SkyscraperCity Forum banner

[Sisak] - Construction update (2008 - 2024)

236K views 659 replies 74 participants last post by  baredice 
#1 ·
SISAK: 200 milijuna kuna za dječji vrtić i dvije sportske dvorane

SISAK: 200 milijuna kuna za dječji vrtić i dvije sportske dvorane
Na proljeće bi Sisak trebao dobiti tri dugoočekivana gradilišta. Istovremeno bi započela gradnja velike sportske dvorane uz buduću Obrtničku školu na sisačkoj zaobilaznici, zatim radovi na školskoj sportskoj dvorani pri Osnovnoj školi Budaševo - Topolovac – Gušće čime bi i ta škola dobila svoju dvoranu, te, napokon, radovi na Dječjem vrtiću Zeleni Brijeg. No postavlja se pitanje da li će to, nakon gradnje i isteka ugovorenog najma, zaista biti gradski objekti...

Današnjim potpisivanjem Ugovora o pravu građenja na gradskom zemljištu između sisačkog gradonačelnika Dinka Pintarića i punomoćnika uprave Epsilon Građenja kao investitora, Tomislava Topića, pokrenut je postupak gradnje ova tri objekta. Iza Epsilon građenja svojim kapitalom stoji Hypo banka koja je i osnivač same tvrtke koju su osnovali krajem prošle godine, neposredno prije natječaja za gradnju ovih objekata, pa će tako Epsilon gradnji ovo biti prvi posao. U gradnji ova tri objekta, prvi će se put u Hrvatskoj primijeniti operativni lizing kao model financiranja.

- Smatramo da je ovo najpovoljnija opcija za Grad Sisak - rekao je gradonačelnik Pintarić, objasnivši da se ovaj današnji ugovor o pravu građenja, koji uključuje izgradnju i zakup, odnosi se na razdoblje od 17 godina za školsku dvoranu u Budaševu i vrtić na Zelenom Brijegu, te 18 godina za veliku sportsku dvoranu. Naime, prva dva objekta bila bi gotova u roku od jedne godine, a velika sportska dvorana za godinu i pol. Grad Sisak bi, nakon izgradnje objekata, u narednih 180 mjeseci iz proračuna plaćao za zakup sva tri objekta oko 1,1 milijun kuna što u konačnici dovodi do cifre nešto manje od 200 milijuna kuna.

No, po prvi put je danas javno rečeno da će se, po isteku ugovora o zakupu, nakon 15 godina, obaviti procjena vrijednosti objekata i pokrenuti postupak njihova otkupa, kako bi postali vlasništvo grada. To znači, da Grad Sisak isplaćuje 200 milijuna kuna Epsilon građenju za gradnju objekta na gradskom zemljištu, a da nije siguran, hoće li objekti biti gradski nakon isteka Ugovora. Tek će tada biti određena i otkupna cijena građevina što znači da ova cifra od 200 milijuna kuna nije konačna koliko će Grad Sisak platiti za ova tri objekta. Osim toga treba tu uračunati i sredstva koja će Grad Sisak uložiti u gradnju dijela infrastrukture. U gradu uvjeravaju kako je ovo najjeftinija opcija da Grad Sisak dobije ova tri neophodna objekta, no ostaje visjeti u zraku njihova sudbina za 17, odnosno 18 godina kada će biti ponuđena na otkup. Ako Grad Sisak, oko 2025. godine, ne bude bio zadovoljan ponuđenom cijenom otkupa, teoretski, postoji mogućnost da ih kupi netko drugi.
 
See less See more
#192 ·
Pozdrav od jednog Siščanina sa par fotografija mojega rodnoga i najdrazeg grada!

Nova poslovna zgrada na raskrižju Ulice Franje Lovrića i Ulice Ivana Kukuljevića Sakcinskog



Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog u smjeru Kupe



Hotel Panonija



Uređivanje gradskih parkova



Trg 22. lipnja






Nekoliko panoramskih fotografija



















Za sve fotografije zahvalio bi se velikom zalubljeniku u grad Sisak, mom prijatelju Jadranu sa Zibela!
 
#193 ·
Posto vidim da ima jakooo malo slika, da pridodam jos koju...:)

Ulica Franje Lovrića u smjeru gimnazije



Obnova Velikog Kaptola









Sisački kaštel














Niti ove slike nisu moje, pa bi se jos jednom zahvalio som prijatelju...!!
 
#198 ·
Viktor Bublić autor je 3D modela sisačkih građevina na Google Earthu

Izrada raznih maketa popularan je hobi među mnogima, no izradom 3D modela zgrada za internetsku aplikaciju Google Earth ne može se baš svatko pohvaliti. Siščanin Viktor Bublić jedan je od rijetkih na našim prostorima koga je privukla upravo ova aktivnost. U godinu i pol, koliko se bavi 3D modeliranjem, napravio je ukupno 76 "maketa" zgrada u Sisku, ali i drugim gradovima.


Klikovi iz cijelog svijeta


– Google Earth izašao je prije nešto više od pet godina i u većim gradovima već su postojali modeli zgrada, ali u početku samo kao kocke. Kako je vrijeme išlo, modeli su se poboljšavali, a izašao je i program Sketchup za crtanje. Kako mi je oduvijek bila želja baviti se 3D modeliranjem, preko programa sam krenuo i jako mi se svidjelo. Super je osjećaj kad vidite da objave vaš model, kaže 38-godišnji Viktor.
Dok se radovi brojnih modelara mogu vidjeti samo na povremenim izložbama, modele 3D na internetu mogu vidjeti ljudi iz čitavog svijeta.
– Prema statistici klikova moje modele gledali su iz cijelog svijeta, ali najviše je ipak onih iz Hrvatske - kazuje Viktor.
Kad zamijeti neku zgradu koju želi napraviti, prvo ju fotografira iz svih kutova, nakon čega prelazi na izradu modela. Za izradu slijedi neke Googleove smjernice poput toga da na modelu građevine nema reklama te da ne treba biti predetaljan jer produžava vrijeme učitavanja na karti. Ali ipak zgrada mora biti prepoznatljiva, pa da nadoknadi nedostatak detalja, Viktor zalijepi fotografiju na površinu objekta. Kad je proces gotov, maketu "uploada" u program 3D Warehouse i stavi na tlocrt mape Siska. Svi tako postavljeni modeli građevina prolaze provjeru Googlea koja traje tjedan do dva nakon čega su vidljivi svima na Earthu.


Cilj je zgotoviti Prvu ulicu

Viktor je do sada napravio već brojne sisačke zgrade, poput poznate Holandske kuće, Željezničkog kolodvora, zgradu Županijske uprave i slično, a cilj mu je zgotoviti Prvu ulicu. Zanimljiva zgoda dogodila se kod modeliranja Gimnazije.
– Isti dan smo ja i još netko iz Siska napravili model Gimnazije. Na Earthu je objavljen moj jer je bio realističniji, ali ovaj drugi je bio detaljniji - objašnjava Viktor. Nisu sve zgrade koje je napravio sisačke. Prijatelji su mu poslikali crkvu u Baškoj na Krku iz svih kutova pa je obradio i nju, a u svojoj autorskoj zbirci ima i objekt iz Pittsburga, SAD-a.
– Satelitske snimke objekata dostupne su na Google Earthu preko satelita pa se i uz njih mogu napraviti 3D modeli, a koristan je i Street View - objašnjava Viktor način svog rada kojeg obavlja isključivo iz hobija, bez naknade. Za izradu jednog modela potrebno mu je oko dva sata, a time se bavi uglavnom vikendima. Inače je stalno zaposlen u sisačkoj tvrtki Euroart93 koja se bavi multimedijom, reklamama, tiskom, izradom web stranica. Još jedna aktivnost ovog Siščanina je prikupljanje starih fotografija zgrada i ulica koje zatim uspoređuje, kroz nove fotografije, sa sadašnjim stanjem građevina. Takve, vrlo zanimljive, usporedne fotografije objavljuje na svom računu na internetskoj mreži za razmjenu fotografija Flickr.


copy/paste vecernji.hr


Procitajte članak o jos jednom zaljubljeniku u svoj grad, Viktoru Bubliću zahvaljujući čijem entuzijazmu svi korisnici Google Eartha ,mogu vidjeti 3D prikaze nekih od sisačkih građevina...:)
 
#199 ·
Siscia

Ova fotografija Vam prikazuje kakav je bio značaj tadašnje Siscie u Rimskom carstvu! London, Lyon, Rim, Alexandria, Sisak....


Crtež nepoznatog autora...


Kompjuterska simulacija Siscie...
 
#202 ·
Ma to je super... Ali frende, u Sisku nigdje lopatu ne smijes zabiti u zemlju a da ne nabasaš na ostatke Siscie.. Iskreno, vec mi ih je i preko glave... Muzej i ministarstvo nemaju nvoca kako bi isfinancirale arheoloske radove, te cekaju bolja vremena, a samim time se i obustavljaju svi radovi na gradilištu.

Zadnji takav slucaj je u Rimskoj (siščani je znaju kao 1.ulicu) ulici.
Najveca rijecna bordarska kompanija Dunavski Lloyd sa sjedistem u Sisku, htjela je napraviti novu zgradu u kojoj bi se nalazili prostori tvrtke, ali radovi su blokirani jer se naišlo na cigle i zidove iz onog doba... to je samo jedan u nizu takvih slucajeva...
 
#205 ·
igram rizično;87372001 said:
Izrada raznih maketa popularan je hobi među mnogima, no izradom 3D modela zgrada za internetsku aplikaciju Google Earth ne može se baš svatko pohvaliti. Siščanin Viktor Bublić jedan je od rijetkih na našim prostorima koga je privukla upravo ova aktivnost. U godinu i pol, koliko se bavi 3D modeliranjem, napravio je ukupno 76 "maketa" zgrada u Sisku, ali i drugim gradovima.


Klikovi iz cijelog svijeta


– Google Earth izašao je prije nešto više od pet godina i u većim gradovima već su postojali modeli zgrada, ali u početku samo kao kocke. Kako je vrijeme išlo, modeli su se poboljšavali, a izašao je i program Sketchup za crtanje. Kako mi je oduvijek bila želja baviti se 3D modeliranjem, preko programa sam krenuo i jako mi se svidjelo. Super je osjećaj kad vidite da objave vaš model, kaže 38-godišnji Viktor.
Dok se radovi brojnih modelara mogu vidjeti samo na povremenim izložbama, modele 3D na internetu mogu vidjeti ljudi iz čitavog svijeta.
– Prema statistici klikova moje modele gledali su iz cijelog svijeta, ali najviše je ipak onih iz Hrvatske - kazuje Viktor.
Kad zamijeti neku zgradu koju želi napraviti, prvo ju fotografira iz svih kutova, nakon čega prelazi na izradu modela. Za izradu slijedi neke Googleove smjernice poput toga da na modelu građevine nema reklama te da ne treba biti predetaljan jer produžava vrijeme učitavanja na karti. Ali ipak zgrada mora biti prepoznatljiva, pa da nadoknadi nedostatak detalja, Viktor zalijepi fotografiju na površinu objekta. Kad je proces gotov, maketu "uploada" u program 3D Warehouse i stavi na tlocrt mape Siska. Svi tako postavljeni modeli građevina prolaze provjeru Googlea koja traje tjedan do dva nakon čega su vidljivi svima na Earthu.


Cilj je zgotoviti Prvu ulicu

Viktor je do sada napravio već brojne sisačke zgrade, poput poznate Holandske kuće, Željezničkog kolodvora, zgradu Županijske uprave i slično, a cilj mu je zgotoviti Prvu ulicu. Zanimljiva zgoda dogodila se kod modeliranja Gimnazije.
– Isti dan smo ja i još netko iz Siska napravili model Gimnazije. Na Earthu je objavljen moj jer je bio realističniji, ali ovaj drugi je bio detaljniji - objašnjava Viktor. Nisu sve zgrade koje je napravio sisačke. Prijatelji su mu poslikali crkvu u Baškoj na Krku iz svih kutova pa je obradio i nju, a u svojoj autorskoj zbirci ima i objekt iz Pittsburga, SAD-a.
– Satelitske snimke objekata dostupne su na Google Earthu preko satelita pa se i uz njih mogu napraviti 3D modeli, a koristan je i Street View - objašnjava Viktor način svog rada kojeg obavlja isključivo iz hobija, bez naknade. Za izradu jednog modela potrebno mu je oko dva sata, a time se bavi uglavnom vikendima. Inače je stalno zaposlen u sisačkoj tvrtki Euroart93 koja se bavi multimedijom, reklamama, tiskom, izradom web stranica. Još jedna aktivnost ovog Siščanina je prikupljanje starih fotografija zgrada i ulica koje zatim uspoređuje, kroz nove fotografije, sa sadašnjim stanjem građevina. Takve, vrlo zanimljive, usporedne fotografije objavljuje na svom računu na internetskoj mreži za razmjenu fotografija Flickr.


copy/paste vecernji.hr


Procitajte članak o jos jednom zaljubljeniku u svoj grad, Viktoru Bubliću zahvaljujući čijem entuzijazmu svi korisnici Google Eartha ,mogu vidjeti 3D prikaze nekih od sisačkih građevina...:)


E, kume nestali su ti modeli iz centra grada.... nema ih vise na GE
 
#206 ·
Zidani ("Stari") most preko rijeke Kupe

Uvod

Razdoblje između dva svjetska rata jedno je od najplodnijih razdoblja sisačkog gospodarstva. Zahvaljujući snažnom gospodarskom razvoju grada, ponovno se počinje ulagati u infrastrukturu. Tako je 1925. godine prema projektu inženjera Frkovića otpočela gradnja novog mosta preko rijeke Kupe. Novi kameni most izgrađen je tik do starog drvenog kupskog mosta, koji je nakon dovršenja novog mosta 1934. godine srušen. Naime, stari je drveni most već godinama bio u vrlo lošem stanju. Nakon sedam desetljeća njegove uporabe (otvoren je 1861. godine), promet starim mostom više nije bio siguran. Osnova za izgradnju novog mosta dovršena je već 1921. godine, no zbog financijskih razloga njegova je realizacija više puta odgađana. Kada je konačno 1925. godine izgradnja otpočela, trajala je punih devet godina.



1934. godina - jedna od najznačajnijih u novijoj sisačkoj povijesti

Zbog posljedica velike gospodarske krize, grad se u proteklom razdoblju sporije izgrađivao. To se osobito odnosilo na stambenu izgradnju, pa je u gradu vladala velika stambena kriza. Zbog izrazite industrijalizacije grada i velikog priljeva siromašnog sloja stanovništva koje je iz sisačke okolice dolazilo u grad u potrazi za poslom, najveći dio stambene izgradnje vezan je uz jeftinija zemljišta novog Siska te uz lokacije industrijskih zona. Tridesetih je godina najveći broj stambenih objekata izgrađen u južnom dijelu Novog Siska, Capragu, te u sjevernom i istočnom dijelu Starog Siska. Tome je pogodovala izgradnja željeznice, koja je uvelike utjecala ne samo na gospodarski razvoj grada, već i na njegov ukupan urbanistički razvoj, izgradnju, te formiranje njegove funkcionalne strukture. Sredinom tridesetih godina, zahvaljujući opsežnim hidrotehničkim radovima, bitno su poboljšani uvjeti izgradnje i razvoja grada. Intenzivnija izgradnja područja Starog Siska izvan povišene antičke jezgre i pored postojanja nasipa još je uvijek bila otežana povremenim poplavama, što je onemogućavalo početak intenzivnije stambene valorizacije i tih dijelova grada. Naime katastrofalna poplava 1934. godine potvrdila je staru bojazan Sisčana - postojeći nasipi nisu bili dovoljno visoki u uvjetima ekstremno visokih vodostaja. S lošim stanjem nasipa oko Siska upoznati su tadašnji ministar građevina Stjepan Srkulj i ban savske banovine Ivo Perović, koji su obećali kredite za izgradnju novih nasipa u Sisku. Nakon što je Vojislav Krasojević izradio nacrte za izgradnju nasipa, a oni odobreni od banske uprave i Ministarstva građevine, 1935. otpočeli su opsežni radovi na utvrđivanju nasipa na Kupi i Savi. Novi obrambeni nasip projektiran je za područje od ušća Kupe u Savu do jakog transverzalnog nasipa koji na sjevernoj strani štiti grad od poplava rijeke Odre. Projektirana trasa nasipa bila je duga 5 kilometara. Visina nasipa u Galdovu dostizala je 6 metara. Istodobno, nastavljeni su i radovi na utvrđivanju nasipa duž kupske obale, čime je Sisak konačno zaštićen od poplava koje su svakih nekoliko godina nanosile neprocijenjive štete gradu i okolici.



Izgradnja i njezine posljedice

Istovremeno, s radovima na utvrđivanju obale, radilo se na izgradnji sisačkih mostova. 1934. godine dovršena su čak dva sisačka mosta. Naime, te je godine nakon devet godina gradnje konačno dovršen novi zidani most preko rijeke Kupe. Svojim izgledom plijenio je pozornost kako u vrijeme nastanka, tako i danas. Izgradnja novog kupskog mosta bitno je utjecala na fizionomiju starog Žitnog trga u Novom Sisku. Nakon što je stari trg izgubio svoje trgovačke funkcije premještanjem žitne burze u prostor Starog Siska 1934. godine, izgubio je i izgled trga, postavši tek cestovni prilaz novoizgrađenom mostu. Novi je kupski most uvelike promijenio i fizionomiju Trga bana Josipa Jelačića koji je cestom koja čini luk između Trga i Velikog kaptola, smanjio površinu parka te odvojio Veliki kaptol od šetališta. Istovremeno, most je omogućio da sada i veći brodovi mogu proći ispod njega i uploviti u teretno pristanište u sjevernom dijelu grada, što je bitno pridonijelo održavanju sisačke teretne riječne luke. Iste je godine Sisak dobio i novi most preko rijeke Odre. Novi betonski most, izgrađen je na mjestu starog dotrajalog drvenog mosta.
Tako je Sisak 1934. godine dobio čak dva nova mosta, potaknuvši na taj način puteve vlastitog napretka.

Zidani ("Stari") most danas





 
#208 ·
Domobranska vojarna

Uvod

Kraj 19. i početak 20. stoljeća u Sisku obilježeni su gradnjom brojnih javnih institucija te općim jačanjem centralnih funkcija grada. Broj stanovnika grada intenzivno raste. Tako je od 4 179 stanovnika koliko je grad imao 1869. godine, taj broj do 1900. godine porastao na 6 632 stanovnika, što znači da je u spomenutom razdoblju Sisak prosječno godišnje rastao za 80 - ak novih stanovnika.

Sve veći broj stanovnika tražio je izgradnju novih javnih institucija koje će imati dovoljne kapacitete za područje čitave gradske općine. Gradnja većine novih objekata seli se u područje preko Kupe, odnosno u područje Novog Siska, koji je pružao veće građevne površine, kako duž same Kupe tako i duž prometno važne Petrinjske ceste.

Godine 1890. od strane vlade potaknuta je pitanje gradnje domobranske vojarne. U tu su svrhu kupljena zemljišta obitelji Weiner, Mundorfer, Vučković i Ključec u Novom Sisku.







Izgradnja i kasniji značaj

Konačno, 1891./92. godine u Lađarskoj ulici broj 28 dovršena je velika dvokatna domobranska vojarna, najveći vojni objekt u tadašnjem Sisku. Gradio ju je 1891. godine sisački graditelj Andrija Colussi po nacrtima zagrebačkog graditelja Kune Weidmanna. Veliki volumen dvokatnog korpusa vojarne ističe se u vizuri Lađarske ulice izduženim pročeljem s tri rizalitna istaka. Neostilsko oblikovanje karakterizira kombinacija neobaroknog korpusa, s morfološkim elementima njemačke renesanse. Strma krovišta iznad rizalita te dekorativni detalji izvedeni u opeci daju ovoj utilitarnoj građevini osobni ton. Premda je vojarna uvela novu, veću dimenziju u Lađarsku ulicu, ona se skladno uklapa u pejzaž, uokvirena Kupom ispred i brdom iza sebe.

Vojarna danas

Danas se domobranska vojarna, ovako napuštena, zapuštena i u potpunosti neiskorištena, uklapa jedino u cjelokupnu sliku Lađarske ulice, kao jedne od "najmesnatijih" dijelova mrtvog tkiva grada Siska











 
#209 ·
Žitni magazin

Uvod

Nakon Bečkog rata koji je završen Karlovačkim mirom 1699. godine, Turci su potisnuti na rijeku Savu. 1716. godine počinje novi habsburško - turski rat koji je zaključen 1718. godine mirom u Požarevcu, a kojim je granica pomaknuta 6 do 10 kilometara južno od Save, da bi Beogradskim mirom 1793. godine granica bila vraćena na tok rijeke Save. Tako formirana tursko - habsburška granica zadržala se slijedećih pedesetak godina. Zahvaljujući privremenoj stabilizaciji granica, to je pedesetogodišnje razdoblje primirja na hrvatskome tlu obilježeno snažnom obnovom prometa i trgovine.
Naime, potiskivanje Turaka u područje južno od Save, omogućilo je revitalizaciju starih prometnih puteva, kako kopnenih tako i onih riječnih, a primirje koje je vladalo sve do kraja 18. stoljeća omogućilo je sve veće ulaganje u obnovu i izgradnju prometne infrastrukture.

Sada, kada je Habsburška Monarhija u svome sastavu imala velike plodne površine Slavonije, Vojvodine i Banata, koji postaju nova žitnica čitave Monarhije, bilo je potrebno potražiti nove, pogodnije pravce izvoza prema Jadranu. Naime, u vrijeme dok su Pokuplje i Slavonija bili pod Turskom opsadom, ustalio se novi trgovački put preko Ljubljane na Trst. Traženje izlaza za trgovinu Podunavlja na obale sjevernog Jadrana, dovelo je ponovno hrvatske krajeve u središte pažnje kao najpogodnije područje povezivanja žitnica južnougarskih zemalja s izvoznim lukama Jadrana. Odlučeno je da se roba prevozi riječnim putem, Dunavom i Savom do Siska, odakle će se pretovarivati na manje brodove i dalje Kupom prevoziti do Karlovca. Od Karlovca, roba se prevozila Karolinskom cestom (od početka 19. stoljeća Lujzinskom cestom) do Rijeke i Bakra. Na toj su trgovačko - prometnoj magistrali Sisak i Karlovac postali najvažnija prometna i trgovačka čvorišta.

Nakon što je 1727. godine puštena u promet Karolinska cesta, promet je naglo narastao. Tih je godina otpočeo i promet Kupom, no on se odvijao uz znatne teškoće te nije imao veći opseg. Naime, ubrzo je neuređena Kupa postala usko grlo čitavog prometnog pravca. Presudnu ulogu u revalorizaciji savsko - kupskog plovnog puta imao je Teodor Schley, satnik Temišvarskog Banata i jedan od najgorljivijih pobornika trgovinske magistrale Sisak - Karlovac - Rijeka. U želji da dokaže bolju isplativost toga pravca, umjesto tada korištenog pravca preko Ljubljane, 1757. godine je izgradio tri broda na kojima je otplovio iz Nove Palanke, još uvijek neuređenim plovnim putem duž Save i Kupe do Karlovca. Po povratku s puta, o svome pothvatu šalje iscrpno izvješće Dvorskom komercijalnom direktoriju, u kojem obrazlaže sve prednosti savsko - kupskog pravca te njegovu bolju isplativost u odnosu na do tada korišteni ljubljanski put. Komercijalni direktorij prihvaća njegovu inicijativu reorganizacije prometa. Godine 1759. izrađen je elaborat o potrebnim zahvatima na riječnim tokovima Kupe i Save. Već 1960. godine otpočinju radovi na uređenju plovnog puta na Kupi. Nakon što je donesena odluka o uklanjanju brojnih mlinova koji su priječili nesmetanu plovidbu, pristupilo se čišćenju i reguliranju korita.

Pripreme za početak gradnje

Godine 1762. u Hrvatsku je stigao inženjer Maksimilijan Fremaut, kojemu su Dvorsko komercijalno vijeće i Temišvarska kompanija povjerili da vodi radove na uređenju toka Kupe i izgradnji žitnih magazina. Nakon što je izgradio žitno skladište u Karlovcu, jedan od najvažnijih njegovih zadataka bio je izgradnja skladišta u Sisku. Naime, veliki ugarski brodovi mogli su ploviti Savom samo do Siska, odakle se roba pretovarivala na manje brodove i dalje prevozila Kupom do Karlovca. U tu svrhu bilo je iznimno važno izgraditi žitna skladišta u kojima bi se pohranjivalo pristiglo žito, pa je Maksimilijan Fremaut već 1762. godine izradio projekt gradnje sisačkog magazina. Zbog pitanja lokacije Fremaut je došao u sukob sa Zagrebačkim kaptolom kao vlasnikom sisačkog posjeda. Naime, najpovoljnija lokacija za gradnju po Fremautovom se mišljenju nalazila na desnoj obali Kupe, na povišenoj plavini sigurnoj od visokih voda. Na toj je lokaciji već izgrađeno dvadesetak štala, objašnjava Fremaut, pa se ta lokacija potvrdila kao sigurna.U obzir su dolazile još neke lokacije na lijevoj obali Kupe, ali nakon pomnog i dugotrajnog odvagivanja, ipak je odlučeno da će se magazin graditi na desnoj obali Kupe kako je Fremaut i predložio.
Predstojao je posao izrade projekta gradnje što uključuje položajni plan svih objekata potrebnih za gradnju magazina, a izradio ga je Fremaut 1763. Na tom je položajnom planu označena konačno odabrana lokacija magazina, zatim kuća koja će se izgraditi za smještaj zaposlenika, mjesto za odlaganje robe u bačvama te skladište za opremu i alat za izgradnju i popravak brodova smješteno između kuće za zaposlenike i samog žitnog magazina.
Osim navedenih objekata Fremaut na svome položajnom planu novog magazina označava i objekte koji su tamo već postojali, a valjalo ih je srušiti kako bi se oslobodilo gradilište za magazin. Tako iz Fremautovog plana saznajemo da je na desnoj obali Kupe 1763. godine postojalo 17 štala koje su srušene zbog gradnje magazina, te još 6 štala koje su se nalazile izvan prostornog obuhvata budućeg gradilišta.



Odabrana lokacija (A) i ostale razmatrane lokacije (B, D i F).



Početni nacrti.

Gradnja i kasniji značaj

Nesuglasice koje su izbile oko pitanja lokacije žitnog magazina, usporile su njegovu gradnju, tako da se samoj gradnji pristupilo oko 1765. godine.

Pretpostavlja se da je žitni magazin potpuno dovršen i pušten u promet, odnosno dat u zakup Temišvarskoj kompaniji na pet godina, krajem 1765. godine ili u prvoj polovici 1766. godine.

Žitni magazin je imao iznimno velik značaj, kako za razvoj sisačke trgovine, tako i za razvoj riječnog brodarstva, odnosno za razvoj čitavog grada Siska. Nakon njegove izgradnje, te uređenja kupskog korita, Sisak se u samo nekoliko desetljeća prometnuo u jedno od najvažnijih prometnih i trgovačkih središta sjeverozapadne Hrvatske.

Danas je žitni magazin samo jedan od najznačajnijih predstavnika mrtvog i odumirućeg tkiva grada Siska. Ali to je već jedna druga i duga priča.

245 godina stara građevina zaslužuje bolji tretman od ovoga.







 
#212 ·
igram rizično;87386860 said:
Ma to je super... Ali frende, u Sisku nigdje lopatu ne smijes zabiti u zemlju a da ne nabasaš na ostatke Siscie.. Iskreno, vec mi ih je i preko glave... Muzej i ministarstvo nemaju nvoca kako bi isfinancirale arheoloske radove, te cekaju bolja vremena, a samim time se i obustavljaju svi radovi na gradilištu.
Tako je i kod nas u Osijeku,doduše samo 1/4 grada (Donji grad),tamo se prije nalazila Mursa pa kad god zabodu lopatu nađu nekakve temelje nekog hrama,groblje,ulicu i slično.To uglavnom usporava izgradnju sveučilišnog kampusa koji se nalazi na jednoj tada veoma važnoj cesti u Rimskom carstvu.

Super vam je ona crkva,već vidim da će biti super kad se dovrši :)
Također vam je ona vojarna i ono žitno skladište zakon,ali kao što si napisao treba temeljitu obnovu,nažalost neki dijelovi Hrvatske i njegove povijesne i kulturne vrijednosti su potpuno zanemarene.Za onu vojarnu bi volio da bude nekakav fakultet ili slično.

Kako stojite s javnim zgradama tipa autobusni,željeznički kolodvor,gradska uprava itd. u kakvom su stanju?Meni vaš želj.kolodvor izgleda super :eek:kay:

Samo nastavi stavljat slike i informacije :cheers1:
 
#213 ·
Super vam je ona crkva,već vidim da će biti super kad se dovrši :)
hvala ti! :) sutra navecer cu staviti friške slike, da vidite kako ona danas izgleda, iako ponavljam, u nju jos treba dosta uloziti..

Također vam je ona vojarna i ono žitno skladište zakon,ali kao što si napisao treba temeljitu obnovu,nažalost neki dijelovi Hrvatske i njegove povijesne i kulturne vrijednosti su potpuno zanemarene.Za onu vojarnu bi volio da bude nekakav fakultet ili slično.
Građevine su fenomenalne, ali do njih danas nikome nije stalo (kao i uostalom do citavog grada). iskreno, nekad imam osjecaj da bi ljudi voljeli da ovaj grad propadne i da se na njegovom mjestu naprave veliki trg. centri i parking za zagrepčane.
uvijek se pred izbore pokrene tema prenamjene vojarne u sveučilište, jer je lokacija savrsena, nije u samom cantru, okruzena prekrasnom Kupom sa jedne strane te šumom prekrivenim brdom sa druge, te sa pregršt neiskoristenog prostora na kojem bi se mogao otvoriti kampus i razliciti sadrzaji za mlade! no to se sve poslije tih kobnih izbornih nedjelja gura pod tepih sa recenicom: "cekamo bolja vremena", nazalost to ljudi i dalje puše..:p bilo je tu jos nekih prica da se prenamijeni u zatvor, ali niti od toga nista... mislim da se razumijemo, sveučilište bi bila najidealnija opcija, ali cak niti zatvor nije los, samo da se sprijeci daljnje propadanje!

Zitni magazin je grad prodao najvecem sisackom tajkunu koji je imao svoje prste u mnogim mutnim poslovima. On je rekao da ce poslije strucne analize odluciti hoce li tu napraviti hotel, dom umirovljenika ili ce magazin prenamijeniti u stanbeni objekt, no vrijeme prolazi (1.5 godna) a nista se nije napravilo... ima jos puno takvih prica u Sisku!

Kako stojite s javnim zgradama tipa autobusni,željeznički kolodvor,gradska uprava itd. u kakvom su stanju?Meni vaš želj.kolodvor izgleda super :eek:kay:
Željeznički kolodvor je zaista prekrasan, u zadnjih nekoliko godina objekt je u potpunosti obnovljen i sluzi kao pozitivan primjer kako se sve moze kada se hoce!
Autobusni je pak u katastrofalnom stanju, ali o njemu cu opsirnije sutra!

Sto se tice gradske uprave, nemam sta dodati! Zgrada se uredno odrzava i prava je ljepotica.. Sutra cu je malo fotkati pa stavim slike, a ako naiđem na kakav tekst o njoj rado ga stavim!

Samo nastavi stavljat slike i informacije :cheers1:
Mozes racunati na to...:cheers1:
 
Top