[Kvarnerski otoci (Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag)] - Construction update (2009 - 2013)

[gorgoroth]

i ZTC ima naše ime

[zvonko]

Zašto Takva Cigla

[nyl]

Originally Posted by gorgoroth

i ZTC ima naše ime

istina hrv kratica

[-Tom-]

Originally Posted by nyl

MALL!!

that started it all


to i meni ide na živce...al opet, nekad su i domaća imena ili slogani krajnje suspektabilni npr. .... "zapad je uvijek zapad"

[misipile]

jucer sam napravio djir po Dalmaciji, svako selo ima "shopping center" i "mall" neke vrste. Boze moj kakva zdanja i imena

[-Tom-]

Originally Posted by misipile

jucer sam napravio djir po Dalmaciji, svako selo ima "shopping center" i "mall" neke vrste. Boze moj kakva zdanja i imena

Ha čuj, to ti je democracy za koju smo se svi fightali, sad je svima better, imamo lijepo job, auto, idemo na vacation po summeru i tako...life ne može bit beautifulniji trenutno

[misipile]

svaka cast majstore

[gorgoroth]

i super nam je

[apsyrt]

Originally Posted by -Tom-

Ha čuj, to ti je democracy za koju smo se svi fightali, sad je svima better, imamo lijepo job, auto, idemo na vacation po summeru i tako...life ne može bit beautifulniji trenutno

Legendo!

[gorgoroth]

»Zeleno svjetlo« izgradnji Plodina u Cresu

CRES » Trgovački lanac Plodine, iskazao je interes za izgradnju trgovačog centra u Cresu, a Odbor za prostorno planiranje dao je zeleno svijetlo izmjenama Urbanističkog plana uređenja, kako bi se predvidjela lokacija za tu namjenu. Radi se o predjelu koje graniči sa poslovnom zonom Volnik i nalazi se na raskrižju državne ceste D-100 i županijske ceste koja vodi prema hotelu Kimen, kampu Kovačine i naselju Gavza. Na tom mjestu plan predviđa izgradnju benzinske postaje, a sada se predlaže osim tog sadržaja predvidjeti i trgovački centar. Prijedlog da se krene s procedurom izmjena i dopuna UPU-a Cres s tim ciljem, ovaj bi se mjesec trebao naći pred gradskim vijećnicima. (I. C. M.)

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863K

[misipile]

napokon neki normalan ducan u cijelom arhipelagu. Konzum i Lidl ne volim, a ostalo niti ne postoji (ok, svaka cast Cresanki i svemu, al to su lokalne butige s blast to the past ponudom).

[gorgoroth]

CRES REKONSTRUKCIJA CESTE D-100

Kreću radovi na dionici Vodice-Cres-Batajna



CRES » Danas bi trebali započeti radovi na rekonstrukciji državne ceste D-100 na jedanaest kilometara dugačkoj dionici Vodice/Cres/Batajna odnosno, do skretanja s glavne ceste za Valun. Radove vrijedne 49,8 milijuna kuna bez PDV-a, izvodit će GP Krk, a u cijelosti bi trebali biti završeni u roku 18 mjeseci, doznajemo u od Tamare Pajić iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatskih cesta.
Na ovu vijest cijelo cresko-lošinjsko otočje čeka s velikim nestrpljenjem jer je državna cesta od Porozine do Velog Lošinja u dužini gotovo 90 kilometara još uvijek na pojedinim dijelovima u katastrofalnom stanju, iako je njena rekonstrukcija započela još 2001. godine. Do sada je rekonstruirana u oko dvije trećine, a upravo su ovih 11 kilometara koji sada kreću u rekonstrukciju jedna od kritičnijih dionica, budući je cesta uska, i na toj dionici izrazito zavojita, pa je mimoilaženje naročito većih vozila prilično otežano. (I.C.M.)

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863I

[gorgoroth]

NOVI KONCESIONAR ODLUKA AGENCIJE ZA LINIJSKI POMORSKI PROMET

Kapetan Luka istisnuo Jadrolinijinu Dubravku

Na liniji Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka iduće godine zaplovit će »Krila Carbo«, najveći putnički katamaran na svijetu u vlasništvu tvrtke »Kapetan Luka« iz Krila Jesenica




CRES/LOŠINJ » Ukoliko Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave potvrdi izbor tvrtke U.T.O. Kapetan Luka iz Krila Jesenica za koncesionara na brzobrodskoj liniji koja cresko lošinjsko otočje povezuje s Rijekom, umjesto Jadrolinijine »Dubravke« s početkom 2013. godine na toj će liniji ploviti najveći putnički katamaran na svijetu, izgrađen od karbonskih vlakana, »Krila Carbo«.
Naime, na natječaj Agencije za obalni linijski pomorski promet za dobivanje koncesije na liniji 9308 Mali Lošinj-Ilovik-Susak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka javila su se tri brodara – Jadrolinija, splitska Linijska nacionalna plovidba d.d. te U.T.O. Kapetan Luka iz Krila Jesenica. Stručno povjerenstvo je kao najpovoljnijeg ponuditelja izabralo Kapetana Luku, koji je za ovu liniju kandidirao »Krila Carbon«, katamaran izgrađen ove godine u norveškom brodogradilištu »Brodrene Aa«, može primiti 351 putnika, dugačak je 40,5 metara, širok 10,7 metara, a težak 90 tona. Gaz mu je 1,5 metara, postiže brzinu od 30 čvorova, a pokreću ga dva MTU-ova stroja s fiksnim propelerima od ukupno 2880 kilovata.
Ovaj katamaran ima manji val pa može postići veću brzinu u lukama, stoga pitamo kapetana Luku Tomića može li se očekivati skraćivanje trajanja putovanja, budući da je zbog prilagodbi s EU standardima brzobrodske linija koja povezuje cresko lošinjsko otočje postala sporovozna, a on kaže kako će se tražiti dozvola o povećanju brzine u luci, ali hoće li biti i odobreno, tek treba vidjeti.
Ugovori s novim koncesionarom, sukladno amandmanima na Direktivu Europske unije, vrijedit će do 31. prosinca 2016. godine, nakon čega će na natječaju moći sudjelovati brodari iz cijele Europske unije.
U.T.O. Kapetan Luka iz Krila Jesenica brodarska je tvrtka s dugom tradicijom, a plovi na državnim brzobrodskim kao i na izletničkim linijama. Uz najnoviji Krila Carbo, u floti još imaju Krilo Jet, Krilo i DSC Mala Lara.
Tvrtka je osnovana krajem 1889. godine, poslovala je s malim teretnim brodovima i kao takva egzistirala je do 1979. godine. S turističkim brodovima počinje poslovati 1979. godine, a tri godine kasnije potpuno prestaje poslovanje s teretnim brodovima i ori00000jentiraju se isključivo na turističke, a s dnevnih aktivnosti prebacuje se na kružna putovanja. Jedrenjak »M/Y Kapetan Luka« tvrtka gradi 1990. godine, a od 2000./2001. kupuju prvi katamaran da bi 2003. godine u tvrtci došlo do razdvajanja poslovanja na dva dijela, operatora kružnih putovanja i operatora brzim brodovima i kao takva sada posluje.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863C

[misipile]

covjek se ponada da taj katamaran moze ic brze do 30 cv, ali nista. Znaci +/- koja minuta, ali to je to. Da se brze dolazi iz Losinja do Rijeke, siguran sam da bi vise ljudi zeljelo i zivjeti tamo.

[gorgoroth]

Projekt Santa Marina: Tomo Horvatinčić će milijun kvadrata poljoprivrednog zemljišta na Krku prenamijeniti u građevinsko

Ministar turizma već je poslao pisani iskaz podrške Horvatinčićevom projektu izgradnje turističkih objekata (hoteli, apartmanske vile, sportski tereni i marina), a i Županija planira promijeniti prostorni plan u njegovu korist

KRK - Da nitko, pa ni zagrebački poduzetnik Tomo Horvatinčić nema desetke milijuna kuna za bacanje, odnosno novac koji bi u takvim razmjerima naslijepo uložio u kupnju beskorisne negrađevinske otočne makije, potvrđuju aktualna događanja u postupcima donošenja novog Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

Naime, nakon što je Santa Marina – tvrtka kći Hoto Grupe u vlasništvu domaćeg građevinskog tajkuna proteklih godina nemilice kupovala negrađevinsko, odnosno poljoprivredno zemljište u priobalnom dijelu Grada Krka, na području između trajektne luke Valbiska i obližnjeg naselja Pinezići, sad se polako ali sigurno investitorski kamen počeo kotrljati u smjeru prenamjene te zone u, objektivno gledano, višestruko vrednije turističko zemljište. U kupnju više od milijun do sad negrađevinskih kvadrata (koje je Horvatinčić plaćao po cijeni od svega 8 eura po četvornom metru) Hoto Grupa je, kako nam je svojevremeno potvrdio jedan od članova Uprave te kompanije, investirala više desetaka milijuna kuna, vjerujući kako će ulaganja tolikog intenziteta biti dovoljan razlog za prenamjenu tog područja u zonu izgradnje turističkih objekata, ponajprije luksuznih hotela, desetaka apartmanskih vila, ali i niza popratnih sadržaja poput sportskih i golf terena te marine.
Gradsko vijeće

Da se iza Horvatinčićevog megaprojekta (koji je već u tijeku kupnje zemlje u dobroj mjeri podijelio otočnu javnost) sad, zapravo očekivano, polako ali sigurno počinju »slagati« iskazi institucionalne podrške tom investicijskom projektu, potvrđuju činjenice koje smo doznali na ovotjednoj, vrlo zanimljivoj i na neki način indikativnoj sjednici krčkog Gradskog vijeća na kojoj su vijećnici glavninu vremena proveli upravo razmatrajući nove momente priče oko Horvatinčićeva turističkog naselja.

Naime, u tijeku postupka izrade novog PPU PGŽ-a na adresu izrađivača plana, Županijskog zavoda za prostorno planiranje, iz zagrebačke Santa Marine stigli su prijedlozi uvrštenja te 45-hektarske zone u obuhvat novog izdvojenog područja ugostiteljsko-turističke namjene, ali i planskog uvrštenja susjednog, također planiranog 72-hektarskog golf-igrališta.

Iako izrađivači plana, sukladno gradskom vijeću predstavljenim materijalima nisu prihvatili Horvatinčićev prijedlog pravdajući se izostankom inicijative Grada za promjenom rasporeda turističkih zona na krčkom području, odnosno stavom da se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nove zone mogu otvarati samo ukoliko su postojeće zone »konzumirane« u udjelu od najmanje 80 posto ili pak kompenzacijom s ukidanjem neke od u Planu već postojećih zona. Ovih se dana u Županiji očito dogodilo nešto što mogućnost realizacije Horvatinčićevih planova stavlja u vrlo realne, čak izvjesne okvire.
Dopis Veljka Ostojića

Naime, unatoč tome što se Grad Krk u ranijim fazama upoznavanja s planovima Hoto Grupe zaključcima Gradskog poglavarstva i Vijeća načelno pozitivno očitovao na projektne vizije zagrebačkih građevinara, Gradska uprava u postupku donošenja županijskog Plana ipak nije inicirala uvrštenje te zone u područja namijenjena turističkoj izgradnji, a još manje predložila izbacivanje neke druge, već postojeće zone iz Plana čime bi se otvorio prostor za realizaciju projekta Santa Marine. Ipak, Hoto Grupa je 28. kolovoza dobila pisani iskaz podrške svome krčkom projektu od aktualnog ministra turizma Veljka Ostojića koji je dopisom koji nam je jučer predočio gradonačelnik Darijo Vasilić, otvoreno podržao taj visokokvalitetni turistički projekt.
Jednako tako, doznajemo iz prve ruke, upravo ovih dana do predstavnika Grada – gradonačelnika Darija Vasilića (PGS) i njegova zamjenika Čedomira Milera (SDP) stižu signali iz Županije kojima se gradskoj upravi sugerira ponovno razmatranje mogućnosti otvranja nove turističke zone na Horvatinčićevu zemljištu, iste one oko koje predstavnici izvršne vlasti Grada Krka već neko vrijeme ne žele zauzeti stav ni za, ni protiv.

Da je Horvatinčić u međuvremenu uspio »obraditi« državne i županijske instance potvrđuju i riječi krčkoga gradonačelnika i njegova zamjenika, kako Županija, navodno prepoznajući potencijal i pozitivne razvojne mogućnosti tog projekta, sad više ne isključuje mogućnost da se novim županijskim planom bitno povećaju ukupne površine gradskih turističkih zona pridodavanjem Horvatinčićeve Santa Marine. Inicijativa te vrste izazvala je podijeljene reakcije vijećnika koji su, raspravljajući o oblikovanju službenog odgovora Grada na takve impulse iz županije, na koncu prihvatili mišljenje na Prijedlog županijskog PPU-a u kojemu se konačna odluku o tom pitanju diplomatski prepušta regionalnoj vlasti.
Vrući krumpir

– Za sve neizgrađene turističko-ugostiteljske zone izvan naselja preuzete iz ranijih razdoblja (Glavotok, Torkul i Politin) kao i novopredložene zone (Santa Marina i Strigar) ocjenjujemo potrebnim zadržati dosadašnje ukupne kapacitete, odnosno broj ondje planiranih tursitičkih postelja, kao i ukupne površine svih zona iz županijskog plana koji je na snazi, s uvjerenjem da će stručni tim Zavoda za prostorno planiranje PGŽ-a, a na temelju izrađenih studija i stručnih ekspertiza u pripremi donošenja Plana, najbolje ocjeniti ekonomske, sociološke, ekološke, prostorne i i druge potencijale svake od lokacija, uz ograničenje zadržavanja postojećih ukupnih površina i kapaciteta, stoji u prihvaćenom, ne baš pretjerano principijelnom zaključku koji će u ime Gradskog vijeća biti upućen Županiji.
Drugim riječima, Krčani su »vrući krumpir« odluke o budućnosti Horvatinčićeve turističke zone (koja sukladno važećem prijedlogu novog PPU-a PGŽ-a još uvijek to nije) kao i moguće nepopularnu odluku o tome koju od postojećih turističkih zona smanjiti ili izbaciti – pilatovski prepustili Županiji. Odluče li sad nadležna županijska tijela uistinu podržati Horvatinčićeva htijenja, ali i uvjete Grada (da se ne povećava ukupna površina kao i kumulativni prihvatni kapacitet krčkih turističkih zona), županija će morati bitno kresati neke od postojećih zona.


Tjeraju investitore

Baš kako su primijetili PGS-ovac Josip Mrakovčić, predsjednik vijeća Josip Staničić (HSLS) i narodnjak Franjo Volarić, u postojećim zonama do danas se ništa nije dogodilo ponajprije stoga što njihovi vlasnici, držeći nerealno visoke cijene kvadarta (od 150 do 200 eura) zapravo tjeraju investitore. Oni su, kao i većina vijećnika, izrazili slaganje s predloženim mišljenjem odnosno stavom da se odluka o tome što otvoriti, a što unutar današnjih turističkih gabarita zatvoriti, prepusti županiji. Nezavisna vijećnica Svjetlana Volarić svoje je kolege ipak upozorila da veliki projekt poput Santa Marine (u sklopu kojeg Horvatinčić kani izgraditi više od 4 tisuće novih postelja) nedvojbeno strateški utječe na turističku, gospodarsku, infrastrukturnu, prometnu ali i sociološku sliku Krka te kako u donošenju tako krupnih odluka treba pametno odvagnuti sve pozitivne, ali i nedvojbeno postojeće negativne efekte koje će zahvat donijeti.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Regij...-u-gradevinsko

[gorgoroth]

Cesta s 387 zakrpa bit će sanirana do travnja 2014.

Prva faza obuhvaća radove na dionici Loznati – Batajna, što će trajati do travnja 2013. U proljeće počinje rekonstrukcija ceste Loznati – Cres, a potom i uz naselje Cres te na kraju ceste od Cresa do Vodica




CRES/LOŠINJ » Na cresko-lošinjskoj magistrali koja se u dužini gotovo 90 kilometara proteže od Porozine na sjeveru Cresa, do Velog Lošinja na jugu, a koja je u Primorsko-goranskoj županiji godinama jedna od najlošijih prometnica, ali se unatoč tome najsporije rekonstruira, u tijeku su dugoočekivani radovi na dionici Vodice – Batajna, u dužini 11 kilometara. Vrijednost investicije je 49,8 milijuna kuna, a izvodi ih GP Krk koji je uz GP Mikić posljednjih deset godina stalni izvođač na ovoj državnoj prometnici jer je do sada radove na rekonstrukciji ceste izvodila jedna od ove dvije građevinske firme s otoka Krka.

Vožnja 20 km/h

Dionica Vodice – Batajna, uz zonu na sjevernom dijelu otoka Tramuntani, jedna je od najlošijih jer je uska, zavojita, nepregledna, oštećena.
Koliko otočani teško podnose takvo stanje prometne žile kucavice, koja je još uvijek u velikom dijelu u infarktnom stanju, najbolje oslikava podatak koji je prije nekog vremena u creskom Gradskom vijeću prezentirao njegov predsjednik Marčelo Damijanjević. On je, naime, uredno pobrojio rupe i zakrpe, kao i prometna ograničenja te izvijestio da na samo 11 kilometara dugačkoj dionici Vodice – Batajna, iako se radi o magistralnoj cesti pa bi dozvoljena brzina trebala biti 80 km/h, postoji čak sedam ograničenja brzine na 40 km, jedno na 50, jedno na 30 i jedno na 20 km, a o stanju asfalta govori podatak da je »zakrpan« na čak 387 mjesta! Na radost otočana, ali i brojnih gostiju, takvo stanje i ovi poražavajući podaci trebali bi zauvijek otići u povijest, jer se završetak rekonstrukcije na ovih »samajama« jedanaest kilometara planira u travnju 2014. godine.

Radit će se i zimi

Po informacijama iz Hrvatskih cesta, koje su investitori, prva faza obuhvaća radove na tri kilometra prometnice na dionici Loznati – Batajna, a planiraju se završiti do travnja 2013. godine i za taj dio ceste imovinskopravni odnosi su u cijelosti rješeni. Sada su u tijeku radovi na sanaciji serpentine prije Krčine, gdje je ograničenje na 20 km/h, a po ispravljanju krivine bit će dozvoljena brzina 50 km/h. Prekid radova u zimskom razdoblju se ne planira, osim u slučajevima kada vremenski uvjeti ne budu dopuštali obavljanje radova.
Paralelno sa završetkom radova prve faze, u proljeće iduće godine počet će se raditi na rekonstrukciji dijela ceste Loznati – Cres u dužini 3 kilometra, što se planira završiti do početka turističke sezone. Radovi na dijelu uz naselje Cres u dužini 1,7 kilometara započet će na ljeto, po završetku prethodno navedene dionice, budući da neće ometati promet tijekom sezone jer se u tom dijelu cesta izmješta 350 metara zapadno u odnosu na sadašnju trasu. Ovaj dio planira se završiti do travnja 2014. godine, kada bi trebala biti gotova i rekonstrukcija ceste od Cresa do Vodica u dužini 3,5 kilometara, a na toj dionici radovi će početi po završetku turističke sezone 2013. godine.

Bez vidikovaca

Inače, ovaj dio ceste prolazi vrlo lijepim dijelovima otoka i s prometnice se pružaju prekrasni pogledi prema gradu Cresu, sve do Istre, ali izgradnja vidikovaca nije predviđena, kao ni poseban dio za bicikliste, o čemu se jedno vrijeme govorilo, ali cesta će u odnosu na sadašnju biti prava mala autocesta jer se sa sadašnjih preuskih pet metara širine gdje nije ni označena srednja crta, širi na standardom propisanih 6,60 metara.
Nedavno je GP Mikić završio rekonstrukciju ceste na dijelu kod Osora, vrijednost radova bila je deset milijuna kuna, a u sklopu ove investicije izgrađen je i kružni tok pred Osorom.
O tome kojom će dinamikom ići daljnji radovi na rekonstrukciji ceste, za sada iz Hrvatskih cesta nema informacija. Za dovesti u normalu ostao je dio od Porozine do skretanja za Beli, koji je u tragičnom stanju, pa dio kod Predošćice, potom od Osora do Nerezina, kao i od Malog do Velog Lošinja.

Priča stara dva desetljeća

Cesta je izgrađena krajem šezdesetih godina, nikada nije dobila uporabnu dozvolu, a o nužno potrebnoj rekonstrukciji govori se dva desetljeća, da bi konačno započela u studenom 2002. godine, a u 2003. godini bilo je obnovljeno 25 kilometara na nekoliko dionica i to Beli – Predošćica, Belej – Ustrine i nekoliko kilometara kod Porozine. Potom se na početak novih radova čekalo dvije godine da bi 2005./2006. godine bilo obnovljeno 12 kilometara na dionici od raskrižja za Valun i raskrižja za Martinšćicu, u sklopu koje je izgrađena i zaobilaznica Vranskog jezera. Godine 2007. odrađeno je pet kilometara ceste Sveti Jakov – Ćunski, a dvije godine nakon toga, u promet je stavljena zaobilaznica Nerezina u sklopu koje je izgrađen i jedini vijadukt na otočju. U ožujku 2010. bili su završeni radovi na obnovi pet kilometara ceste kod Beleja. Dionica kod Osora u dužini 2,7 kilometara upravo je završena, a 11 kilometara dionice Batajna – Vodice, kako smo već naveli, trebala bi biti okončana u travnju 2014. godine. Hoće li do tada na preostalim dijelovima krenuti radovi, nema informacija, iako smo i to pitali u Hrvatskim cestama.

Turisti po »makadamu«

Žalosno je da dinamika davno obećane rekonstrukcije ide ovako sporo, posebno što se na cresko-lošinjskom otočju ostvari gotovo tri milijuna noćenja, a ovo otočje čini i značajan udio u ukupno ostvarenim noćenjima, kako Kvarnera tako i na državnoj razini, pa bi kao značajan čimbenik turističkog gospodarstva ipak trebao imati kakav-takav prioritet kad je u pitanju prometna infrastruktura na otoku.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863P

[gorgoroth]

OBNOVA ŽUPANIJSKE CESTE

Postavljanje mikroasfalta od Jakišnice do Luna



NOVALJA » U redovitom godišnjem održavanju županijske ceste Ž-5150, Novalja – Lun, u tijeku je postavljanje mikroasfalta na dijelu prometnice od Jakišnice do Luna. Navedena prometnica je brza i zavojita te se ovim ulaganjem želi povećati sigurnost sudionika u prometu.
Kako se s tom prometnicom križa veći broj nerazvrstanih cesta, zbog sigurnosti prometa grade se i raskrižja s tim cestama. Do sada su izgrađena raskrižja prema Šankovim i Šonjevim Stanima te ranije prema Jakišnici. Za sljedeću godinu planirana su raskrižja prema Varsanu i Potočnici. Županijska uprava za ceste također nastavlja i s ulaganjima u cestu Caska – Metajna. Prošle godine napravljeno je raskrižje prema Vidalićima, a godinu ranije prema Kustićima. Ove godine proširen je rub uz cestu (berma) u svrhu većeg i boljeg pregleda vidljivosti. (M. Š.)


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863A

[apsyrt]

Velopin postaje raj za nautičare



Grad intenzivno radi na pripremama kako bi ispunio sve uvjete za dobivanje koncesije za luku nautičkog turizma na predjelu Velopin, izvijestio je Novi list.





Naime, još u listopadu 2009. godine vijećnici su donijeli jednoglasnu odluku o osnivanju gradske tvrtke Yacht club Velopin d.o.o. Od studenog prošle godine tvrtka Velopin je aktivirana, a njen direktor Alan Šepuka od tada radi na pripremi dokumentacije.

Što je do sada učinjeno i koji su idući koraci prezentirano je gradskim vijećnicima koji su s velikim zanimanjem popratili prezentaciju. Sudeći po prikazanom i rečenom, Mali Lošinj, bude li sve išlo po planu, na mjestu sadašnjeg gradskog rugla – napuštenih, razrušenih vojnih objekata nekadašnje JNA, u srcu svoga zaljeva kroz dvije, tri godine, trebao bi dobiti reprezentativan kompleks namijenjen prvenstveno nautičarima, ali koji će svojim sadržajima biti sastavni dio grada jer je namjera da kompleks bude u cijelosti otvoren i uklopljen u već postojeću šetnicu put Boka false.

Šepuka je objasnio da je osnova za pokretanje postupka u Prostornom planu Grada gdje je na predjelu Velopin predviđena luka nautičkog turizma, to jest marina s 200 vezova.

Granica luke i marine

Četiri zone

Plan predviđa plutajuće pontone jer oni ne sprečavaju morska strujanja, a i lakše im se, u slučaju potrebe, mogu mijenjati pozicije. Duž 750 metara obale pontoni će biti vezani za betonski zid. Idejni projekt kopnenog dijela luke izradio je Studio 92 iz Labina. Njime se kopneni dio marine definira kroz četiri zone. U prvoj najbližoj pristupnoj cesti s Čikata, odnosno iz grada, planira se ugostiteljski sadržaj, parkiralište i plažni prostor, a na tu zonu nastavlja se recepcija sa sanitarnim prostorijama u prizemlju i uredskim prostorima i polifunkcionalnom dvoranom na katu. Taj dio bio bi pozicioniran na polovini duž 750 metara, koliko kompleks uz obalu obuhvaća. U trećoj zoni predviđeni su zabavni sadržaji i ugostitljski objekti, a u četvrtoj u dva objekta koji bi međusobno bili povezani tzv. toplom vezom, predviđaju se smještajni kapaciteti u jednom, a u drugom objektu wellnes sadržaji i konferencijska dvorana, dok bi u prizemlju bila recepcija sa salom za jelo. Na tom dijelu već postoji i nekoliko manjih zapuštenih objekata koji se mogu prenamijeniti u zasebne apartmanske cjeline, predvidjeli su planeri.

Do sada je izrađeno geodetsko snimanje podmorja, idejno rješenje za kopneni i pomorski dio marine, u završnoj je fazi izrade studija gospodarske isplativosti, a odmah po donošenju Urbanističkog plana uređenja Malog Lošinja, što se planira za dva do tri mjeseca, podnijet će se zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Istovremeno prema Primorsko-goranskoj županiji uputit će se zahtjev za određivanje granica luke i marine, te inicijativa prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture o raspisivanju natječaja za dodjelu koncesije u luci, odnosno prema državnoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), da raspiše koncesiju na kopnenom dijelu, budući da je predio Velopina, odnosno nekadašnjih objekata JNA, u vlasništvu države.

Grad računa na dobivanje koncesije jer bi do tada već trebao ishodovati lokacijsku dozvolu, a sa svom ostalom pripremljenom dokumentacijom projekt bi bio spreman za potencijalne investitore i ulaganje.
Gradonačelnik Gari Cappelli pojasnio je da je sada vrijednost gradskog poduzeća, Velopin d.o.o. s obzirom na sva ulaganja vezana za izradu projektne dokumentacije, oko 760 tisuća kuna, a Grad će tvrtku ponuditi na dokapitalizaciju s tim da želi ostati većinski vlasnik. Za sada su interes za dokapitalizaciju iskazali Jadranka i Lošinjska plovidba.

Cappelli posebno vrijednim smatra što se načinom na koji je projekt do sada odrađen osigurava da realizacija bude po mjeri lokalne zajednice, odnosno kako ona odredi. Među ostalim, idejno rješenje ne predviđa servis u marini, pa će poslove za potrebe nautičara raditi lošinjsko brodogradilište, na kopnenom dijelu gradnja se planira samo na dijelovima na kojima je objekte ranije imala JNA čime se spriječava preizgrađenost, predviđaju se visoki ekološki standardi, a cjelokupna vrijednost investicije je oko 20 milijuna eura. Njenim okončanjem otvorit će se mogućnost zapošljavanja pedesetak djelatnika, a gradnja marine napunit će i gradski proračun prihodom komunalnog doprinosa, kazao je Cappelli koji je rekao i da Grad nema novac za takvu investiciju, ali će pripremom dokumentacije osigurati sve preduvjete za potencijalne investitore, za koje je siguran da će ih biti s obzirom na atraktivnost projekta.
U prezentaciji idejnog rješenja predstavnik riječke tvrtke Marecon, koja je izrađivač projekta za morski dio, istaknuo je da se u marini predviđa 100 vezova za plovila od 25 do 30 metara, potom 40 vezova za plovila od 18 do 25 metara, pa 30 vezova za plovila od 12 do 18 metara i još 30 vezova za plovila do 12 metara. Napravljena je vjetroanaliza, a temeljem nje i položaj vezova, pa su oni za manja plovila predviđeni u zaklonjenijem dijelu luke.

(Ira Cupać Marković)



http://www.volim-losinj.org/gospodar...j-za-nauticare

[apsyrt]

Mujagić: Vi meni teren, ja vama gradsku vijećnicu



Lošinjski poduzetnik Arsen Mujagić jedan je od zainteresiranih investitora za stambenu izgradnju na predjelu Rukavić, a prvi je dobio priliku svoj koncept izložiti vijećnicima, koji po najavi gradonačelnika Garija Cappellija mogu očekivati još prezentacija potencijalnih investitora, izvijestio je Novi list.



Inače, plan da se lokacija sadašnjeg parkirališta na Rukaviću namijeni za stanogradnju već je izazvala prijepore. Najviše se protive stanovnici Haračićeve ulice, koji su već pisali peticije. Održano je i nekoliko press konferencija, a najglasniji je lošinjski HSLS, čiji predsjednik Rudolf Ivković spornim smatra stanogradnju na tom dijelu, kao i potencijalnu namjeru Grada da po tom pitanju uđe u partnerstvo upravo s poduzetnikom Arsenom Mujagićem, što je u već nekoliko navrata javno isticao.

Skinuti maglu

Gradski stanovi

Vijećnici su bili vrlo zainteresirani za temu, konačna odluka nije donesena, jer se radilo tek o prvoj prezentaciji zainteresiranog investitora, a po riječima gradonačelnika Cappellija za sada ih ima još troje zainteresiranih. Inače, Cappelli je najavio da će na proljeće iduće godine Grad biti investitor gradnje ukupno 30 stanova i to 6 + 13 stanova na Kalvariji u Malom Lošinju, pa po četiri stana u Velom Lošinju i Nerezinama i tri u Ćunskom. Istovremeno Grad je u suradnji s državnom Agencijom za promet nekretnina krenuo i u POS program po kojem se iduće godine kreće u realizaciju 47 stanova, od čega 20 u Creskoj ulici u Malom Lošinju te 12 stanova u Nerezinama i 15 u Ćunskom, a njihov završetak planira se u 2014. godini. Na javni poziv javilo se stotnjak osoba koji su zainteresirani za gradski stan bilo po POS-u ili nekom drugom programu, pa Cappelli ocjenjuje s obzirom na to da će se u prvom krugu tijekom 2013. i 2014. godine sigurno riješiti 77 stanova, a u planu je izgradnja još sedamdesetak, da bi u idućem razdoblju u cijelosti bile zadovoljene potrebe otočnog stanovništva za stanovima.

Stoga je izlaganje vijećnicima Arsen Mujagić započeo upravo riječima da je potrebno »skinuti maglu« zbog priča u javnosti te je podsjetio na projekt koji je u partnerstvu s Gradom odradio na predjelu Bočac, gdje je Grad bez ulaganja financijskih sredstava dobio u vlasništvo garažu sa 153 parkirališna mjesta i gradsko igralište, uz to još i 2,7 milijuna kuna u gradski proračun od komunalnog doprinosa. Kako bi ilustrirao da je Grad Mali Lošinj, za razliku od drugih jedinica lokalne samouprave u sličnim projektima neusporedivo više profitirao, rekao je da Grad Rijeka za otplatu kredita plaća 50 tisuća eura, jer se zadužio 62 milijuna kuna na 15 godina za izgradnju garaže sa 148 parkirališna mjesta pa će ga u konačnici svako parkirališno mjesto stajati 63 tisuće eura.

I dok se u javnosti Rijeka ističe kao primjer odgovornog raspolaganja novcem, Grad Mali Lošinj se zbog Bočaca želi predstaviti kao sredina koja bi trebala biti predmetom istraga, kazao je Mujagić, najavivši da će, ukoliko vijećnici prihvate njegov prijedlog vezano za stanogradnju na Rukaviću, Grad profitirati, kao što je i u projektu Bočac.
Naime, Mujagić preko tvrtke Nautika turizam radi rekonstrukciju zgrade stare pomorske škole, u kojoj je, među ostalim, projektom predviđena i dvorana gradske vijećnice veličine 260 metara četvornih. Investitor predlaže da za vijećnicu u rekonstruiranoj pomorskoj školi Grad u zamjenu ustupi teren za stanogradnju na Rukaviću, a on se obvezuje izgraditi 93 stana koja bi na tržištu ponudio za 1.400 eura po metru četvornom. U prezentaciji je koristio podatke vezane za Program poticane stanogradnje (POS) te je rekao da bi Grad, ukoliko bi na Rukaviću radio po POS modelu, imao trošak preko 19 milijuna, a da bi uz model stanogradnje kako ga on predlaže dobitak Grada bio preko 10.875.000 kuna čime bi u kompleksu Rukavić mogao steći dvadesetak stanova i dalje s njima raspolagati sukladno odlukama Vijeća.

Inače Arsen Mujagić garantira da bi većina stanova na tržištu bila prodana otočanima, jer je interes za kupnju po cijeni do 1.400 eura iskazalo pedesetak Lošinjana, a većina njih je na gradskoj listi. Uz to, on kaže kako se mogu napraviti dodatni instrumenti osiguranja da će stanovi biti prodani stanovnicima Lošinja po sličnom pravnom modelu koji je korišten i na kompleksu Bočac, po kojem Grad daje tabularnu ispravu i tako kontrolira prijenos vlasništva.

Zvjezdarnica na krovu

Investitor projekta rekonstrukcije stare pomorske škole, nekadašnje zgrade Nautike, od konzervatora traži dozvolu za postavljanje zvjezdarnice na krovu zgrade. Zahtjev se temelji na činjenici da je svojedobno bila na zgradi o čemu postoji fotodokumentacija, no konzervatori za sada nisu skloni podržati tu ideju. Na prezentaciji projekta Arsen Mujagić je zatražio podršku vijećnika za izgradnju zvjezdarnice te je najavio da je, ukoliko se ipak uspije ishodovati dozvola konzervatora, voljan zvjezdarnicu kao i prostor u zgradi za potrebe astronomskog društva ustupiti Gradu bez naknade.

(Ira Cupać Marković)

http://www.volim-losinj.org/politika/1950-vi-meni-teren

[vojo]

Na zapadnom ulazu u Malinsku, na mjestu gdje se spaja malinska i Sv. Vid i na mjestu gdje počinje zaobilaznica grada Malinske gradi se (konačno) rotor. Dosadašnje raskršće/raskrižje je bilo katastrofa jer je bilo jako veliko i široko ali nedovoljno jasno pa je često dolazilo do nedoumica tko koga preba propustiti .... Čudno da odmah nisu napravili rotor jer je mjesta bilo - sada su ga smjestili u iste gabarite postojećeg raskršća/raskrižja.

Izgled jučer popodne:
(pogled prema Sv. Vidu)






(pogled prema početku zaobilaznice Malinske - vidi se novo suženje ceste koje je izvedeno)


Nevezano sa izgradnjom rotora na početku obilaznice radi se i rekonstrukcija ceste koja vodi iz Malinske preko Sv. Antona natrag na spoj D102 i D104 (popularno zvano Šepić). Ne znam dali se radi samo o proširenju ceste, ali postavljaju se rubnici kao da će biti nekakav normalan pločnik uz cestu. Radovi su u punom zamahu, bez obzira na vrijeme i dan u tjednu (radi se i nedeljom) jer je navodno rok za završetak do kraja ove godine. Sveukupna dužina je, po mojoj procjeni, oko 2 km.







Vojo