[Rijeka] - Construction update (2011 - 2013)

[gorgoroth]

A navodno je većina već bila prodana,izgleda da ljudima ne smeta,ali se svakako treba raspitati prije tako ogromne investicije,za te novce se svakako moglo bolje uzeti

[gorgoroth]

DEMOGRAFSKI PROCESI U RIJECI I ŽUPANIJI SVE NAS JE MANJE I SVE SMO STARIJI

CRNE PROGNOZE
Rijeka će 2021. imati tek 114 tisuća stanovnika

Procjenjuje se da će broj stanovnika Primorsko-goranske županije 2021. iznositi oko 288 tisuća, što je za gotovo 20 posto manje nego 1991. godine. Jedino na otocima i u priobalju broj stanovnika raste, Rijeka i Gorski kotar rapidno padaju


RIJEKA » Suvremeni demografski procesi u Primorsko-goranskoj županiji i Rijeci pokazuju da je stanovništva sve manje. Do 2021. godine PGŽ će imati 5, a Rijeka čak 7 posto stanovnika manje nego danas. Depopulacijski trendovi su rezultat trajnog smanjenja nataliteta, urušavanja riječkog gospodarstva, prije svega industrije koja je desetljećima privlačila stanovnike s kontinenta u Rijeku. Odlazak mladih i obrazovanih, koji zbog izostanka perspektive mijenjaju boravišta, također je razlog smanjenja broja stanovnika. I aktualna političko-gospodarska situacija u kojoj Rijeka luta u smjerovima razvoja pogoduje crnim prognozama oko broja stanovnika. Broj stanovnika Primorsko-goranske županije 2021. prema procjenama će iznositi oko 288 tisuća, što je za gotovo 20 posto manje nego 1991. godine. I ostali podaci o Rijeci i PGŽ su poražavajući i zabrinjavajući. Prema procjenama kojima raspolažemo, 2015. godine će u PGŽ biti 10.800 predškolske djece, dok je takve djece 2005. bilo čak 14.100. U samo deset godina uslijedit će, dakle, pad od čak jedne četvrtine broja predškolske djece!

Minus 40 posto

U PGŽ koja se dijeli na Rijeku, Gorski kotar, priobalje i otoke, jedino otoci i priobalje bilježe stalni porast broja stanovnika, dok Rijeka i Gorski kotar rapidno padaju. Tako je Rijeka 1991. godine imala 168.000 stanovnika, 2001. oko 144.000, 2011. je taj broj pao na 128.000, a 2021. se prognozira tek 114 tisuća. Malo sporiji pad očekuje se do 2031. kad bi Riječana bilo oko 110.000! To znači da će Rijeka u 40 godina izgubiti gotovo identičan postotak broja stanovnika. Broj stanovnika Rijeke pada i zbog nepovoljne konfiguracije terena i skučenosti grada, ali prije i iznad svega zbog nedostatka poslova u svim gospodarskim segmentima.
Još je teža situacija u Gorskom kotaru, gdje svih devet gradova i općina(Čabar, Delnice, Vrbovsko, Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad) bilježi kontinuirani pad broja stanovnika. U razdoblju od 40 godina, od 1991. do 2031. broj stanovnika u Vrbovskom, Brod Moravicama, Mrkoplju i Skradu i više će se nego prepoloviti. Jedan Skrad s očekivana 702 stanovnika doslovno bi se mogao smjestiti u tri malo veća nebodera. Nijedan od preostalih gradova ili općina Gorskog kotara neće ostvariti ni minimalan broj povećanja broja stanovnika. Manji pad očekuje se samo u Delnicama, gorskokotarskom središtu koje je 1991. imalo 6.858 stanovnika, 2001. je taj broj pao za desetak posto, na 6.262 stanovnika, 2011. se srušio na 5.921, dok će se 2021. zaustaviti na 5.506. U Delnicama će 2031. kako se predviđa živjeti samo 5.073 stanovnika. Generalno: u Gorskom kotaru 1991. je broj stanovnika iznosio 30.545, a 2031. će biti samo 17.377 Gorana! Nadu da ipak nećemo nestati s lica zemlje daje priobalje, uglavnom gradovi i općine šireg riječkog prstena, bivša Skupština Općina Rijeka. U priobalju rastu: Bakar, Kostrena, Crikvenica, Kastav, čak i Kraljevica, premda u njenom slučaju prilikom izrade demografske studije u obzir nije uzet stečaj lokalnog škvera, zbog čega nije isključeno da se s vremenom više od očekivanog smanji broj stanovnika. Novi Vinodolski također bilježi rast stanovništva, kao i Čavle i Jelenje.
U priobalju padaju samo Opatija, Lovran i Mošćenička Draga, atraktivna mjesta s očito smanjenom mogućnošću zapošljavanja i starijim stanovništvom.

Privlačni Krk

U priobalju je još i Klana za koju se procjenjuje da će ostati na istim brojkama, oko 1.900 stanovnika. Sveukupno: na priobalju je 1991. živjelo 87.007 stanovika, 2011. ih je bilo 104.978 dok se 2031. očekuje 113.729. Demografska situacija i procjena na otocima PGŽ-a pokazuje da će od 1991. do 2031. broj stanovnika porasti s 37.403 na 39.555. Dakle, za otprilike 5 posto. Broj stanovnika po svim gradovima i općinama Cresa, Krka, Lošinja i Raba je prilično ujednačen. Dok će Cres u 40 godina tek pasti za možda 2 posto, s 2.971 na 2628 stanovnika, Krk će pak porasti s 4.997 na 6.790 stanovnika. Malo će se podignuti Baška, Dobrinj će stagnirati, isto kao i Vrbnik. Prosjek s povećanjem broja stanovnika popravljaju Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat.


Bum na Viškovu

Najveći porast broja stanovnika već godinama blježi i još će više bilježiti Viškovo: 1991. je imalo 6918 stanovnika, 2001. se broj popeo na 8907, 2011. je već na 14.495, a 2021. će na tom području živjeti 19.713 stanovnika. U 2021. Viškovo će imati 21.092 stanovnika, tri puta više nego prije 40 godina!

RIJEKA

godina » stanovnici
1991. » 168.000
2001. » 144.000
2011. » 128.000
2021. » 114.000
2031. » 110.000

Predškolaca 25 % manje

U PGŽ će 2015. biti 10.800 predškolske djece, dok je takve djece 2005. bilo čak 14.100. U deset godina uslijedit će, dakle, pad od čak jedne četvrtine broja predškolske djece.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863S

[knek]

Originally Posted by primorje

ili Cetvrtkom kada je akcija u Lidl-u pa imas 60 penzicha vec u 6:30 kako kokodacu ispred
Zanima me samo ako su to imali u prospektu kada su prodavali objekt...ili je to naknadno obznanjeno, he-he...

Ja sam znao/čuo da će u toj zgradi bit Lidl prije nego se počela graditi, a nisam se uopće interesirao za kupnju...
Pretpostavljam da su znali i kupci...morali su znati barem da će tamo biti neki poslovni prostori i da je parkirališnih mjesta dosta više nego stanova
Ako im to nije smetalo kod kupnje, onda im nebi trebala pretjerano ni kocka na zgradi...

[gorgoroth]

Ma izgleda da je moj post o zgradi malo krivo protumačen ne smeta meni ta kocka,nego sam samo rekao da je na renderima nema,nisam ništa pri tome mislio

[nyl]

Meni smeta iako ne kupujem tamo stan

Al dobro, ja stalno vidim takve sitnice tako da niš čudno. Recimo da mi je to poslovna deformacija.

[gorgoroth]

Ali realno govereći,zdanje će biti ljepo,ali je ta kocka kao šaka u oko

[nyl]

Tako, reci što misliš!

[misipile]

nyl, potpisujem, kocka je ruglo, a opcenito sama pomisao da mi je u zgradi u kojoj zivim mini kafic, minimarket ili bilo sto drugo, kosa mi otpada. A kamoli Lidl za cijeli zapad grada, jaooooo

Punica ima kucu na Skurinju, meni dovoljno kad izadjem na balkon i vidim samo znakove Lidl, Konzum, Kika, Mercator, itd.. i tu mi opada volja da pomislim da bih tamo uopce prespavao

[nyl]

Ajd još neki mini market može proći ali jedan trgovački centar sa svojim skladištem mi je dosta previše!

[misipile]

Originally Posted by gorgoroth

U priobalju rastu: Bakar, Kostrena, Crikvenica, Kastav, čak i Kraljevica, premda u njenom slučaju prilikom izrade demografske studije u obzir nije uzet stečaj lokalnog škvera, zbog čega nije isključeno da se s vremenom više od očekivanog smanji broj stanovnika.

Kod Kraljevice nisu u obzir uzeli propast brodogradlista...

Originally Posted by gorgoroth

Najveći porast broja stanovnika već godinama blježi i još će više bilježiti Viškovo: 1991. je imalo 6918 stanovnika, 2001. se broj popeo na 8907, 2011. je već na 14.495, a 2021. će na tom području živjeti 19.713 stanovnika. U 2021. Viškovo će imati 21.092 stanovnika, tri puta više nego prije 40 godina!

...ali sam zato siguran da su u Viskovu uzeli u obzir Mariscinu

Da, sigurno ce doci svizac i zamotati cokoladu. Kakvih crnih 21.000 ljudi u Viskovu, ako se nastavi po 'rvackom sistemu, bjezat ce cim uspiju, jedino sto ih gore trenutno drzi su krediti. OK, mozda od trovanja i sl. pocnu diobu stanica, kao amebe, pa iz jednog stanovnika dobijemo dva ili mozda cak i tri u iducih 10ak godina

[nyl]

Originally Posted by misipile

. OK, mozda od trovanja i sl. pocnu diobu stanica, kao amebe, pa iz jednog stanovnika dobijemo dva ili mozda cak i tri u iducih 10ak godina

Al šalu na stranu padnem u bed kad vidim ove brojke

[gulranek]

Sto se desilo sa stanovima tih 40.000 ljudi od 1991. do 2011.?

[gorgoroth]

zanimljivo,a k tome je još x stanova izgrađeno u tih 20 g

[Avet]

Ljudi koji su živjeli sa roditeljima sad žive u svojim stanovima, digao se standard

[gorgoroth]

PRORAČUN ZA 2013. POPUT OVOGODIŠNJEG

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel predložio je proračun za 2013. godinu. On će, po svemu sudeći, biti nešto manji u odnosu na aktualni, koji je s određenim korekcijama iznosio 835 milijuna kuna. "Moglo bi se reći da je proračun za 2013. identičan proračunu za 2012. godinu", zaključio je Obersnel. U moru loših mikro i makro ekonomskih pokazatelja, s kolegija je stigla i pokoja dobra vijest. "Ono što je ohrabrujuće jest da se i dalje nastavlja pozitivan trend koji se nakon dugo godina dogodio ove godine te da rastu prihodi po osnovi poreza na dohodak", kazao je gradonačelnik. No za zaposlene u gradskoj upravi niti sljedeće godine neće biti dobrih vijesti. Sredstva za isplate božićnice, regresa kao i ona za povećanja plaća nisu predviđena. No zato su najavljena ulaganja u novi investicijski ciklus u sljedećoj godini pa značajan dio ide za stanogradnju, nastavlja se gradnja cesta za 20 milijuna kuna, planira se intenziviranje gradnje poduzetničke zone Bodulovo od 8 milijuna kuna te završetak uređenja arheološkog parka u Starom gradu. Za sanaciju Viševca predviđen je iznos od 17 milijuna kuna, milijun više otići će prema Marišćini. Novi autobusni kolodvor, vrtić na Pehlinu, revitalizacija Rikarda Benčića samo je dio projekata za čiju će se realizaciju tražiti sredstva iz europskih fondova. Uz većinu gradskih odjela kojima će pripasti manje novca nego u ovoj godini, Odjel za kulturu može očekivati 6 milijuna kuna više.

http://www.kanal-ri.hr/view.asp?idp=1696&c=2

[gorgoroth]

Potencijali Industrijske zone zainteresirali Kineze

BAKAR » Veleposlanik NR Kine Shen Zhifei je u društvu svog tajnika Miaoa Dake jučer boravio u službenom posjetu Gradu Bakru i tamošnjoj Industrijskoj zoni Bakar d.d. Prije no što je posjetio Industrijsku zonu, u gradskoj je vijećnici razgovarao s bakarskim gradonačelnikom Tomislavom Klarićem. Klarić je kineskom uvaženom gostu ispričao povijest Bakra, njegovu sadašnjost i viziju budućnosti.
Ni podatak o najdubljem zaljevu na ovom području, niti to da je Bakar prije 220 godina bio glavna hrvatska luka nisu fascinirali kineskog veleposlanika koliko podatak da Bakar ima površinu od 126 četvornih kilometara, a 8.500 stanovnika.
– A imate li uopće dovoljno mjesta i valjanu prometnu i komunalnu infrastrukturu u slučaju da velik broj stranaca dođe raditi u Industrijsku zonu i živjeti u Bakru, upitao je, a Klarić je kazao da je u viziji razvoja Grada Bakra vraćanje staroga sjaja, a i da se sada puno ulaže u poboljšanje života građana. Predstavljajući Industrijsku zonu, kao najveće i jedino gospodarsko blago Bakra, i najveću i infrastrukturalno najopremljeniju zonu u Hrvatskoj, Klarić je naveo već dobro poznate podatke o njenim gabaritima, uspjesima i platoima, kazavši da je omjer proizvodnje, uslužnih djelatnosti 39:39:30 i da je intencija da tako i ostane.
– Sad je u Zoni zaposleno 3.500 ljudi, a ima kapacitet za više od 10 tisuća zaposlenika i potpuno izgrađena prostirat će se na 6 milijuna četvornih metara, kazao je Klarić, uputivši kineske goste s mogućnosti zakupa ili kupnje zemljišta u Zoni s kompletnom infrastrukturom do same čestice.
Kineskog zaposlenika zanimalo je koje proizvodne djelatnosti preferiraju, a Klarić je kazao da tu spadaju metalna i tekstilna industrija, zapravo sve proizvodnje koje udovoljavaju strogim ekološkim standardima. Klarić je naglasio da je Gradsko vijeće odlučilo poduzetnicima koji se bave proizvodnjom za 20 posto smanjiti naknade koje moraju plaćati Gradu.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863D

[gorgoroth]

Prethodna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana uređenja područja Hartera

Grad Rijeka kao Nositelj izrade dokumenta prostornog uređenja objavljuje da će se dana 17. prosinca 2012.g. u 12:00 u prostorima gradske uprave - Titov trg 3 održati prethodna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana uređenja područja Hartera.

U svrhu pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva, a temeljem članka 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11, 50/12 I 55/12) Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem objavljuje da će se dana 17. prosinca 2012.g. u 12:00 u prostorima gradske uprave - Titov trg 3 održati prethodna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana uređenja proizvodnog područja Hartera.

(u prethodnoj raspravi sudjeluju nadležna tijela i osobe iz čl. 79. gore navedenog Zakona).


Rok za dostavu primjedbi, pitanja i uvjeta je 15. siječanj.2013.



(I.N.)

http://www.rijeka.hr/DPUHarteraPrethodnaRasprava

[baredice]

Daj da se i tamo napokon nešto pokrene...

[gorgoroth]

Lukanović najavio investicija teške 15 do 20 milijuna

Radimo na pripremi projekata koji neće biti na teret građana, već će biti realizirani s Hrvatskim vodama, Županijom, državom i fondovima EU. Riječ je o impresivnom investicijskom ciklusu, rekao je Lukanović


KASTAV » Gradsko vijeće Kastva usvojilo je proračun za 2013. godinu čiji prihodi iznose 49,03 milijuna kuna. Prihodi poslovanja iznose 30,15 milijuna kuna, a dodatnih 10,03 milijuna namjerava se namaknuti prodajom zemljišta. U ovogodišnji proračun prenosi se i budžetski deficit nastao prethodnih godina u iznosu od 9,83 milijuna kuna. Premda HDZ nije iznio primjedbe na proračun, Igor Lukež (HDZ) je ovogodišnji gradski proračun ocijenio preslikom onog prošlogodišnjeg. – Osigurane su plaće djelatnika, planiraju se prihodi od donacija... Puno govorimo o vrtiću, a ništa ne činimo da to pitanje riješimo. Za adaptaciju vrtića planirano je samo 10.000 kuna. Mogli bi naše vijećničke naknade smanjiti za određeni postotak i to preusmjeriti u adaptaciju vrtića. Barem bi od nečega krenuli, kaže Lukež.
Predsjednik Vijeća Dalibor Ćiković (SDP) ocijenio je Lukeževe primjedbe običnom floskulom. – Za vrtić izdvajamo pet do šest milijuna kuna godišnje, kaže Ćiković, dok je Lukež odgovorio da je mislio na uvjete boravka u vrtiću, a ne na izdvajanja za plaće, grijanje i ostalo.
Zemir Delić (HNS) novu školu i vrtić drži krucijalnim pitanjima za grad Kastav. – Deficit proizašao iz preinvestiranja grada proteklih godina uvjetovao je i ovaj proračun. Inače bi imali sredstva za ulaganje u nove projekte. Škola i vrtić ulaganje su u budućnost Kastva, a u ovom proračunu nema ni jednog od ova dva projekta, kaže Delić čiji je konkretan prijedlog da Grad putem državnog programa javno-privatnog partnerstva izgradi novu školu.

Kandidat za JPP

– Javno-privatno partnerstvo idealno je rješenje, a Grad Kastav idealan kandidat. Siguran sam da bi dobili zeleno svjetlo za sudjelovanje u ovakvom projektu. Grad bi time ozbiljno riješio problem prekapacitiranosti škole, čak omogućio i jednosmjenski rad, Grad svojim kapacitetom ne može izgraditi novu školu u dogledno vrijeme, a Ministarstvo neće kreditirati izgradnju objekata ove vrste, smatra Delić.
Gradonačelnik Ivica Lukanović priznao je da je Grad dobar kandidat za državni JPP program, ali napominje da postoje i drugi modeli.
– Mislim da o svim tim modelima trebamo ozbiljno razmisliti i porazgovarati. U novom Prostornom planu osigurali smo lokaciju za smještaj škole i vrtića u Rešetarima, na zemljištu za koje smo osigurali povrat od države. Očekujem da ćemo novi objekt vrtića realizirati u sljedeće dvije godine. Osigurali smo 85.000 kuna za projektiranje, tražimo dodatna sredstva od Županije, kako bi se cijeli projekt mogao odraditi. Što se tiče škole, godišnje plaćamo tri milijuna kuna za kredit kojim je izgrađena nova školska dvorana. Novom dvoranom riješili smo jedno od bitnih pitanja za školu. No, djece je sve više i o tome moramo voditi računa, kaže Lukanović.

Priprema projekata

Prema gradonačelniku, u novom proračunu samo naizgled su tražene uštede u investicijama jer, najavljuje, investirat će se više nego ikad dosad, samo što to neće ići na teret gradskog budžeta i građana Kastva.
– Ideja je bila održati standard javnih potreba građana i očuvati plaće teta u vrtiću i zaposlenika Gradske uprave. Mogli smo populistički pred izbore rezati plaće za određeni postotak, ali to nismo htjeli učiniti jer smo i dosad bili i više nego racionalni u ovom pogledu. Cilj nam je i dalje zadržati motivirane ljude, pripremati projekte da možemo kapitalizirati zemljište i time financirati sve ono što nam treba. Radimo na pripremi projekata koji neće biti na teret građana, već će biti realizirani u suradnji s Hrvatskim vodama, Županijom, državom i putem europskih fondova. Zadržat ćemo investicije na razini od 15 do 20 milijuna kuna. Riječ je o impresivnom investicijskom ciklusu. Drago mi je da nema prevelikih primjedbi na proračun jer to znači da složno radimo za budućnost Kastva, kaže Lukanović koji smatra da će u sljedeće četiri godine temeljito riješiti sve vitalne potrebe grada, ako se njegova politika nastavi.
Zemir Delić uvjeren je i da javno-privatno partnerstvo osigurava investicije koje neće biti na teret građana i proračuna. – Građani bi morali kroz godine vraćati deset posto iznosa nove škole, smatra Delić.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863L

[gorgoroth]

GDJE JE ZAPELO NEIZVJESTAN POČETAK IZGRADNJE DRUGE ETAPE CESTE RUJEVICA – MARIŠĆINA

Ni HC ne zna kad će stići cesta do Marišćine

Do konca siječnja trebao bi biti okončan postupak javne nabave za izvođača radova na ostatku trase buduće ceste, a početak radova u ožujku je optimistična varijanta




RIJEKA » Radovi na drugoj etapi ceste čvor Rujevica – Marišćina, od granice Grada Rijeke s Općinom Viškovo do Marčelji, trebali bi započeti u ožujku iduće godine, najavljeno je u odgovoru Hrvatskih cesta na naše pitanje o nastavku radova na prometnici koja će povezivati riječku obilaznicu s budućim centrom za gospodarenje otpadom.
Hrvatske su ceste, podsjećamo, za kratkotrajne epizode Zlatka Komadine na mjestu ministra mora, prometa i infrastrukture, od Primorsko-goranske županije i Općine Viškovo preuzele obavezu nastavka gradnje ove prometnice. Grad Rijeka dotad je izgradio najveći dio »svoje« dionice od Rujevice do granice s Viškovom, dok županija i Općina Viškovo nisu niti započele izgradnju nastavka prometnice kojom bi sav otpad s područja županije trebao biti dopreman na obradu.
Iz HC-a sada poručuju kako bi do konca siječnja trebao biti okončan postupak javne nabave za izvođača radova na ostatku trase buduće ceste, a početak radova u ožujku je optimistična varijanta, u slučaju da ne bude žalbi na rezultate natječaja. O rokovima završetka izgradnje, kao ni o troškovima iz HC-a ne žele govoriti, dok se ne okonča postupak javne nabave, ali i ponavljanje postupka ishođenja građevinske dozvole na dionici od granice Grada Rijeke do Marinića. Upućeni u problematiku procjenjuju da će izgradnja ceste trajati barem godinu i pol dana, i to pod uvjetom da teku bez većih zastoja, pa se puštanje ceste u promet može očekivati tek krajem 2015. godine. No, s obzirom na trenutačnu situaciju oko izgradnje samog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, gdje više nitko zapravo ne zna kada će i u kojem obliku profunkcionirati, očito je da se ni s izgradnjom ceste čija je vrijednost prvobitno procijenjena na 110 milijuna kuna, pa na 130 milijuna, a sada već i na oko 160 milijuna kuna, više nikome ne žuri.
Radovi na »gradskoj« dionici, od čvora Rujevica do granice s Općinom Viškovo u međuvremenu se bliže kraju, predviđenom za početak iduće godine, iako je i u tom dijelu probijen rok za završetak radova, prvobitno najavljivan za rujan ove godine.
– Imovinsko-pravni problemi na trasi riješeni su krajem listopada 2012. godine, što je rezultiralo produljenjem roka izvođenja radova, objašnjavaju iz gradskog Odjela za komunalni sustav, navodeći što je do sad izgrađeno na svega tristotinjak metara dugoj dionici ceste koja i kada bude izgrađena neće voditi nigdje, sve dok Hrvatske ceste ne izgrade svoj dio.
– Završeni su svi zemljani radovi, usijeci i nasipi, izvedeni su potporni zidovi, geotehnički radovi na pokosima, betoniran je u cijelosti podvožnjak Trampi, završeni su radovi na prelaganju instalacija struje, plina i DTK instalacija u Ulici Tići. Pri završetku su radovi na polaganju kanalizacije sanitarne i oborinske odvodnje te betoniranje temelja za stupove javne rasvjete. Na prvih 250 m trase položeni su rubnjaci, kao i nosivi sloj asfalta, navode iz Odjela za komunalni sustav, uz napomenu kako će svi radovi, budu li vremenske prilike naklonjene građevinarima, biti završeni do konca siječnja 2013. godine.

Ništa od dogovora

Nakon odluke bivšeg ministra prometa Zlatka Komadine da HC preuzme gradnju »županijskog« dijela ceste kojom je dotad županijska cesta postala državna, Grad Rijeka je zatražio od Hrvatskih cesta i povrat novca za svoju dionicu, u koju je uloženo oko 90 milijuna kuna, osiguranih obveznicama Rijeka prometa. Riječki je gradonačelnik pritom predlagao da HC novac na račun grada uplaćuje postupno, do 2018. godine, kada je rok povrata korporativnih obveznica Rijeka prometa, no dogovor Grada Rijeke i Hrvatskih cesta po tom pitanju, koliko je poznato, još nije postignut.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863Y