenom realnom prometu u dvije godine. Rezultati govore da je došlo do stagnacije cijena stanova, uglavnom manjih, jednosobnih i dvosobnih, dok je kod većih stanova primjetan i osjetni pad u cijeni. Direktor Dogme Branko Papeš stoga ocjenjuje da konstelacija cijena može biti iznimno povoljna za kupce koji u ovom trenutku mogu povoljnije kupiti nekretninu, ali i za prodavatelje koji će sada puno lakše doći do kupca za svoju nekretninu.

Realno stanje
Kako navode u agenciji, iako su živost tržišta nekretnina pratile brojne objave rezultata koje se tiču rasta cijena nekretnina, nitko ili tek samo neznatan broj prezentirao je realno stanje stvari. Stoga su u Dogmi proveli prvo istraživanje temeljeno na realnim podacima analizirajući prodajne cijene stanova na području Grada Rijeke baziranih na kupoprodajnim ugovorima svojih klijenata iz 2006. i 2007., a ne na cijenama objavljenim u oglasnicima. Svi podaci objavljivani prije temelje se na oglašenim, a ne na postignutim konačnim kupoprodajnim cijenama. No razlika u cijeni između one koja se ističe u oglasima i one koja se realno postigne varira u prosjeku između 5% i 20%. Takvi podaci “napuhavali” su tržište i pritom davali lažnu sliku prodavateljima o stvarnoj vrijednosti njihovih nekretnina. Prema Dogminu istraživanju, u usporedbi prošlogodišnje i ovogodišnje cijene stanova došlo je u prosjeku do porasta od 19 posto. U posljednjem obrađenom tromjesečju, od lipnja do rujna, u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem, najviše su porasle cijene jednosobnih i dvosobnih stanova s dnevnim boravkom, i to za prosječno 26 posto.

Stagnacija cijena
Kod većih stanova, od trosobnih na dalje, došlo je do stagnacije cijena. Prosječna cijena kvadrata stana iznosila je prošle godine 1293 eura, a ove godine 1586 eura. Bez obzira na povećanje cijena u usporedbi s prošlom godinom od srpnja do rujna ove godine, došlo je do stagnacije cijena što u agenciji tumače slabijim interesom za kupoprodajom u ljetnim mjesecima. U prošloj je godini također zabilježen pad cijena stanova, ali tek uoči kraja godine što je analogno rezultiralo povećanjem prodaje za 24 posto. Razdoblje stagancije cijena te pada, kada je riječ o velikim stanovima, ove je godine primjetno i prije no lani pa je sada povoljniji trenutak za kupnju stana u Rijeci.

Pad interesa za novogradnju
Iz drugih izvora doznajemo da je primjetan i pad interesa za kupnju stanova u novogradnji, osobito onih u prigradu Rijeke. Razlozi za to najčešće su zbog loše regulative, odnosno njezine provedbe, posebice kada je riječ o sankcijama; počesto novogradnje nemaju uporabnu dozvolu, kvaliteta izgradnje testira se tek nakon nekoliko godina korištenja stanova, kada je i kasno za promjenu odluke o kupnji jer su vlasnici već “vezani” kreditom kod banaka. Pritom je manje poznat podatak da stanovi u prigradskim novogradnjama, kakvi u riječkom prstenu primjerice niču u Viškovu, u startu imaju nižu cijenu kvadrata pa lakše mame kupce, no u konačnici ukupni se mjesečni troškovi novopečenim vlasnicima takve nekretnine povisuju do te mjere da bi se više isplatilo podići malo veći kredit za stan u Rijeci. (poslovni.hr)

[delfino]

Rijeka dobila veletržnicu ribe



U bivšoj tvornici Torpedo u 10 je sati svečano otvorena Veletržnica ribe Rijeka prigodnom demonstracijom dražbe bijele ribe. Veletržnicu je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede prof.dr. Ivan Katavić u nazočnosti državnog tajnika Hermana Sušnika, gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, župana primorsko-goranskog Zlatka Komadine te predstavnika talijanskih regija Veneto, Emilia Romagna, Friuli Venezia Giulia.

Riječka veletržnica ribe uglavnom je financirana sredstvima međunarodnih projekata Fish.Log i Connect, te Primorsko goranske županije i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Osnutak prve hrvatske veletržnice ribe podupro je i ceh ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.



Prva hrvatska veletržnica ribe, prostire se na 1600 četvornih metara, a dosad je u nju uloženo oko 10 milijuna kuna.

U sklopu riječke veletržnice radit će tvrtka Veletržnica ribe Rijeka d.o.o. koju su osnovale četiri ribarske zadruge - Porat, Rombi, EKO riba Cres - Lošinj i Kovač te Ministarstvo poljoprivrede, Primorsko-goranska županija i grad Rijeka.

Riba će se na veletržnici prodavati elektronskom dražbom, radit će od pet sati, a aukcije će se održavati u šest sati, prema redoslijedu određenom pri primanju ribe. Nakon aukcije i plaćanja kupci će preuzeti ribu, a prodavatelji će dobiti izvještaj o obavljenoj prodaji, s cijenama i obračunom.

Na veletržnici će moći kupovati samo kupci koji će biti upisani u njezin Registar kupaca i koji će dobiti opremu za sudjelovanje na dražbi.

Riječka veletržnica ribe informatički je povezana s talijanskim veletržnicama Grado, Pila i Casenatico, a povezat će se i s ispostavom u Malom Lošinju kada bude uređena. Elektronski će biti povezana i s desetak hrvatskih ribarskih brodova, a sve će to, očekuju osnivači, omogućiti uređenije trgovanje, formiranje veleprodajnih cijena na osnovi ponude i potražnje, smanjenje crnog tržišta ribe, bolji higijenski nadzor i bržu naplatu.

(R1)

[edolen1]

Should I close this? It's near 500 posts.

Good news for Rijeka, btw!