daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine | posting guidelines

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Economy and development > Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj

Gospodarstvo, infrastruktura i razvoj Economy, Transportation, Energy, and Commerce



Global Announcement

As a general reminder, please respect others and respect copyrights. Go here to familiarize yourself with our posting policy.


Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 34 votes, 5.00 average.
Old May 19th, 2008, 01:16 AM   #1
mic of Orion
I come in peace \V/
 
mic of Orion's Avatar
 
Join Date: Feb 2005
Location: London
Posts: 11,021
Likes (Received): 7

[Croatia] - Energija | Energy ❀

OK, we talk energy, power plants, anything to do with and the future of...

We are talking anything and everything has to do with the generating electricity.

Power plants in Croatia only, future of Krsko Nuclear Power plant, any plans for more NEP's in Croatia, alternative energy generation such as Wind, Solar or Wave energy and what lies ahead of us, Fusion plants example.
__________________

"They that can give up essential liberty to obtain a little temporary safety deserve neither liberty nor safety" Benjamin Franklin


"All that is required for evil to prevail is for good men to do nothing." Edmund Burke

"Religion leads to anger, anger leads to hate, hate leads to bigotry, bigotry leads to suffering!!!" Mic of Orion
mic of Orion no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old May 19th, 2008, 11:42 PM   #2
tomkin
Registered User
 
tomkin's Avatar
 
Join Date: Aug 2007
Location: Zagreb
Posts: 47
Likes (Received): 10

Nuclear plant by 2020?

Nuklearka do 2020. za 2 milijarde eura

Moguća gradnja jedne nuklearne elektrane od tisuću megavata, kakve se danas najčešće grade u svijetu, u Hrvatskoj bi stajala oko dvije milijarde eura. No, kako je financirati?

Čak i ako se uzme u obzir da bi se hrvatska politika mogla odlučiti za eventualnu gradnju nuklearke, pa i da se javnost složi s time, Hrvatska je prezadužena zemlja, a uzimanje novih zajmova za nuklearku moglo bi donijeti nove nevolje. No, ako bi se radilo kako se danas u svijetu radi, mogući bi scenarij za to mogao biti pronađen u formuli po kojoj se uzme kredit (s nekim moratorijem od pet godina) pa se idućih dvadesetak godina otplaćuje taj kredit.

No, za to bi bila potrebna jedna nova kompanija u kojoj bi, na primjer, vlasnik 51 posto bila hrvatska država (ili HEP), dok bi se u ostatku mogle naći
ugledne svjetske kompanije ili partneri koji bi pronašli svoj interes za gradnju nuklearke.

Taj su primjer novinarima iznijeli članovi Hrvatskoga nuklearnog društva objašnjavajući zašto bi Hrvatska trebala jednu nuklearku do 2020. godine. Manjak energije, visoke cijene energenata i nesigurnost opskrbe najvažniji su kriteriji po kojima je gotovo sigurno da će nuklearne elektrane uskoro krenuti u pohod i na manje zemlje, koje se također trebaju pobrinuti za rješenje svojih energetskih problema.

Lokacije za nuklearku u Hrvatskoj već su odavno poznate, smatra Nikola Čavlina, profesor FER-a, a to su Prevlaka pokraj Siska i Dalj u Slavoniji.

No, u svakom slučaju HEP bi trebao pokrenuti jednu inicijativu da se uopće u Hrvatskoj razgovara o mogućoj nuklearnoj opciji koja bi, proizvodnjom jeftine i sigurne struje, mogla riješiti nagomilane energetske problema.

I to posebice ako se zna da mnogo zemalja u svijetu i te kako ozbiljno razmišlja i odlučuje o vlastitoj nuklearnoj budućnosti.
tomkin no está en línea   Reply With Quote
Old May 22nd, 2008, 01:49 PM   #3
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,581
Likes (Received): 9515

Naftna nalazišta od Glamoča do Crne Gore

Prostor od Glamoča, Livanjskog polja, Nevesinja do Neuma prema Crnoj Gori područje je sa najvećim zalihama nafte u Evropi, tvrde stručnjaci British Petroleuma i kompanije Amoco.

Podatak da širi prostor Hercegovine pliva na bogatom naftnom polju potvrđuje i prof. dr. Abdulah Bašić, dekan Tehnološko-rudarskog fakulteta u Tuzli, slikovitom tvrdnjom da se zalihe nafte mogu mjeriti s onima koje se nalaze, primjerice, u Saudijskoj Arabiji ili Iraku.

Premda iznesene procjene zvuče kao neki vic, papiri s kojima barataju inozemni stručnjaci uvjeravaju nas da na dubini od 4.000 i 6.000 metara leži naftni rezervoar sa oko 500 milijuna tona "crnog zlata".


Galopirajući rast cijena nafte i naftnih derivata natjerao je ovih dana sarajevsku tvrtku Energoinvest da kao jedan od prijeratnih istražitelja naftnih polja u BiH stari naftni projekt, koji su odrađivali zajedno s Amerikancima, opet pokušaju reaktivirati.
Sugovornik Večernjeg prof. dr. Abdulah Bašić tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli biti izvučeni za 15-ak godina, ako ne i prije, ako domaće vlasti budu imale sluha za projekt o kojem maštaju strani naftni divovi.

Kao potvrdu svoje priče iznio je podatak da su prije nekoliko mjeseci stručnjaci British Petroleuma tražili da provedu istraživanje u sjevernom dijelu Bosne, oko Posavine, na tzv. srednjem zemljanom sloju, u području gdje je nekada bilo koncentrirano Panonsko more.

Oni su, tvrdi prof. Bašić, odlučili provesti istraživanje na dubini do 4.000 metara, ali zalihe nafte u Sjevernoj Bosni, oko Tuzle, Bijeljine, Odžaka, Bosanskog Šamca, manje su nego što je slučaj u Hercegovini. Naftni stručnjaci tvrde da na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 milijuna tona. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno jamčile ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije.

"Naftno istraživanje u tome dijelu BiH provest će sigurno ruski stručnjaci, jer su Rusi vlasnici Rafinerije Bosanski Brod", tvrdi prof. dr. Abdulah Bašić.

Procjenjuje se da će modernizirana i privatizirana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri milijuna tona nafte.

Spomenimo da BiH godišnje uvozi milijun i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije

http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energ...ore,15878.html

-------------------------

Šta vi mislite o ovome?

Heh..ako ima u bosanskoj Posavini, ima i u našoj!
Isto vrijedi i za Hercegovinu..i našu Zagoru!
Mislim da bi bilo pametno malo i našu zemlju izbužat.

Evo, danas je cijena nafte prešla 135$ po barelu!
Velika kriza nas čeka.
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old May 24th, 2008, 06:41 AM   #4
co_brays
I love it soooo huge
 
Join Date: Sep 2007
Location: split, dalmatia
Posts: 1,360
Likes (Received): 748

Davno su Ameri govorili kako ispod Like ima nafte. NA to su se svi smijali, jer kao kako i zašto baš tamo ima nafte. A eto sada... Kada mi nismo bužali Liku, Bosanci će Hercegovinu
__________________
Bit će krvi do koljena kada te uhvatimo glupi tovare.
co_brays no está en línea   Reply With Quote
Old May 25th, 2008, 09:45 AM   #5
scukaf
Juicy Juice
 
scukaf's Avatar
 
Join Date: May 2007
Location: Multivitamin
Posts: 967
Likes (Received): 5

A daj sad zamislite Hercegovce. Pa seici iz arapskih zemalja ce njima bit do koljena. jedan seik ima 5 Rolls Royce-eva, a dolazi Hercegovac s 5 istih takvih i jos jednim samo da bude bolji. Nitko im nece bit ravan.
__________________
Die fruchtige Erfrischung
scukaf no está en línea   Reply With Quote
Old May 26th, 2008, 02:11 AM   #6
OettingerCroat
Disenfranchised
 
Join Date: May 2005
Location: Oakland (USA) // Split (CRO)
Posts: 7,397
Likes (Received): 5

Quote:
Originally Posted by Ballota View Post
Heh..ako ima u bosanskoj Posavini, ima i u našoj!
Isto vrijedi i za Hercegovinu..i našu Zagoru!
Mislim da bi bilo pametno malo i našu zemlju izbužat.

Evo, danas je cijena nafte prešla 135$ po barelu!
Velika kriza nas čeka.
ja se slažem... vrijeme je da počnemo bušit. ako može UAE ostvarit 43.7% rasta BDP-a u jednoj godini ISKLJUČIVO ZBOG NAFTE, onda bogami i mi možemo naš resurs iskoristiti!
OettingerCroat no está en línea   Reply With Quote
Old June 12th, 2008, 07:12 PM   #7
mic of Orion
I come in peace \V/
 
mic of Orion's Avatar
 
Join Date: Feb 2005
Location: London
Posts: 11,021
Likes (Received): 7

Any news ????
__________________

"They that can give up essential liberty to obtain a little temporary safety deserve neither liberty nor safety" Benjamin Franklin


"All that is required for evil to prevail is for good men to do nothing." Edmund Burke

"Religion leads to anger, anger leads to hate, hate leads to bigotry, bigotry leads to suffering!!!" Mic of Orion
mic of Orion no está en línea   Reply With Quote
Old June 21st, 2008, 12:18 PM   #8
co_brays
I love it soooo huge
 
Join Date: Sep 2007
Location: split, dalmatia
Posts: 1,360
Likes (Received): 748

ZAŠTO HRVATSKA NE POKREĆE PROIZVODNJU BIOGORIVA?
Litra goriva 3,5 kune
Fijasko u proizvodnji biodizela je razumljiv kad znamo da je u Hrvatskoj 300 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. INA ne prodaje biodizel, niti ne razmatra “mješanje” biodizela u svoj Eurodizel
piše BRANKO GALIĆ

Europska unija udeseterostručila je uvoz biodizela u prošloj godini, a njegova proizvodnja u svijetu je porasla za 37 posto. U Hrvatskoj je priča s biodizelom tek na početku iako je još 1900. godine Rudolf Diesel u Parizu predstavio svoj novi motor koji je radio na čisto ulje kikirikija.

INA ne prodaje biodizel niti ga ima u maloprodaji, a za sada ni ne razmatra “mješanje” biodizela u svoj Eurodizel. U maloprodaji ga možete kupiti u Bratiškovcima kraj Skradina na pumpi “Biomobila” po cijeni 9,84 kuna što je ista cijena kao eurodizelu.

U Šibeniku na pumpi “GSS-Grcić” na Biocima biodizel se prodaje po 8,50 kuna. I to je sve. Čak ni Hrvatska gospodarska komora ne zna da itko prodaje biodizel u maloprodaji. S ove dvije pumpne stanice, unatoč zadovoljavanju europske norme EN 14214, kažu da je prodaja zanemariva.

Tek se jedan od 100 potrošača dizela odlučuje za ekološkiju varijantu. Rezultat je to straha od negativnog učinka na motor. No, biodizel se može primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru, pri čemu za sam pogon vozilo ne zahtijeva nikakve izmjene.

Splitski poduzetnik Davor Matić u pogonu biodizela / ANTE ČIZMIČ / CROPIX
Mala potražnja

Cijevi za gorivo i za povrat goriva iz crpke, te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnima za biodizel jer agensi pri povišenoj temperaturi, u roku od 6 do 10 mjeseci, mogu uzrokovati propuštanje cijevi. Biodizel je agresivan i prema laku za karoserije. Ako se prethodno koristilo samo obično dizelsko gorivo, nakon prvih nekoliko punjenja spremnika biodizelom, valja zamijeniti filter za gorivo jer može otopiti nečistoće zadržane u njemu.

Zacijelo ovi tehnički problemi i prilagodbe nisu uzrok njegove male potražnje/prodaje. “Modibit” iz Ozlja 50 posto svog biodizela, kojeg proizvode iz ulja uljane repice i otpadnog jestivog ulja, izvozi. U Hrvatskoj ga preko distributera prodaje Nacionalnom parku Krka, Zagrebačkom holdingu, Samoborčeku i drugim velikim voznim parkovima.

Cijena mu je cca 0,40 kuna jeftinija od eurodizela, pa na većim količinama ipak dođe do značajnije uštede. Visoku cijenu pravdaju skupim sirovinama, tj. da cijena nafte za sobom povlači i cijenu uljarica. Studije provodljivosti proizvodnje biodizela u Hrvatskoj pokazuju da bi proizvodna cijena jedne litre biodizela u ovom trenutku stajala 3,15 Kn ako je sirovina otpadno jestivo ulje ili 5,55 Kn ako je sirovina novo, nekorišteno ulje.

Zašto onda Hrvatska ne proizvodi biodizel? Hrvatska nema posebnu tradiciju uzgoja uljarica, osim masline. Stoga je uvoz, prema HGK-a, daleko veći od proizvodnje. Preko 50 posto obradivih površina trenutno “leže” (‘odmaraju’) jer su rascjepkane i/ili minirane. Usko vezano uz to, uzgoj uljarica u Hrvatskoj je skuplji nego u drugim zemljama.

Pod pretpostavkom da su dovedene u funkciju uzgoja uljarica, proizvedena količina ulja ni približno ne bi zadovoljile 5,75 posto odnosno 20 posto udjela biogoriva u odnosu na fosilna goriva prema zahtjevu EU. MOL, strateški partner INA-e, nema interesa proizvoditi biodizel u Hrvatskoj kada ga već Mađarska proizvodi.

Republika Hrvatska bi (po uzoru na EU zakone) trebala davati subvencije, poticaje, smanjiti trošarine i ukinuti PDV na biodizel. To znači smanjiti dotok novca u državnu blagajnu. Samo strani kapital, na postojeću infrastrukturu, može graditi ‘mamut’ pogone proizvodnje biodizela (iznad 100 tisuća tona godišnje).

Sirovina, bilo otpadno jestivo ulje ili čisto ulje uvozilo bi se, prerađivalo i izvozilo kao biodizel na svjetsko tržište, a najviše EU. U Hrvatskoj postoje svi uvjeti. Tu su luke s dubokim gazom (Rijeka, Zadar, Solin) u srcu Europe, postojeći skladišni prostori (spremnici), željeznica, ceste i jeftina radna snaga. Dakle, proizvodnja samo za hrvatsko tržište za državu je neisplativa. Samo velika proizvodnja za svjetsko tržište dolazi u obzir.

U tom slučaju RH nema novaca, niti se može natjecati sa stranim investicijama. Zato nije čudno što zakonska regulativa po pitanju biodizela i biogoriva općenito, kasni. Jedina jasnoća je plaćanje države 0,5 Kn po jednoj litri prikupljenog otpadnog ulja ovlaštenim sakupljačima, kao što je CIAN.

To su glavni razlozi. Ima ih još, ali ovi su dovoljni da država Hrvatska neće ulaziti u proizvodnju biodizela. Da bi zadovoljila smjernice EU jeftinije je uvoziti potrebne količine i miješati ih sa fosilnim gorivom. Stoga će hrvatski građanin teško dočekati jeftiniji biodizel- B100 (100 postotni), u svemu bolje gorivo od fosilnog dizela.
Poticaji

Ovaj nacionalni fijasko u proizvodnji biodizela je sasvim shvatljiv u državi koja ima oko 300 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, a uljana repica se uzgaja na samo 18 tisuća hektara. Kako saznajemo, Ministarstvo poljoprivrede ima namjeru ukinuti poticaj od 2550 kuna po hektaru proizvođaču koji odluči proizvoditi uljanu repicu za biodizel.
Naftni lobi

Stjepan Komar, predsjednik Uprave IPK Tvornice ulja Čepin d.d., izjavio je kako trenutačno proizvodnja biodizela nije isplativa. No, postoje glasovi koji tvrde da to nije točno već da se radi o pritisku hrvatskog naftnog lobija. Otpadno ulje se mahom izvozi, a postoje naznake i da se uvozi nafta, legalno i ilegalno, koja ne zadovoljava ni najniže kriterije.
Pumpa u garaži

Biodizel možete napraviti sami u garaži ako se odvažite igrati s natrijevim hidroksidom, metanolom, suncokretovim ili otpadnim jestivim uljem, pipetom, menzurom, lakmus papirom, preciznom vagom...

Tehnički direktor “Modibita” Janko Muše ne preporučuje garažni biodizel jer se radi s kemikalijama koje su otrovne i eksplozivne, te očekuje stručnost od takvog “proizvođača”. Oni hrabriji mogu kupiti postrojenje s certifikatom kapaciteta od 50 do 3000 litara biodizela na sat. Ono od 50 litara košta 7000 eura.
__________________
Bit će krvi do koljena kada te uhvatimo glupi tovare.
co_brays no está en línea   Reply With Quote
Old June 22nd, 2008, 02:00 PM   #9
Endimion17
Registered User
 
Join Date: Mar 2005
Posts: 1,041
Likes (Received): 0

Ma dajte, naftu se još ovdje ne isplati bušiti. To je dolje na 5, 6 i više kilometara dubine.
Kada barel skoči još i više, možda bude isplativo. To se našlo par "genijalaca" u sezoni kiselih krastavaca i naravno, svi mediji odmah pokupe glupost, samo da se proda, da se priča.


A biodizel je zločin. Nemamo ni uvjeta za proizvoditi vlastitu hranu, a kamoli da sadimo i trošimo na ta silna polja potencijalne hrane i onda to idemo spaljivati. Znanstvenici ekolozi i ekonomski stručnjaci su to odmah uočili, ali jebiga, ajde ti to reci "zelenima". To je uglavnom marva bez mozga.
__________________
blog
Endimion17 no está en línea   Reply With Quote
Old June 22nd, 2008, 10:29 PM   #10
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,581
Likes (Received): 9515

Otea si mi riči iz usta!

Zbilja ne vidim smisao u tome da polja uništavamo radi nafte. I ovako uvozimo hranu. Prvo namirimo vlastite prehrambene potrebe, a onda se bacajmo u extravagantne investicije...
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old June 23rd, 2008, 01:03 AM   #11
OettingerCroat
Disenfranchised
 
Join Date: May 2005
Location: Oakland (USA) // Split (CRO)
Posts: 7,397
Likes (Received): 5

ne znam ja... ne razvijamo se baš po dovoljno brzim tempom, malo mi smeta naša pospanost u tome. ako već imamo resurs za kojim je potražnja danas ogromna, a ako ga dobro eksploatiramo mogli bismo se brzo od njega obogatit, ja ne vidim zašto bismo se htjeli suzdržati a da ga ne iskoristimo. ako norveška može, onda i mi možemo.
OettingerCroat no está en línea   Reply With Quote
Old June 23rd, 2008, 09:49 PM   #12
co_brays
I love it soooo huge
 
Join Date: Sep 2007
Location: split, dalmatia
Posts: 1,360
Likes (Received): 748

Quote:
Originally Posted by Endimion17 View Post
Ma dajte, naftu se još ovdje ne isplati bušiti. To je dolje na 5, 6 i više kilometara dubine.
Kada barel skoči još i više, možda bude isplativo. To se našlo par "genijalaca" u sezoni kiselih krastavaca i naravno, svi mediji odmah pokupe glupost, samo da se proda, da se priča.


A biodizel je zločin. Nemamo ni uvjeta za proizvoditi vlastitu hranu, a kamoli da sadimo i trošimo na ta silna polja potencijalne hrane i onda to idemo spaljivati. Znanstvenici ekolozi i ekonomski stručnjaci su to odmah uočili, ali jebiga, ajde ti to reci "zelenima". To je uglavnom marva bez mozga.
Ad1 Cijela Lika je prekrivena naftom. Činjenica jest kako je jako duboko oko 5-6 kilometara pod zemljom. Ali zato u Slavoniji imamo nafte na bacanje.

Ad2 To nije izjava par "genijalaca" već stručnjaka koji znaju što govore. Među njima je i najpoznatiji hrvatski geolog gospodin Stipaničev koji je do umirovljenja predavao i na sveučilištu u Montgomerry u Marylandu, USA.

Ad3 Možda biodizel i jest zločin samo kako za koga. Na primjer za Brazil biodizel nije zločin, jer je to njima spas od sveopčeg kolapsa države. Proizvodnjom biodizela Brazil ne treba kupovati naftu, već proizvodi taj dizel sa zvoje potrebe.

Ad4 Mi imamo uvjete za proizvodnju vlastite hrane, ali tko je naših "farmerima", odnosno seljacima kriv pa se hoće preko noći obogatiti. Npr. U Njemačkoj je kilo pšenice 70 lp., a naši seljaci prodaju pšenicu po 1,80 Kn.

Ad5 KAda bi se eksploatirala nafta država bi mogla biti toliko bogata da ne bi trebali saditi, već kupovati pšenicu. Ali kao što je cjenjeni gospodin OettingerCroat rekao, citiram: "ne razvijamo se baš po dovoljno brzim tempom, malo mi smeta naša pospanost u tome. ako već imamo resurs za kojim je potražnja danas ogromna, a ako ga dobro eksploatiramo mogli bismo se brzo od njega obogatit, ja ne vidim zašto bismo se htjeli suzdržati a da ga ne iskoristimo. ako norveška može, onda i mi možemo."
__________________
Bit će krvi do koljena kada te uhvatimo glupi tovare.
co_brays no está en línea   Reply With Quote
Old June 24th, 2008, 03:52 AM   #13
Drug Tito
Registered User
 
Drug Tito's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: St. Louis - Velika Gorica - Sarajevo
Posts: 158
Likes (Received): 0

da se dodje do to nafte nije toliko lako. prvo dok se tacno nadje gdje je, onda dok se izkopa i napravi infastruktura traje vrlo dugo. Mislima da sam citao da je oko 10 godina. Osim toga to sve kosta PUNO para.

Meni se cini da vi mislite da je to lakse nego je.

U americi su sad odobrili da buse tamo negdje oko floride. To su vrlo dugo htjeli raditi ali ekolozi nisu dali. Ali eto sad je ta neka kriza pa su pustili. Biti ce preko deset godina prije nego sto imamo ikake koristi.

Neznam bas o biodizelu ali ovdje prave ethanol od kukuruza i dodaju u gorivo. Negdje je 10% ali ima i vise. U glavnom su efekti negativni. Benzin sad ne gori isto pa auta vise trose. Hrana poskupila zato sto sad farmeri prodaju kukuruz skuplje za benzin. Ali eto kazu da je benzin jeftiniji, iako sam ja cito da se vise potrosi benzina da naprave ethanol nego sto dobijemo od njega.
Drug Tito no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 12:13 PM   #14
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

Hrvatska mora do 2020. udvostručiti proizvodnju električne energije

Energetska strategija koju Hrvatska mora donijeti kako bi se mogla uhvatiti u koštac sa sve većim nedostatkom električne energije i povećanom potrošnjom, biti će prezentirana tek za tri do četiri tjedna. No, ministar Polančec ipak je novinarima predstavio nekoliko osnovnih temelja koji čine strategiju.
Ono što je najvažnije reći je da Hrvatskoj kronično nedostaje električne energije. Ministar Polančec istaknuo je kako Hrvatska sada ima instaliranih proizvodnih kapaciteta za električnu eneriju u vrijednosti od oko 4000 MW. Do 2020. godine trebala bi udvostručiti te kapacitete kako bi u potpunosti zadovoljila svoje potrebe za električnom energijom.

"Ako pogledamo današnje stanje, Hrvatska uvozi između 23 i 25 posto električne energije, oko 40 posto plina i čak 80 posto nafte. Kada se sve zbroji i primjeni na ukupan rast potrošnje, izlazi da moramo gotovo udvostručiti kapacitete za proizvodnju električne energije", istaknuo je Polančec.

Iako ministar Polančec nije želio izaći u javnost sa točnim iznosima potrebnim za takav pothvat, računica je veoma jednostavna. Ako se u obzir uzme da jedna nuklearna elektrana kapaciteta 1000 MW stoji između 1,5 i 2 milijarde eura, a nuklearna energija je najjeftiniji način proizvodnje električne energije, Hrvatska bi trebala uložiti barem 8 milijardi eura samo kako bi zadovoljila svoje potrebe do 2020. godine.

Jasno je da to Hrvatska neće moći sama financirati. Upravo zato će jedna od bitnijih komponenti u energetskoj strategiji biti i uvođenje privatnih partnera u izgradnju izvora električne energije.

Ministar Polančec nije htio komentirati hoće li to značiti da će se graditi nuklearna elektrana u Hrvatskoj, ali isto tako nije odbacio tu mogućnost. Istaknuo je kako Hrvatska prije svega treba voditi računa o dostupnosti električne energije svojim građanima, odnosno da osigura dovoljnu količninu.

Također rekao je kako će se Hrvatska prilagoditi zahtjevima Europske unije u svojim okvirima. Tako će se do 2020. godine morati smanjiti emisija stakleničkih plinova na 95 posto prosječne emisije iz 1990. godine. Smanjiti će se potrošnja električne energije za 9 posto u odnosu na prosječnu godišnju potrošnju električne energije u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Uz to, Hrvatska bi do 2020. trebala 19 posto svoje električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora te od ukupne potrošnje goriva 10 posto će morati činiti biogorivo.

Kako je na kraju kratke prezentacije istaknuo ministar Polančec, za punu energetsku strategiju treba pričekati tri do četiri tjedna. No, ovo što je danas prezentirano dovoljno govori da će Hrvatska morati napraviti veliki zaokret u potrošnji električne energije i uložiti znatna sredstva u izgradnju novih elektrana kako za 12 godina ne bi uvozila gotovo 50 posto električne energije iz inozemstva. (Seebiz.eu)
ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 09:06 PM   #15
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

Komadina: LNG da, ali uz jasne uvjete

Primorsko-goranska županija jest za izgradnju terminala za ukapljeni naftni plin (LNG) u Omišlju, ali uz uvjet da se jasno odrede ekonomske, energetske i ekološke koristi, koje će ta županija i Hrvatska imati od izgradnje terminala u svom dvorištu, rekao je na konferenciji za novinare župan Zlatko Komadina. Podsjetio je da konačna odluka o lokaciji terminala nije donesena, iako je Povjerenstvo za ocjenu studije izbora lokacije terminala za LNG predložilo Vladi lokaciju Dine na Krku kao potencijalno najbolju.

Dodao je kako je prvi preduvjet, koji je u vezi s odabirom lokacije tražila županija, ostvaren, jer je lokaciju odredila struka, ali da je ipak riječ o procjeni koja je bliža gledištu ulagača, budući da je lokacija odabrana na osnovi tehničkih uvjeta i isplativosti terminala.

Ostali važni zahtjevi u vezi s ekonomskim, energetskim i ekološkim koristima za županiju, još nisu ostvareni i na njima ćemo ustrajati, rekao je.

Županija će tražiti da se prirodni plin uvede u pogone Ine i Termoelektrane Rijeka (HEP) u Urinju, što bi smanjilo onečišćenje na tom području, rekao je Komadina naglasivši da HEP za sada ne namjerava u Urinju koristiti prirodni plin, ali da će to biti uvjet županije za izgradnju terminala.

Osim toga, županija traži jamstva za bržu plinofikaciju otoka Krka te da se razmotre mogućnosti korištenja rashladne energije iz terminala.

Župan je ocijenio kako bi bilo dobro da udjel domaćih ulagača u terminal bude i do 50 posto te da se o tome i količinama plina za Hrvatsku dodatno pregovara, odnosno da izgradnju terminala treba sagledati radi potreba Hrvatske, a ne samo zbog potreba srednjoeuropskih zemalja.

Ocijenivši da je osiguranje novih izvora i dobavnih pravaca energenata strateški važno za Europu, Hrvatsku i županiju, Komadina je rekao da se korištenje prirodnog plina uklapa i u županijsku strategiju održivog razvoja.

Prirodni plin je razvojna šansa, a hoće li to zaista biti ovisi o središnjoj vlasti, ministarstvima, javnim poduzećima, Ini, Plinacrou i drugima, naveo je dodavši da konačnu odluku o postrojenjima od nacionalnog interesa ipak donosi središnja vlast.
Župan je još podupro zahtjeve udruge Eko Kvarner, koja traži da se u izradbi studije o utjecaju LNG terminala na okoliš procijene rizici od hlađenja mora pri uplinjavanju LNG-a u Omišlju. (Primorski radio/R1)
ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 09:30 PM   #16
dodop_ri
Registered User
 
dodop_ri's Avatar
 
Join Date: Jul 2007
Location: Rijeka
Posts: 283
Likes (Received): 3

hmmm postoji plan izgradnje TE plomin 3 koja bi trebala radit na plin, i bit snage oko 500 MW, ali iskerno hrvatska ce radit NE 100% sam siguran...

pa u hrvatskoj je oko 80% instalirane snage u hidroelektranama, i tu smo dosli skoro do svog limita, (limita vodenog potencijala u hr) a treba znati i da se hrvatska obvezala smanjiti emisije staklenickih plinova, a trebamo nove elektrane... rijesenje ... NE! htjeli mi to prihvatit ili ne to je nasa realnost! generiranje struje od obnovljivih izvora energije, to svakako treba koristit ali isto tako znajte da je kw proizvedene struje iz recimo vjetrebjace mnogostruko skupli od kilovata iz NE, i za otvaranje vjetroelektrana su potrebna poticajna sredstva iz drzave, a i nisu bas neke drama snage tih elektrana! kad bi hrvatska do te 2020 proizvodila oko 5% iz vjetroelektrana , to bi bilo jako jako jako ljepo ali mislim da je to znanstvena fantastika....
dodop_ri no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 09:32 PM   #17
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

u potpunosti se slazem da ce se morati graditi nuklearke. jebiga, to je energija buducnosti, najcisca je tj najmanje zagadjuje okolis, a jedino sto treba osigurati je skladistenje radioaktivnog otpada (sto bi se sigurno moglo izvesti na nekom udaljenom nenaseljenom otoku i svi sretni i zadovoljni)
ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 09:34 PM   #18
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

NAJVEĆA INVESTICIJA U ENERGETICI: GRADNJA LNG TERMINALA PROCJENJUJE SE NA 700 MILIJUNA DO MILIJARDU EURA, A HRVATSKA ŽELI OSIGURATI KONTROLNI PAKET
Plin iz Omišlja 2014. godine
Vladin je interes da Ina, HEP i Plinacro, zajednički imaju 25 posto udjela u konzorciju koji će biti vlasnik terminala, kazao je Damir Polančec. To bi omogućilo da Hrvatska ne posluži samo kao tranzit već i da raspolaže određenim količinama plina

ZAGREB – Potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio je jučer da će Vladinoj radnoj skupini, na čijem je čelu, predložiti da Dinu na otoku Krku potvrdi kao najbolju lokaciju za gradnju terminala za ukapljeni plin (LNG terminal). Polančec vjeruje da će i Vlada, koja donosi konačno odluku, svojim zaključkom potvrditi tu lokaciju te da će međunarodnom konzorciju Adria LNG predložiti da u Omišlju izgradi LNG terminal.
– S pravom, na osnovu 13 kriterija po kojima smo vrednovali lokacije, mogu reći da je Dina na otoku Krku najbolja. Vjerujem da će i radna skupina donijeti takvu odluku, a da će je u konačnici potvrditi i Vlada, kazao je jučer potpredsjednik Polančec.
Time je zaključena priča o izboru lokacije za gradnju LNG terminala u Hrvatskoj. U ocjenjivanje se krenulo s osam lokacija, a na kraju su u igri ostali Dina u Omišlju i Raša. Nakon što Vlada i službeno potvrdi lokaciju na Krku, predstoji sređivanje odnosa unutar konzorcija.

Značajan dobavni pravac

Najvažnije pitanje koje se mora riješiti je sudjelovanje hrvatskih kompanija u konzorciju, a Vladin je interes da tri domaće tvrtke, Ina, HEP i Plinacro, zajednički imaju 25 posto udjela u tom konzorciju koji će biti vlasnik terminala. Te tri tvrtke sudjelovale bi u konzorciju preko zajedničkog društva LNG Hrvatska, a koliki bi bili njihovi udjeli u tom društvu tek se treba odlučiti. Takva bi koncepcija, vjeruju u Vladi, između ostaloga Hrvatskoj omogućila da u budućnosti raspolaže s određenim količinama plina koji će stizati u terminal, umjesto da posluži samo za tranzit do Zapadne Europe.
– Ovo je još jedan dobavni pravac za plin koji će u budućnosti u Hrvatskoj biti značajan energent, poručio je Polančec. Najavio je da će u svaku odluku o terminalu biti uključene lokalne i regionalne vlasti, odnosno općina Omišalj i Primorsko-goranska županija. Bez njih neće biti moguće ni promjene prostornih planova koje su nužne za gradnju terminala, a pred konzorcijem je i izrada idejnog rješenja kao i studije utjecaja na okoliš, o kojoj će se također voditi javna rasprava.

Tranzitni plinovod do Rupe

Tek kad se sva ta pitanja riješe može započeti gradnja terminala čija se vrijednost procjenjuje u rasponu od 700 milijuna do milijardu eura. U Vladi ne žele spekulirati kada bi gradnja započela, ali se računa da bi prve količine plina u Omišalj mogle stići već 2014. godine. Uz terminal bit će potrebno izgraditi i tranzitni plinovod od Omišlja do graničnog prijelaza Rupa kako bi plin mogao »putovati« do krajnjih odredišta u zapadnoj Europi.
Trenutno najveća investicija u energetici, gradnja LNG terminala uključena je i u energetsku strategiju koju bi Vlada javnosti trebala predstaviti do kraja mjeseca kad bi započela i javna rasprava. Ono što se zasad može doznati je da će pred Hrvatskom do 2020. godine biti i još skupljih investicija u energetici. Takav se zaključak nameće iz procjena o kojima se u Vladi govori, a prema njima će za 12 godina , odnosno 2020. godine, Hrvatska trošiti i do 40 posto više energije nego danas. Ta je procjena utemeljena na povećanju potrošnje od tri posto godišnje, ali i štednji na način kako ju propisuje Europska unija. Pogotovo će dramatična situacija biti kada je u pitanju električna energija. Hrvatska će 2020. godine trebati dodatne 3,5 tisuće MWh instalirane snage, dakle gotovo dvostruko više od sadašnjih četiri tisuće MWh instalirane snage. Hoće li se proizvodni kapaciteti povećavati i gradnjom nuklearne elektrane u Vladi nitko jučer nije želio reći, a energetska će strategija pokazati koliko je izgledna ta opcija.
ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 09:58 PM   #19
Ballota
Powered by Jet-A1
 
Ballota's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Split
Posts: 28,581
Likes (Received): 9515

Šta se terminala tiće, oni blesavi stanovnici Omišlja su mi pojili živce ovih dana!
"Nećemo mi još tankova"...."otjerat će nam turiste"...."ohladit će se more, neće bit ribe".
Mislim ono WTF!!!

Svi kukaju kako nam je industrija u ku*cu. Kako se ništa ne razvija.
A kada se pojavi jedan takav mega-projekt, ne valja. Niko ne želi industriju u svom dvorištu. Ok, to je razumljivo. Al to je cijena razvoja. Sjever Jadrana će uvjk bit industrijski.

Da ti tankeri ne idu u Omišalj, išli bi u Trst ili Veneciju il ko zna di sve ne. Opet bi prolazili ovuda i postojao bi rizik.
Gradnjom terminala, barem profitiramo od tog rizika!
__________________
< < < < < SPLIT from the AIR > > > > >

__|__
\_______O(-)O_______/
" " "

mate.balota@gmail.com
Ballota no está en línea   Reply With Quote
Old September 4th, 2008, 10:04 PM   #20
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,625
Likes (Received): 26

ma moras i njh razumiti, sigurno bi i u manjim dalmatinskim gradovima digli buku, vrlo vjerojatno jos i vecu. ali to je sve pucanj u prazno, jer sigurno se nece zaustaviti megaprojekt od nacionalnog interesa zbod 20-ak malih ribara kojima eto nece bit ribe, ili ce im otjerat onih 500 turista sto su preko ljeta u njivicama...
uvijek je ista prica oko industrijalizacije, al ona ima jako malog utjecaja. po meni jedino sto moze usporiti ili zaustaviti gradnju je ekoloska studija (ali kvalitetna, napravljena od renomirane firme na tom podrucju rada...)
ivan_ri no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 10:47 PM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu