SkyscraperCity Forum banner

Црна Гора - привредни развој | Montenegro - Economy & Development

505K views 2K replies 183 participants last post by  Maschinekalibar 
#1 ·
 
See less See more
1
#1,703 ·
Ja bih rekao da su zbog pruge, postojećih industrijskih hala, i jeftine radne snage, Mojkovac i Bijelo Polje najbolji za tu priču. Kolašin, sa turizmom i fabrikama vode, sasvim pristojno namirjuje svojih par hiljada žitelja.

Plav, Gusinje...saobraćajno su teško dostupni, mislim da ti krajevi treba da traže svoju šansu u turizmu...

A evo i da iskopiram svoj post sa sekcije "Automobili":

E sad, da demistifikujemo "Lamborghini" priču...

TONINO LAMBORGHINI TO MAKE ELECTRIC CARS IN MONTENEGRO

Dakle, u pitanju je Tonino Lamborghini, koji jeste sin osnivača Lamborghinija, ali koji sa proizvodnjom poznatih sportskih vozila nema nikakve veze. On je vlasnik firme Tonino Lamborghini Group, koja se bavi izradom luksuznih dobara. Među njima su i high-end vozila za golf, koja on planira da sklapa u Crnoj Gori.

Novinari opet mlate...
 
#1,704 ·
Ja mislim da smo vrlo malo greenfield investicija imali. Da ja znam bile su fabrika cvijeca u Niksicu, 2 ili 3 fabrike vode i Porto Montenegro. Ostalo su bile adaptacije hotela ili su se kupovale fabrike od kojih samo Pivara i fabrika lezaja u Kotoru i dalje rade. Necu da me pogresno shvatite jer ne omalovazavam ostale investicije. Samo kazem da je novih bilo malo.

E sad, potpisuju Zastava i Fiat ugovor i niti jedan jedini medij u CG nije prenio to!!! Zamislite da smo u Mojkovcu ili Bijelom Polju, gradovima na pruzi, ugovorili da u nekoj od tih praznih hala pravimo sta ja znam.... patosnice, kvake, sarafe, bilo sta.

E onda bi trgovinski bilans Crne Gore bio bolji, puniji budzet drzave i opstine, plate ljudima i ko zna koliko jos drugih biznisa i benefita koji bi bili vezani za fabriku.... cini mi se da umijemo samo kod kuce da se pozicioniramo jer se namjestaju poslovi. Ja bih Italijanima dao te hale za dzabe i oslobodio bih ih 10 godina PDV-a pa sve i da odu nakon isteka period.
 
#1,711 ·
pogledaj na prvu stranu :D
 
#1,712 ·
CDM

Uskoro poziv za koncesije za proizvodnju nafte i gas
Vlada je danas usvojila Prijedlog zakona o
istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, koji
omogućava stvaranje kvalitetne osnove za razvoj
naftnog sektora u Crnoj Gori.

Ministar ekonomije Branko Vujović je nakon
sjednice Vlade saopštio je da će nakon usvajanja
tog zakona u Skupštini, biti objavljen javni poziv
za dodjelu koncesija za proizvodnju nafte i gasa u
crnogorskom podmorju.

Prema ranijim navodima i procjenama u crnogorskom
podmorju nalazi se sedam milijardi barela nafte i
oko 425 milijardi kubnih metara gasa.

Prijedlogom su predviđene mogućnosti dobijanja
dvije vrste koncesija - za istraživanje i
proizvodnju.

“Koncesija za istraživanje dodjeljuje se tamo gdje
je stepen istraženosti nedovoljan, a na taj način
trebalo bi da se, bez državnih ulaganja, poveća
nivo saznanja o oblastima”, objasnio je Vujović.


Koncesija za istraživanje dodjeljuje se na dvije
godine.

Novi zakon, kroz institute koncesije za
istraživanje i koncesije za proizvodnju, razrađuje
sve faze procesa istraživanja i proizvodnje nafte
i gasa, sa jasnim pravilima i obavezama kako
koncesionara, tako i koncedenta.

Dosadašnji rezultati geoloških i geofizičkih
istraživanja ukazuju na vjerovatno postojanje
ležišta ugljovodonika na području Crne Gore.

S tim u vezi, cilj ovog zakona je da istovremeno
zaštiti interes Crne Gore i da stvori atraktivan
ambijent za investiciona ulaganja u istraživanje
ugljovodonika u Crnoj Gori.
:cheers: Neka bar gas eksploatisu, i eto dosta prihoda za CG.
 
#1,714 · (Edited)
jebote zivot,znaci smanjice vam teritoriju za 790 kilometara uzgred,a to mu dodje oko 5% vase teritorije.

Potop Morače i usud i nada
Čedo PRELEVIĆ, 14.03.2010 20:58:39 Ocena: 1.80 (Glasova: 35) Komentara: 6

Nestaće lepote kojima se divi ceo svet

POTOP! Ni biblijski, ni “prirodna katastrofa”, nego - “energetski”.
Ravno polovina opštine Kolašin biće potopljena kada četiri brane pregrade reku Moraču, od Podgorice pa do Andrijeva u kanjonu Platije. Pod vodom će ostati 790 kvadratnih kilometara zemljišta i brda, 69 naselja, 5.700 hektara poljoprivrednog zemljišta, 47.000 hektara šuma, putevi, mostovi, spomenici kulture, škole, crkve i groblja... Nestaće čak četiri kanjona - Morače, Sjevernice, Mrtvice i Ibrišnice - još neistražena, izazovna za planinare, jedinstvena. Mnogi strahuju da će jezero uništiti i jednu od najvećih pravoslavnih svetinja, manastir Moraču, podignut još 1252.
Odzvonilo je, dakle, u ime “iskorišćavanja energetskih kapaciteta”, lepotama kojima se divi ceo svet! Investicija je izvesna, kažu u Vladi, gde pripremaju tender za izgradnju hidroelektrana na Morači. Barata se kilovat-časovima, izvode računice...
A šta je s narodom u Rovcima, Sreteškoj Gori, Donjoj Morači?
- Ne znam ko bi voleo da se ovo potopi - kaže Peđa Vlahović, iz Međuriječja.
- Ali, izgleda da nam je to sudbina.
Sadašnja pitoma dolina Međuriječje ostaće šezdesetak metara pod vodom, kažu “studije”, “procene uticaja” i drugi “papiri” energetičara. Voda će poplaviti imanja na kojima, zbog mešanja mediteranske i oštre kontinentalne klime, jednako rađaju jabuka i grožđe, drenjina i smokva.
- Izgleda da je gotovo - kaže Rašo Jovanović, u čijoj krčmi se već mesecima priča samo o potopu.
- Moramo učit da plivamo i pecamo iz čamaca!
I njegov brat Rodoljub, ribolovac, ne bi digao ruku za pretvaranje Morače pune potočne pastrmke i lipljena u kubike ustajale vode.
- Valjada će nam, kad to već čine, platiti zemlju, šume i kuće - kaže on.
I dolina Sjevernice, desetak kilometara dalje, broji poslednje dane.
- Ovo se ne može platit - uzdiše Novica Đekić, jedan od osamdesetak neženja iz Sreteške Gore. - Potopiće mi, raspitao sam se, kuću i 95 odsto od ukupno pet i po hektara zemlje. Ne znam kuda ću s najplodnije zemlje u celoj Donjoj Morači, u gradu bih odmah presvisnuo...
- Povlačimo se u brda, visočije - predlaže Slobodan Rakočević, čije selo, Petrovu Ravan, voda neće dohvatiti, ali će jezero prekinuti sve puteve ka Rovcima i Podgorici, pa će do kuća morati okolo, preko Crkvina i drugih gudura iz pravca Kolašina.
Ostaće “ni na nebu ni na zemlji” i sela Potoci, Sela, Ulica, sve Prekobrđe. Mostove i džade poješće silna voda.
Pod jezerom će, izvesno, biti i tek stvorena ruska kolonija na obali Sjevernice. Tu je pre pet-šest godina odnekud banula grupa Rusa, gore visoko kupila zemlju, a u dolini povelik plac uz reku. Onda su došle, iz majke Rusije, i monahinje da ožive tek izgrađeni manastir sv. arhanđela Mihaila u Prekobrđu. Na Sjevernici su ovi vernici izgradili već dve kuće, a od brvana grade malu kapelu u kojoj će se Bogu moliti jedini stanovnik ovog ruskog naselja, monahinja Ljudmila. Ona neće da za novine govori ni o životu među Moračanima ni o potopu. Nema, kaže, za to blagoslov.
A hoće li “energetski lobi” dobiti blagoslov oko 4.000 stanovnika moračkih i rovačkih sela da se jednom “investicijom” za tren promeni ono što je Bog vekovima stvarao?
- Gde je usud, tu je i nada - sležu ramenima gorštaci, čekajući “velji potop”, o kakvom se u kolašinskoj komuni pričalo i pre više od pola veka, kada je najavljivana izgradnja hidroelektrana na Tari, na drugom kraju opštine.
Javna rasprava, službena, počinje ove nedelje. Ona “narodska uveliko traje.

ODŠTETA ZA DUŠEVNI BOL
ZA saniranje manastira Morača u planovima za izgradnju HE predviđeno je tri miliona evra, a za eksproprijaciju zemljišta i obeštećenje stanovništva 57 miliona.
- Vidiš kol’ko Milo dobija para kad se požali na duševne bolove? Mora da ćemo mi dobit debelu odštetu, jer patimo i dušom i fizički za ovom lepotom - kaže Rodoljub Jovanović.

PLAN POTAPANJA
Planom potapanja predviđeno je izmeštanje 19 kilometara sadašnje magistrale kroz Platije i gradnja 14 kilometara lokalnih puteva. Jedan od prvih zahteva meštana jeste izgradnja mosta preko brane Andrijevo kojim bi bili povezani Sreteška Gora i Rovci.
- Bez toga niko ovde neće ostat da živi - kaže Vuko Rakočević, iz Petrove Gore.


http://www.novosti.rs/code/navigate...da&kword_add=moraca, hidroelektrana na moraci
 
#1,719 ·
neka grade one vetrenjace :) nije citavo cemovsko u vinogradima.. a tu kad udari $ever..
i ja sam protiv tih elektrana. Ono pivsko jezero svarno izgleda zadivljujuce i lijepo ali je previse da sad na svaku rijeku gradim olektrane.. i u bjelopavlice ima vjetra hvala bogu..
preko ljeta imamo sunca hvala bogu. zar ne moze neka solarka da se izgradi?
 
#1,721 ·
a vladi inace fali para? a razbacuju se sa novcem kako dje stignu..
 
#1,722 ·
Aj da vidimo koliko ce se ovih greenfield investicija ostvariti...

Pobjeda:
POTPREDSJEDNIK VLADE IGOR LUKŠIĆ O INTERESOVANjU KINESKIH KOMPANIJA ZA CRNU GORU
Kinezi otvaraju fabriku kamiona
Kineske kompanije pokazale interes i za gradnju autoputeva, ne samo Bar-Boljare nego i kraka koji bi ga povezao sa Kosovom, kao i za jadransko-jonsku cestu...
 
#1,723 ·
Portal Analitika

Delta ulaže 15 miliona eura

Kompanija Delta maksi iz Srbije planira da u 2010. u Crnu Goru uloži najmanje 15 miliona eura, izjavio je direktor Delta maksi internacionala Mark Garofani

Garofani je novinarima tokom posjete Sofiji kazao da Delta maksi namjerava da postane lider u maloprodaji na crnogorskom tržištu i najavio da će uskoro biti otvoreni luksuzni supermarketi u Kotoru i u Igalu, objavljeno je na sajtu TVCG.

U toku su pregovori o otvaranju Deltinih velikih prodajnih objekata Tempo u Podgorici i Nikšiću, rekao je diretor Delta maksi internacionala, dijela srpskog Delta holdinga.

Garofani je, prenosi Beta, odbacio ocjene da su cijene pojedinih srpskih proizvoda niže u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini u Deltinim objektima nego u Srbiji zbog političkih razloga i dodao da je razlog tome ekonomska računica.

Najveći udio na crnogorskom tržištu ima Pantomarket, a Delta i Voli imaju probližno sličan udio.

Garofani je rekao i da se pokazalo da je ulazak na tržište Albanije bio strateški jako dobar potez, jer je to tržište u usponu, a da je naveći pad standarda imala Bosna i Hercegovina.

Delta maksi internacional pokriva tržišta Crne Gore, BiH, Albanije i Bugarske.

Delta je u Crnu Goru do sada investirala oko 170 miliona eura i zapošljava 2.000 ljudi
 
#1,724 ·
Nova internet stranica o gradnji hidroelektrana na Morači


Ministarstvo ekonomije je, u cilju stvaranja širokog konsenzusa o projektu izgradnje hidroelektrana na Morači, danas pokrenulo novu internet stranicu http://www.he-moraca.me/ na kojoj se zainteresovana javnost može upoznati sa planom višenamjenskih akumulacija na rijeci Morači.

“Pored Nacta Detaljnog prostornog plana (DPP) za prostor višenamjenskih akumulacija i Nacrta Strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA), o kojima se trenutno vode javne rasprave, zainteresovani mogu pročitati i intervjui sa domaćim i stranim stručnjacima o efektima gradnje brana, kliping domaćih medija o toj temi, audio i video materijale o toku javne rasprave o DPP i SEA, ali i dostaviti pitanja o svim aspektima ovog projekta”, najavljneo je iz Ministarstva ekonomije.

Osim toga, na sajtu su i informacije o projektu, planu i dinamici aktivnosti, glavnim učesnicima u projektu, kao i detaljniji podaci o svim aspetkima ovog, za Crnu Goru strateški važnog projekta.

Na sajtu se nalazi i audio i video galerija, kao i foto galerija planiranih hidroakumulacija. Dostupni su i kontakti svih učesnika u projektu, kao i linkovi objavljivanih tekstova domaćih i stranih stručnjaka i mještana koji gravitiraju ka ovom području.

Izvor: CdM
 
#1,725 ·
Dobra stvar za brodogradiliste

Portal Analitika:

Remont od pet miliona eura

Novi posao će, u saradnji sa danskim i švajcarskim partnerima, omogućiti Brodogradilištu da obavlja biznis za koji se grabe brojne i moćne svjetske kompanije iz ove djelatnosti, kaže stanko Zloković za Portal Analitika

Jadransko brodogradilište “Bijela” u saradnji sa danskom kompanijom “Semko” i švajcarskom firmom “Mack”, počeće u junu profitabilan posao remonta naftnih platformi. Da je u pitanju unosan biznis, svjedoči podatak da će za remont američke naftne platforme, koja će biti uskoro dopremljena, brodogradilište inkasirati svih -pet miliona eura”, saopšteno je Portalu Analitika iz hercegnovske kompanije

Ispunjeni uslovi za remont platformi: Predsjednik Borda direktora Brodogradilišta "Bijela, Stanko Zloković, kazao je za Portal Analitika da je, kao preduslov za remont naftnih platformi, ta kompanija morala da ispuni oko 200 uslova koje su zahtijevali klijenti.

- Riječ je, uglavnom, o proceduralnim i tehničkim uslovima. Veoma je važno napomenuti da Brodogradilište ne snosi odgovornost za uspješnost realizacije projekta, već - danski i švajcarski partneri. Očekujem da će remont američke naftne platforme trajati do 90 dana, kaže Zloković.

Posao remonta platformi odvijaće se paraleleno sa osnovnom djelatnošću koju brodogradilišta odavno radi - remontom starijih brodova. Uporedo sa redovnim poslom Zloković ističe da su nastavili sa pripremama za formiranje zajedničkog preduzeća za remont mega jahti.

Kako je sve počelo: Prvi čovjek Brodogradilišta „Bijela” ističe da je uprava još prije dvije godine predvidjela velike razmjere krize u poslu remonta brodova i da su se, koliko je bilo moguće, pripremali za nastupajuća teška vremena.

- U septembru 2008.godine - iako smo do tada, imali fantastične rezultate - bilo nam je jasno da će kriza imati teške posljedice na ovu djelatnost; uočili smo to na osnovu priče sa našim brojnim klijentima. Inače su prognoze analitičara za našu djelatnost bile veoma pesimističke i u tim okolnostima smo uvidjeli da moramo da širimo proizvodno-uslužnu djelatnost. Izbor je pao na posao remonta naftnih platformi kao blisku budućnost našeg poslovanja. Osim toga, znali smo da je budućnost brodogradilišta u zajedničkom preduzeću sa Piterom Mankom i remontu mehga jahti, ali smo bili svjesni da je projekat na “dugom štapu”, zbog značajnih ulaganja i svega ostalog što treba uraditi u logistici tog projekta, podsjetio je Zloković.

On ističe da je Brodogradilište na vrijeme pronašlo partnere da se ide u remont naftnih platformi.

- Da nijesmo sklopili partnerstvo sa Dancima i Švajcarcima nikad ne bi mogla ozbiljnije ući u posao remonta naftnih platformi. Mora se imati na umu da je riječ o poslu za koji se grabe brojne i moćne svjetske kompanije iz ove djelatnosti. Osim toga, teško se probiti na svjetskom tržištu ako nemate odgovarajuće poslovne reference. Prednost brodogradilišta “Bijela” je u geografskom položaju jer kompanije iz naftne branše nemaju vremena da te objekte remontuju negdje u Danskoj, ocijenio je Zloković.

Novi početak: Ugovaranje posla, tek je dio priče. Zloković ističe da radnici brodogradilišta moraju biti veoma stručni i precizni kako bi kvalitetno završili projeka remonta platformi.

- Jedna američka naftna platforma se remontovala u Hrvatskoj i taj projekat je doživio fijasko iz raznih razloga. Amerikanci su rekli da nikada više neće u tom brodogradilištu remontovati platformu, upozorio je Zloković, naglašavajući da se organizacijom posla i stručnom osposobljenošću mora smanjiti na minimum mogućnost grešaka.

Brodogradilište remontovalo jednu platformu: Podsjetimo, 2006.godine u Bijeloj je uspješno okončan remont naftne platforme iz Tunisa. Projekat je rađen u saradnji sa novosadskim Naftagasom.

Platforme su, inače, ogromni plovni objekti veličine 100 puta 100 metara. No, u Brodogradilištu „Bijela” se remontuju brodovi dužine do 250 metara, što znači da dimenzije neće biti problem.

- Remont američke platforme će nam omogućiti da ovu poslovnu godinu završimo sa pozitivnim rezultatom. Koliko je značajno da se remont naftne platforme završi blagovremeno, svjedoči podatak da taj objekat dnevno ostvaruje prihod oko oko 500.000 dolara, zaključio je Zloković.
 
#1,726 ·
Srbija odustaje od izlaska na more?

6. april 2010. Izvor: Deutsche Welle

Beograd -- Na tender za kupovinu 54,05 odsto državnih akcija "Kontejnerskih terminala i generalnih tereta", najvrednijeg dela Luke Bar nije se javio niko, pa ni Srbija.

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić najavljuje da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu, a stručnjaci za investicije kažu da je odluka da se ne učestvuje na tenderu očekivana, jer Srbija za to nema ekonomski interes.

Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija za Dojče Vele kaže da je “jasno da Luka Bar zavisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa prugom Beograd - Bar, a ni Srbija ni Crna Gora ne obraćaju pažnju na to da prugu treba dovesti u red, da bi Luka mogla da funkcioniše“.

„Bojao sam se da politika ne bude odlučila, ali očigledno zahvaljujući krizi nije se ušlo u još jednu avanturu da državnim parama prave još jedan nerentabilan posao”, kaže Bušatlija.

I ekonomista Milan Kovačević ocenjuje da je potrebno puno uraditi da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere. “Teško je reći šta je to u ovom slučaju srpski interes, a sigurno nije da se uzimaju državne pare i da se kupuje Luka. Mrkonjić je rekao da to nije namera, pitanje je da li su poslovni ljudi iz Srbije mogli naći interes da je to za njih profitabilno. Očigledno je da nisu“, smatra je Kovačević.

Tender prekratko trajao

Iz Bara samo 7-8 odsto srpskog izvoza

Preko gatova barske luke se sada izvozi svega oko sedam do osam odsto izvoza iz Srbije, dok su saobraćajne veze te luke sa Srbijom loše. Srbija mnogo više koristi luke Kopar i Konstancu, do kojih se, iako su dalje, znatno brže stiže.

Jedan od koordinatora srpskog konzorcijuma koji je trebalo da učestvuje na tenderu, vlasnik MK Grupe, Miodrag Kostić je saopštio da je tender prekratko trajao. On delom problem vidi u ekonomskoj krizi, ali i u tome da su kompanije okupljene unutar konzorcijuma imale različita očekivanja od tendera.

Kostić je zaključio da je izuzetno ekonomski opravdano da Srbija ima izlaz na more, odnosno da sebi obezbedi alternativne pravce izlaska na more. I ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonjić je ocenio da je tender bio ishitreno raspisan i najavio da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu.

Čudno da se niko nije prijavio?

Sa druge strane, za profesora Predraga Ivanovića, predsednika borda direktora AD Luke Bar, neučešće kompanija i konzorcijuma koji su pokazali interesovanje za kupovnu najvrednije celine Luke Bar predstavlja iznenađenje koje tumači kao posledicu ekonomske krize, koja je pogodila upravo pomorski saobraćaj.

On očekuje da će u narednoj fazi, odnosno nakon raspisivanja novog tendera biti obezbeđen strateški partner. Pored privredne krize, Ivanović navodi i druge probleme sa kojim se Luka Bar suočava.

Luka Bar, navodi Dojče Vele, posluje sa gubicima, tehnički i tehnološki znatno zaostaje za konkurencijom na Jadranu, ima bar trećinu viška zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 odsto. Godišnje se pretovari nešto preko dva miliona tona tereta, što iznosi sedam puta manje nego u Luci Kopar ili dva puta manje nego u lukama Rijeka i Ploče.

Prilikom podele preduzeća, oko 800 zaposlenih je prebačeno u novu kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti, a to je bar tri puta više nego što je zaista potrebno.

Analitičari ocenjuju da je to veliko opterećenje za proces privatizacije i da će svaki ozbiljni strateški partner dobro razmisliti da li da dolazi u luku i rešava socijalne i političke probleme koji će mu kao „vruć krompir" biti predati u ruke. Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom i da će se Luka teško vratiti na evropsku mapu.
 
#1,727 ·
Portal Analitika

Crna Gora ulazi u aranžman sa MMF-om?

Ako je suditi prema stavu Ministarstva finansija, postoji velika šansa da Crna Gora sredinom godine uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom a dobijena sredstva bi se – kako saznaje Portal Analitika – koristila tek početkom naredne godine.

U crnogorskoj Vladi sada preovladava mišljenje da Crna Gora treba da uđe u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Prema mišljenju većine ministara, najbolji model zaduživanja države, kojom bi se finansirao deficit budžeta i otplata dugova, je kombinacija novca dobijenog od MMF-a i emitovanja obveznica, saznaje Portal Analitika.

Ministarstvo finansija snažno podržava ovaj kombinovani model zaduživanja, dok prema aranžmanu sa MMF-om najviše rezervi ima potpredsjednik Vlade iz redova Socijaldemokratske partije, Vujica Lazović.

- Državne obveznice nisu alternativa aranžmanu sa MMF-om; mi smo za kombinaciju ova dva elementa. U svakom slučaju, sredstva koje dobijemo od obveznica koristićemo za finansiranje deficita i otplatu duga ove godine, a potencijalna sredstva iz aranžmana sa MMF-om ne bi morali odmah povlačiti, već - naredne godine. Mislimo da su oba modela dobra i da će prenijeti dobru poruku investitorima da je Crna Gora atraktivna i sigurna destinacija za ulaganja, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.

S druge strane, potpredsjednik Lazović je u više navrata isticao da bi aranžman mogao uticati na povećanje siromaštva jer bi, možda, značio smanjivanje plata i penzija.

Iznenadni obrt u stavu Vlade oko aranžmana tumači se činjenicom da je MMF postao mnogo fleksibilniji u svojih zahtjevima.

Od MMF-a više od 200 miliona eura: Prema projekcijama, ukoliko bi Vlada ušla u aranžman sa MMF-om, mogla bi da računa na nešto više od 200 miliona eura i to pod uslovima koji su značajno povoljniji od bilo koje vrste zaduživanja.

Svaka zemlja od MMF-a može uzeti novca srazmjerno kvoti koju ima u toj instituciji. Crnogorska kvota kod MMF-a je 27,5 miliona specijalnih prava vučenja ili 41,2 miliona dolara što je oko 30,4 miliona eura. Ta kvota se množi sa cijelim brojem, u ovom slučaju najvjerovatnije sa – brojem sedam. To praktično znači da se Crna Gora može zadužiti od MMF-a 212 miliona eura.

Koje uslove će MMF tražiti: Crna Gora nije od 2007. godine ulazila u aranžman sa MMF-om. Tada je razlog za nepotpisivanje formalnog aranžmana i memoranduma o finansijskoj i ekonomskoj politici bio čvrst stav MMF-a koji je državu odvraćao od zaduživanja za velike infrastrukturne projekte. Upravo je taj uslov bio protivan tadašnjoj državanoj ekonomskoj politici i to je bio glavni razlog što je crnogorska vlast odustala od potpisivanja ugovora sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Neka ranija iskustva ukazuju da ugovor sa MMF-om nije idealno rješnje. Najstrožije zahtjeve MMF je postavio Crnoj Gori nakon potpisivanja nastavka aranžmana sredinom 2002. godine - kada se naša država morala obavezati na likvidaciju kontroverznog of-šor koncepta, povećanju cijene električne energije, prodaji banaka sa državnim kapitalom, liberalizaciji tržišta, kao i ukidanju necarinskih mjera zaštite domaće privrede.

To je, međutim, istorija. Osam godina nakon toga, MMF je puno fleksibilniji i ne postavlja više tako rigorozne zahtjeve. Kao uslov za aranžman - ako bi se posmatrala iskustva zemalja regiona - najčešće se pominje stroga kontrola javne potrošnje i ograničavanje rasta plata i penzija. Ono što je pozitivno za Crnu Goru je da aktuelna politika MMF-a podstiče veća državna ulaganja u kapitalne programe poput putne infrastrukture i izvore energije.

Zvanično, Crna Gora će imati konačan stav o eventualnom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom nakon što se u Vladinoj proceduri zaokruži set novih finansijskih zakona. Ako je suditi prema stavu Ministarstva finansija, postoji velika šansa da Crna Gora sredinom godine uđe u aranžman sa tom organizacijom a dobijena sredstva bi koristila-od naredne godine.
 
#1,729 ·
Oko price HE na Moraci..

Nikako ne podrazavam!!!Struja nam sigurno treba ali je li ko u ovu drzavu cuo za Alternativne izvore energije??
Cijeli svijet ide u tom pravcu a mi cemo da potapamo Moracu..:bash::bash::eek:hno:
Ako iko ima potencijala za iskoristenje solarne energije onda smo to mi ,sto neko pomenu Cemovsko polje je dosta veliko i siroko za to.
A za potapanje Tare nemam komentar..treba bit stvarno retardiran i toliko ne inetligentan da bi se najcistija rijeka u Evropi i 2 najdublji kanjon na svijetu odma posle Kolorada potpoili :bash:
Par solarnih izvora energije i nekoliko vjetroelektrana bilo bi za nas dosta.Ne moramo izvozit struju , dosta nam je da je ne uvozimo.
Sigurno da bi ovo bilo skuplje od HE ali koliko dobijamo sa HE a koliko sa ovim ?
A sad se sjetih ekoloska drzava...:nuts:
Inace od HE nama samo ide 5% cini mi se .. sve ide kod italijana..
Dodajte ovome ugrozavanje Manastira Morace, unistavanje zivotne sredine , potpunu promjenu ekosistema Morace, sto opet utice na ostale ekosisteme, promjena klime ...Ako mene pitate od HE vise stete no koristi:bash:
 
#1,731 · (Edited)
A za potapanje Tare nemam komentar..treba bit stvarno retardiran i toliko ne inetligentan da bi se najcistija rijeka u Evropi i 2 najdublji kanjon na svijetu odma posle Kolorada potpoili

Colorado nije najdublji kanjon na svijetu niti je kanjon Tare drugi na svijetu po dubini. Tara nije niti među najdubljih 10.

Yarlung Tsangpo in China is 6,009 meters (19,715 feet) deep
Colca Canyon in Peru 3,501 meters (11,488 feet) deep
Cotahuasi Canyon in Peru 3,354 meters ( 11,001 feet) deep
 
#1,730 · (Edited)
^^pa kad se ne razumijes u problematiku

gledam tv i moram priznati da mi je strasno komicno slusati i gledati neke ljude koji nemaju nikakve reference, kvazi 'strucnjake', kako dozvoljavajui sebi taj luksuz da javno komentarisu predlozene projekte

ja nijesam geolog, niti elektro inzenjer, niti sto znam ja sve vec...ekonomsta jesam

prva stvar
cg ima ogroman deficit tekuceg racuna platnog bilansa. jedan od faktora koji znacajno kontribuira istom jeste uvoz elektricne energije na koji je, ako se ne varam, prosle godine otislo aproksimativno 130mil. eura.
izgradnjom elektrana bi se svakako ustedio znacajan dio tih sredstava ubuduce

druga stvar
njihovom izgradnjom bi se znacajno povecao bdp koja predstavlja osnovnu jedinicu za komparaciju zivotnog standarda medju zemljama po glavi stanovnika (PPP per capita). uticao bi bar na dva nacina. onaj ko zna formule za njegov izracun znace da su dva bitna elementa import (uvoz) ciji sam uticaj prethodno objasnio, dok bi drugi bio preko investicija.
znaci, zivotni standard bi se ZNACAJNO povecao

treca, cetrvta....deseta stvar
multiplikativni efekti koje bi cg mogla imati po tom osnovu bi bili mnogobrojni. ako je mocni investitor u pitanju, vjerovatno bi to imalo efekta u privlacenju dodatnih sdi.
placaju se porezi drzavi, kojim ce preko javne potrosnje (sljedeci element u kalkulaciji bdp-a) dalje uticati na povecanje zivotnog standarda. recimo, onda bi drzava mogla imati vise sredstava za puteve, vece plate, skole...bla, bla
strane firme moraju koristiti usluge domacih banaka, sto za isplatu plata, sto za drzanje depozita kojima se, opet, preko banaka kreditiraju druge firme u sistemu....
koliko bi se tek ljudi zaposlilo direktno ili indirektno...

jos kad mi pricaju kako ce se unistit prirode ljepote kojih nema nidje u svijet, padne mi mrak na oci....a nidje dalje od pljevalja nijesu isli.
u drugim razvijenim zemljama hidro potencijali su skoro u potpunosti valorizovani. sve ce biti da svajcarska koja je za nas svijet izmislila u SVAKOM pogledu nije vodila racuna o tome.

velim i ponavljam, projekat mora uvazavati sve ekoloske principe kojima se rukovode strucnjaci u eu prilikom evaluacije slicih projekata i to je to

...a svi se vazda nesto zale, vazda im coce nesto fali. em male plate, em velika nezaposlenost, em nizak standard, em ne valjaju putevi, em skupa struja...a kad dodje nesto sto bi moglo sve da promijeni, e onda se utrkuju da iznesu svoj cijenjeni 'strucni' stav

tara je zato sasvim druga prica
 
#1,732 ·
Bas tako. Ovdje ne govorimo o Tari koju naravno niko ne misli da potapa, a i pod zastitom je UNESCO-a. Ovdje govorimo o Moraci. Naravno da nije niko da se potapa bilo sta, ali mi moramo nesto da preduzmemo po tom pitanju jer nam ekonomija zavisi od toga. Solarna energija i sl. ne moze da zadovolji nase potrebe za strujom, a da ne pricamo da je sve to skupo da se napravi. Citav svijet je prvo iskoristio svoje hidro potencijale, zato se okrecu drugim. Vjeruj mi, ne bi se oni puno mislili da imaju mogucnosti kao mi.
 
#1,733 · (Edited)
@ montesky- U potpunosti se slazem sa tobom. Odlicno si sve objasnio.
Ja sam jos prije cuo kako je rijetkost u svijetu naci mjesto gdje se jedna ista voda (energija) moze iskoristiti 4 puta, preko 4 hidroelektrane kao sto je slucaj sa HE na Moraci. Nisam ni ja neki strucnjak, ali mislim da nam je situacija takva da moramo zrtvovati dio prirode zarad elektricne energije. Taru niko nece dirati od toga se odustalo da bi se pravile HE na Moraci, sa tim sto postoji mogucnost izgradnje HE Komarnica, za koju su davno napravljeni pristupni putevi. Da ne pominjemo multiplikativne efekte od ovako velike investicije, i privlacenje novih investicija. Takodje kompanija koja pobijedi na tenderu, morat ce da izgradi oko 19 km puta, sto znaci da dobijamo novu magistralu koja vise ne ide kroz Platije. Pa vidite li svako malo ljudi ginu u taj kanjon.

Malo vijesti vezanih za tendere:

Otvorene ponude za Luku Bar

Tenderska komisija za privatizaciju Luke Bar saopštila je danas da nije stigla nijedna ponuda za glavnu lučku cjelinu - "Kontejnerski terminal i generalni tereti", dok je za ostala preduzeća, ćerke firme Luke, bilo nekoliko ponuda.

Naime, za "Montekargo" i "Obezbedjenje i protivpožarnu zaštitu"stigla je po jedna ponuda, a za cjelinu "Pomorski poslovi" dvije ponude.Crngorski ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je na javnom otvaranju ponuda objasnio da su ranije tendersku dokumentaciju za"Kontejnerski terminal i generalne terete" otkupile firme iz Libana,Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije, ali da nisu dostavile ponude.

Prema riječima Lompara, ponudjena prodaja 54,5 odsto državnih akcija u"Kontejnerskom terminalu i generalnim teretima" zainteresovanim firmama nije bila dovoljna da bi se osjećali "komotno" kao vlasnici izato nisu dostavile ponude.Lompar je rekao da će iz toga biti "izvučene pouke".Ponudu za kupovinu 85,4 odsto akcija "Montekarga" dostavio je rumunski konzorcijum "Grampet", po cijeni od 1,65 miliona eura.Za kupovinu "Pomorsih poslova", koje se bavi opštim pomorskim poslovima, dostavljene su dvije ponude, jedna od barske kompanije"Nimont", a druga od firme "Interlog" iz Trsta."Nimont" je za kupovinu sto odsto akcija "Pomorskih poslova" ponudio640.000 eura, a "Inerlog" 2,15 miliona eura.Ponudu za kupovinu lučke firme "Obezbedjenje i protivpožarnazaštita" dostavio je konzorcijum "Gardian" iz Nikšića.

Najavljeno da će dostavljene ponude biti analizirane u roku od sedam dana, nakon čega će biti donijeta odluka o nastavku tenderskog postupka za privatizaciju Luke Bar.Javni konkurs za prodaju dijela Luke Bar, koja je ranije podijeljena na nekoliko preduzeća, objavljen je u oktobru 2009. godine, kada je naprodaju ponudjeno 54,5 odsto akcija "Kontejnerskog terminala igeneralnih tereta". Ponudjene su i koncesije na 30 godina, uz obavezu investiranja u lučke kapacitete.Ranije je bilo saopšteno da su tendersku dokumentaciju za"Kontejnerski terminal i generalne terete" otkupile neke firme izLibana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i jedna kompanija koju je osnovala Vlada Srbije.

Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić objasnio je početkom februara da "vlada nema novca da svojim sredstvima kupi LukuBar", ali da je osnovala koncern srpskih kompanija, s ciljem daučestvuje u kupoprodaji lučkih kapaciteta.Mrkonjić je tada ocijenio da je transport roba željeznicom iz Srbije doLuke Bar "mnogo efikasniji, brži i jeftiniji od onih koji se sadakoriste, kao što su luke u Konstanci, Kopru i Rijeci".Mrkonjić je rekao da bi zbog toga željeznice Srbije i Crne Goretrebalo da se pripreme i dogovore oko značajnijeg korišćenja LukeBar.
 
This is an older thread, you may not receive a response, and could be reviving an old thread. Please consider creating a new thread.
Top