daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine | posting guidelines

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Economy and development > Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj

Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj Economy, Transportation, Energy, and Commerce



Global Announcement

As a general reminder, please respect others and respect copyrights. Go here to familiarize yourself with our posting policy.


Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 175 votes, 4.98 average.
Old February 24th, 2012, 12:04 PM   #2681
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

BANKE DO KRAJA STUDENOGA
PBZ pripaja Međimursku banku


Privredna banka Zagreb (PBZ) objavila je danas da bi do kraja studenoga ove godine PBZ-u trebala biti pripojena Međimurska banka, banka članica PBZ Grupe.Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnosti PBZ Grupi, Međimurska banka i PBZ zajednički su pokrenuli aktivnosti pripajanja Međimurske banke PBZ-u. Planirani datum pripajanja je 30. studenog ove godine, navodi se u priopćenju PBZ-a.Privredna banka Zagreb ima 100 posto udjela u temeljnom kapitalu Međimurske banke, koja je članica PBZ Grupe od 2000. godine, te je ovo završni korak koji vodi k njenoj potpunoj integraciji u sustav PBZ-a, ističu iz te banke.

Time želimo dodatno osnažiti poziciju i značaj PBZ Grupe u Međimurskoj županiji, a time omogućiti i znatna daljnja ulaganja u nove bankarske proizvode i usluge, ističu iz PBZ-a.Po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti, PBZ bi do kraja studenoga ove godine u svoju buduću novu podružnicu implementirao svu potrebnu informatičku tehnologiju, kanale distribucije, kreditne, kartične i depozitne proizvode i usluge i tehnologiju rada, navode iz PBZ-a i dodaju da će se poslovanje klijenata Međimurske banke tijekom cijelog procesa pripajanja odvijati u potpunosti nesmetano.Međimurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Međimurska i Varaždinska županija) i s mrežom od 16 poslovnica, kako ističu iz PBZ-a, najprofitabilnija je regionalna banka srednje veličine u zemlji.

Prošle je godine Međimurska banka ostvarila dobit nakon oporezivanja od 32,5 milijuna kuna, na kraju 2011. ukupna joj je aktiva iznosila 2,83 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala 20,10 posto (minimalno propisana je 12 posto).

PBZ je druga po veličini banka u Hrvatskoj, ima oko 1,6 milijuna klijenata, poslovnih subjekata i građana, najrazgranatiju mrežu podružnica i poslovnica, više od 200 poslovnica u pet regija i oko 600 bankomata.Tržišni udjel PBZ-a se u različitim segmentima poslovanja kreće do 20 posto, a u kreditnim karticama i više od 30 posto.Na kraju 2011. stopa adekvatnosti kapitala PBZ-a iznosila je 20,35 posto, aktiva PBZ-a iznosila je 67,5 milijardi kuna, a PBZ Grupe 74,2 milijarde kuna.PBZ Grupa je prošle godine, prema nerevidiranim rezultatima, zabilježila neto dobit od 1,27 milijardi kuna. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...D-36C129E852C2
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old February 24th, 2012, 12:11 PM   #2682
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Hrvat napravio aplikaciju za praćenje rezultata preko iPhonea

Posljednjih godina svjedočimo brojnim promjenama koje nam je donio razvoj novih tehnologija – mijenja se način na koji komuniciramo, pratimo medije, radimo i živimo.Zahvaljujući mladom hrvatskom ekonomistu i zaljubljeniku u nove tehnologije Ivanu Klariću, mijenja se način na koji se prate i rezultati sportskih događaja, javlja Dnevnik.hr.Naime, on je razvio Score Alarm, aplikaciju za iPhone i Androide koja će korisnike u realnom vremenu obavještavati o promjenama rezultatima sportskih susreta koji ih zanimaju te ih na taj način odvojiti od teleteksta i računala i uštedjeti im gomilu vremena."Uz Score Alarm na smartphoneu dovoljno je unutar aplikacije označiti događaje koje korisnik želi pratiti, a sustav će svaku promjenu rezultata automatski javiti na zaslonu mobilnog uređaja, iPhonea ili Androida", ističe Klarić za Dnevnik.hr.Aplikacija se trenutačno nalazi na svim top ljestvicama.

Ovaj mladi ekonomist prvo je dobro proučio tržište te je nakon završetka fakulteta krenuo u razvoj aplikacije koja bi trebala u potpunosti zadovoljiti sve njene korisnike:"Postići jednostavnost i što veću brzinu kojom korisnik surfa aplikacijom bio je jedan od glavnih zadataka, a to je potkrijepljeno jasnim i privlačnim dizajnom. Smatram da sam uspio proizvesti mobilnu aplikaciju za sve dobne skupine koja mlađima nije dosadna, a starijima nije komplicirana", dodaje Klarić.On smatra da trenutačno na tržištu ne postoji ovako korisniku prilagođena, jednostavna i intuitivna aplikacija te očekuje da će kvalitete njegova Score Alarma prepoznati i objeručke prihvatiti i na europskom tržištu, a možda i šire.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...o-iPhonea.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 12:12 PM   #2683
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Zbog sankcija Siriji, Hrvatska gubi stotine milijuna kuna

INA mora napustiti svoja naftna i plinska polja u Siriji - izjavili su danas premijer Zoran Milanović i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nakon što je Vlada donijela odluku o provođenju sankcija protiv Sirije koje je nametnula Europska unija, piše Jutarnji list.“Izlazak INA-e iz Sirije donijet će ozbiljne posljedice jer sva dobit INA-e je u Siriji!”, pojasnio je posljedice Vladine odluke potpredsjednik Čačić.On je potvrdio da se konzultirao s čelnicima INA-e prije današnje vladine odluke. Prema njegovim riječima da bi INA mogla održati pravno utemeljen zahtjev za nastavkom rada po koncesiji, mora imati i ovu službenu formu od EU.

Nakon što je Vlada objavila odluku o provođenju sankcija, Uprava Ine je objavila da će istu u potpunosti poštovati, te će nakon izvršene analize donesene Odluke, poduzeti sve potrebne korake u cilju usklađivanja svojih poslovnih aktivnosti u toj zemlji.Službeno se zasad ne spominje odlazak iz Sirije, ali je potpuno jasno da Ina dok su na snazi sankcije tamo ne može poslovati.Posljedice izlaska INA-e iz Sirije su ozbiljne, potvrdio je i Čačić.Dobit Ine iz Sirije imat će reperkusije i na prihode države jer bi s obzirom na vlasnički udjel, država mogla izgubiti stotine milijuna kuna dobiti.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...juna-kuna.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 12:14 PM   #2684
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Agrokor od države dobio 153 milijuna kuna

Većina Todorićevih tvrtki lani je zabilježila dobre poslovne rezultate, a jedini je gubitaš prehrambeno-poljoprivredna tvrtka Belje, koja se u komentaru svojih poslovnih rezultata požalila i na smanjivanje poljoprivrednih poticaja. Tvrde da im je državnom štednjom na poticajima "izbijeno" 28 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu. S koliko je proračunskih kuna država pomagala Belje i koliko poticaja pokupi čitav koncern Agrokor?Iako je još uvijek nepoznato koliko je država lani ukupno dala za poljoprivredne poticaje, mali proizvođači žale se da im nije isplaćeno sve što je obećano, a i Agrokor potvrđuje da se na poticajima štedi. Naime, prema njihovom komentaru u rezultatima Belja čini se da je razdoblje raskošnih poticaja prošlo: 2011. bila je gora nego 2010. Kakva će biti ova ovisi pak o novoj politici poljoprivrednih poticaja koju je najavila Milanovićeva Vlada, piše tportal.

Prema dostupnim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi za 2010. godinu, tvrtkama iz koncerna Ivice Todrića ukupno je isplaćeno 153,3 milijuna kuna, a najviše je dobilo Belje - više od 100 milijuna kuna poticaja. Potpore su Todorićevom koncernu isplaćene kroz tri modela: prema prvom, modelu izravnog plaćanja, koji se odnosi na plaćanja po obrađenoj poljoprivrednoj površini i plaćanja za uzgoj stoke, Belje je dobilo 91,1 milijuna kuna, Vupik 20,8 milijuna kuna, PIK Vinkovci 8,8 milijuna kuna, Agrolaguna 2,5 milijuna kuna, PIK Vrbovec 1 milijun kuna i Podrumi Mladina 194.000 kuna. Ukupno je poljoprivrednim tvrtkama iz sustava Agrokora kroz izravni model plaćanja otišlo 124,4 milijuna kuna.

Drugi je model tzv. ostalih potpora, koje se odnose na mjere ruralnog razvoja, nasade, kapitalna ulaganja, osiguranje itd. Prema ovom modelu najviše je dobila Agrokorova tvrtka za otkup i prodaju voća i povrća, Agrofructus, i to 11,2 milijuna kuna. Belju je prema ovom modelu dodijeljeno još 9,3 milijuna kuna, čime je ova kompanija nadmašila brojku od 100 milijuna kuna. Plodovi Fructus ubrali su 3,2 milijuna kuna, Vupik 2,9 milijuna kuna, PIK Vrbovec 1,3 milijuna kuna, porečka Agrolaguna 500.000 kuna, PIK Vinkovci 261.000 kuna, Zvijezda 245.000 kuna i Podrumi Mladina 50.000 kuna. Kroz ovaj model Todorićevu koncernu isplaćeno je 28,9 milijuna kuna. Kao zanimljivost spomenimo i da je Ledo, iako poznat samo po preradi ribe, uspio dobiti oko 50.000 kuna po trećem modelu - potpora za ribarstvo.Iz Agrokora tportal nije uspio dobiti službeni podatak o visini prošlogodišnjih poticaja, nego su dobili komentar lanjskog poslovanja:

"Podaci koji su poslani Zagrebačkoj burzi odnose se samo na kompaniju Belje d.d. Međutim, Belje izdaje i konsolidirano izvješće sa svoje tri kompanije kćeri, a ti će rezultati biti još bolji od onih za Belje d.d. Sam rezultat operativne dobiti je na nivou 2010. godine ili nešto bolji, i bit će oko 140 milijuna kuna (što smatramo odličnim rezultatom), i što Belje svrstava u rang uspješnijih hrvatskih kompanija. Isto tako, zbog troškova koji se knjiže poslije operativne dobiti, a to je amortizacija koja je velika zbog ozbiljnih investicija u opremu s jedne strane, i s druge strane velikog ulaganja od cca 2 milijarde kuna sa strane grupe, a zbog kamate od 7,5%, Belje ima negativan neto-rezultat", komentiraju iz Agrokora poslovanje Belja koje je, podsjetimo, unatoč rastu prihoda od 22,6 posto pretrpjelo gubitak od 92,36 milijuna kuna.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...juna-kuna.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 12:15 PM   #2685
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra za Pelješki most traže 119 milijuna kuna odštete

Tvrtke Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra Niskogradnja traže od Hrvatskih cesta (HC) 119 milijuna kuna nadoknade štete zbog usporene gradnje pelješkog mosta.Konzorcij domaćih građevinskih tvrtki podnio je tužbu protiv HC-a stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a prvo je ročište održano jučer. Uključene strane u sporu nisu htjele ništa govoriti pravdajući se arbitražnim postupkom, no od dobro upućenih doznajemo da izvođači radova na pelješkom mostu žele naplatiti indirektnu štetu koja im je nanesena jer je gradnja mosta zapravo obustavljena. Naime, tužbu građevinari temelje na tome da su na gradilištu mosta angažirali svoju operativu, i što se tiče mehanizacije, i što se tiče ljudi, a da je zbog nedostatka novca za gradnju mosta izvođenje radova stalo te da su oni zbog toga pretrpjeli štetu, piše Večernji list.Ugovor o gradnji pelješkog mosta vrijedan je 1,94 milijarde kuna plus PDV, a potpisan je u listopadu 2007. godine. Početak radova ugovoren je za svibanj 2008. godine, s rokom završetka od četiri godine.Novac za gradnju pelješkog mosta pak nije bio osiguran ni kada je ugovorena njegova gradnja za mandata Ive Sanadera. Vlada Jadranke Kosor morala je pak javno priznati, suočena s recesijom, da se gradnja mosta usporava jer nema novca. Nova je vlada pak jasno rekla da odustaje od gradnje tog mosta. Građevinske tvrtke kao svoj argument u naplati gotovo 120 milijuna kuna štete zbog nemogućnosti da grade ono što su ugovorili, kako doznajemo, navode da su one bile spremne za gradnju i da je glavni uzrok što most nije ni blizu dovršetka gradnje - nedostatak novca.

S druge strane, HC se, kažu upućeni, brani time da ni građevinske tvrtke nisu ispunile svoje obveze iz ugovora pa tako, primjerice, nisu osigurale građevinsku dozvolu za organizaciju gradilišta, što je preduvjet za početka gradnje. A oni navodno nisu ishodili ni lokacijsku dozvolu za to.Usto, postoje i problemi, kako doznajemo, i s bankovnim garancijama vodećeg partnera u konzorciju Konstruktora, prijašnje mu je jamstvo isteklo, a novo nije mogao dobiti. Od dobro upućenih doznajemo i da u HC-u smatraju vrlo problematičnim iznos koji od njih potražuje konzorcij pa tako, primjerice, samo Konstruktor od tih ukupno 119 milijuna kuna potražuje nešto više od 50 milijuna kuna, a na gradilištu je, kažu, postavio samo jedan svoj kontejner.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...a-odstete.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 12:17 PM   #2686
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Što poduzetnike čeka 1. ožujka

Za tjedana dana na snagu stupaju prve mjere vladine porezne reforme. Najviše posla imat će trgovci i proizvođači, koji moraju provesti inventuru zaliha i napraviti kalkulaciju cijena s novim stopama PDV-a. Za idući mjesec svi poduzetnici trebaju prilagoditi obračun plaća novim poreznim stopama i razredima. Od 1. ožujka moraju računati i na oporezivanje dividende i udjela u dobiti ukoliko nisu preduhitrili Vladine škare.

Timing uvođenja pojedinih poreznih promjena država je prilagodila svojim potrebama pa će tako najprije nastupiti one mjere koje pune državni proračun, a većina mjera koje rasterećuju poduzetnike nastupaju s pomakom od nekoliko mjeseci. Tako 1. ožujka stupaju na snagu više stope PDV-a i naplata poreza na dividendu, početkom svibnja stupa na snagu odredba o smanjenju stope doprinosa na zdravstvo, a oslobađanje od poreza na reinvestiranu dobit primjenjuje se tek od iduće godine.Poduzetnike brinu i prekratki rokovi za usklađivanje s novom zakonskom regulativom. Od donošenja zakona pa do početka primjena imali su manje od dva tjedna, što nije dovoljno za ozbiljnu poslovnu analizu i donošenje kvalitetnih odluka vezanih uz formiranje cijena, pozicioniranje na tržištu, promjenu poslovnih planova i sl.Porezne promjene donose i administrativne troškove koji nastaju radi promjene računovodstvenih softvera, edukacije zaposlenih i provođenja izvanrednih inventura, piše tportal.

Porez na dodanu vrijednost

Standardna stopa PDV-a od 1. ožujka podiže se s 23 posto na 25 posto. Istovremeno se uvodi snižena stopa PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode i bijeli šećer. Da bi se prilagodili novim poreznim stopama poduzetnici koji imaju proizvode na zalihama moraju ih na dan promjene popisati jer će se na njih odnositi nove porezne stope. Trgovci se moraju pripremiti za isticanje novih cijena i izdavanje računa s iskazanim novim stopama PDV-a. Svaki poduzetnik mora napraviti novu kalkulaciju cijena pri čemu treba odlučiti hoće li povećati cijene zbog rast PDV-a ili će ih zadržati na istoj razini i tako smanjiti svoju maržu.Već od 1. ožujka za poduzetnike stupa na snagu i neugodna odredba o ukidanju prava na povrat pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila, plovila i drugih sredstava za osobni prijevoz te za troškove reprezentacije. Ukidanjem povrata PDV-a na troškove automobila poduzetnicima se više neće isplatiti kupnja automobila na 'firmu' i kasnije korištenje za osobne potrebe.

Porez da dohodak

Od 1. ožujka poduzetnici moraju obračun plaća prilagoditi novim pravilima u oporezivanju dohotka prema kojima se osobni odbitak povećava sa 1.800,00 na 2.200,00 kuna. Mijenjaju se porezni razredi tako da će stopa poreza do 2.200,00 kuna iznositi 12 posto, od 2.200,00 do 8.800,00 kuna 25 posto, a od 8.800,00 kuna 40 posto.Nakon povećanja odbitka i primjene novih razreda zaposlenima čija su primanja niža od prosječne plaće (5.493 kune) primanja bi se trebala povećati, a onima koji zarađuju iznad prosjeka, neto plaće bi se trebale smanjiti.

Oporezivanje dividendi

Na primitke od dividendi i udjela u dobiti od početka ožujka obračunavat će se porez na dohodak po stopi od 12 posto. Oporezivat će se isplate iz zadržane dobiti ostvarene nakon 31. prosinca 2000. godine. Ova je odredba izrazito restriktivna jer zahvaća zadržanu dobit unazad deset godina.Prihodi od dividende i udjela u dobiti do 12.000 kuna ne podliježu oporezivanju. Ovom odlukom zaštićeni su zaposlenici koji su kupovali radničke dionice te mali ulagači koji su novac plasirali u dionice. Međutim, oslobođenje od poreza na dividendu do 12.000 kuna neće ostvariti prilikom isplate dividende, već kao umanjenje za neoporezivi dio prilikom podnošenja godišnje porezne prijave, javlja tportal.Još nije potpuno jasno hoće li porezne škare zahvatiti i predujmove dividende isplaćeni do 1. ožujka jer se de facto radi o isplatama prije donošenja odluke o raspodjeli dobiti.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...-1-ozujka.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 12:18 PM   #2687
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

Čačić: Francuzi jamče da će na Plesu većinu poslova raditi hrvatski građevinari

Vlada je prihvatila ponudu francuskog konzorcija Zagreb Airport International Company (ZAIC) za koncesiju za izgradnju novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb (ZLZ), potvrdio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

ZAIC, iza kojega stoje pariški aerodrom - Aéroports de Paris Management - i građevinska kompanija Bouygues Batiment International, ponudio je u fiksnom dijelu 87,2 milijuna eura u 30-godišnjem razdoblju, a kada se tome doda varijabilni dio, Hrvatska bi od koncesijske naknade trebala dobiti nekoliko stotina milijuna eura, javlja SEEbiz.Radovi bi trebali početi do kraja godine, a Francuzi jamče da će većinu građevinskih radova obavljati hrvatske tvrtke, dodao je.Predmet koncesije je izgradnja novog putničkog terminala ZLZ-a te upravljanje postojećim i novoizgrađenim terminalom ZLZ-a i pripadajućom infrastrukturom, a koncesiju daje Vlada na rok od 30 godina.

http://www.dalmacijanews.com/Biznis/...raevinari.aspx
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 03:13 PM   #2688
zaguric2
Hrvatsko Zagorje
 
zaguric2's Avatar
 
Join Date: Nov 2011
Location: Maruševec kraj Ivanca
Posts: 4,359
Likes (Received): 53

Quote:
Originally Posted by mario_zadar View Post
ISTRAŽIVANJE USPRKOS GOSPODARSKOJ KRIZI
Veliki trgovački lanci već drže 75 posto maloprodaje u Hrvatskoj
Jebo im pas mater Male selske trgovine su bolje.
zaguric2 no está en línea   Reply With Quote
Old February 24th, 2012, 05:17 PM   #2689
slacker_for_ life
Registered User
 
slacker_for_ life's Avatar
 
Join Date: Jan 2009
Location: Zagreb
Posts: 261
Likes (Received): 21

nadam se da ce radovi na novom terminalu stvarno pocet vec ove godine
slacker_for_ life no está en línea   Reply With Quote
Old February 25th, 2012, 08:30 PM   #2690
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

SANKCIJE Velika financijska šteta
Prestanak poslovanja u Siriji: Sada će se vidjeti kako Mol upravlja Inom


Inino povlačenje iz Sirije, zbog priključivanja Hrvatske sankcijama EU-a toj zemlji, stvorit će Ini, ali i Hrvatskoj vrlo veliku financijsku štetu, slažu se energetski stručnjaci i analitičari.Budući da je Ina u normalnim okolnostima tamo proizvedene energente naplaćivala prosječno 60 milijuna dolara mjesečno, a sirijski partneri su im prestali plaćati isporučene energente još u rujnu, već nastala šteta zbog šestomjesečnih izgubljenih prihoda kreće se oko 360 milijuna dolara, ističe konzultant Jasminko Umičević.Kako završetak sirijske krize i sve krvavijih oružanih sukoba još nije na vidiku, jasno je da bi sve moglo potrajati još mjesecima, pa će se financijska šteta svaki mjesec povećavati za oko 60 milijuna dolara.

Dobro je da zbog toga barem neće biti energetskih posljedica za Hrvatsku, jer se Inina proizvodnja iz Sirije nije uvozila u Hrvatsku, nego se tamo i prodavala. No, Inino povlačenje iz te zemlje stvorit će financijske štete i Hrvatskoj, jer je Ina jedna od najvećih i najprofitabilnijih hrvatskih kompanija koja će sada državi plaćati manje poreza, kaže Igor Dekanić, naftni analitičar i profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.Prestanak poslovanja u Siriji, gdje je Ina, prema podacima iz Vlade, ostvarila gotovo svu lanjsku dobit od gotovo dvije milijarde kuna, znatno će do normalizacije stanja utjecati na Inino poslovanje te smanjiti njezine prihode i profitabilnost. No, takav razvoj događaja se i očekivao, pa je ovogodišnji plan poslovanja napravljen s minimalnim udjelom sirijske proizvodnje, ističe Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine.

Izostanak velikih prihoda iz Sirije ipak bi moglo stvoriti puno problema Ini opterećenoj kreditima za rekonstrukciju rafinerija i druge investicije. Zato će se sada najbolje vidjeti kako Mol upravlja Inom i je li točno da su poboljšali poslovanje i rezultate ili njihovo poboljšanje treba zahvaliti proizvodnji u Siriji, napominje Umičević.Međutim, da se Vlada i nije priključila EU-ovim sankcijama, pitanje je što bi bilo s tamošnjom proizvodnjom. Naime, zbog sankcija i sirijskih odluka Ina je tamo već ranije prekinula proizvodnju nafte, dok im isporučeni plin već mjesecima nije plaćen. Osim toga, zbog sankcija je sve teže bilo nabavljati rezervne dijelove i kemikalije te obavljati novčane transakcije.

Više stručnjaka smatra da je Ina u ovakvoj situaciji možda mogla svoja polja i postrojenja u Siriji dati u operativni najam nekoj kompaniji iz država koje nisu uvele sankcije, jer bi tako poštivala Vladinu odluku, a istodobno sačuvala velike prihode. To je česta svjetska praksa, a neke kompanije takvo rješenje koriste i u Siriji, tvrdi Umičević.Neki razmišljaju i nije li Ina možda trebala razmisliti o prodaji tamošnje proizvodnje po korektnoj cijeni. No, u Ini smo neslužbeno doznali da ne razmišljaju o prodaji proizvodnje u Siriji te tvrde da su napravili sve što su mogli, ali nisu mogli bilo kakvim ugovorima o operativnom najmu kršiti ugovor sa sirijskim partnerom.

Sada ih, prema riječima stručnjaka, čekaju dva važna posla. Prvi je kako sigurno i kvalitetno zaustaviti proizvodnju i očuvati tamošnje bušotine i postrojenja, jer su na njima samo sirijski radnici. Istodobno, treba proučiti jesu li ovakve situacije i mogućnost odštete predviđene u njihovu ugovoru sa sirijskom naftnom kompanijom ili postoje samo uobičajene odredbe o višoj sili te na razne načine poduzeti sve potrebno kako bi Ina, kad se stanje normalizira, mogla nastaviti proizvodnju u Siriji.Zanimljivo je da je, unatoč sve žešćim oružanim sukobima, britanska naftna tvrtka Gulfsands Petroleum krajem siječnja objavila da je na sjeverozapadu Sirije pronašla rezerve nafte i plina. Kako su javile agencije, riječ je o polju s 19,2 milijuna barela ekvivalenta nafte.

Sisačka rafinerija pokvarila Molove rezultate


Mađarski Mol je u četvrtom kvartalu 2011. ostvario neto gubitak od 31 milijarde forinti (142,7 milijuna dolara).Gubitak, uz ostalo, pripisuju operativnom gubitku segmenta prerade i prodaje od 88,8 milijardi forinta na što je nepovoljno utjecalo i Inino poslovanje.»Iznimno nepovoljna kretanja u vanjskom okruženju, gotovo anulirane razlike u cijenama nafte i prekidi rafinerijske proizvodnje u Hrvatskoj (zbog višemjesečnog zastoja uzrokovanog požarom u Ininoj sisačkoj rafineriji - op. a.) stvorili su neuobičajeno snažne pritiske na profitabilnost tog segmenta, uz dodatni nepovoljni utjecaj sezonskih trendova«, navode u Molu. Istodobno su u proizvodnji i istraživanju ostvarili dobit od 87,4 milijardi forinti prije svega zbog obnovljene prodaje nafte i kondenzata u Hrvatskoj nakon što je u studenome ponovo proradila rafinerija u Sisku i ojačao dolar. Time je više nego anuliran negativni učinak izostalih prihoda iz Sirije zbog smanjenja proizvodnje u toj zemlji, tumače u Molu. Inače, Mol je prošlu godinu zaključio s neto dobiti od 152,1 milijardu forinti, što je za 46 posto više u usporedbi s 2010. Operativna dobit koja isključuje posebne stavke bila je 335,2 milijarde forinti, nasuprot 336,6 milijardi u 2010., a neto prihodi od prodaje uvećani su 24 posto, na 5,341 bilijun forinti, objavio je Mol. Od 2012. do 2014. planiraju godišnju kapitalnu potrošnju do dvije milijarde dolara. U 2012. očekuju dnevnu proizvodnju od 135.000 barela u »normalnim poslovnim uvjetima«, a od 2014. rast proizvodnje od 3 do 4 posto.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...9-AD8F9F778708
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 25th, 2012, 08:31 PM   #2691
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

ŠIBENIK Predugovor već potpisan
Sindikat zadovoljan novim TLM-ovim vlasnikom


Zdravko Burazer, predsjednik Hrvatskog sindikata metalaca, zadovoljan je odabirom švicarsko-austrijskog fonda Montana Tech Components (MTC) koji od Hypo Alpe Adria banke kupuje TLM-ovu Tvornicu valjanih proizvoda d.o.o. Ta šibenska tvornica zapošljava oko 650 radnika. Predugovor o preuzimanju većinskog udjela ne samo šibenske tvornice nego i zadarskog Alu Flex Packa d.o.o. već je potpisan, a potpis na konačni ugovor stavit će se nakon što se dobiju sva potrebna regulatorna odobrenja.Konačna odluka očekuje se kroz tri mjeseca. Skepticizam s početka privatizacijske priče nestao je onog trenutka kad se pročulo da fond Montana koji se bavi i aluminijem, ostvaruje godišnji prihod od oko 400 milijuna eura, zapošljava 2800 radnika i posluje u 21 zemlji.

Sindikalisti i zaposlenici priželjkuju da švicarski MTC i njegova tvrtka kći Alu Menziken ostvare poslovni ili vlasnički odnos s bečkom tvrtkom Euris, s obzirom na dugogodišnju poslovnu suradnju TLM-a i Eurisa. Putem te tvrtke godinama se prodavalo više od 30 posto ukupne godišnje aluminijske proizvodnje u Šibeniku, pa ne čudi što se aluminijaši zalažu za nastavak poslovne suradnje bečkim Eurisom kojem je na čelu veletrgovac Marko Pejčinoski.U Sindikatu se nadaju da će Montana kupiti većinski udjel i druge TLM-ove Tvornice prešanih (lijevanih) proizvoda što bi bio spas za tu tvrtku koja godinama posluje na rubu opstanka i s golemim gubicima.

Bez velikih ulaganja u modernizaciju ljevaonice koja zapošljava oko 260 radnika, nema budućnosti pa su sada sve oči radnika uprte u taj fond koji je u Tvornicu valjanih proizvoda najavio ulaganje između 40 i 60 milijuna eura. Ako bi i ljevaonica proizvoda dobila novog vlasnika, ostala bi upitna sudbina trećeg TLM-ova dijela - Adrijala plus - u kojem je zaposleno osamdesetak radnika.Zadarski Alu Flex Pack i šibenska Tvornica valjanih proizvoda zajedno imaju oko 1100 zaposlenika, a njihov je prihod od prodaje oko 240 milijuna eura. Proizvodni rezultati svrstavaju ih u red najvećih industrijskih grupacija u Hrvatskoj. Nakon odluke austrijske banke da se povuče iz svih industrijskih djelatnosti, dolaskom novog vlasnika najavljuje se tehnološki iskorak i drugi kvalitetni uvjeti poslovanja, bolji pristup tržištu te sudjelovanje u proizvodnji vrhunskih proizvoda. U TLM-u su s odobravanjem dočekali vijest o novom vlasniku koji im obećaje proizvodnju vrhunskih aluminijskih proizvoda za potrebe suvremene industrije. Nadaju se da će im se napokon omogućiti osvajanje novog tržišta i da će razvijati nove proizvode u području prestižnih zelenih tehnologija, zrakoplovne i svemirske industrije, te industrije pakiranja.

Prema najavama, fond Montana će u Hrvatsku dopremiti najmoderniju opremu za proizvodnju i osnovati Tehnološki centar.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...E-3B059653BB09
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 25th, 2012, 08:34 PM   #2692
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

IMENOVANJE Promjene na čelnim funkcijama
Zvonimiru Mršiću Uprava, Dubravko Štimac šef NO-a Podravke


ZAGREB - Nadzorni odbor (NO) Podravke na sjednici u petak donio je odluku o imenovanju Dubravka Štimca, predsjednika Uprave PBZ Croatia osiguranje mirovinskog fonda, za predsjednika Nadzornog odbora Podravke, a za njegova zamjenika imenovan je Mato Crkvenac, bivši ministar financija u trećesiječanjskoj vladi. On je u Nadzorni odbor ušao umjesto Ljube Jurčića, za kojeg se spekuliralo da je NO Podravke odlučio napustiti zbog neslaganja s otpremninama na koje ima pravo dosadašnja uprava. Sam Jurčić to nikad nije potvrdio, pretpostavlja se, prije svega zato što su i ugovorene u vrijeme kada je već bio u Podravki.Crkvenca je u NO Podravke predložila Agencija za upravljanje državnom imovinom, jednako kao i Ivu Družića, koji će na toj funkciji zamijeniti dosadašnjeg člana NO-a Miljenka Javorovića, priopćeno je u petak.

S tim imenovanjima provedene su i promjene u Upravi Podravke: na mjesto predsjednika Uprave imenovan je Zvonimir Mršić, dosadašnji gradonačelnik Koprivnice, a u Upravu su imenovani i Jadranka Ivanković, viša predavačica na Veleučilištu Vern, Olivija Jakupec, dosadašnja pomoćnica direktora Jadranskog osiguranja u Koprivnici, Jorn Pedersen, dosadašnji viši potpredsjednik danske kompanije Uhrenholt i izvršni direktor Uhrenholt Russia, te Miroslav Klepač, koji u Podravku dolazi s pozicije člana Uprave Iskon Interneta.

»Zahvaljujem predsjedniku i članovima dosadašnje uprave na radu i rezultatima koje su postizali. Ocijenili smo ih dobrima u danim okolnostima, ali želimo intenzivirati ukupni razvoj Podravke i povećanjem obujma proizvodnje i prodaje na svim tržištima i višim stupnjem efikasnosti. Vjerujemo da je za te iskorake kompanija spremna i sposobna, te smo zato odlučili dati priliku novoj upravi na čelu sa Zvonimirom Mršićem. Plan razvoja i poslovanja Podravke koji je, sa svojim timom suradnika, ponudio Nadzornom odboru ocijenili smo perspektivnim i u potpunosti podržali«, kaže predsjednik Nadzornog odbora Dubravko Štimac.

Novi predsjednik Uprave Zvonimir Mršić kaže da Podravka ostaje kompanija s velikim potencijalom i planira povećati efikasnost. »Želimo se vratiti korporativnim vrijednostima koje su Podravki osiguravali rast i razvoj oslonjen na istraživanje i inovativnost, poznavanje navika i potreba potrošača, partnerstvo s dobavljačima i kupcima te razvoj i upravljanje markama«, kaže Mršić.S dosadašnjom upravom Podravke na čelu s predsjednikom Miroslavom Vitkovićem dogovoren je sporazumni prekid mandata. Vitković je imenovan za novog direktora Podravkina poduzeća u Ljubljani te savjetnika predsjednika Uprave Podravke za tržišta. U Podravki ostaju i Krunoslav Bešvir, čije će zaduženje biti marketing, te Miroslav Repić, koji će biti zadužen za operativnu efikasnost kompanije. Dosadašnji članovi Uprave Lidija Kljajić i Marin Pucar odlaze iz Podravke.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...F-019D6BEDA093
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 26th, 2012, 01:53 PM   #2693
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

VLADA PLANIRANA ULAGANJA ZA OPORAVAK GOSPODARSTVA
Protiv nezaposlenosti investicijama i naplatom poreza


Da je gospodarska kriza na vrhuncu, u Hrvatskoj najbolje pokazuje podatak o stopi nezaposlenosti. Državni zavod za statistiku prošlog je tjedna objavio da gotovo 20 posto poslovno aktivnih ljudi traži posao. Preciznije, 19,8 posto registrirana je stopa nezaposlenosti, a postotak skriva čak 334.351 nezaposlenog.a brojka raste iz dana u dan, pa je u prosjeku u siječnju na dan čak 600 ljudi ostajalo bez posla. Dva su uzroka takvom rapidnom porastu nezaposlenih: propadanje postojećih tvrtki te činjenica da privatni sektor ne otvara nova radna mjesta. Zato je Vlada Zorana Milanovića krenula u rat za oporavak gospodarstva na dvjema frontama: rješavanje nelikvidnosti i poticanje investicija. U prvom slučaju udarac neplatišama zadat će se javnom objavom njihovih imena. Naravno, da bi se poslovni podaci pojedinih tvrtki plasirali na internet, ministar financija Slavko Linić morat će mijenjati Opći porezni zakon u koji se ugrađuje pet novih riječi - »osim ako je porezni dužnik« - i to će biti dovoljno da svi saznaju tko duguje državi. A dužnika je toliko da bi se objavom svih imena vjerojatno zagušio server weba Ministarstva financija.

Čak je 1,7 milijuna pravnih, fizičkih osoba i građana dužno ponešto državi, a kad se zbroje svi njihovi dugovi, ispada da se može naplatiti oko 25,8 milijardi kuna. To je manje od ukupnih potreba za zaduživanjem države u cijeloj 2012. Kada bi se to naplatilo, ne bi se morale izdavati obveznice, te bi se smanjio ukupan javni dug za oko 12 milijardi kuna, ne bi bilo deficita proračuna ni većeg PDV-a, a ne bi se morala prodati ni Croatia osiguranje ni Hrvatska poštanska banka. Ipak, naplatiti dug postalo je gotovo nemoguće.

Jedan od alata za naplatu dijela duga sigurno je i Zakon o posebnoj mjeri naplate duga uzrokovanoga gospodarskom krizom, kojim se porezni dug može reprogramirati u kreditni odnos s državom i otplatiti u 36 rata. Postoji i opcija da dužnik plati cijeli iznos duga odjednom, a u tom će mu slučaju država izaći u susret i otpisati zatezne kamate. Sličan zakon imala je i vlada HDZ-a, ali propis nije pomogao u rješavanju nelikvidnosti. Naime, lani je refinancirano samo 1,5 milijardi kuna. Inače, problem s naplatom država ima godinama, pa su neki saborski zastupnici izračunali da država dosad nije naplatila 51,3 milijarde kuna poreza i doprinosa, a od toga samo zadnje tri godine nije naplaćeno 17 milijardi kuna, što s kamatama iznosi 24,7 milijardi. Samo kroz PDV država je u zadnje tri godine mogla naplatiti 3,5 milijardi kuna, što je zapravo identičan iznos onome koji će se uprihoditi podizanjem opće stope PDV-a na godišnjoj razini.Vlada je obećala da će riješiti nelikvidnost u roku od šest mjeseci, ali čini se da je kultura neplaćanja u Hrvatskoj malo tvrđi orah nego što je Linić u početku mislio. Dakle, od pomoći tvrtkama da prežive kroz reprogramiranje duga i poticanje plaćanja u vrlo kratkom roku neće biti velikog zapošljavanja, ali dugoročno je bolja naplata poreza i doprinosa osnova za rasterećenje gospodarstva i snižavanje cijene rada za poslodavca, odnosno neizravni je to poticaj većem zapošljavanju.

Ono što daje instant-učinak su investicije, a one su u rukama prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Planirana ulaganja u javnim tvrtkama i ministarstvima bila su 1,2 milijarde eura, a Čačić je uvjeren da samo kroz te institucije može osigurati još 600 milijuna investicija. Ako se tome pribroji još 600 milijuna eura ulaganja više u privatnom sektoru, matematika pokazuje da bi volumen ulaganja porastao za više od osam milijardi kuna. U odnosu na 2008. investicije padaju četvrtu godinu uzastopce, a prema planu koji ne uključuje Čačićevu akciju, pale bi na razinu od 70 posto onoga što je učinjeno u 2008. Angažiranjem države i javnih tvrtki volumen investicija vratio bi se na razinu iz 2010., odnosno na gotovo 80 posto uloženog tijekom rekordne 2008., kada su bile veće od 100 milijardi kuna i sudjelovale u BDP-u s više od 30 posto. Ako bi Čačić uspio, to bi značilo da je tijekom godine u Hrvatskoj bilo oko 70 milijardi kuna investicija.Za početak, odnosno za ovu godinu, oslanjat će se na stotine malih investicija u energetici i obnavljanju cesta, a kroz javno-privatno partnerstvo pokrenut će se i oko sto projekata adaptiranja zgrada i javnih objekata da bi postale energetski učinkovite. Veliki projekti pričekat će pola godine do godinu i pol dana jer, kako tvrdi Čačić, nijedan nije pripremljen do kraja.

»Projekata nema, ništa nismo naslijedili«, kazao je Čačić na Vladinoj sjednici u četvrtak, ali i dalje će se razvijati Plomin 3, Ombla, Ernestinovo, LNG-terminal na Krku, Brijunska rivijera i svi projekti koje je vlada HDZ-a stavila na popis projekata od posebne važnosti. Jedan od njih bio je očito dovoljno dobro pripremljen i odrađen jer je Vlada odlučila potpisati ugovor o koncesiji s francuskim konzorcijem ZAIC-om, koji će 30 godina upravljati Plesom. Sagradit će modernu zračnu luku u Zagrebu, plaćati visoku koncesijsku naknadu, a prema uvjetima ugovora, novi bi terminal na Plesu trebao biti otvoren najkasnije 2015.

Budući da su Francuzi obećali kako će za izvođenje radova angažirati domaće građevinare, sektoru koji je gotovo bankrotirao otvara se prilika za lijepe prihode. Već ove godine možemo očekivati intenzivniju gradnju na pravcima autocesta prema Sisku i Pločama, ali i niz malih projekata županijskih uprava cesta kojima će se nakon godina zanemarivanja obnavljati lokalni cestovni pravci. »U roku od 90 dana, najdulje do 1. lipnja, moraju biti objavljene stotine javnih natječaja za projekte i investicije, stotine hrvatskih tvrtki i deseci tisuća ljudi moraju dobiti mogućnost da počnu raditi«, istaknuo je Čačić.Da neće biti lako koordinirati službe i ministarstva, jasno je po izjavi prvog potpredsjednika koji je pristigle prijedloge iz javnih tvrtki kritizirao ne birajući riječi.

»U ovoj zemlji nitko ne zna što su investicije. Dok smo pripremali materijal za predstavljanje investicija, dolazile su nam tisuće podataka, jedni su govorili o šljivama, drugi o space shuttleu, treći ni o čemu. U ovoj zemlji nitko danas ne zna što se zaista radi«, njegov je komentar iz kojeg se može iščitati da niz javnih tvrtki nema dovoljno znanja i kompetencija ni za sastavljanje projekata, a za Hrvatske željeznice javno je rekao kako nemaju potencijal ni za kakvu inicijativu. Zato će se uzdati u Hrvatske autoceste i HEP, koji bi trebao biti nositelj vala investicija.Naime, tržište za električnu energiju postoji, a s obzirom da uvozimo struju u vrijednosti od 400 milijuna eura, prostora za ulaganje u tom području ima napretek.U Banskim dvorima u dva su tjedna riješili dozvole za vjetroelektrane od 124 megavata, što su investicije od 186 milijuna eura, koje su ležale godinama u ladicama lokalnih dužnosnika.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...9-3190856371CF
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 29th, 2012, 05:08 PM   #2694
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

DOZNAJEMO Ništa od velikog posla s Rusima
Južni tok ipak neće prolaziti kroz Hrvatsku


Veliki ruski magistralni plinovod Južni tok, čiji je planirani kapacitet čak 63 milijardi prostornih metara godišnje, ipak neće prolaziti kroz Hrvatsku, kako su se neki nadali, doznajemo iz dobro upućenih izvora.Naime, nedavno je završena studija koju su zajednički naručili ruski Gazprom i hrvatski Plinacro u kojoj je predloženo da se Hrvatska u taj veliki energetski projekt uključi gradnjom odvojka od glavnog plinovoda koji će prolaziti kroz Srbiju. Konkretno, od Bačkog Petrovog Sela do Slobodnice kod Slavonskog Broda gdje bi se spojio na postojeći hrvatski magistralni sustav za transport plina.Sada su na potezu Vlada i Plinacro koji trebaju odlučiti hoće li se Hrvatska uključiti u taj predloženi projekt. Odluka će vjerojatno biti pozitivna jer je Plinacro već prije isplanirao sagraditi spoj između hrvatskog i srpskog plinskog sustava pa se za to već priprema i potrebna dokumentacija, primjerice, studija utjecaja na okoliš.

Inače, Rusija želi ubrzati provedbu tog velikog međunarodnog projekta, pa bi, prema najavama, gradnja plinovoda Južni tok trebala početi krajem ove godine, a njegov završetak planiran je do kraja 2015.O tome je proteklih dana u Ljubljani predsjednik Gazproma Aleksej Miller razgovarao sa slovenskim predsjednikom Danilom Türkom i premijerom Janezom Janšom. Naime, Miller je želio ispitati je li i nova slovenska vlada projektu Južni tok naklonjena koliko i prijašnja te vidjeti kako su napredovale pripreme za osnivanje zajedničke tvrtke Gazproma i slovenskog Geoplina, koja bi upravljala slovenskim dijelom plinovoda.

Međutim, dok Rusi nastoje ubrzati provedbu Južnog toka, stižu i dobre vijesti za drugi veliki plinovod čija se gradnja planira kroz jugoistočnu Europu. Riječ je o Transjadranskom plinovodu (TAP) od Grčke preko Albanije do Italije za koji je Hrvatska također zainteresirana jer bi se od njega u Albaniji odvajao Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji bi preko Crne Gore vodio do Hrvatske gdje bi se spojio na naš plinski sustav. Za IAP se već priprema potrebna dokumentacija pa bi sredinom sljedeće godine sve moglo biti spremno za donošenje konačne investicijske odluke.

Dobra vijest za taj projekt je da je konzorcij koji ima pravo eksploatacije velikog azerbajdžanskog plinskog polja Shah Deniz II na Kaspijskom jezeru odlučio da će svoj plin za transport do Europe povjeriti Transjadranskom plinovodu, a ne Interkonektoru Turska-Grčka-Italija (ITGI), ako će konačna ruta za dopremu plina ići takozvanim južnim koridorom, a ne sjevernim kroz Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku i Austriju, koji predlaže projekt Nabucco.
Natpolovični udjel u Shah Denizu II imaju britanski BP i norveški Statoil, a članovi konzorcija su još i Total, Eni i Lukoil, dok plinovod kroz Grčku i Albaniju do jugoistočne obale Italije žele graditi Statoil, švicarski EGL i njemački E.ON Ruhrgas.I TAP i ITGI trebali bi, kako navode analitičari ST Investa, za transport plina kroz Tursku koristiti postojećim plinovodom koji bi modernizirala azerska državna kompanija Socar, također jedna od članica konzorcija TAP.

Uz ta dva velika plinovoda EU već godinama, kao konkurenciju ruskom Južnom toku, planira po sličnoj trasi gradnju plinovoda Nabucco. Njime bi godišnje stizalo najmanje 31 milijardu kubika iz kaspijskog područja kako bi se smanjila velika ovisnost Europe o ruskom plinu i česti zimski problemi kad zbog rusko-ukrajinskih sporova puno europskih potrošača ima velikih problema u opskrbi tim sve popularnijim energentom.U provedbu tog projekta uključeni su austrijski OMV, njemački RWE, mađarski FGSZ, rumunjski Transgaz, bugarski Bulgarian Energy Holding i turski Botas. Međutim, glavni problem u provedbi tog projekta je što još nisu uspjeli osigurati dugoročno dovoljne količine plina, a stalno raste i planirana cijena investicije. Zato mnogi stručnjaci, pa tako i Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, smatraju da taj projekt zasad nije isplativ i realan.

Kao jedna od mogućnosti, koju navodno zagovara BP kao operator konzorcija za proizvodnju iz polja Shah Deniz, je tzv. sjeverni koridor. Tu bi se, gdje god je moguće, koristili postojeći plinovodi u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj, a tamo gdje je potrebno izgradili novi. To se prije svega odnosi na Bugarsku i Rumunjsku jer je zaključeno da Hrvatska i Mađarska imaju plinsku mrežu dovoljnog kapaciteta.Iako se u budućnosti očekuje porast potrošnje plina u Europi, posljednjih je godina smanjena zbog gospodarske krize, što će usporiti i porast potrošnje u narednim godinama. Zato stručnjaci ističu da zasad 'ima prostora' samo za jedan od planiranih nekoliko velikih plinovoda kroz jugoistočnu Europu. Koji će od njih to biti sve više ovisi o još neizvjesnoj utrci više projekata koja pomalo ulazi u završnu fazu.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...0-C892EA502273
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 29th, 2012, 05:09 PM   #2695
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

SKUP Poslovni susret komora Zagreba, Budimpešte i Beograda
Hrvatska iz Mađarske dvostruko više uvozi nego izvozi


Suradnja gospodarskih komora Zagreba, Beograda i Budimpešte je vrlo dobra, no tu suradnju treba nadograđivati posebice u dijelu jačanja gospodarskih veza u regiji te investicija u proizvodnju i infrastrukturu, istaknuto je na današnjem poslovnom susretu triju komora u organizaciji HGK-Komore Zagreb.
Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich istaknuo je kako je današnji susret nastavak dugogodišnje suradnje triju komora, a s ciljem daljnjeg jačanja međukomorske suradnje te mogućim oblicima jačanja gospodarskih veza između triju glavnih gradova.

Kazao je kako Komora Zagreb sa Komorom Beograd surađuje i u okviru ekonomske asocijacije komora u slivu rijeke Save, u sklopu čega je izdan nautički atlas za rijeku Savu, a idući tjedan bit će izdan i poduzetnički vodič za to područje.U tom smislu žele se povezati i sa Komorom Budimpešte koja isti takav projekt koordinira za sliv rijeke Dunava te vidjeti na koji način promovirati gospodarske potencijale u tom dijelu.Mišljenja smo, kazao je Froehlich, da ti potencijali imaju znatno veću snagu od onoga što se danas koristi, jer riječ je o više od 170 tisuća tvrtki u slivu rijeke Save te ima prostora za povezivanje poduzetnika kao i zajedničke nastupe na sajmovima.

I predsjednik Privredne komore Beograd Milan Janković i generalni tajnik Trgovinsko-industrijske komore Budimpešte Zoltan Kiss istaknuli su važnost daljnjeg jačanja suradnje triju komora, posebice kada je u pitanju povezivanje tvrtki i poduzetnika.Prema podacima Komore Zagreb, hrvatski izvoz u Mađarsku lani je iznosio 219,8 milijuna eura, dok je uvoz bio 437,5 milijuna eura.Na tržište Srbije, pak, izvezeno je robe u vrijednosti 344,5 milijuna eura, dok je uvoz s tog tržišta iznosio 250,6 milijuna eura. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...7-573BEB514572
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 29th, 2012, 05:11 PM   #2696
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

SPLIT Potvrdio sindikalni povjerenik HUS-a
Pokrenuta proizvodnja u Dalmacijavinu


Dalmacijavino pokrenulo je proizvodnju vina za domaće i strano tržište, a radnici su s Upravom postigli dogovor da će dobivenim novcem sami sebi isplatiti barem pola jedne od ukupno četiri zaostale plaće, potvrdio je to Vjesniku sindikalni povjerenik HUS-a u toj splitskoj tvrtki Lukica Bucat. Sljedeći tjedan započinje proizvodnja sokova. Što se tiče količine vina, Bucat kaže da bi ga mogli proizvoditi u nedogled jer nemaju problema sa zalihama. Probleme, međutim, imaju s državom koja im je prije gotovo dvije godine oduzela trošarinski broj bez kojeg je nemoguće pokrenuti proizvodnju žestokih pića koja su njihov najprofitabilniji proizvod.

»Pokrenuli smo proizvodnju u dogovoru s našom upravom jer želimo pokazati da možemo i znamo raditi, da želimo pošteno zaraditi svoje plaće i pokazati da se Dalmacijavino može podići iz pepela. Sve što zaradimo međusobno ćemo podijeliti. S vlasnikom smo se dogovorili da bismo za dva tjedna trebali dobiti polovicu plaće, a na državi je dalje da odradi svoj dio posla. To, naravno, isključuje mogućnost, pa i samu primisao stečaja«, rekao je Bucat s kojim smo razgovarali dok je bio na putu za Drniš gdje su pogoni Dalmacijavina, vinogradi i nezadovoljni radnici.Sindikalni povjerenik kaže da poslovna agonija predugo traje, radnici su iscrpljeni od neizvjesnosti, očajni zbog praznih novčanika, neplaćenih računa i ovrha. Bucat ih razumije jer nitko nije sretan što mora raditi bez plaće, a uz to još ne znaju ni kakva će biti sudbina tvornice koja ih je godinama hranila.

»Svi smo u istoj koži, ali vinogradi propadaju dok naši kolege u drniškom pogonu ne rade. Sindikat nije proglasio štrajk i koliko god im bilo teško, moraju izdržati dok traje bitka za spas Dalmacijavina«, naglašava Bucat.
Nakon što je poslao još jedno, tko zna koje po redu pismo Ministarstvu gospodarstva, načuo je da bi do kraja tjedna mogli biti pozvani na razgovor, no dodaje da mu zasad to nije i službeno potvrđeno.Za kupnju splitskog Dalmacijavina zainteresirana je kompanija iz Kine, čiji su predstavnici još lanjskoga rujna posjetili pogone posrnulog vinara, a početkom ožujka ponovo dolaze u Hrvatsku na pregovore s Agencijom za upravljanje državnom imovinom.

»Kinezi jesu zainteresirani, a u Dalmacijavinu su bili u rujnu, kad su trebali poslati pismo namjere, no ne znam zašto to nisu napravili. Možda su zakasnili. Iako žarko želimo da do ponovnog susreta dođe što prije, o tome ne odlučuju radnici nego AUDIO. Kao predsjednik tvorničkog sindikata znam da postoje strateški partneri, samo se trebamo okrenuti i pronaći ih. Teško je živjeti s četiri, a skoro i s pet neisplaćenih plaća. Trebamo se pokrenuti i pregrmiti ovu tešku situaciju dok ne pronađemo rješenje koje neće biti stečaj«, poručio je sindikalni povjerenik u Dalmacijavinu. Kaže da je i bivšem ministru Petru Čobankoviću i Poreznoj upravi predložio nekoliko modela po kojem je Dalmacijavinu moguće vratiti trošarinski broj, ali bez uspjeha.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...A-0A794F5874E4
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 29th, 2012, 05:13 PM   #2697
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

FINANCIJE Smanjenje inozemne aktive
Lani međunarodne pričuve HNB-a 11,2 milijarde eura


Prema posljednjim podacima središnje banke, aktiva HNB-a na kraju 2011. iznosila je 84,7 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje nego na kraju studenog. Tome je najviše pridonijelo smanjenje inozemne aktive za 1,3 milijarde kuna u odnosu na studeni, pri čemu je najveći pad zabilježen kod oročenih depozita u stranim bankama, pišu u utorak analitičari RBA u svojim dnevnim Analizama.

Na godišnjoj razini, iznos aktive HNB-a porastao je za gotovo 6 milijardi kuna ili 7,6 posto. Najveći dio ukupne aktive HNB-a, 99,5 posto, čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve. Međunarodne su pričuve na kraju prošle godine iznosile 84,3 milijarde kuna ili 11,2 milijarde eura. Iznos tih pričuva bio je tijekom cijele prošle godine razmjerno stabilan i uglavnom se zadržavao iznad 11 milijardi eura. Razina međunarodnih pričuva vrlo je bitna budući da osigurava međunarodnu likvidnost države, odnosno njezin kredibilitet prema međunarodnoj zajednici, te omogućava lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala. Stoga je jedno od najčešće postavljenih pitanja ono o mjeri adekvatnosti međunarodnih pričuva.

Najčešće se iznos međunarodnih pričuva promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza), ali u uvjetima slobodnog kretanja kapitala pričuve se stavljaju i u odnos s dospjelim kratkoročnim obvezama na temelju inozemnog duga. Uobičajeno se smatra da bi adekvatne međunarodne pričuve trebale pokrivati vrijednost tromjesečnog uvoza. U 2011., prema pokazatelju međunarodnih pričuva u mjesecima uvoza, međunarodne pričuve HNB-a bile su dovoljne za pokriće domaćeg uvoza tijekom osam mjeseci.S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga, tijekom 2012. na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 10,99 milijardi eura glavnice i 1,12 milijardi eura kamata. Dakle, međunarodne su pričuve na kraju 2011. pokrivale 92 posto obveza iz inozemnog duga koje dospijevaju u 2012.

U ovoj godini očekuje se nastavak rasta međunarodnih pričuva koje bi mogle dosegnuti 11,9 milijardi eura. Od ostalih stavki aktive HNB-a, potraživanja od središnje države i od banaka u studenome su značajno porasla u odnosu na prethodno razdoblje, a u prosincu je nastavljen njihov blagi rast. Potraživanja od središnje države porasla su na gotovo 252 milijuna, a od banaka na 139 milijuna kuna. Pritom je rast potraživanja od banaka generiran odobravanjem kratkoročnih kredita za likvidnost.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...E-91F596505CAE
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old February 29th, 2012, 05:15 PM   #2698
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

POSLOVANJE Ostvarena minimalna dobit
Luka Vukovar izdržala krizu bez otpuštanja i dugova


Nakon dvije vrlo teške godine, Luka Vukovar lani je napokon ostvarila osjetno veći pretovar, što joj je omogućilo da godinu završi bez gubitaka u operativnom poslovanju, odnosno s minimalnom dobiti.Tijekom prošle godine pretovarili su ukupno 295.000 tona roba i godinu zaključili s otprilike 300.000 kuna dobiti. U strukturi pretovarenih roba i dalje prednjači umjetno gnojivo. Za Adriaticu Vukovar, kutinsku Petrokemiju i Agrokor pretovareno je 169.000 tona tog proizvoda. Slijedi pretovar željeznih limova, ugljena, ječma te ostalih roba.To je znak da je i gospodarstvo na ovome području živnulo i da se ipak pomalo izvlači iz krize.

Ova je luka bila među prvima koji su osjetili krizu. Bilo je to u listopadu 2008. Industrijsko zaleđe je oslabilo pa je tada znatno pao promet tranzitnih roba. Tu su godinu završili s pretovarom 430.161 tone, što je bilo osjetno manje nego 2006. koju su zaključili s prometom od 915.798 tona i 2007. kad su pretovarili 811.011 tona.Uslijedio je još drastičniji pad pa tijekom 2009. i 2010. Luka Vukovar nije mogla ostvariti ni 200.000 tona godišnjeg pretovara, zbog čega je te dvije godine poslovala s gubitkom.Međutim, razdoblje krize u tvrtki su izgurali bez otpuštanja radnika i sve svoje obveze plaćali su roku.

U razgovoru za Vjesnik, direktor Luke Vukovar Tomislav Mihaljević ističe da su u tome uspjeli zato što su u godinama kad su poslovali pozitivno tvrtku vodili konzervativno, ponašali se racionalno i ostavili si novac za ‘crne dane’. Danas Luka Vukovar nema ni kredita ni dugova.Poslovni rezultati za prošlu godinu, kaže naš sugovornik, bili bi još i bolji da svoje prste u njihovo poslovanje nije 'uplela' i priroda. Zbog dugotrajne suše koja je pogodila ovaj dio Europe, vodostaj Dunava bitno je opao, pa jesenas na mnogim dijelovima nije bio plovan.Riječni promet bio je obustavljen, a mnoga roba koja je trebala biti pretovarena u riječnim lukama upućena je prema drugim pravcima i načinima prijevoza.

Brodovi su duž Dunava stajali usidreni i čekali povišenje vodostaja kako bi mogli nastaviti s plovidbom. Zastoji su nastali u Batini, Apatinu, Novom Sadu, mađarskom gradu Mohaču, između Rumunjske i Bugarske...»Prema najavama naših klijenata, trebali smo prošle godine pretovariti najmanje 320.000 tona roba. Godinu smo, zbog niskih vodostaja, na kraju zaključili sa 295.000 tona pretovara. Naša luka je plovna 365 dana u godini i radimo na svim razinama vodostaja, no problem je što je on je bio toliko nizak da je zastoj u prometu uslijedio u Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj«, objašnjava Mihaljević.

No, kad se početkom ove godine vodostaj malo normalizirao i promet Dunavom bio ponovo uspostavljen, uslijedili su novi problemi. Zbog izuzetno niskih temperatura Dunav je prekrio led pa je još 8. veljače proglašena zabrana plovidbe za sva plovila, koja je još na snazi.»U siječnju smo odlično krenuli, pretovarili više od 25.000 tona roba. A sada nam, zbog zaleđenog Dunava i zabrane plovidbe, opet sve stoji. Imamo 15.000 tona robe koja u našoj luci čeka na odlazak, a još toliko nam treba pristići. No, zasad samo možemo čekati«, ističe Mihaljević koji je već 11 godina na čelu Luke Vukovar.

Prema njegovim procjenama, nakon što bude ukinuta zabrana plovidbe Dunavom trebat će još dosta vremena da se stanje normalizira i izbjegnu veća kašnjenja roba u riječnom prometu. Budući da mnoge količine robe čekaju na prijevoz i da ih je sve više jer se danima ništa ne može raditi, Mihaljević smatra da će mnogo toga kasniti jer brodari neće imati slobodnih kapaciteta za svu robu koja čeka.Stoga se mogu očekivati i kašnjenja u isporukama. Međutim, mnogi krajnji korisnici neće se tako lako odlučiti služiti se alternativnim prijevozima, jer je riječni prijevoz ipak najjeftiniji.Zbog svega toga čelnik Luke oprezan je u planovima za ovu godinu. Cilj im je pretovariti oko 300.000 tona, što će im donijeti i minimalnu dobit, a sve iznad toga bit će im velik uspjeh s obzirom na vremenske (ne)prilike.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...F-2BD7D00F2422
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old March 2nd, 2012, 07:03 AM   #2699
zaguric2
Hrvatsko Zagorje
 
zaguric2's Avatar
 
Join Date: Nov 2011
Location: Maruševec kraj Ivanca
Posts: 4,359
Likes (Received): 53

Omco Croatia iz Huma na Sutli(Hrvatsko Zagorje) najbolja hrvatska tvrtka

Tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je dodijeljena nagrada "Zlatna kuna" za izvrsnost poslovanja u 2011. godini.
PXL Omco Croatia bavi se proizvodnjom alata za izradu staklene ambalaže, u čemu je vodeća europska i jedna od najvećih svjetskih tvrtki. Od 1997. godine u sastavu je grupe Omco International sa sjedištem u Belgiji. Više od 97 posto proizvodnje Omco Croatia izvozi.
zaguric2 no está en línea   Reply With Quote
Old March 2nd, 2012, 09:02 AM   #2700
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: Zagreb, Trešnjevka
Posts: 15,990
Likes (Received): 16309

STABILIZACIJA Pripremljena tri alternativna projekta
Ingra očekuje skori kraj refinanciranja


Ingra je putem Zagrebačke burze izvijestila da je uspjela pripremiti tri alternativna projekta refinanciranja i očekuje da bi se jedan od njih realizirao u sljedeća tri mjeseca, nakon čega bi se tvrtka potpuno financijski stabilizirala. Dosad je Ingra kontinuirano uspijevala ispunjavati obveze iz redovnog poslovanja, a dugoročno rješenje i financijska stabilizacija oduljili su se prije svega zbog situacije na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Zbog toga se plan cjelovitog refinanciranja starog duga u nekoliko navrata prilagođavao izmijenjenim uvjetima na tržištu, navodi se u priopćenju.

U kompaniji ističu i da su s Caperom d.o.o. dogovorili nastavak angažmana te tvrtke na restrukturiranju i reorganizaciji Ingre do kraja svibnja 2012., do kada se očekuje završetak tog projekta. U dogovoru s Nadzornim odborom, osnivač Capera Željko Perić od 29. veljače više nije član Ingrine uprave, ali će i dalje kao vanjski savjetnik koordinirati aktivnosti na projektu restrukturiranja i reorganizacije Ingre. Uz suglasnost Nadzornog odbora, Uprava je imenovala Dinka Pejkovića na funkciju prokurista društva. Pejković je dosad bio pomoćnik predsjednika Uprave Ingre za financije i Arenu Zagreb, a i dalje će obavljati tu dužnost zajedno s dužnosti prokurista.Ingra je u sklopu projekta restrukturiranja u proteklih godinu dana unaprijedila ključne poslovne procese, a u završnoj je fazi redefiniranje poslovne strategije i uvođenje nove organizacije, zaključuje se u priopćenju. [Hina]

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?I...B-427113977C85
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 10:29 AM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu