Živjela nova dretva! :cheers:
Ovaj forum je općenito o razvoju grada Varaždina, a budući da ustanove i osobe o kojima smo diskutirali su nadležne, čak i izabrane da rade na razvitku grada, mislim da je vrlo dobro pričati i o takvim temama.MEĐUTIM...
Pitam ja sve vas - kud to vodi?!?
Pa ovo nije gradski forum. Imate forum na "e-varaždin", gdje možete pisati o tome ako vam se baš piše o tome na forumima. Iako mislim da je bolja adresa za rješavanje problema sa stanovima i sličnim stvarima nadležne institucije te komunikacija na relaciji stanoing - kupci stanova a ne pisanje po međunarodnim forumima. Nije ovo ured za pritužbe, zaboga:lol:
Možda sam se krivo izrazio, ali mislio sam na kvalitetu izgradnje stambenih zgrada osamdesetih godina. Ne samo da se vodilo računa da je udaljenost među objektima dovoljna, već su i zgrade građene kako bi bile relativno dugovječne. Tu se posebno ističu zgrade koje su obložene fasadnom opekom. A i nema korištenja boja kao u Tirani, što je opća pojava od devedesetih, a koliko možemo vidjeti Grabanice su kaj se tiče boja baš u tom stilu :nuts::lol:Evo recimo Cole tvrdi da su se osamdesetih gradile zgrade "više razine arhitekture" nego danas. Zanimljivo razmišljanje. Ajde probaj argumentirati. Baš me zanima...
Ne znam zakaj se osjećaš prozvano ne sviđa mi se općenito da se zatvaraju oči pred nekim stvarima, a mislim da se svi možemo složiti da u našem gradu puno toga već strašno smrdi. U razgovoru sa poduzetnicima pa i ljudima iz novinarskih krugova (koji su itekako informirani, a još nisu mnogo toga objavili) mogu reći da je već situacija dosta složena. Elita koja se posložila u gradu već je predugo na vlasti, a upravo je smisao demokracije da se rotacijom izbjegnu takve stvari. Nije mi uopće u interesu ovdje razglabati o ovakvim stvarima ovdje, ali mislim da je ponekad baš to potrebno, ako nam je stalo do grada.p.s. Cole, ak ciljaš na mene s ovim bivši, sadašnji zaposlenici, mogu reći da nisam niti bivši, sadašnji još manje, a budući najmanje:lol: Niti imam ikog bliskog rodbinski u tom filmu. Možda bi bilo bolje da imam?
Ja ti radim u sasvim drugoj branši a arhitektura/urbanizam mi je razbibriga.
[/QUOTE]I može jedno pitanje? A kaj se Tebi taj "stanoing" tak zameril? Nema Te mjesecima na forumu, pojaviš se samo kad netko spomene stanoing:dunno:
:cheers:
Eto . Dobra ideja , ovo oko najma. Tolko inače košta rentanje malo većeg stana ali u strogom u centru grada. Zato bi malo trebali spustiti cijenu ( na 1500 kn recimo) i odrediti da barem 50% od te cifre ide u otplatu stana, to bi bilo OK.POS stanovi i za najam .
Srijeda, 09 Ožujak 2011 08:00
Još ovaj mjesec stanovi izgrađeni u sklopu programa poticane stanogradnje u zapadnom dijelu Varaždina, točnije na početku Hraščice, moći će se iznajmiti.
Stanovi do 78 kvadrata
- Za stanove građene po POS programu koji nisu prodani po listi, Gradski stanovi dužni su raspisati natječaj o prodaji po tržišnoj cijeni. S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, očekivano je da se neće prodati svi, pa oni koji neće proći na natječaju, ponudit će se u najam kategorijama budućih korisnika koji imaju stalne prihode, ali koji su nedovoljni za otplatu kredita za kupnju stana - doznajemo od Vladimira Kukeca, ravnatelja Gradskih stanova.
U najam će se prvo ponuditi stanovi u stambenom nizu u Hraščici – Rajčul, površine od 75 do 78 četvornih metara, a uz stambeni prostor imaju parkiralište, garažu te zajedničko dvorište s još tri susjeda.
- Visina mjesečne najamnine iznosit će od 1.750 do 1.930 kuna, odnosno godišnje 2,75 posto prodajne cijene stana po POS programu. Usporedimo li ratu kredita za kupnju stana po POS programu i visinu najma za isti stan, odnos je 3.350 kuna mjesečno za otplatu kredita prema 1.845 kuna mjesečno za najamninu. Osim toga, najmoprimcu se nudi i mogućnost otkupa. No ukoliko odluči kupiti takav stan, ne može više to učiniti po POS programu, već klasičnom kupoprodajom, za što može dobiti kredit kod bilo koje poslovne banke ili, ukoliko je štediša, kod stambene štedionice - pojašnjava Kukec, napominjući da je s takvim modelom krenuo i Zagreb.
Za najam i kupnju
Ugovor o najmu sklapa se na rok od tri godine unutar kojeg se najmoprimac može odlučiti za kupnju ili produžetak najma, doznajemo od Miljenka Vitkovića, člana Upravnog vijeća Gradskih stanova.
- Ukoliko najmoprimac odluči kupiti stan, sukladno odluci Upravnog vijeća, 40 posto najamnine uključit će se u kupoprodajnu cijenu, a 60 posto služi za podmirenje troškova održavanja i osiguranja objekta. Najmoprimac, naravno, plaća i režijske troškove, poput električne energije, struje, vode, plina i komunalnih naknada - dodaje Vitković koji je o novoj mogućnosti unutar društveno poticane stanogradnje govorio i na konferenciji varaždinskog HDZ-a.
Stigla prva rješenja za građenje
Ovih dana kreće i izgradnja novog naselja u Ulici Vilka Novaka, budući da je u Gradske stanove stiglo rješenje za građenje prvih stambenih objekata na toj lokaciji.
- Tu se predviđa izgradnja objekata u više etapa, za što je osigurano zemljište koje će se financirati budućim priljevima kroz poticajna sredstva i prodaju stanova. Maksimalna cijena zemljišta po POS programu iznosi 158 eura za četvorni metar, što je 20 posto etalonske cijene građenja, odnosno 15 posto prodajne cijene stana po POS programu. Zemljište je osigurano u cilju dugoročnog planiranja izgradnje objekata, a na lokaciji će se moći izgraditi i objekti drugih sadržaja, kao što je dječji vrtić i ambulanta - doznajemo od ravnatelja Gradskih stanova.
(ik)
Za arhiv konačnog rješenja još uvijek nema na vidiku! .
Ponedjeljak, 14 Ožujak 2011 17:51
. .U posljednjih sedam godina za projekte preseljenja Državnog arhiva u Varaždinu iz prostora koji nisu njihovi iz gradskog je proračuna isplaćeno 750.000 kuna. Državnog novca još 150.000. Ništa od plaćenih projekata nije realizirano.
Trenutno je u varaždinskom arhivu pohranjeno 5.500 dužnih metara građe, a zbog zakonske obveze preuzimanja sve građe starije od 30 godina godišnje taj se broj povećava za 200 do 300 dužnih metara. Prostora za adekvatno skladištenje već godinama nema. - Već u 70-ima i 80-ima prošlog stoljeća ravnatelji su se suočavali s nedovoljno mjesta. Situacija je sada puno, puno gora – ispričao je ravnatelj Damir Hrelja. Uz nedostatak prostora velik je problem to što se arhiv iz svih prostora mora iseliti. Sjedište u Trstenjakovoj (Pavlinski marof) Katolička crkva traži natrag, a vlasnici traže natrag i tri spremišta. Sjeverni dio franjevačkog samostana (Đački dom) u kojem se drži građa treba se vratiti franjevcima, u žitnici u sklopu Staroga grada Gradski muzej bi što prije htio postaviti Etnografsku zbirku, a jedna stara zgrada bivše vojarne kraj Studentskog doma dana je na privremeno korištenje. Grad Varaždin je taj koji ima zakonsku obvezu da arhivu osigura prostor, a o konačnim rješenjima počelo se razmišljati još 2003.
Vožnja u krug
Potragu za lokacijom za arhiv mogli bismo nazvati skupom vožnjom u krug koja je počela prije 8 godina. - Tad smo s gradskim vlastima raspravljali o tome da uđemo u bivšu zgradu vojarne u Križanićevoj. Ideja je bila da se njenih 1600 kvadrata adaptira, da vratimo franjevcima Đački dom i zgradu kod Studentskog te da za 10 godina napravimo pokraj novu zgradu u kojoj će biti spremište. Gradu se ta ideja svidjela i već sljedeće godine proveli smo javni natječaj za projektnu dokumentaciju adaptacije zgrade. Na natječaju je pobjedio Coning i za projekt im je isplaćeno 300.000 kuna. Pola je dao Grad, a pola Ministarstvo kulture – prisjeća se Hrelja. - 2005. sve je bilo spremno da se krene u adaptaciju u Križanićevoj, no u Gradu su se predomislili. Odlučili su da im je prioritet obrazovanje pa su tamo smjestili Veleučilište, a nas su htjeli smjestiti u Zonu malog poduzetništva u Jalkovcu. Na kraju su uvažili naše primjedbe da jednoj instituciji kao što je arhiv u takvom okruženju nije mjesto – nastavlja priču ravnatelj arhiva. Nakon što se odustalo od Križanićeve i Jalkovca, za arhiv su u Gradu 2007. namjenili parcelu u predjelu tzv. Ribnjaka u Šumi Jelačić. U listopadu 2007. arhiv je proveo i javni natječaj za projektnu dokumentaciju na kojem je prošao projektni ured Brakus. Za zgradu koja bi zadovoljila potrebe arhiva za sljedećih 100 godina njima je iz gradskog proračuna plaćeno 600 tisuća kuna. Gotovo godinu dana nakon toga, u rujnu 2008., Grad je dao arhivu pravo na građenje na Ribnjaku za sljedećih 50 godina, a u prosincu 2009. za Brakusovo rješenje isplaćena je arhivu još jedna gradska donacija od 25.000 kuna za reviziju glavnog projekta nove zgrade.
Zgrada propada
- Bili smo korak do gradnje. Trebalo je samo naći izvođača radova kad su se javili problemi. Troje privatnih osoba na Županijskom sudu u Varaždinu zatražilo je povrat tog zemljišta i tužilo Grad Varaždin. Grad je spor dobio, ali su se ljudi žalili Upravnom sudu Republike Hrvatske. Presuda koja bi realno mogla biti i u njihovu korist može se očekivati tek 2012. ili 2013. Morali smo odgoditi projekt za neka bolja vremena – objašnjava Hrelja.
Nakon Ribnjaka ponovno se sve skupa vraća u Križanićevu od koje se već jednom odustalo i koja je u užasnom stanju. - Nama hitno treba preseljenje, a projekt od prije 7 godina je upotrebljiv uz neke preinake. Uz Pavlinski marof i žitnicu adaptirana zgrada bi nam trebala osigurati prostor za sljedećih 10 godina.
Ne odustajemo ni od Brakusovog rješenja, samo je veliko pitanje kada i gdje – zaključuje Hrelja.
Grad će tražiti da se u projekt uključe Ministarstvo i Županija
Zašto se 2005. odustalo od Križanićeve nakon već plaćenih 300.000 kuna, tko je i kada tužio Grad za Šumu Jelačić, je li zgrada u Križanićevoj u vlasništvu Grada i još neke odgovore pokušali smo saznati i u Vijećnici. - Gledali smo Križanićevu kao moguću novu lokaciju arhiva i dogovorit ćemo sastanak s ministrom kulture Jasenom Mesićem kako bi i oni sudjelovali. Trebala bi pomoći i Županija. Grad je došao do posjeda u Optujskoj i tamo bi trebali preseliti Veleučilište. Ništa ne znam o 600 tisuća kuna plaćenih Brakusu i ništa ne znam o nikakvom sporu. Morate se obratiti drugim odjelima – u četvrtak nam je rekao dogradonačelnik Zlatko Horvat. Nakon poslanog upita koji je u gradskoj upravi ocijenjen kao “kompleksan” dobili smo samo dio nečega. - Grad Varaždin nije nadležan za poslove državnog arhiva. Ono što Grad Varaždin čini u okviru svojih zakonskih nadležnosti i mogućnosti jest pomoć oko pronalaženja zemljišta i pomoć oko projekata za arhiv u Varaždinu. Za ostalo se obratite Damiru Hrelji – stoji u odgovoru. Odjel za kulturu potvrdio je isplaćenih 600.000 kuna Brakusu. Upravni odjel za urbanizam negirao je da Grad vodi spor vezan uz Ribnjak i dao objašnjenje da se radi o upravnom sporu protiv rješenja Uprave za građansko pravo iz 2008. Nije bilo nikakvog odgovora zašto su 2005. odustali od Križanićeve za arhiv ni je li ta zgrada trenutno u vlasništvu Grada.
Onda sljedi pokužaj sa Ribnjakom.
Jedan mladi VŽ arhitekt napravi SJAJAN (kolosalno sjajan!) projekt za tu lokaciju,,,
Gle, kaj se tiče katoličke crkve bez ulaženja u moralnost njihovih postupaka koji možda ponekad nisu u skladu s propovjedanjem, ono kaj je njima pripadalo nek im se vrati i gotovo, kak i ostalim vlasnicima kojima su komunisti otuđili imovinu. Drugo kmetovi nikad nisu bili vlasnici zemlje, bili su razno razni plemići koji su njome upravljali. Kmetstvo je ukinuto 1848. godine, kolko su ti stari crkveni objekti po vž-u?na zalost,posto se politika bavi nama,moramo se i mi njome...procitao sam ovaj tekst o arhivu i priznajem da mi ovakvi primjeri polako ruse sliku o mojem gradu ,koju sam mozda podsvjesno i sam uljepsavao. steta,ali izgleda da kod nas i dalje politicari na kratko bljesnu pa izgore...ili zavrse u zatvoru. bilo kako bilo,zapravo cemu se mi cudimo? koga previse briga za razvitak drzave,zupanija ili gradova ,kad svi vode bitke iz drugog svjetskog rata!!!ovo vracanje svega katolickoj crkvi. pa dobro, zar im uz onih 50 milijuna eura jos nije dosta? zar je crkva do svih tih nekretnina dosla teskim radom ili otimacinom od kmetova kroz stoljeca! pun kufer mi je te katolicke crkve i njezine pohlepe! novaca za specijalnu skolu i slicne projekte nikad nema a za zgrade oplocene oniksom nema frke!
bas me zanima koliko je u ovih 20 godina varazdin i varazdinska zupanija napunila kaptolske riznice!
uf! bolje da prestanem ali jednostavno sam popizdil kad vidim kaj sve moramo "vrnuti". a ko bude vrnul ono kaj su mojim precima uzeli kroz desetinu!?....
Koji je tebi k....c, ti imaš problem s kratkom memorijom ili si na ovaj forum došel provocirati dok ti je dosadno, prvi si bez ičijeg poticaja počel pisati o crkvi, privatnim stavovima o njoj, punjenju blagajne proteklih 20 godina i o desetinama koje su tvojim precima otuđene i sad nakon toga ti imaš obraza meni prigovoriti da ovo nije povijesni i vjerski forum nakon kaj sam potpuno korektno odgovoril na post." Jedino kaj ja crkvi zamjeram je da se još više ne uključi za djelatnosti koje idu na ruku malog čovjeku od osnovnih , srednjih škola, vrtića, savjetovanja... " ,ovo sto si napisao je strasno! zapravo ,sve sto si o ovoj temi napisao je za smrznuti se.zasto? ovo nije neki vjerski niti povijesni forum pa vise necu o tome...