daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine | posting guidelines

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Economy and development > Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj

Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj Economy, Transportation, Energy, and Commerce



Global Announcement

As a general reminder, please respect others and respect copyrights. Go here to familiarize yourself with our posting policy.


Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 74 votes, 4.78 average.
Old October 30th, 2008, 12:10 PM   #1
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

[Croatia] - Pomorstvo i nautika | Marine transport & nautica

Hrvatska je pomorska zemlja i šteta da dosada nismo imali nikakav thread iz područja pomorstva i nautike.

Pišite i postajte sve članke koji su vezani za pomorstvo, plovidbu (unutarnju/riječnu i morsku), nautiku, nautički turizam, brodarstvo, brodogradnju... naravno sve vezano za Hrvatsku.

Pa, svi oni koji su zainteresirani za ove teme... dobrodošli.


Last edited by cross; October 30th, 2008 at 03:44 PM.
cross no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old October 30th, 2008, 12:13 PM   #2
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Srijeda, 29. listopada 2008.

Sedmodnevna krstarenja za 4000 kuna hit među Hrvatima!

Porast broja putnika veći od 30 posto - među njima sve češće hrvatski građani. Povećanje flote MSC Cruisesa utječe i na povećan broj novih i starih putnika, pogotovo u Hrvatskoj. U svim putničkim agencijama pomno prate novitete
U samo nekoliko mjeseci 2008. godine svjetsko tržište krstarenja poraslo je za 13 posto, dok je u isto vrijeme MSC Cruises zabilježio rast putnika veći od 30 posto.
»Naša krstarenja jako su popularna na hrvatskom turističkom tržištu, a osim toga MSC-ovi brodovi redovito posjećuju luke Dubrovnik i Split tako da će do kraja ove godine Hrvatsku posjetiti oko 180.000 putnika«, rekao je Igor Odak iz SNAV MSC Cruises Hrvatska.
Budući da se povećanjem flote tvrtka jako širi, to će, ističu u MSC-u, rezultirati i povećanim brojem uplovljavanja u hrvatskim lukama. Ističu da će MSC Cruises u sezoni zima 2009./2010. (od studenog 2009. do ožujka 2010. godine) na svaki način nastojati uvrstiti Dubrovnik kao redovitu luku uplovljavanja u vrijeme zimskih krstarenja Mediteranom.
»Povećanje broja brodova utječe i na povećan broj novih i starih putnika, pogotovo u Hrvatskoj. Razlog tome je što se pomno u svim putničkim agencijama koje rade i posluju sa SNAV-MSC Cruises Hrvatska, prati svaki novitet vezan za brodove«, objasnio je Odak.
Najbolji primjer tome je, dodaje, što je MSC Fantasija, brod koji će prvi put isploviti za manje od dva mjeseca, već uspio napraviti »bum« u prodaji kod hrvatskih putničkih agencija. »Popunjenost kabina na MSC Fantasiji premašila je sva naša očekivanja, a to sve zbog pristupačne cijene trećeg najvećeg broda na svijetu i blizine Genove kao luke ukrcaja i iskrcaja«, kaže Odak.
Anamarija Žamić iz agencije adriatica.net dodaje da sve više Hrvata odlazi na krstarenja, a razlog tome su i povoljnije cijene.
»Primjerice sad za 8. studenoga imamo u ponudi krstarenje MSC Poesiom, koje uključuje Veneciju, Katakolon, Izmir-Efez, Dubrovnik i Istanbul, a košta 3240 kuna plus 1065 kuna za lučke pristojbe i gorivo«, kaže ona, objašnjavajući da su to dosad najjeftinije cijene za takav jedan novi brod.
Iako ekonomska kriza vlada u cijelom svijetu, građani se ne odriču putovanja, tako da i krstarenja postaju sve popularnija pa tvrtka MSC Cruises nastavlja sa širenjem svoje flote. U proljeće 2009. godine porinut će još jedan novi brod - MSC Splendida koji će ujedno biti i najveći brod ikada sagrađen za europskog brodara.
Narudžbom još tri nova broda u 2012. godini, MSC Cruises imat će najmoderniju flotu na svijetu od ukupno 14 brodova.

Martina Pauček Šljivak

http://www.vjesnik.hr/html/2008/10/2....asp?r=tem&c=9
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 12:22 PM   #3
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Dvije od 15 lokacija koje predviđa državna strategija razvoja nautičkog turizma

Nove marine: ministarstvo izabralo Zadar i Pakoštane

Raspored postojećih, ali isto tako i planiranih nautičkih sadržaja, u Županijskom prostornom planu ne poklapa se s nautičkom strategijom, a nije u skladu ni sa stvarnim stanjem u gradskim lučicama



piše Dijana Mijatović / EPEHA

U novoj nautičkoj strategiji koja će se za desetak dana usvojiti na Vladi, kako je to najavio na biogradskom nautičkom sajmu državni tajnik za more Branko Bačić, lokacije za nove marine u Zadarskoj županiji su Zadar i Pakoštane.

To su dvije od 15 lokacija za nove marine koje predviđa državna strategija razvoja nautičkog turizma, a u kojim bi se izgradilo 15 tisuća novih vezova.

- Odabir lokacija napravljen je prema prijedlogu Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša - ističe tajnik Bačić i dodaje kako se na planiranim lokacijama i ne moraju graditi marine

Zadar je jedan od prvih gradova na obali u kojem je izgrađena marina Tankerkomerca, ali plan lokacije za novu marinu na području grada Zadra nije poznat resornoj poglavarici Nives Kozulić.

Ona je ujedno ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje koji je izradio Prostorni plan grada Zadra, ali i Županijski koji je mijenjao prije dvije godine. Raspored postojećih, ali isto tako i planiranih nautičkih sadržaja, u Županijskom prostornom planu ne poklapa se s nautičkom strategijom, ali nije ni u skladu sa stvarnim stanjem u gradskim lučicama.

Za uvalu Maestral, Jazine, Vitrenjak te uvalu Bregedeti navodi se kako su to postojeće lučice s manje od 500 vezova. Prema informacijama iz Obale i lučice, koja ima koncesiju za ukupno 1502 veza u tim, ali i drugim lučicama od Dikla do uvala Bregedeti, kažu kako je u Maestralu tek devet vezova.

No, nije isključeno da će se u toj uvali graditi novi komercijalni vezovi, kako je to planirao u svojoj studiji, a poslije i detaljnim planovima, arhitekt Nikola Bašić, a koje kao “Lungomare” i dalje iščekuju u Tankerkomercu.

Osobito, jer u nautičkoj strategiju nije precizirana lokacija unutar granica Zadra za nove vezove. Za lokaciju Pakoštane u ŽPP-u navodi se da je to morska luka u kojoj se planira 500 vezova, koliko i u Dragama koje su u istoj općini.

Iako se u toj brojci kriju komercijalni i komunalni vezovi, ali i vez za javni promet, u općini Pakoštane, koje je do sada jedva imala vezove, planiraju postati nautičko središte.

- Do kraja ove godine imat ćemo izrađen urbanistički prostorni plan, studiju zaštite okoliša te studiju isplativosti. Našoj komunalnoj tvrtki Juština u studenome istječe koncesija za taj prostor, a onda ćemo vidjeti tko će, ovisno o rasporedu vezova, raspisati novi natječaj za koncesiju - kazao je Milivoj Kurtov, načelnik općine Pakoštane.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Zada...1/Default.aspx
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 12:46 PM   #4
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Ministar Kalmeta otvorio Adriatic Boat Show



ŠIBENIK, 15. listopada 2008.

Upravo ovih dana Vlada će usvojiti Strategiju nautičkog turizma kojom smo odredili granicu nautičkih kapaciteta od 15 tisuća novih vezova u sljedećih deset godina, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta prilikom otvorenja prvog šibenskog međunarodnog nautičkog sajma Adriatic Boat Show koji će u idućih pet dana u marini Mandalina postati mjesto susreta svih zaljubljenika u brodove i plovidbu.

Veličanstveni arhipelag Hrvatske jedinstven je u svijetu, a zbog razvedenosti obale, 1.244 otoka i otočića te najčišćeg mora na Mediteranu nautičarima pruža izazov za plovidbu, pojasnio je Kalmeta razloge sve većeg broja nautičara na hrvatskom djelu Jadrana kojeg godišnje posjeti njih oko 600 tisuća.

Ostvarenjem hrvatskog sna o spajanju sjevera i juga autocestom naša je obala postala još dostupnija inozemnim nautičarima, a što je rezultiralo i migracijom prema srednjem Jadranu, napomeno je naglasivši kako moramo sačuvati svoju obalu jer još nije preizgrađena. U prilog tome govori podatak da Hrvatska sa svojih 21.020 vezova ima svega 2,6 vezova po kilometru dužnom obale, dok Francuska ima 64, Španjolska 20 ili Italija 3.

Ministar Kalmeta je pohvalio uspjehe hrvatske nautičke proizvodnje koju danas čini 120 malih brodogradilišta i proizvođača plovila i stotinjak proizvođača opreme i koja se afirmirala na svjetskom tržištu.

Prvi šibenski nautički sajam kao sajam novih i rabljenih plovila održava se u organizaciji Nautičkog centra Prgin, a pod pokroviteljstvom ministarstava mora, prometa infrastrukture, turizma i gospodarstva te HGK i HTZ-a. Uz hrvatske, između 150 izlagača svoja će plovila i opremu predstaviti tvrtke iz šest europskih zemalja, istaknuo je Goran Prgin, vlasnik NCP-a, dodajući da će tijekom sajma u Šibeniku boraviti američki partneri NCP-a u projektu Hoteli Šibenik.

Prema ugovoru o javno-privatnom partnerstvu sklopljenom lani između Grada Šibenika i NCP-a, taj projekt na prostoru Kuline na poluotoka Mandalina kod Šibenika predviđa izgradnju luksuznog hotela sa marinom za mega jahte.

http://www.mmpi.hr/default.aspx?id=5219
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 02:46 PM   #5
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

»Kraljevici« potvrđen i drugi asfalt tanker za Talijane

Brodogradilište »Kraljevica« osnažilo je ugovor i za drugi tanker za prijevoz nafte i asfalta, koji je dosad bio samo u opciji. Riječ je o tankerima koje su kraljevički brodograditelji ugovorili s talijanskom tvrtkom Petrolmar iz Genove, koja je ovih dana uplatila prvu ratu i za drugi brod. Prvi asfalt tanker za Talijane trenutno je na navozu i, kako doznajemo, njegovo porinuće, nakon što je u travnju ove godine položena kobilica, planirano je za siječanj iduće godine. Asfalt tankeri, na čijoj su prethodnoj seriji za Ciprane kraljevički brodograditelji mukom ispekli zanat, dugi su 108,5 metra, široki 18,6 metara, a mogu postizati brzinu od 13,4 čvorova. Tankere, nosivosti 9.150 tona, pogoni sporohodni Wärtsilin dizel motor snage 4.000 kW. Prvi asfalt tanker ugovoren je s Petrolmarom po cijeni od 20,5 milijuna eura, dok će za ovog drugog Talijani platiti dva milijuna eura više, točnije 22,7 milijuna eura. Kako doznajemo u Brodogradilištu »Kraljevica«, nakon porinuća prvog asfalt tankera, na drugi navoz položit će se kobilica za gradnju dosad najskupljeg komercijalnog broda u ovom škveru. U pitanju je putničko-teretni brod, za kojeg su Kraljevičani krajem prošle godine potpisali ugovor s kanadskom tvrtkom »Transport Desgagnes«. Ovaj mješoviti brod za prijevoz putnika i kontejnera Kanađani bi trebali platiti 39,7 milijuna eura. Nakon tog 95-metarskog broda, najesen iduće godine u planu je polaganje kobilice i za spomenuti asfalt tanker za genovski Petrolmar. U ovom trenutku, prvi navoz u »Kraljevici« je prazan i o njegovoj zaposlenosti zasad se vode samo razgovori. (novi list)
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 03:16 PM   #6
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Za plovidbu se zatvara prolaz Mali Ždrelac



ZADAR, 28. listopada 2008.

Splitska tvrtka "Plovput" izvijestila je danas Zadarsku županiju da će 3. studenog 2008. prolaz Mali Ždrelac biti privremeno zatvoren za plovidbu zbog radova na njegovu proširenju i produbljenju.

"Plovput" će 3. studenog, kad počinju radovi, sa svake strane tog prolaza postaviti po jednu žutu svjetleću plutaču upozorenja s istaknutim žutim X na vrhu i zelenim svjetlom na sunčev pogon. Također će pogasiti sve svjetleće oznake u prolazu.

O svim će uputama zadarska Lučka kapetanija izraditi radijski oglas za pomorce koji će biti emitiran.

Radovi na produbljenju i proširenju plovidbenog prolaza Malog Ždrelca između otoka Ugljana i Pašmana mogli bi potrajati do kraja lipnja iduće godine, odnosno do početka iduće turističke sezone. Po projektu prolaz će sa sadašnjih 20 biti proširen na 56 metara. Kad se proširi i produbi, kroz prolaz će moći ploviti i trajekti, što do sada nije bilo moguće.
(Hina)
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 03:20 PM   #7
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Novi brod u floti Atlantske plovidbe

ZAGREB, 29. listopada 2008.

U floti dubrovačke Atlantske plovidbe od danas je brod Miho Pracat čija je primopredaja obavljena u kineskom brodogradilištu Jian Su Eastern Shipyard, objavila je Atlantska plovidba na Zagrebačkoj burzi.

Riječ je o brodu tipa panamax sa dvostrukom oplatom ojačanom za plovidbu zaleđenim morem, duljine je 229 metara i širine nešto više od 32 metra te visine preko 20 metara. Nosivost broda je 80.300 tona.

Prije nešto više od mjesec dana u istom brodogradilištu Atlantskoj plovidbi predan je brod blizanac Miha Pracata 'Zagreb'.

Posebnim ugovorom između brodogradilišta i Atlantske plovidbe dogovoreno je da će se Miho Pracat zadržati u brodogradilištu kraće vrijeme nakon primopredaje kako bi bili dovršeni svi ugovoreni radovi na brodu.

Miho Pracat, 20. brod u floti Atlantske plovidbe, nosi ime dubrovačkog pomorca i trgovca rođenog najvjerojatnije 1522. na Lopudu, a umrlog 1607. u Dubrovniku.

Pracat je jedini stanovnik Grada kojemu je vlastela odlučila podići spomenik. Nakon što se obogatio pomorskim trgovanjem i novčarskim poslovima, Pracat je oporučno ostavio znatne svote u dobrotvorne svrhe za otkup zarobljenih Dubrovčana.
(Hina)
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 03:37 PM   #8
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Riječna plovidba nam je u bedu

Riječne luke najavljuju četvrtinu tereta manje od planiranog

U vukovarskoj i osječkoj luci nadu polažu u Željezaru Zenica koja će uskoro početi raditi punim kapacitetom



OSIJEK, SISAK, VUKOVAR, SLAV. BROD - Plan za pretovar ukupno dva milijuna tona roba lani nisu ostvarile četiri hrvatske riječne luke. Najveći gubitak, za oko 11 posto, upisala je Luka Vukovar zbog smanjenog pretovara željezne rudače iz rudnika Omarska u susjednoj BiH, koji su brodovima prevozili u Rumunjsku te odluke WTO-a koja je "odnijela" oko 100.000 tona šećera. Istodobno se povećao pretovar žitarica, ali i opeke koju tvrtka Opeka izvozi u Rumunjsku i Bugarsku. Ondje bi se ove godine trebalo plasirati oko 150.000 tona, ali, kako je istaknuo Tomislav Mihaljević, direktor vukovarske luke, Opeka nema dovoljno svojih proizvoda, pa su zbog toga Vukovarci stupili u kontakt s karlovačkim Wienerbergerom i ciglanom u Sladojevcima da zadovolje potrebe tamošnjega tržišta i popune svoje kapacitete.

Kombajni iz Županje

Riječnim brodovima počeli su se izvoziti i kombajni iz županjske tvornice Same Deutz Fahr žetelice za Bugarsku, a uskoro bi trebali krenuti i put Rusije. Samo ove godine ondje planiraju proizvesti više od 260 kombajna od čega će 97 posto biti izvezeno na svjetska tržišta. Iako Vukovarci ne mogu nadoknaditi gubitak rudače, do kraja ove godine planiraju ostvariti oko pola milijuna tona pretovara različitih vrsta roba. Velike nade polažu i u Željezaru Zenica u BiH koju je kupio Mittal Steel jer očekuju, kada ona proradi punim kapacitetom, da će imati "pune ruke" posla, ne samo oni nego i Osječani iako im je glavna izvozna Luka Ploče na Jadranu. U prvih pet mjeseci ove godine najveći promet upisala je i najveća riječna Luka tranzit Osijek, kao članica našičke Nexe grupe. Osječani su realizirali 172,3 tisuće tona, u stopu ih slijede Vukovarci s ostvarenih 150,5 tisuća tona prometa, a potom Pristanište i skladište Sisak (120,3 tisuće tona) te RTC Slavonski Brod (63,5 tisuće tona). Kako se moglo čuti na posljednjem sastanku Zajednice za promet na unutarnjim vodama pri osječkoj Hrvatskoj gospodarskoj komori, riječne luke procjenjuju kako će do kraja godine ostvariti promet od 1,58 milijuna tona različitih roba što je gotovo za pola milijuna manje nego što su planirali lani. Dopredsjednik zajednice Tomislav Mihaljević istaknuo je kako je Hrvatska dobila još jednoga brodara - Dunavsku plovidbu, sa sjedištem u Sisku, ali koji ima svoju poslovnicu u Vukovaru i koji za sada raspolaže s dva broda koji mogu poloviti i po riječnim kanalima što do sada nisu mogli hrvatski brodovi.

Na granici isplativosti

Prema njegovim riječima, taj brodar planira prevesti oko 10.000 tona roba. HRB Dunavski Lloyd iz Siska lani je pak prevezao 450.000 tona roba, a ove godine planiraju povećanje za 50.000 tona. "Krenut ćemo i u pregovore s dvije tvrtke, Ingrom i Konstruktorom, kako bismo za njih vadili pijesak i šljunak iz rijeke Save radi potrebe gradnje autoceste. Problem je što uspješan razvoj ne prate cijene goriva tako da su nam se sada rashodi povećali za oko 20 posto, pa radimo na granici isplativosti i nismo sigurni kakav ćemo prihod na kraju ostvariti", rekao je novoimenovani direktor sisačkog Lloyda Velibor Gaci koji je izabran i za novoga predsjednika Zajednice za promet na unutarnjim vodama. Na obje je funkcije zamijenio svojega prethodnika Željka Đeverliju.



http://www.poslovni.hr/82794.aspx
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:23 PM   #9
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,698
Likes (Received): 10140

Odlična dretva!

--------------------------

splitska luka sezonu završila s rekordnim brojem putnika

Trajektna luka Split: veliki promet i masna zarada




Kroz splitsku Trajektnu luku je u prvih devet mjeseci ove godine prošlo tri milijuna i 476 tisuća putnika, što je porast od devet posto u odnosu na prošlu godinu. Brojka od preko 600 tisuća i 240 vozila potvrđuje porast prometa vozila od pet posto. Ove visoke brojke iznio je Joško Berket Bakota, ravnatelj splitske Lučke uprave, najavivši povećanje putnika i vozila u idućim godinama.

- Bilježimo porast prometa u svim segmentima. Samo u domaćem prometu bilježimo porast od čak 10 posto. Tako smo 2007. godine imali dva milijuna i 890 tisuća putnika, a ove godine već više od tri milijuna. Nama su “gužve” dobrodošle. Naravno, riječ je o gužvama koje imaju glavu i rep – kazao je ravnatelj Berket Bakota.

Branko Grgić, državni tajnik i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave, osvrnuo se na proteklo desetogodišnje razdoblje rada Uprave.

- Od lučkih pristojbi uprihođeno je 100 milijuna kuna koje smo uložili u unaprjeđenje postojeće infrastrukture i gradnju nove. Jedan od većih zahvata bio je produženje Gata svetog Petra. Tim smo zahvatom omogućili pristanak većih brodova i bolju protočnost prometa kroz luku. O razrješenju slučaja “Dalmacijavino” ovisi početak vanjskih vezova, na koje bismo prebacili cjelokupan međunarodni promet – kazao je državni tajnik Grgić.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...7/Default.aspx

--------------------

Prometno gledajući, treća najveća luka na Mediteranu!
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:26 PM   #10
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Quote:
Originally Posted by Ballota View Post

Prometno gledajući, treća najveća luka na Mediteranu!
Imaš li kakav pouzdan izvor ili su to tvoje pobožne lokal-domoljubne želje.?.
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:32 PM   #11
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

26.10.2008.
RADOVI NA OBNOVI LUKE i novog pristaništa U STAROM GRADU

Terminal i luka od 12 milijuna

Ministarstvo će u idućoj godini za obnovu luka u Starom Gradu investirati ukupno 12 milijuna kuna, a posao će u sezoni dobiti najmanje 50 ljudi


Pristanište na kojem će se sanirati utvrdice što ih godinama oštećuju propeleri trajekata / MIRKO CRNČEVIĆ/EPEHA


Piše MIRKO CRNČEVIĆ/EPEHA



STARI GRAD/HVAR - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će, na temelju kandidiranih projekata Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, u proširenje obale od Nove rive do Lučice u 2009. godini uložiti devet milijuna kuna, a istodobno će sanaciju utvrdica koje na novom pristanu Zapadne luke Faros već godinama potkopavaju propeleri trajekata, financirati s tri milijuna kuna.

Prema tome, resorno Ministarstvo u idućoj godini za obnovu luka u Starom Gradu, ponajprije zahvaljujući razumijevanju ministra Božidara Kalmete, kani investirati ukupno 12 milijuna kuna – kazao je gradonačelnik Visko Haladić, napomenuvši kako će se time poboljšati sigurnosni uvjeti prometovanja u Zapadnoj luci Faros, a u Gradskoj luci dobiti 30-ak novih nautičkih vezova, te atraktivna denivelirana šetnica.

Potvrdu tih ulaganja, što je za Starograđane zaista ekskluzivna vijest, gradonačelnik je dobio od državnog tajnika Branka Bačića, međutim, to nije sva korist koju će Starograđani imati realizacijom spomenutih projekata.

Naime, u Gradskoj luci će širenjem usluga svoj posao naći i ljudi za popravak jedara, servisiranje motora, pranje rublja i slično. Što se pak Zapadne luke Faros tiče, Grad i “Argat” d.o.o. iz Starog Grada su na Zelemincu započeli izgradnju pomorskog putničkog terminala čija će maksimalna bruto razvijena površina dosegnuti čak 2086 četvornih metara.

Radovi vrijedni gotovo 18 milijuna kuna trebali bi biti završeni tijekom 2009., a Grad će nakon toga, na temelju partnerskog udjela, u vlasništvo dobiti približno 220 četvornih metara korisnog prostora.

Od prvog čovjeka tvrtke “Argat” Damira Medvida, doznajemo da će se u buduću terminalsku zgradu smjestiti agencija za prodaju putničkih karata, sanitarni čvorovi, uredske prostorije, prodavaonica, kafić, restoran i sve drugo što je luci potrebno.

Tako se računa da bi u turističkoj sezoni na tim poslovima radna mjesta moglo naći i do 50 ljudi, što uistinu nije zanemarivo.

Ako navedenim projektima pridodamo izgradnju obližnjeg motela i benzinske postaje, ulaganja u Zapadnoj luci Faros sežu možda i do 100 milijuna kuna, a to je zapravo najbolji put da se ovom središnjem prometnom punktu, kroz koji godišnje prolaze stotine tisuća putnika, vrati renome glavne otočne luke.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...1/Default.aspx
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:39 PM   #12
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,698
Likes (Received): 10140

Quote:
Originally Posted by cross View Post
Imaš li kakav pouzdan izvor ili su to tvoje pobožne lokal-domoljubne želje.?.
http://www.portsplit.com/index.php?o...id=4&Itemid=26

Quote:
Sa godišnjim prometom od 3,5 milijuna putnika i 650 000 vozila, splitska luka je treća luka na Mediteranu (poslije Napulja i Pireja
Tu je službeno. A spominje se još u mnogim novinama i portalima...
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:45 PM   #13
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Lijepo za čuti.
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 04:52 PM   #14
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,698
Likes (Received): 10140

Split

Putnički promet 1989-2006:
http://www.portsplit.com/index.php?o...d=29&Itemid=49

Brodari:
http://www.portsplit.com/index.php?o...d=31&Itemid=49

Cruiseri 2002-2006:
http://www.portsplit.com/index.php?o...d=33&Itemid=49

Malo su starije informacije...al i dalje zanimljive.
Iako svi sad znamo da će 2008. bit preko 300 cruisera..i skoro 4.000.000 putnika!
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:24 PM   #15
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Lijepo za čuti. Mada mi je teško povjerovati da je Split ispred jedne Genove, Marseillesa, Barcelone, Palerma...
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:29 PM   #16
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,698
Likes (Received): 10140

Zašto? Njihov promet se uglavnom zasniva na dugim linijama. One nisu tako masovne kao lokalne trajekne, čiji je udio u Splitu preko 80%. To je pogodnost svih tih naših otoka.
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:31 PM   #17
Delmat
BANNED
 
Join Date: May 2007
Location: Split, Dalmatia, Croatia
Posts: 7,316
Likes (Received): 14

Da, kako je to moguće da smo mi među vodećima...
pogotovo šta imamo samo 1000 otoka, baš se pitan
Delmat no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:36 PM   #18
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

28. listopad 2008.
Talijani predstavili projekt integriranja jadranskih luka

Jadranske luke za Europu



Luka Rijeka bi postala značajno kontejnersko središte

Silvije Tomašević

VENECIJA - Portus je naziv projekta stvaranja sustava sjevernojadranskih luka, najprije Italije, Slovenije i Hrvatske, a taj integralni sustav luka proširio bi se na Jadranu i na BiH i Crnu Goru. U projekt su uključene četiri talijanske regije (Friuli Venezia Giulia, Veneto, Emilia Romagna i Marche) te hrvatske luke Rijeka i Ploče, uz slovenski Kopar i crnogorski Bar, a za terete koji su na pravcu Azija - Europa preko Sredozemlja. U prilog tom projektu je i činjenica da su velike sjevernoeuropske luke kao što su Hamburg i Rotterdam već preopterećene i s nemogućnošću većeg proširenja.

Prema prvim analizama predviđena je mreža luka s obiju strana Jadrana namijenjena za pojedine terete. Plin i nafta stizali bi u luke Trst, Kopar, Rijeka i Ancona. Rasuti industrijski teret iskrcavao bi se u Ravenni, pa u Kopru i Trstu. Kontejneri s prekooceanskih pravaca iskrcavali bi se u Trstu, Kopru i Rijeci. Kontejneri iz sredozemnih pravaca stizali bi i odlazili iz luka u Veneciji, Ravenni, Anconi, Pločama i Baru. Trajekti s posebnim izlascima za vagone i kamione bili bi namijenjeni lukama u Trstu i Kopru. Mješoviti roro ferry u Veneciji i Anconi, te u Ravenni, Rijeci, Pločama i Baru. Krstaši i putnici zaustavljali bi se u Veneciji, Trstu, Ravenni, Kopru i Rijeci.

U tom globalnom jadranskom sustavu postoje i dva podsustava, onaj u sastavu Trst - Kopar - Rijeka koji bi bio glavni za cijeli kontinent, pravim terminalom za terete iz Azije i Afrike, dok bi podsustav Venecija - Ravenna - Ancona - Ploče - Bar bio regionalni terminal. Osim toga Venecija, Trst, Kopar i Rijeka bile bi naplatna kućica buduće morske autoceste. Stefano Micelli, docent venecijanskog sveučilišta Foscari i autor studije o logistici sjeveroistoka Italije, kaže kako talijanske luke s tog prostora, prije svega Venecija, ali i Trst, ne mogu imati budućnost kao terminali, mjesta na kojima će se prihvaćati tereti koji pristignu brodovima, a potom raspoređivati za daljnje destinacije u Europi. Tvrtke sa sjeveroistoka mogu prihvaćati i prerađivati sirovinu i robu pristiglu iz Azije i tako joj davati dodatnu vrijednost.

Za tako što potreban je terminal, odnosno luka ne smije više biti samo mjesto iskrcaja i ukrcaja kontejnera, nego pravi logistički "pool" koji robi u kontejnerima može dati dodatnu vrijednost. Dohodak od jednog kontejnera je samo 5 dolara ako ostane takav kakav je stigao, ali ako ga se otvori i raspakira za dodatne radove na pristigloj robi, onda zarada po kontejneru naraste na 400 dolara. Paolo Costa, bivši gradonačelnik Venecije i europarlamentarac koji je predsjednik odbora za promet, a odnedavno je postao predsjednik venecijanske luke, kaže kako "danas ne samo što postoje uvjeti za pravi sporazum između sjevernojadranskih luka, nego je to potreba". Potrebna je sinergija kako bi se postali glavnim čimbenicima na tom zemljovidnom prostoru za velike mogućnosti u spajanju europskih sa sredozemnim i drugim svjetskim tržišta.

Trst bi do kraja 2008. trebao imati promet u kontejnerima od 350.000 TEU, što je povećanje od 32 posto u odnosu na lani. Operativna obala može se proširiti sa sadašnjih 750 na 1150 metara, a operativni prostor sa sadašnjih 400.000 na 590.000 četvornih metara. Tada bi se promet kontejnerima mogao povećati na 1,2 milijuna TEU-a, a to je predviđeno do 2015. godine. Razmatra se povezivanje željeznicom luka Trst i Kopar.



http://www.poslovni.hr/96643.aspx

Last edited by cross; October 30th, 2008 at 10:53 PM.
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:41 PM   #19
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Nažalost Kopar i dalje u svemu šiša Rijeku.
cross no está en línea   Reply With Quote
Old October 30th, 2008, 10:47 PM   #20
cross
BANNED
 
Join Date: Sep 2008
Location: Antemurale Christianitatis
Posts: 2,692
Likes (Received): 0

Quote:
Originally Posted by Ballota View Post
Zašto? Njihov promet se uglavnom zasniva na dugim linijama. One nisu tako masovne kao lokalne trajekne, čiji je udio u Splitu preko 80%. To je pogodnost svih tih naših otoka.
To je onda OK. Ali i Genova npr. ima puno svakodnevnih linija za Sardiniju ili Korziku (koje su puno veće od svih naših otoka).
Ili npr. promet između Messine i Reggio Calabrie (gdje čak dolazi do sudara između brodova zbog prometne opterećenosti Mesinskog tjesnaca).

U svakom slučaju... ništa kontra Splita.
cross no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 06:21 PM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu