DOBIJE LI HRVATSKA, A TIME I RIJEKA EUROPSKO PRVENSTVO U NOGOMETU 2012. ILI MEDITERANSKE IGRE, NA RUJEVICI ĆE SE GRADITI SPORTSKO-STAMBENO-POSLOVNI KOMPLEKS
Nova Rijeka na 500.000 četvornih metara
Širenje prema sjeverozapadu, odnosno u smjeru Rujevice i Marinića, jedini je pravac za ekspandiranje grada. »Nova Rijeka« imat će sportsko-rekreacijsko područje za gradnju stadiona i dvorane na površini od 170.000 četvornih metara te stambene i poslovne prostore površine oko 400.000 četvornih metara
Piše Robert FRANK
Ako Hrvatska, a samim time i Rijeka, zajedno s Mađarskom dobije organizaciju Europskog prvenstva u nogometu 2012. godine ili Rijeka konačno dobije organizaciju Mediteranskih igara, na otprilike pola milijuna četvornih metara površine iznad riječke zaobilaznice – na području Rujevice gdje se sada, među ostalim, kao centralni objekt nalazi »Lovorka Kukanić« – stvorit će se centralni sportski kompleks sa stadionom i sportskom dvoranom te takozvano sekundarno gradsko središte Rujevica.
Dobivanje sportske manifestacije dovoljno je da se pokrene zamašnjak razvoja dosad uglavnom zapuštenog područja na više od pedeset hektara, što odgovara veličini 150 nogometnih igrališta.
To nam je potvrdio i sam riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji smatra da će se projekt Rujevice kao centralnog sportskog kompleksa i sekundarnoga gradskog središta lakše realizirati pod uvjetom dobivanja jedne od te dvije sportske manifestacije.
U planu već tridesetak godina
»Rujevica je jedino upotrebljivo, optimalno i još prije tridesetak godina planski zacrtano područje u ovom gradu za sportsko-rekreacijsku namjenu. Nedvojbeno je kako njegov razvoj teži k sjeverozapadu, prema Rujevici, Pehlinu i Marinićima jer je u drugim smjerovima naprosto ograničen. Na južnoj strani, naime, realiziramo projekt Rijeka Gateway, na istočnoj smo omeđeni Kostrenom, a na zaPrenamjena iz poslovne u stambenu
Prema Prostornom planu uređenja Grada Rijeke (PPUGR), ispod centralnog sportskog kompleksa sa stadionom i dvoranom, koji bi se planski rješavao donošenjem Urbanističkog plana uređenja, nalazi se golemo područje predviđeno za poslovnu namjenu. Izmjenama i dopunama PPUGR-a, ta bi se namjena iz poslovne pretvorila u stambenu koja podrazumijeva gradnju i stambenih i poslovnih objekata. Zasad se ne može prejudicirati što bi se i kako gradilo, jer se to detaljno uređuje tek planovima nižeg reda, no svakako bi se mjesta našlo za različite sadržaje.
Dobitna financijska kombinacija
Grad Rijeka vlasnik je oko 50 posto zemljišta na kojem bi se gradio sportski kompleks pa je njegova izgradnja, pod uvjetom sudjelovanja u organizaciji Europskog prvenstva u nogometu 2012. godine ili dobivanja Mediteranskih igara, puno jednostavnija nego u slučaju gradnje sportske rukometne dvorane na Zametu. U svakom slučaju, Grad kao investitor na tom području u puno je povoljnijoj situaciji po pitanju imovinsko-pravnih odnosa nego na Zametu, gdje je do danas, unatoč obećanjima o njihovom rješavanju, baš zbog tog problema u krajnje inferiornom položaju prema drugim strankama. Može se pretpostaviti kako bi Grad Rijeka komunalnom naknadom i doprinosima za gradnju stambenih i poslovnih objekata priskrbio velik dio novca za gradnju i dvorane i stadiona. Stoga se takva kombinacija zajedničke gradnje sportskog kompleksa, stambenih i poslovnih objekata čini dobitnom financijskom kombinacijom.
Idejno rješenje stadiona Borisa Magaša
Idejno rješenje za centralni sportski kompleks, dakle za nogometni stadion, isto kao i za polivalentnu sportsku dvoranu, napravio je zagrebački arhitekt Boris Magaš. Njegovih ruku djelo je i poljudski stadion efektno napravljen prije trideset godina za Mediteranske igre u Splitu u obliku poluotvorene školjke. Prema Magaševom idejnom rješenju, stadion na Rujevici primao bi između 20 i 30 tisuća ljudi, a sportska dvorana, izvana kružnog oblika, imala bi između pet i šest tisuća sjedećih mjesta. Obje građevine prema standardima moraju biti prilagođene međunarodnim natjecanjima. Ograničeni kapacitet stadiona na maksimalno trideset tisuća, navodno bi garantirao njegovu isplativost i eliminirao mogućnost da postane »bijeli slon« ili »mrtvi slon«, kako se u žargonu nazivaju velebni objekti građeni isključivo za jednokratnu upotrebu, koji nakon toga zjape prazni. Treba naglasiti i da će se konačno dimenzioniranje kapaciteta stadiona na Rujevici odrediti dodatnim analizama koje će dati najracionalniji omjer potreba s jedne i mogućnosti s druge strane. Potrebe se odnose na želje Grada i sportskih klubova, a mogućnosti na prihvatljive troškove, veličinu prostora, infrastrukturnu opremljenost i mjere zaštite okoliša.
padu je krajnja točka Preluk koja je imovinsko-pravno prilično neriješena. Još je važnije da je razvoj na tim rubnim točkama ograničen vrlo nepovoljnom konfiguracijom terena. Ostaje, dakle, Rujevica, koju smo zamislili kao sportsko-rekreacijsku zonu i sekundarno gradsko središte koje bi objedinjavalo i pružalo sve funkcije potrebne za normalan život čitavog novog naselja«, kaže Obersnel.
U prilog tako ambiciozno zamišljenom, ali i, uvjeravaju nas stručnjaci, realnom projektu, ide i obećanje Vlade o proširenju riječke zaobilaznice od čvora Diračje do čvora Škurinje s dva na četiri traka.
Već je najavljeno kako bi proširenje zaobilaznice moglo započeti krajem godine, a podrazumijevalo bi i istodobnu gradnju prometnog čvora Rujevica kojim bi se omogućio lakši pristup ključnim objektima u toj zoni.
Infrastrukturni problemi
Cijelom tom zonom, iz smjera TUŠ-a prema sjeveru, prolazila bi nova županijska cesta procijenjene vrijednosti od preko sto milijuna kuna, čiji se početak gradnje uskoro očekuje i zbog prilaska županijskom deponiju otpada Marišćina.
Brzim rješavanjem ovakvih infrastrukturnih problema, s kojima je Rijeka trajno suočena s obzirom na nezahvalnu konfiguraciju terena, stvorile bi se pretpostavke za njeno plansko i organizirano širenje preko zaobilaznice.
To je širenje potrebno tim više jer iznad zaobilaznice trenutačno živi čak trećina građana Rijeke, pa bi se projektom Rujevica mnoge važne gradske funkcije i sadržaji njegovom realizacijom dislocirale iz preopterećenog centra. U cijelom je projektu, posebno onom koji se tiče sportskog kompleksa, važna mogućnost brzog punjenja i pražnjenja, odnosno dolaska i odlaska posjetitelja iz tih objekata, u čemu je važna njihova blizina i povezanost s četverotračnom riječkom zaobilaznicom. Upravo zbog ovih razloga Rujevica se još od 80-ih i prvog prostornog plana doista nameće kao najlogičnija lokacija za izgradnju kompleksa u koji bi ovaj grad mogao uložiti desetke milijuna eura.
Sportsko-rekreacijsko područje za gradnju stadiona i dvorane obuhvaća površinu od 17 hektara, odnosno 170 tisuća četvornih metara što odgovara veličini od 25 nogometnih igrališta.
Poslovni prostor između tog područja i zaobilaznice, odnosno sekundarno gradsko središte gdje će se, nakon promjene plana, kombinirati gradnja stambenih i poslovnih prostora, obuhvaća preko 40 hektara, odnosno preko 400 tisuća četvornih metara što odgovara veličini 60 nogometnih igrališta. Sveukupno obje zone zauzimaju više od pola milijuna četvornih metara prostora.