[Slavonija] - Construction update (2010 - 2013)

[Rocky031]

Dobro će to izgledati i lokacija je isto dobra,jedino one dvije kuće su mi šaka u oko.

[Semper Fidelis]

Nove škole, dvorane: Drenje, Donja Motičina

[bee jay]

Jedna osvježena fasada u Ulici Ivana Šveara u Pleternici.



Poslovnica Podravske banke u prizemlju i gradska knjižnica i čitaonica na katu

[Rocky031]

Lijepo izgleda,ali meni Pleternica uopće ne liči na grad

[bee jay]

Originally Posted by Rocky031

Lijepo izgleda,ali meni Pleternica uopće ne liči na grad

To je već druga tema. S jedne strane si u pravu, a s druge, kad pogledamo kakvih još gradovima ima kao Vis, Komiža, Vrlika itd. onda je Pleternica još i dobra.

[Make it so]

Vis ,Komiža pa i Vrlika su urbana mista ..Pleternica je po nekim elementima manje grad od nabrojane trojke .. prošetaj se malo uz pomoć google street view-a po tim gradićima pa češ vidit da su urbaniji od Pleternice

[Rocky031]

ČISTI SE UNUTRAŠNJOST SECESIJSKE ZGRADE
Počela obnova vile Neuschloss iz 1910.



ĐURĐENOVAC - Obnova derutne i zapuštene Vile Neuschloss u parku u Đurđenovcu, koja će se odvijati u fazama, ipak je počela, i to raščišćavanjem unutrašnjosti zgrade. Prema riječima načelnika općine Đurđenovac Hrvoja Topalovića, osim toga što će se očistiti unutrašnji prostor, izvođač radova obavit će i primarno učvršćivanje temelja zgrade. Djelatnici EKO-gradnje jučer su iznosili smeće i stari inventar. Nakon tih radova, počet će sanaciju ugroženog temelja zgrade. Vrijednost radova je 100.000 kuna, a Ministarstvo kulture odobrilo je 70.000 kuna. Preostalih 30.000 kuna za dovršetak ove faze radova, kaže Topalović, osigurat će Općina Đurđenovac.
- Nakon što je izrađena arhitektonska studija te idejni i glavni projekt, u suradnji s Konzervatorskim odjelom iz Osijeka, počela je obnova vile i bit će fazna. Sljedeće godine u potpunosti će biti uređeno i krovište zgrade i na taj način će se zaštititi jedan od najprepoznatljivijih simbola Đurđenovca - kaže Topalović.
Gruba je procjena da će obnova Vile Neuschloss, izgrađene za odmor vlasnika drvoprerađivačke tvornice Karla Neuschlosa, koja mora zadovoljiti konzervatorske uvjete, stajati najmanje oko 2,5 milijuna kuna, a novac će Općina tražiti od EU.
Nakon obnove, u objekt iz 1910. planira se preseliti knjižnica te urediti prostori za zavičajnu muzejsku zbirku.

[Rocky031]

Pakrac

Do srpnja četiri nova proizvodna prostora

Počela izgradnja novog poduzetničkog inkubatora

Do srpnja iduće godine pakračka poduzetnička zona bi trebala biti bogatija za 4 nova proizvodna prostora ukupne veličine 825 četvornih metara s pratećom infrastrukturom. Izgradnja je dio projekta koji osim izgradnje novih poslovnih prostora obuhvaća i edukaciju 25 poduzetnika i šestero uposlenika gradske uprave i PCP vrijednog skoro 7,8 milijuna kuna koji s 75 posto financiraju predpristupni fondovi EU, 12,5 posto Ministarstvo poduzetništva i obrta, te isto toliko Grad Pakrac.

Govoreći u uvodnom dijelu Davor Huška, pakrački gradonačelnik je naglasio da je izgradnja novog poduzetničkog inkubatora logičan nastavak aktivnosti koji Grad Pakrac poduzima od 2000. godine u razvoju poduzetništva, a koji su do sada rezultirali osnivanjem Poduzetničkog centra Pakrac, izgradnjom poduzetničke zone sa starim poduzetničkim inkubatorom, te utemeljenjem poduzetničke zone na jugu grada. Sve to je rezultirao s oko 400 radnih mjesta koliko ih sada ima u poduzetničkoj zoni, što je značajno više od prvobitnog plana, rekao je Huška.

Te aktivnosti i razmišljanja pakračke gradske uprave pohvalio je i Franjo Lucić, gradonačelnik Pleternice i saborski zastupnik koji je naglasio da se i njegova Pleternica povela za pakračkim primjerom, te su pred dovršetkom svoje poduzetničke zone.

Svečani početak izgradnje novog poduzetničkog inkubatora održan je u sklopu redovitog mjesečnog Radnog sastanaka ponedjeljkom, a okupljenim poduzetnicima i ovog puta brojnim gostima i novinarima Ivana Eror Lišnjić je predstavila novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, dok je Veljko Pauš iz Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) prezentirao jamstvene programe za malo i srednje poduzetništvo. Šestero poduzetnika je iskoristilo nazočnost ovih institucija za individualne razgovore oko svojih projekta.

Vida Iličić direktorica Poduzetničkog centra Pakrac predstavila je tri edukativna programa koji će se provoditi paralelno s izgradnjom poduzetničkog inkubatora i financiraju se u sklopu istog projekta.

[Rocky031]

Športsko rekreacijska zona Pakrac



Odsjek za opće poslove i društvene djelatnosti Jedinstvenog upravnog odjela Grada Pakraca, upućuje ovu obavijest svim građanima, udrugama i sportskim klubovima na području grada Pakraca u kojoj navodi da je Grad Pakrac u izradi je prijedloga uređenja „Športsko rekreacijske zone Pakrac“ na području na kojemu već postoji nogometni stadion (NK „Hajduk“), pomoćno nogometno igralište i kuglana. Spomenuti prostor nalazi se između Gradskog stadiona, Opće županijske bolnice, Srednje škole i Vukovarske ulice. Cjelokupni raspoloživi prostor je veličine oko 15 hektara, a na njemu se planira uz sportske sadržaje izgraditi i parkiralište.

Prema Prostornom planu, utvrđenoj mreži športskih objekata, graditi se može: zatvoreni bazen, dvorana, zračna streljana, otvoreni bazen, ostale streljane, kuglana, klizališta, ostale zatvorene građevine, atletika, nogometno, malonogometno, rukometno, odbojkaško i košarkaško igralište, tenis, boćanje, ostali otvoreni tereni (1). No, to ne znači da nam je sve potrebno!

Mjesta ima dovoljno da bi se pokrile potrebe svih naših klubova, odnosno rekreacije građana pri čemu bi nam od velike koristi bio i vaš prijedlog, iskaz potrebe, viđenje budućnosti.

Pozivamo Vas, da svoje prijedloge i potrebe za koje smatrate da mogu biti zadovoljene uređenjem predmetnog zemljišta, dostavite u ured (br. 129) osobno ili putem pošte: Grad Pakrac, Trg bana Josipa Jelačića 18, 34 550 Pakrac, do 01.12.2012. godine.

[Rocky031]

Virovitica

Virovitica grad budućnosti – čak 7 novih investitora stiže u virovitičke poduzetničke zone



Na sjednici Kolegija gradonačelnika razmotrena je Odluka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju građevinskih parcela (zemljišta) i objekta u poduzetničkim zonama grada Virovitice.

Kako je o raspisivanju javnog natječaja rekao pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj grada Virovitice Matija Mustač pisma namjere poslalo je sedam investitora. Šest investitora namjerava u virovitičkim poduzetničkim zonama pokrenuti proizvodnju dok je jedan poduzetnik zainteresiran za otvaranje skladišta. Na taj način broj novih investitora popeo se je na 36 koji namjeravaju realizirati 39 projekata.

Gradonačelnik Ivica Kirin uz naglasak na činjenicu da je glavni interes grada poticati proizvodnju jer stvara nove vrijednosti ustvrdio je da je Virovitica trenutno poduzetnička oaza u Hrvatskoj. Povukao je i paralelu sa gradom Zabokom koji se često navodi kao najbolji primjer gospodarskog razvitka podsjetivši da je u Virovitici 2003. godine nije zatekao gotovo ništa dok je u Zaboku već 1997. godine otvorena prva poduzetnička zona.

- Kada sam došao na mjesto gradonačelnika Virovitice 2003. godine u Zaboku je već gotovo 170 ha bilo spremno za gospodarstvenike. Od tada do danas uspjeli smo otvoriti 6 poduzetničkih zona u kojima je zaposleno oko 600 ljudi , a kontinuiranim radom stvorili odličnu poduzetničku klimu koja je stvorila veliku zainteresiranost poduzetnika te će realizacija novih projekata u skoroj budućnosti rezultirati otvaranjem 500 novih radnih mjesta.

[Rocky031]

U PALAČI SRIJEM POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU
Projekti vrijedni 15 milijuna eura



VUKOVAR – U palači Srijem u Vukovaru jučer su potpisani ugovori o sufinanciranju u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU 2012. godine – potprogram II “Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima”. Potpise na ugovore o sufinanciranju pripreme projektne dokumentacije stavili su, s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), čelnici gradova Ilok i Otok te općina Drenovci, Nuštar, Nijemci, Gunja, Tovarnik, Andrijaševci, Stari Jankovci i Stari Mikanovci, a Općina Ivankovo ugovor je već potpisala zbog postupka javne nabave.
Kako je istaknuto, Ministarstvo je odobrilo sredstva za sufinanciranje pripreme projektne dokumentacije za svih 11 prijavljenih projekata iz Vukovarsko-srijemske županije, u traženom iznosu od gotovo 2,4 milijuna kuna, što je za oko milijun kuna više od početno predviđenih sredstava za krajnji istok (1,4 milijuna kuna). Tim sredstvima bit će financirana priprema projektne dokumentacije za prijavu projekata za financiranje iz EU fondova ukupne vrijednosti veće od 15 milijuna eura.

[kronher]

Najavljuje se gradnja jedne veće i važnije ulice u Našicama. Nosit će naziv Ulica grada Vukovara i to će bit poslovno stambena zona.

Još se ne zna točna trasa ali ovako nekako bi trebalo izgledati.



1. raskrižje


2. raskrižje

[kronher]

U Našicama je održana sjednica Gradskog vijeća. S 12 glasova vijećnika ZA i 5 suzdržanih prihvaćen je proračun grada Našica za 2013. godinu koji u prihodima i rashodima iznosi 47.790.000 kuna.

Na pitanje vijećnika Zvonka Ibriksa (HDSSB) otkud takav optimizam za tako visoke iznose u projekcijama, gradonačelnik Krešimir Žagar je odgovorio kako se očekuju sredstva iz EU fondova za izgradnju Centra za kulturu i Doma za starije i nemoćne osobe.



Ostatak na
http://nasice.org/novosti/grad/grad-...u-fondova-2212

[Rocky031]

Originally Posted by kronher

Najavljuje se gradnja jedne veće i važnije ulice u Našicama. Nosit će naziv Ulica grada Vukovara i to će bit poslovno stambena zona.

Ovo je super

[Rocky031]

DVA VELIKA PROJEKTA U BELIŠĆU
Gradit će 3,2 kilometra novih biciklističkih staza

Sve to značajno se odrazilo i na belišćanski proračun za 2013. godinu

BELIŠĆE - U okviru IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska 2007.-2013. odobreno je financiranje 39 projekata ukupne vrijednosti 20,7 milijuna eura, a veliki uspjeh u tom programu ostvario je Grad Belišće, koji je partner u dva projekta čija je vrijednost 582.248,27 eura. Zahvaljujući tim projektima, Belišće već iduće godine kreće u gradnju novih biciklističkih staza i realizaciju drugih projekata, a sve to značajno se odrazilo i na belišćanski proračun za 2013. godinu, koji je izglasan u visini od 38 milijuna kuna na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.
- “Biciklom putem kultura od Harkanja do Belišća”, naziv je projekta u kojem je Belišće partner s nositeljem projekta Harkanjem. Ukupna vrijednost projekta je 577.227,90 eura od čega je za projektne aktivnosti Belišća odobreno 203.918,27 eura. Sredstva su odobrena za izgradnju 1.000 metara biciklističke staze koja će prolaziti ulicama Borik i Matije Gupca. Dio je to biciklističke staze koja će povezivati Belišće s Gatom, a osim izgradnje staze, provest će se i aktivnosti kao što su tečaj mađarskog jezika, s naglaskom na pojmove iz biciklizma, te radionice slikanja krajolika i pravljenja pekmeza kako bi prekogranične partnere upoznali s našim tradicionalnim receptima i običajima.
Projekt “Prekogranična suradnja u stvaranju biciklističke infrastrukture u području Dunava i Drave (BICBC)” ukupne je vrijednosti 1.675.000 eura, gdje je nositelj Mohač, a Belišće partner zajedno s Belim Manastirom, Hrvatskim vodama i Osječko-baranjskom županijom, obuhvaća izgradnju 2.200 metara biciklističke staze od belišćanskog mosta do spomenika pripadnicima 107. brigade HV u Baranji te 58 stupova javne rasvjete uz stazu. Ovim projektom postavit će se i edukacijska staza na jezeru Jugovača te kućice i oprema za promatranje ptica. Za ovaj projekt Belišću je odobreno 378.330 eura. U ime Grada Belišća, Partnerske sporazume u mađarskom Harkanyu i Mohaču potpisao je gradonačelnik Belišća, Zvonko Borić, koji je između ostalog s ostalim partnerima dogovorio sve detalje i uvjete pod kojima će navedene projektne aktivnosti biti provođene.

[Kanalnik]

Babina Greda - obnovljen Dom kulture
vrijednost radova - 750.000,00 kn
fond za energetsku učinkovitost, općina Babina Greda








babinagreda.net

[Kanalnik]

ŽUPANJA – Za tvornicu Same Deutz Fahr Žetelice u Županji 2012. bila je vrlo uspješna. Unatoč krizi, nastavljen je pozitivan trend poslovanja i povećanja proizvodnje kombajna, a ostvaren je i najbolji poslovni rezultat otkako je prije sedam godina talijanska korporacija SDF preuzela tadašnju tvornicu poljoprivrednih strojeva i uređaja “Đuro Đaković”. Županjski su kombajni postali poznati diljem Europe jer čak 95 posto proizvodnje završava u izvozu, a žanju polja čak u Egiptu i Iraku. Unatoč teškim uvjetima poslovanja i svjetskoj ekonomskoj krizi, koja posljednjih godina nije zaobišla ni proizvođače poljoprivrednih strojeva, tvornica nije smanjivala broj radnika. Povećana je interna proizvodnja, investirano u nove proizvode i razvoj nove tehnologije.

- I 2013. će, prema najavama, biti teška, ali unatoč tome planiramo povećati proizvodnju za 10 posto i proizvesti 370 kombajna. U navedene brojke smo sigurni jer jedino nas investicije u tehnologije proizvoda i proizvodnje mogu održati konkurentnima na vrlo zahtjevnom tržištu - ustvrdio je tehnički direktor Damir Kobaš.

Najveći dio kombajna iz ovogodišnje proizvodnje završit će u Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Italiji, a u Same Deutz Fahr Žetelicama planiraju povećati prodaju i na ruskom tržištu. Konkurencija je sve jača i mnogi u osvajanje tržišta idu smanjenjem prodajne cijene kombajna, no u županjskoj tvornici o tome ne razmišljaju. Uštede ostvaruju na drugim područjima i nastoje maksimalno smanjiti troškove proizvodnje.

Ambiciozan poslovni plan za 2013. znači i upošljavanje dodatnog broja radnika. Od ponedjeljka, 7. siječnja, u tvornici se počinje raditi punom parom, a uz stalne radnike angažirano je i 110 sezonaca, koji će do početka srpnja, odnosno sezone žetve i vršidbe, imati siguran posao i redovitu plaću. Tim su potezom Same Deutz Fahr Žetelice dale velik doprinos ublažavanju crne slike rekordne nezaposlenosti na županjskom području.

- Zamolbi je pristiglo puno više negoli je potreba, ali problem je pronaći kvalificirane radnike koji imaju iskustva na poslovima strojne obrade, zavarivanja, lakiranja i mehanike poljoprivrednih strojeva. Zbog toga uglavnom primamo radnike koji su kod nas već stekli određeno iskustvo na tim poslovima. U naše radnike dosta ulažemo što se tiče obuke i školovanja, primjerice, većina zavarivača je certificirana - pojašnjava Kobaš. Marija Lešić Omerović, Glas Slavonije

[Rocky031]

PROJEKT VRIJEDAN ČETIRI MILIJUNA EURA
Slovaci u Gunji grade bioenerganu

U bioenergani trebalo bi biti otvoreno desetak radnih mjesta

GUNJA – Sljedeći bi mjesec u Gunji trebala početi gradnja bioenergane u koju će slovački investitor uložiti više od 30 milijuna kuna. Radovi će trajati prema predviđanjima šest mjeseci i najkasnije do jeseni trebala bi biti u funkciji.
Naime, prije dvije godine Općina Gunja ambiciozno je krenula u projekt gradnje bioenergane s tvrtkom Ekosustav iz Vukovara. Osnovano je trgovačko društvo Energana Gunja d.o.o. i za direktoricu je imenovana Brigita Potocki iz Gunje. Energana, kapaciteta jednog megavata, električnu energiju proizvodila bi iz biomase, ostataka hrane i stajskog gnojiva, a sva proizvedena količina prodavala bi se HEP-u. Osiguranje sirovine ne bi bio problem, jer Gunja raspolaže sa stotinjak hektara površina nekadašnje stare ciglane, 140 kilometara kanalske mreže trećeg i četvrtog reda, a nije zanemariv ni broj OPG-ova koji se bave stočarstvom i koji su zainteresirani za prodaju stajskog gnojiva. Drugim riječima, od projekta bi, smatrali su u Općini, cijelo selo imalo koristi. Krenulo se u sređivanje papirologije, ishođene su lokacijska i građevinska dozvola, a onda se u svibnju prošle godine na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća iznenada našao prijedlog odluke o prodaji općinskog udjela u projektu gradnje bioenergane. Na adresu Općine Gunja stigla je ponuda tvrtke iz Zagreba zainteresirane za kupnju udjela i nastavak gradnje bioenergane i staklenika. To je uznemirilo pojedine vijećnike i izazvalo burnu raspravu. Općinski pročelnik Marijan Vareševac kategorički je tada odbacio insinuacije o bilo kakvim igrama, ustvrdivši da je stvar jasna - Općina nema četiri milijuna eura za gradnju bioenergane, a vrijeme odmiče. Na temelju pristiglog pisma namjere, odlučeno je da se raspiše javni natječaj i bioenergana ponudi zainteresiranim investitorima. Izabrana je tvrtka iz Slovačke s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora koja je ponudila najbolje uvjete. Kupoprodajni ugovor je sklopljen i Općina je započeti projekt gradnje bioenergane, odnosno tvrtku „Energana Gunja“ d.o.o. i pripadajuće zemljište u industrijskoj zoni prodala slovačkom investitoru za više od pola milijuna kuna. Iako se i u susjednim općinama već dulje vrijeme najavljuju slični projekti, sve je, kako doznajemo, još uvijek u fazi sređivanja papirologije i bioenergana u Gunji bit će prva takve vrste na području Cvelferije.
- To nam svakako ide u prilog, jer ovo nije veliko područje i bitno je na vrijeme osigurati dovoljne količine biomase potrebne za proizvodnju energije - poručuju Gunjanci. U bioenergani trebalo bi biti otvoreno desetak radnih mjesta, a bit će angažiran i velik broj kooperanata, što će za gunjansko područje mnogo značiti.

[Rocky031]

INVESTICIJE U OPĆINI CERNA
U novu infrastrukturu i za uređenje naselja uloženo je više od pedeset milijuna kn

CERNA – Općina Cerna postala je mjesto ugodnog življenja, a samo je u protekle četiri godine u izgradnju komunalne infrastrukture i uređenje mjesta uloženo više od 50 milijuna kuna. Najznačajnija investicija s kojom se može pohvaliti samo mali broj općina, ali i gradova, jest pročistač otpadnih voda u čiju je gradnju uloženo čak 22 milijuna kuna. Pri kraju je i završetak V. faze gradnje kanalizacijske mreže, vrijedne 3,5 milijuna kuna. Više od 15 milijuna kuna uloženo je u rekonstrukciju i gradnju cesta. Milijun kuna uloženo je u uređenje kanalske mreže sa stazama za šetnju i rekreaciju. Nisu zapostavljene ni brojne udruge koje djeluju na području općine. Uređeni su vatrogasni, ribički i lovački dom, izgrađeni sportski tereni i tribine u sportskoj dvorani, postavljena dječja igrališta. S pola milijuna kuna Općina je pomogla organizaciju sportskih i kulturnih programa i organizaciju radionica u Cerni i Šiškovcima, a 250 tisuća kuna izdvojeno je za psihosocijalnu skrb, za poboljšanje kvalitete življenja socijalno ugroženih skupina i pomoć za uzdržavanje i njegu u kući.
Mnogo pozornosti, potvrdio nam je načelnik Goran Begović, pridaje se i zaštiti prirodnih bogatstava i 300 tisuća kuna uloženo je u uređenje okoliša, sadnice uz vodotoke i organizirano sakupljanje otpada. Uređena je mrtvačnica i kupljeno zemljište za proširenje groblja. Izrađena je i projektna dokumentacija za izgradnju infrastrukture u poduzetničkoj zoni Zagrađe, a u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole za gradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz biomase (projekt vrijedan 35 milijuna kuna).

[Rocky031]

ČETIRI PARCELE U NAŠIČKOJ INDUSTRIJSKOJ ZONI KUPILA TVRTKA IZ SESVETA
Gradit će pogon za servisiranje komunalne opreme



NAŠICE - Osim privatne farmaceutske tvrtke Apipharme iz Zagreba, koja je u srpnju prošle godine otvorila proizvodni pogon za proizvodnju malih i velikih serija visokokvalitetnih prirodnih proizvoda i prirodnih lijekova, te domaćeg investitora, tvrtke Građevinar koji dovršava svoju investiciju, u Industrijskoj zoni u Našicama, odlučila je ulagati i tvrtka Gradatin iz Sesveta, jedna od vodećih tvrtki na hrvatskom tržištu komunalne opreme.
Tvrtka je kupila od Grada Našica četiri parcele, ukupne površine 5.755 četvornih metara po cijeni od 331.141 kunu. Inače, prodaju građevinskog zemljišta i sklapanje kupoprodajnog ugovora nedavno je odobrilo i Gradsko vijeće Našica. Vijećnici su izrazili zadovoljstvo, naglasivši kako je ovom kupoprodajom nekretnina omogućena nova perspektiva za Industrijsku zonu.
Tvrtka iz Sesveta će sagraditi pogon namijenjen za servisiranje i skladištenje svojih proizvoda. Gradatin uvozi i distribuira komunalnu opremu te specijalne strojeve i vozila za prikupljanje i odvoz smeća. Nije poznato kada će početi gradnju pogona, ali u Gradu vjeruju da će brzo započeti investiciju i da će se ona ostvarivati zacrtanom dinamikom. Novi pogon omogućit će i nova zapošljavanja.