E sad, da demistifikujemo "Lamborghini" priču...
TONINO LAMBORGHINI TO MAKE ELECTRIC CARS IN MONTENEGRO
Dakle, u pitanju je Tonino Lamborghini, koji jeste sin osnivača Lamborghinija, ali koji sa proizvodnjom poznatih sportskih vozila nema nikakve veze. On je vlasnik firme Tonino Lamborghini Group, koja se bavi izradom luksuznih dobara. Među njima su i high-end vozila za golf, koja on planira da sklapa u Crnoj Gori.
Novinari opet mlate...
:cheers: Neka bar gas eksploatisu, i eto dosta prihoda za CG.Uskoro poziv za koncesije za proizvodnju nafte i gas
Vlada je danas usvojila Prijedlog zakona o
istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, koji
omogućava stvaranje kvalitetne osnove za razvoj
naftnog sektora u Crnoj Gori.
Ministar ekonomije Branko Vujović je nakon
sjednice Vlade saopštio je da će nakon usvajanja
tog zakona u Skupštini, biti objavljen javni poziv
za dodjelu koncesija za proizvodnju nafte i gasa u
crnogorskom podmorju.
Prema ranijim navodima i procjenama u crnogorskom
podmorju nalazi se sedam milijardi barela nafte i
oko 425 milijardi kubnih metara gasa.
Prijedlogom su predviđene mogućnosti dobijanja
dvije vrste koncesija - za istraživanje i
proizvodnju.
“Koncesija za istraživanje dodjeljuje se tamo gdje
je stepen istraženosti nedovoljan, a na taj način
trebalo bi da se, bez državnih ulaganja, poveća
nivo saznanja o oblastima”, objasnio je Vujović.
Koncesija za istraživanje dodjeljuje se na dvije
godine.
Novi zakon, kroz institute koncesije za
istraživanje i koncesije za proizvodnju, razrađuje
sve faze procesa istraživanja i proizvodnje nafte
i gasa, sa jasnim pravilima i obavezama kako
koncesionara, tako i koncedenta.
Dosadašnji rezultati geoloških i geofizičkih
istraživanja ukazuju na vjerovatno postojanje
ležišta ugljovodonika na području Crne Gore.
S tim u vezi, cilj ovog zakona je da istovremeno
zaštiti interes Crne Gore i da stvori atraktivan
ambijent za investiciona ulaganja u istraživanje
ugljovodonika u Crnoj Gori.
POTPREDSJEDNIK VLADE IGOR LUKŠIĆ O INTERESOVANjU KINESKIH KOMPANIJA ZA CRNU GORU
Kinezi otvaraju fabriku kamiona
Kineske kompanije pokazale interes i za gradnju autoputeva, ne samo Bar-Boljare nego i kraka koji bi ga povezao sa Kosovom, kao i za jadransko-jonsku cestu...
Delta ulaže 15 miliona eura
Kompanija Delta maksi iz Srbije planira da u 2010. u Crnu Goru uloži najmanje 15 miliona eura, izjavio je direktor Delta maksi internacionala Mark Garofani
Garofani je novinarima tokom posjete Sofiji kazao da Delta maksi namjerava da postane lider u maloprodaji na crnogorskom tržištu i najavio da će uskoro biti otvoreni luksuzni supermarketi u Kotoru i u Igalu, objavljeno je na sajtu TVCG.
U toku su pregovori o otvaranju Deltinih velikih prodajnih objekata Tempo u Podgorici i Nikšiću, rekao je diretor Delta maksi internacionala, dijela srpskog Delta holdinga.
Garofani je, prenosi Beta, odbacio ocjene da su cijene pojedinih srpskih proizvoda niže u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini u Deltinim objektima nego u Srbiji zbog političkih razloga i dodao da je razlog tome ekonomska računica.
Najveći udio na crnogorskom tržištu ima Pantomarket, a Delta i Voli imaju probližno sličan udio.
Garofani je rekao i da se pokazalo da je ulazak na tržište Albanije bio strateški jako dobar potez, jer je to tržište u usponu, a da je naveći pad standarda imala Bosna i Hercegovina.
Delta maksi internacional pokriva tržišta Crne Gore, BiH, Albanije i Bugarske.
Delta je u Crnu Goru do sada investirala oko 170 miliona eura i zapošljava 2.000 ljudi
Remont od pet miliona eura
Novi posao će, u saradnji sa danskim i švajcarskim partnerima, omogućiti Brodogradilištu da obavlja biznis za koji se grabe brojne i moćne svjetske kompanije iz ove djelatnosti, kaže stanko Zloković za Portal Analitika
Jadransko brodogradilište “Bijela” u saradnji sa danskom kompanijom “Semko” i švajcarskom firmom “Mack”, počeće u junu profitabilan posao remonta naftnih platformi. Da je u pitanju unosan biznis, svjedoči podatak da će za remont američke naftne platforme, koja će biti uskoro dopremljena, brodogradilište inkasirati svih -pet miliona eura”, saopšteno je Portalu Analitika iz hercegnovske kompanije
Ispunjeni uslovi za remont platformi: Predsjednik Borda direktora Brodogradilišta "Bijela, Stanko Zloković, kazao je za Portal Analitika da je, kao preduslov za remont naftnih platformi, ta kompanija morala da ispuni oko 200 uslova koje su zahtijevali klijenti.
- Riječ je, uglavnom, o proceduralnim i tehničkim uslovima. Veoma je važno napomenuti da Brodogradilište ne snosi odgovornost za uspješnost realizacije projekta, već - danski i švajcarski partneri. Očekujem da će remont američke naftne platforme trajati do 90 dana, kaže Zloković.
Posao remonta platformi odvijaće se paraleleno sa osnovnom djelatnošću koju brodogradilišta odavno radi - remontom starijih brodova. Uporedo sa redovnim poslom Zloković ističe da su nastavili sa pripremama za formiranje zajedničkog preduzeća za remont mega jahti.
Kako je sve počelo: Prvi čovjek Brodogradilišta „Bijela” ističe da je uprava još prije dvije godine predvidjela velike razmjere krize u poslu remonta brodova i da su se, koliko je bilo moguće, pripremali za nastupajuća teška vremena.
- U septembru 2008.godine - iako smo do tada, imali fantastične rezultate - bilo nam je jasno da će kriza imati teške posljedice na ovu djelatnost; uočili smo to na osnovu priče sa našim brojnim klijentima. Inače su prognoze analitičara za našu djelatnost bile veoma pesimističke i u tim okolnostima smo uvidjeli da moramo da širimo proizvodno-uslužnu djelatnost. Izbor je pao na posao remonta naftnih platformi kao blisku budućnost našeg poslovanja. Osim toga, znali smo da je budućnost brodogradilišta u zajedničkom preduzeću sa Piterom Mankom i remontu mehga jahti, ali smo bili svjesni da je projekat na “dugom štapu”, zbog značajnih ulaganja i svega ostalog što treba uraditi u logistici tog projekta, podsjetio je Zloković.
On ističe da je Brodogradilište na vrijeme pronašlo partnere da se ide u remont naftnih platformi.
- Da nijesmo sklopili partnerstvo sa Dancima i Švajcarcima nikad ne bi mogla ozbiljnije ući u posao remonta naftnih platformi. Mora se imati na umu da je riječ o poslu za koji se grabe brojne i moćne svjetske kompanije iz ove djelatnosti. Osim toga, teško se probiti na svjetskom tržištu ako nemate odgovarajuće poslovne reference. Prednost brodogradilišta “Bijela” je u geografskom položaju jer kompanije iz naftne branše nemaju vremena da te objekte remontuju negdje u Danskoj, ocijenio je Zloković.
Novi početak: Ugovaranje posla, tek je dio priče. Zloković ističe da radnici brodogradilišta moraju biti veoma stručni i precizni kako bi kvalitetno završili projeka remonta platformi.
- Jedna američka naftna platforma se remontovala u Hrvatskoj i taj projekat je doživio fijasko iz raznih razloga. Amerikanci su rekli da nikada više neće u tom brodogradilištu remontovati platformu, upozorio je Zloković, naglašavajući da se organizacijom posla i stručnom osposobljenošću mora smanjiti na minimum mogućnost grešaka.
Brodogradilište remontovalo jednu platformu: Podsjetimo, 2006.godine u Bijeloj je uspješno okončan remont naftne platforme iz Tunisa. Projekat je rađen u saradnji sa novosadskim Naftagasom.
Platforme su, inače, ogromni plovni objekti veličine 100 puta 100 metara. No, u Brodogradilištu „Bijela” se remontuju brodovi dužine do 250 metara, što znači da dimenzije neće biti problem.
- Remont američke platforme će nam omogućiti da ovu poslovnu godinu završimo sa pozitivnim rezultatom. Koliko je značajno da se remont naftne platforme završi blagovremeno, svjedoči podatak da taj objekat dnevno ostvaruje prihod oko oko 500.000 dolara, zaključio je Zloković.
Crna Gora ulazi u aranžman sa MMF-om?
Ako je suditi prema stavu Ministarstva finansija, postoji velika šansa da Crna Gora sredinom godine uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom a dobijena sredstva bi se – kako saznaje Portal Analitika – koristila tek početkom naredne godine.
U crnogorskoj Vladi sada preovladava mišljenje da Crna Gora treba da uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Prema mišljenju većine ministara, najbolji model zaduživanja države, kojom bi se finansirao deficit budžeta i otplata dugova, je kombinacija novca dobijenog od MMF-a i emitovanja obveznica, saznaje Portal Analitika.
Ministarstvo finansija snažno podržava ovaj kombinovani model zaduživanja, dok prema aranžmanu sa MMF-om najviše rezervi ima potpredsjednik Vlade iz redova Socijaldemokratske partije, Vujica Lazović.
- Državne obveznice nisu alternativa aranžmanu sa MMF-om; mi smo za kombinaciju ova dva elementa. U svakom slučaju, sredstva koje dobijemo od obveznica koristićemo za finansiranje deficita i otplatu duga ove godine, a potencijalna sredstva iz aranžmana sa MMF-om ne bi morali odmah povlačiti, već - naredne godine. Mislimo da su oba modela dobra i da će prenijeti dobru poruku investitorima da je Crna Gora atraktivna i sigurna destinacija za ulaganja, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
S druge strane, potpredsjednik Lazović je u više navrata isticao da bi aranžman mogao uticati na povećanje siromaštva jer bi, možda, značio smanjivanje plata i penzija.
Iznenadni obrt u stavu Vlade oko aranžmana tumači se činjenicom da je MMF postao mnogo fleksibilniji u svojih zahtjevima.
Od MMF-a više od 200 miliona eura: Prema projekcijama, ukoliko bi Vlada ušla u aranžman sa MMF-om, mogla bi da računa na nešto više od 200 miliona eura i to pod uslovima koji su značajno povoljniji od bilo koje vrste zaduživanja.
Svaka zemlja od MMF-a može uzeti novca srazmjerno kvoti koju ima u toj instituciji. Crnogorska kvota kod MMF-a je 27,5 miliona specijalnih prava vučenja ili 41,2 miliona dolara što je oko 30,4 miliona eura. Ta kvota se množi sa cijelim brojem, u ovom slučaju najvjerovatnije sa – brojem sedam. To praktično znači da se Crna Gora može zadužiti od MMF-a 212 miliona eura.
Koje uslove će MMF tražiti: Crna Gora nije od 2007. godine ulazila u aranžman sa MMF-om. Tada je razlog za nepotpisivanje formalnog aranžmana i memoranduma o finansijskoj i ekonomskoj politici bio čvrst stav MMF-a koji je državu odvraćao od zaduživanja za velike infrastrukturne projekte. Upravo je taj uslov bio protivan tadašnjoj državanoj ekonomskoj politici i to je bio glavni razlog što je crnogorska vlast odustala od potpisivanja ugovora sa Međunarodnim monetarnim fondom.
Neka ranija iskustva ukazuju da ugovor sa MMF-om nije idealno rješnje. Najstrožije zahtjeve MMF je postavio Crnoj Gori nakon potpisivanja nastavka aranžmana sredinom 2002. godine - kada se naša država morala obavezati na likvidaciju kontroverznog of-šor koncepta, povećanju cijene električne energije, prodaji banaka sa državnim kapitalom, liberalizaciji tržišta, kao i ukidanju necarinskih mjera zaštite domaće privrede.
To je, međutim, istorija. Osam godina nakon toga, MMF je puno fleksibilniji i ne postavlja više tako rigorozne zahtjeve. Kao uslov za aranžman - ako bi se posmatrala iskustva zemalja regiona - najčešće se pominje stroga kontrola javne potrošnje i ograničavanje rasta plata i penzija. Ono što je pozitivno za Crnu Goru je da aktuelna politika MMF-a podstiče veća državna ulaganja u kapitalne programe poput putne infrastrukture i izvore energije.
Zvanično, Crna Gora će imati konačan stav o eventualnom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom nakon što se u Vladinoj proceduri zaokruži set novih finansijskih zakona. Ako je suditi prema stavu Ministarstva finansija, postoji velika šansa da Crna Gora sredinom godine uđe u aranžman sa tom organizacijom a dobijena sredstva bi koristila-od naredne godine.
A za potapanje Tare nemam komentar..treba bit stvarno retardiran i toliko ne inetligentan da bi se najcistija rijeka u Evropi i 2 najdublji kanjon na svijetu odma posle Kolorada potpoili
Otvorene ponude za Luku Bar
Tenderska komisija za privatizaciju Luke Bar saopštila je danas da nije stigla nijedna ponuda za glavnu lučku cjelinu - "Kontejnerski terminal i generalni tereti", dok je za ostala preduzeća, ćerke firme Luke, bilo nekoliko ponuda.
Naime, za "Montekargo" i "Obezbedjenje i protivpožarnu zaštitu"stigla je po jedna ponuda, a za cjelinu "Pomorski poslovi" dvije ponude.Crngorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je na javnom otvaranju ponuda objasnio da su ranije tendersku dokumentaciju za"Kontejnerski terminal i generalne terete" otkupile firme iz Libana,Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije, ali da nisu dostavile ponude.
Prema riječima Lompara, ponudjena prodaja 54,5 odsto državnih akcija u"Kontejnerskom terminalu i generalnim teretima" zainteresovanim firmama nije bila dovoljna da bi se osjećali "komotno" kao vlasnici izato nisu dostavile ponude.Lompar je rekao da će iz toga biti "izvučene pouke".Ponudu za kupovinu 85,4 odsto akcija "Montekarga" dostavio je rumunski konzorcijum "Grampet", po cijeni od 1,65 miliona eura.Za kupovinu "Pomorsih poslova", koje se bavi opštim pomorskim poslovima, dostavljene su dvije ponude, jedna od barske kompanije"Nimont", a druga od firme "Interlog" iz Trsta."Nimont" je za kupovinu sto odsto akcija "Pomorskih poslova" ponudio640.000 eura, a "Inerlog" 2,15 miliona eura.Ponudu za kupovinu lučke firme "Obezbedjenje i protivpožarnazaštita" dostavio je konzorcijum "Gardian" iz Nikšića.
Najavljeno da će dostavljene ponude biti analizirane u roku od sedam dana, nakon čega će biti donijeta odluka o nastavku tenderskog postupka za privatizaciju Luke Bar.Javni konkurs za prodaju dijela Luke Bar, koja je ranije podijeljena na nekoliko preduzeća, objavljen je u oktobru 2009. godine, kada je naprodaju ponudjeno 54,5 odsto akcija "Kontejnerskog terminala igeneralnih tereta". Ponudjene su i koncesije na 30 godina, uz obavezu investiranja u lučke kapacitete.Ranije je bilo saopšteno da su tendersku dokumentaciju za"Kontejnerski terminal i generalne terete" otkupile neke firme izLibana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i jedna kompanija koju je osnovala Vlada Srbije.
Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić objasnio je početkom februara da "vlada nema novca da svojim sredstvima kupi LukuBar", ali da je osnovala koncern srpskih kompanija, s ciljem daučestvuje u kupoprodaji lučkih kapaciteta.Mrkonjić je tada ocijenio da je transport roba željeznicom iz Srbije doLuke Bar "mnogo efikasniji, brži i jeftiniji od onih koji se sadakoriste, kao što su luke u Konstanci, Kopru i Rijeci".Mrkonjić je rekao da bi zbog toga željeznice Srbije i Crne Goretrebalo da se pripreme i dogovore oko značajnijeg korišćenja LukeBar.