SkyscraperCity Forum banner

Stare slike Subotice iz XIX i XX veka

408K views 1K replies 77 participants last post by  methinksnow 
#1 · (Edited)
Evo nekih starih slika Subotice sa kraja 19. i početka 20. veka



































































:cheers:
 
See less See more
33
#113 ·
Lansky, pa ovo price su sjajne, voleo bi da nam pises mnogo opsirnije, sigurno znas milion ovakvih prica. Care, samo nastavi i nemoj da te nista sprecava sa ovim pricama, svaka je zanimljiva, a sto je dobra stvar ovog sajta, napokon ce ovakve stvari da se sacuvaju i da budu dostupni ostalim ljudima zeljni istorije subotica.
 
#117 · (Edited)
Kada smo vec krenuli da pricami istoriju Subotice da se i ja nadovezem jednim tekstom, koji naravno nisam ja pisao. Teks je objavio Djordje Dragojlovic, na svom novom sajtu www.diurnarius.info

Evlija Čelebi, Putopis (Odlomci o jugoslovenskim zemljama), naslov originala Sejáhatnáma, preveo Hazim Šabanović, Sarajevo, 1973.

Ovo je po svemu sudeći prvi poznati opis Subotice. Iz komentara kojima je Šabanović propratio prevod ne može se precizno odrediti datum Evlijinog boravka u Subotici, koji on u tekstu ni ne navodi, ali je to najverovatnije 1665. godina; tu godinu navodi i Laslo Mađar (Magyar László, Szabadka képes történelme - Ilustrovana istorija Subotice, Subotica, 2004). Delovi teksta u [uglastim zagradama] ili nedostaju, ili su nečitki u originalu, ali prevodilac, rekonstruišući celinu, osnovano pretpostavlja šta tamo treba da stoji.

Pravo i potpuno ime slavnog putopisca je Evlija ibn Derviš Mehmed Zilli.
Opis palanke Subotice (Subočka)*

piše: Đorđe Dragojlović

[Ovu palanku] nazivaju Suboska, a piše se i Suboska(1), ali zato što je ovo mesto osnovao herceg Bočkaj 2, pravo mu je ime Subočka. [Bočkaj je bio] mudar herceg srpskih banova. I sada se u slavu bana Bočkaja pjevaju pjesme i na sve strane razliježe refren: "Davori, davorimo, Bočkaj Marko, hospo 3 Bočkaj..."
Osvojio ju je Sulejman-han 4 932/1526. godine. Kasnije, 1002/1594. godine, u doba sultana Murada III 5, opsjeli su ovu tvrđavu na prepad prokleti mađarski nevjernici i poveli ustrajnu borbu u kojoj su zauzimali korak po korak. Kad su muslimani koji su bili opsjednuti u gradu vidjeli da im nema pomoći ni s jedne strane, oni su jedne noći našli izlaz tako što su na konje pojahali svu svoju čeljad; svi koji su bili sposobni da putuju pomogli su malim i nejakim, slijepim i kljastim, te su svi krenuli na put. Kad su se tako spremili, oni su u praskozorje otvorili gradske kapije. Đauri, kojima je mjesto paklu, navalili su na njih kao divlje svinje (veprovi). Na to su muslimani uz pokliče "Alah! Allah!" isukali sablje, sasjekli mnoge nevjerničke ratnike, prokrčili sebi put i krenuli prema polju Velikog Kečkemeta; vodeći neprestano borbu s neprijateljima pobili su na hiljade nevjernika 6. Tako su sve muslimanske gazije sa svojim porodicama sretno ušle u grad Peštu, koja se nalazi pred gradom Budimom. Za čudo božije, iz subotičkog grada je utekao i jedan ovan dizdara subotičkog grada i trčao za muslimanskom vojskom koja se povlačila, pa je i on zajedno s vojskom došao u grad Peštu. To je zaista interesantan slučaj. Nakon toga nevjernici su okupirali grad Suboticu, hvaleći se riječima: "Postali smo gospodari grada!"
Godine 1002/1594. Sinan-paša 7 je, idući u vojnu protiv grada Janoka8, ponovo osvojio ovaj grad Suboticu. Od toga vremena na se stalno nalazi u islamskim rukama i tako će ostati sve dok bude bog htio.
Sada se [ova palanka] nalazi na teritoriji segedinskog sandžaka i predstavlja carinsko povjereništvo (gömrük emáneti). [Palanka] ima svog dizdara 9 i sto pedeset hrabrih janjičara koji se dan--noć nalaze u borbi i ratu sa stanovništvom Srednje Mađarske, jer mađarski kralj Telemos 10 smatra ovu tvrđavu svojim nasljednim dobrom, pa vreba svaku priliku da pošalje đaure--katane u borbu protiv ove tvrđave, ali se oni, božijom voljom, uvijek vraćaju praznih šaka, jer su stanovnici ovog mjesta vrlo hrabri i odvažni junaci.
Tu se nalazi serdar 11 budimskih i jegarskih 12 janjičara, sudski punomoćnik (náib), tržni nadzornik (muhtesib), baždar, povjerenik carske mukate 13 (emín), povjerenik za harač (haračaga) i neimar (mímáraga).
Sama tvrđava nalazi se u sredini prostranog polja. Na zapadnoj strani grada nalazi se malo jezero, u kome se love raznorazne ukusne ribe.
Citadela ovog grada Subotice nalazi se na obali toga jezera. To je visoka mala utvrda sagrađena od tvrdog materijala, tako čvrsto kao da ju je gradio Šeddad 14. U toj citadeli ima oko četrdeset vojničkih kuća i jedna džamija. Vanjska varoš je dobro naseljena i izgrađena palanka, nasuta zemljom i obezbijeđena podzidom. U njoj se nalazi ukupno sto četrdeset dobrih kuća koje su pokrivene trskom i rogozom. Tu ima mnogo vinograda i bašča.

Tu sam uzeo pratnju i krenuo dalje, te putujući šest sati [došao u grad Martonoš].
____________________________________________________________________

Objasnjenje
1. Nije greška što je dva puta naveden isti oblik: u pitanju su, kako navodi Šabanović, finese arapsko—turskog pisma i fonetike, koje se ne razlikuju u transkripciji
2. Nije moguće utvrditi na koga Evlija misli, a ni Šabanović ne daje nikakva objašnjenja. Evlija i kod Osijeka dva puta bez ikakvog istorijskog osnova pominje Ištvana Bočkaja (Bocskay István), pa je moguće da je i ovde takav slučaj: nismo uspeli ući u trag nikakvom Marku Bočkaju (nema ga na listi članova erdeljske vlastelinske porodice Bocskay), gotovo je isključeno da bi u to vreme mogla biti reč o srpskom hercegu ili banu, a za sada nam nije poznata ni pesma čije reči Evlija navodi
3. Prema Šabanoviću, reč je o očiglednoj grešci, jer bi trebalo da stoji gospon ili slično
4. Titula osmansko—turskih sultana (ali i vrhovnih poglavara krimskih Tatara), odgovara princu u drugim zemljama. Reč je o Gazi Sulejman—hanu, desetom, najslavnijem osmanskom sultanu, koji je vladao od 1520. do 1566. godine. Počasni naziv gazi (ili gazija) označava čoveka koji se proslavio u „svetom ratu“ protiv nevernika, muslimanskog ratnika, uopšteno -- vojnika
5. Murat (Šabanović često piše i Murad), u ovom slučaju treći sultan tog imena, vladao je od 1574. do 1595. godine
6. Evlija se prilično često ležerno odnosi prema podacima koji se odnose na uspehe osmanske vojske. U tome uopšte nije usamljen: budimski paša u izveštaju iz marta 1552. godine, o borbama turske posade Segedina i mađarskih napadača, kao žrtve s turske strane navodi više vojnika nego što ih je posada uopšte imala, a nakon poraza napadača pominje hiljade stradalih u borbi i više od deset hiljada zarobljenih, što je u potpunom nesrazmeru sa podacima o broju stanovnika iz tog perioda (Káldy-Nagy Gyula, A szegedi szandzsák települései, lakosai és török birtokosai 1570—ben, Szeged, 2008)
7. Sinan—paša, zvani Kodža (Stari), tokom dugog i burnog života često je padao u nemilost, ali je najmanje četiri puta postajao i veliki vezir (rukovodilac čitave državne administracije i glavni komandant armije) – poslednji put u devedesetoj godini života!
8. Grad u Mađarskoj, Đer (Győr)
9. Zapovednik grada, kaštelan, koji bez posebnog odobrenja Porte nije grad smeo napuštati
10. Nije jasno na kog kralja misli Evlija, a ni Šabanović ne nudi bliže obaveštenje. Na listi mađarskih vladara nema kralja tog imena. Mađarska vlastela je posede koji su bili u turskim rukama (kao i Subotica) i dalje smatrala svojom, pa je povremeno upadala na njih da bi pokupila letinu
11. Titula komandanta armije, ili vrhovnog starešine vojnih operacija
12. Jegarski – prema Jegar, stari srpski i hrvatski naziv za mađarski grad Eger
13. Emin je uopšteni naziv za činovnika, a u ovom slučaju reč je o činovniku zaduženom za nadzor nad objektom ili objektima zakupa, u suštini – o službeniku poreske službe
14. Legendarni jermenski kralj Seddad koji je vladao u ranom srednjem veku, a proslavio se podizanjem velikih i tvrdih građevina, a naročito prelepog vrta Irem; Evlija građevine često upoređuje sa njegovima, a sa Iremom bašte koje je video na svojim putovanjima
Ko kaze da smo ni prvu dzamiju dobili tek prosle godine!
 
#120 ·
SUBOTICKI BIOSKOPI


Da li je ovaj mladi gospodin na slici,Aleksandar Sandor Lifka,mogao da sanja,da ce i za sto godina njegovo ime biti sveprisutno u ovom gradu i sire?
Jer, u to vreme u Suboticu,jos od 1897. svracaju mnogi putujuci kinematografi a od 1908. postoji i jedan stalan,pod satrom.Lifkin putujuci "Elektro bioskop Lifka" zaustavio se tu 1911. i posto je Sandor ovde stao na ludi kamen,resava da se skrasi i zakupljuje salu hotela Hungaria (danas Lifka) te u njoj otvora stalni bioskop.Pored toga,on je i distributer,filmski snimatelj,producent i reditelj.Poreklom Ceh iz okoline Praga,do pocetka 1.sv.rata delovao je na podrucju cele K und K monarhije.I njegovi roditelji su takodje ziveli od "show bussines-a".U prvo vreme se u gradu brzo pojavljuju i nestaju bioskopi:URANIA,OLIMPIA,MAXI BIO,APOLO...

Posle Velikog rata pocinje era Holywooda ali su popularni i nemacki i madjarski filmovi.Radi vise bioskopa ali jedino Lifka radi u kontinuitetu.

Repertoar



Za vreme okupacije rade tri bioskopa i oslobodioci su ih nasli na mestu.Tih dana je demobilisan Gustav Ifkovic,predratni fizikalac,posluzitelj i kurir.Ima 4 razreda osnovne i razmislja da nadje neko zaposlenje,makar na njivi.Seti se da je pre rata u kinu povremeno cepao karte,te se obrati drugovima u Gradskoj kuci,ne bi li mu dali da opet to radi.A oni vele:
TI CES BIT' DIREKTOR!
Radnicka klasa je dosla na vlast.Prvi film koji je nabavio,bio je ruski film "Duga".Organizovana je svecana premijera,pozvane su visoke zvanice,civilne i vojne.Medjutim, kad je pred premijeru Gustika stigao u bioskop,imao je sta da vidi.Puna sala ruskih vojnika u pidzamama.Bili su to ranjenici iz vojne bolnice.Dva sata ih je molio da napuste salu ali ni makac.Onda su stigla dva ruska vojna policajca i za dva minuta resili stvar.
GOLDEN AGE
Tako je ponovo proradio bioskop.JADRAN,RADNICKI,ZVEZDA i MOSKVA (kasnije Avala pa Lifka) cine jedno preduzece.Ne treba posebno podsecati da je poseta bila odlicna,to je vreme kada nema televizije ili slicne zabave a i kad je TV postao dostupan,imamo jedan ili dva programa do ponoci a onda "sneg".
Vec pedesetih imamo Klub ljubitelja filmske umetnosti i uz projekcije idu predavanja i debatni klub.

Ispred Radnickog


BRONX
Najveci bioskop poceo je da se gradi pored zgrade Radnickog univerziteta.Izliven je betonski kostur a onda je ponestalo sredstava.Kostur je nekom dobro dosao kao nadstresnica za gradjevinski materijal sve dok tu nije izbio pozar i trajno ostetio konstrukciju.Na tom betonu se vise nista nije smelo graditi i on je ostao tu do danas.
Medjutim,to nije bilo ruzno bas svakom.Pocetkom osamdesetih,prvi pankeri ce tu sebi naci mir za svoje aktivnosti:svrljanje grafita i duvanje u kesu.Taj apokalipticni prizor odgovarao je pankerskom shvatanju urbanog ugodjaja i nesudjeni bioskop dobio je ime : Bronx


Na filmski repertoar su cesto uticale privredne krize.Nije bilo novca za prava na najnovije filmove pa su oni cesto prikazivani sa par godina zakasnjenja.
Lifka i Zvezda imaju bastu za letnje projekcije,Radnicki daje "matine" predstave pre podne,za vreme beogradskog FESTa u Jadranu je MINI FEST (izbor filmova sa festivala) a u Zvezdi postoji filmska tribina SOFF (gosti,razgovori...).Najjaci filmovi i premijere,davali su se u Jadranu.Svakog ponedeljka za novi film,suboticki slikar Istvan Terek,slikao bi veliko platno sa nekom scenom iz filma i ono bi Jadranu davalo malo Broadway-ske atmosfere.
Kao jedan od najvaznijih vecernjih sadrzaja,vrlo je vazno bilo koji film igra i svi bi pri dolasku u centar prvo "overili" sta ima ove nedelje.Ispod slike bi pisalo koji su glavni glumci a ako to nisu bila poznata imena,pisalo bi samo AMERICKI GLUMCI.Ako bi te neko pitao tada,koji film se daje a ti si smatrao da nije nesto,dovoljno je bilo da kazes: glumci-americki,sto ce reci anonimusi.
I sve tako do 1987. i pojave videa.Tadasnji direktor Suboticafilma,Milenko Smiljanic,pokusava smeo korak i Lifka postaje drugi Porno bioskop u Jugoslaviji (prvi je u Ljubljani).Bez predrasuda,licno promovise porno premijeru,ne bi li razbio i taj tabu.
Ali to nije prvi porno film kod nas.U leto 1985. kada ni u snu nije mogao proci hard-core pored cenzure i auto cenzure,bog-zna-kako provukao se u Jadran tvrdi pornic STRASTI.I ne samo to.Na kraju zlatne ere bioskopa potukao je rekorde gledanosti i postao najposecenija filmska predstava subotickih bioskopa IKAD,pored svih onih slavnih klasika i blokbastera.Neka ostane zabelezeno da je par godina pre toga,suboticka publika mogla da vidi pravi BJ (blow job) u nekom sumanutom japanskom filmu ali to nije bio HC.


ZIV JE BIONJA UMRO NIJE

Poslednji put Jadran je bio pun na projekciji filma Dik Trejsi 1990. Vec sledece godine stize i kablovska TV i to je bio poslednji ekser u mrtvacki sanduk.Pokojnik se ritnuo jos par puta (Titanik,Zona Zamfirova,Andjeli 2) ali bioskopu kakav je bio pre,nije bilo spasa.
Ali ce ziveti Festival na letnjoj pozornici,Art bioskop,povremeno Otvoreni univerzitet a nadamo se uskoro i MULTIPLEX.
 
#121 · (Edited)
Secam se zlatnih osamdesetih godina kad su bioskopi bili prepuni. U pamcenju mi je ostao kad sam sa osnovnom skolom sredinom osamdesetih prepodne isao na projekciju "plavog groma"( film o helikopteru, nesto kao apac) u Jadranu, zatim fim " U zmajevo Gnezdu" ( glavna uloga Brus Lee)u LIfci, zatim zikine dinastije, film o Betovenu...., pa u Jadranu prvi film sa 3d naocarima( ne mogu da se setim, mozda lansky zna, mozda je bio u pitanju "Ajkua") i bilo je jos mnogo njih, ali ovih se bas vrlo dobro secam...
Secam se nemogucih guzvi za karte kod Jadrana, prva projekcija u 8, pa ako nestanu karte( a cesto su nestale), onda tek u 10.
A naravno da su me uvek odusevljavale animacije na velikom platnu pred jadranom za svaki film, bas me interesuje da li su mozda neke i sacuvane.
SVe u svemu , lepo vreme koje se nece vratiti....
 
#132 ·
Evo ovako, imam par stvari da dodam.

"Plavi Grom" je film za koji je muziku pravio nas Suboticanin, Silverster Levay, to je isto jedan od razloga zasto je taj film bio toliko popularan u Subotici, ne znam da li se neko od starije generacije seca TOP GUN euforije i dodatnih prikazivanja 1986. kada se u bioskopu maltene stajalo samo da bi pogledali film. Tu je onda i ET koji se u Jadranu prikazivao pune 3 godine (da tri godine u redovnom bioskopskom repertoaru, ja sam ga pogledao sa tatom 1983. s tim da je to bila neka xx projekcija sala je i tada bila krcata a svega se secam kao da je bilo danas :cheers: i moram priznati da mi krenu suze na oci kada zamislim to vreme), nista losije nije prosao ni Back To The Future 1985. i 1986. kada se trazilo ne karta nego desetine karata vise...Bioskop Zvezda je imao takodje odlican repertoar, a svakog zimskog i letnjeg raspusta su pravili reviju SCI-FI filmova, vise ni sam ne znam koliko puta sam tamo gledao Star Wars :cheers:, nekada je vazilo pravilo da se filmovi posle BG-a prvo prikazuju u SU pa tek onda u ostalim vecim gradovima, danas nisam cak ni siguran da se bilo sta prikazuje u Subotici osim fudbalskih kvota, grand parada, trka kerova i ostale corporate wasteland trash kulture.

Sto se tice kablovske, ona je krenula 1988. a ne 1989. :cheers:

Kuca u kojoj zivim gas je dobila 1996. a nalazi se u Kertvarosu, doduse veoma blizu granice izmedju Novog Grada i Kertvarosa tako da ti podaci ne vaze samo za Novi Grad.

Posedujem licne snimke Subotice iz 1979. godine (centar, gradska kuca, teslino naselje, Palic) koje cu uskoro podeliti sa vama.

Iskreno, danasnja arhitektura Subotice mi se vise svidja, drago mi je videti stare slike, ali zelim da jednom ovaj grad vidim kao malu metropolu (kad ne mozemo biti velika). Pozdrav za sve Suboticane ma gde bili!
 
#122 ·
Propustio sam mozda da pomenem FILPI.Neko ga je vec ranije pominjao,da li ti Roki?Vreme ekspanzije videa i video spotova.Kada je stigla kabl.TV 91.,ljudi su snimali spotove sa MTV na video kasete.
Tacno je da je Ajkula bila 3D.Posle je jos bio i "Fredy's dead" (Fredy Kruger),kad su mu konacno doakali.
Platna Istvana Tereka su zivela 7 dana i onda su premazivana za narednu filmsku predstavu.Njemu je bilo krivo pa je jednom Jul Brinera "prerusio" u kauboja za naredni film,kaubojac.Pre par godina Terek se preselio u vecnost.
 
#123 ·
^^ Kablovska televizija je mislim dosla ranije, barem u MZ Novi Grad. Meni matori prica da kada je zavrsio kucu 1987. da je uvodio kablovsku, jer ga je prikljucak ispao jeftiniji nego da kupi antenu sa sve opremom.
Slicno je i sa gasom, u Novom Gradu, posto je to industrijski deo grada, gasovod su polagali 96-97-98, i mislim da je to prvo naselje dobilo gas u gradu, ako ne i u drzavi. Jos tada je postojao plan da se citavo naselje skine sa parovoda, ali to nije realizovano i ako nema rezona da se tolika energija trosi na grejanje kuc (gubici su veliki).
 
#124 ·
Meni se cini da su moji uveli kablovsku na prozivci negde 90 te godine, inace smo bili medju prvim gradovima u bivsoj jugi koja je dobila kablovsku, mozda je samo ljubljana imala pre( a mozda se i varam), a u Srbiji smo definitivno imali prvi kablovsku, pitajte beogradjane i novosadjane kad su dobili kablovsku, deceniju kasnije:lol::lol::lol:
Ali to je bilo vreme decentralizacije pa se moglo, nasa Posta je bila samostalna, nije zavisila od beograda, a sada za sve mora da prvo pita beograd pa ako oni odobre...:eek:hno:
 
#125 ·
Novi Grad je prvi dobio kablovsku (1989.)ali je to jos bio eksperiment.1991.je pocelo masovnije sirenje mreze i to je bilo medju prvima u Jugoslaviji.
Gas je prvi dobio Mali Radanovac,prvih godina devete decenije.S kraja grada je krenulo prema centru ali tako sporo da je do 1997. tek stiglo do Teslinog.Od 97. pocinje ozbiljno sirenje mreze.
 
#126 ·
Pred vama su neke gradjevine koje su dobro poznate ali i neke kuce i ulice pored njih,kojih odavno nema.
Pozoriste 1854.

Danasnji Trg Cara Jovana Nenada.Tu gde je sad parking,nekad je bio blok kuca koji je stradao u bombardovanju 1944. Tako je nastao i plac za Radnicki Univerzitet.

Na ovoj slici nastaloj pred prvi svetski rat,vidi se da jos ne postoje ulice:Nazorova i Nusiceva a tacno iza Pozorista vidi se jedna ulica koja je nestala.Taj kvart je regulisan pocetkom dvadesetih.

Ovde je danas Maxi a nekad je bila kafana,Mlekara,stajaliste za fijakere...
 
#129 · (Edited)
Da i ja malo napisem tudjeg teksta. :lol: Takst je deo seminarskog rada Anice Ilijin pod nazivom "KRITIČKA STUDIJA POZORIŠTA, KAO OBJEKTA I KAO INSTITUCIJE
NARODNO POZORIŠTE • NARODNO KAZALIŠTE • NEPSZINHAZ
SUBOTICA"

Počeci pozorišnog života u Subotici vezuju se za XVIII vek, tačnije za 1747. godinu, kada je odigrana prva predstava na hrvatskom jeziku. Iz 1780. godine potiče prvi pisani izvor o igranju profesionalnog pozorišta u Subotici, kada je gostovala nemačka pozorišna trupa. Predstave su se prvobitno odigravale u gimnazijskoj dvorani, koja je, usled naklonosti magistrata, bila preuređena za potrebe gostujućih pozorišnih trupa. Pozorišna događanja se potom premeštaju u prostor gradske kafane – usled inicijative viših vlasti "protiv toga da se školske prostorije upotrebljavaju za ovako opasne vaspitne svrhe"1.1 Na kraju XVIII i početku XIX veka svratišta ostaju jedina mesta u Subotici raspoloživa za nastupe gostujućih putujućih pozorišnih trupa. U istom vremenskom periodu predstave u Evropi odigravale su se u za tu svrhu specijalno podignutim objektima.
Odluka o podizanju pozorišnog objekta doneta je 1847. godine. Zgrada je rađena po projektu Škulteti Janoša u periodu 1845-1854., a otvorena je 16. decembra 1854. godine. Jednim objektom zapravo su objedinjena dva programa i to je specifičnost ovog projekta. Funkcije se nisu preklapale - jedno krilo bilo je namenjeno pozorištu, drugo hotelu. Za lokaciju pozorišta odabran je gradski trg - ovakav istaknut položaj objekta govorio je o njegovom značaju.
Pozorište je izvedeno u stilu klasicizma, sa izraženim elementom pročelja, sa šest stubova iznad kojih je izveden arhitrav i trougaoni timpanon. Iako možda prenaglašeno u odnosu na skromniji ostatak objekta, ovakvo rešenje predstavlja dobar odgovor na prostor trga prema kome je okrenuto. Ovakvo rešenje moglo bi se takođe posmatrati i simbolično – antički portal kao simbol pozorišnih početaka u ovoj sredini u razvoju.
Sala je bila potkovičastog oblika, sa gledalištem koje se sastojalo od partera, balkona i 2 galerije, uz jasnu segregaciju gledališta i scene.
50 godina nakon izgradnje sala je bila u veoma lošem stanju, tako da se 1905. godine pristupilo njenom renoviranju i preuređenju. Novi putevi u umetnosti u periodu između dva veka odrazili su se i na način postavljanja književnih dela na scenu, što je uslovljavalo i drugačije odnose između scene i gledališta. Međutim, takav pravac izmena u sali subotičkog pozorišta nije prihvaćen – izmene su tekle u pravcu povećanja broja sedišta, loža, proširenja galerija i balkona, poboljšavanja uslova vidljivosti i sl.
Od aktuelnih tokova u umetnosti prihvaćen je samo uticaj secesije, u smislu dekoracije sale, koja je zamenila onu iz prethodnog perioda i bila izvedena u veoma skromnom obliku.
1915. godine zgrada subotičkog pozorišta bila je izložena požaru u kome je sala potpuno uništena, pa je privremena pozornica bila uspostavljena u hotelu "Pešta". Vrlo brzo, takođe kao privremeno rešenje, Balska dvorana na prvom spratu bila je preuređena u pozorišnu salu.
Nova pozorišna sezona otvorena je 18. novembra 1915. godine. U periodu koji je usledio u Subotici su se mogla videti izvođenja najboljih jugoslovenskih umetnika tog vremena.
Rekonstrukcija pozorišne zgrade započela je 1926. godine, kada je i završena. Sala gubi prvobitni potkovičasti oblik i u funkcionalnom smislu dobija novu dimenziju - pored mogućnosti odigravanja pozorišnih predstava, ona je sada preuređena i za potrebe bioskopskih projekcija. Urađena je nova dekoracija u neoklasicističkom stilu i kao takva održala se u sali do danas. Privremena scena uspostavljena u nekadašnjoj Balskoj dvorani dugo se zadržala kao takva, da bi konačno 1953. bila proglašena za Malu salu za predstave kamernog tipa.

1 Žorž Popović "Istorija arhitekture pozorišta kazališta gledališča teatra" str.408
Literaturu koju je koristirla tokom pisanja seminarskog je
Žorž Popović "Istorija arhitekture pozorišta kazališta gledališča teatra"

Gordana Vujnović Prčić i Viktorija Vujković Lašić
ZGRADA SUBOTIČKOG POZORIŠTA


I za kraj dve sliek



 
#134 ·
Evo i dela teksta Zavoda za zastitu spomenika kulture, a povodom rusenja i izgradnje Narodnog pozorista. Nisam stavi ceo teks posto je dosta dugacak, pa ko hoce neka ga procita na stranici.
http://www.heritage-su.org.yu/sr/aktuelni/radovi/NPN/index.html

Naravno predlazem da procitate ceo tekst, jer kada se izvadi deo, gubi se celina teksta i moze se na pogresan nacin protumaciti. :)

Utvrđeno je da su ogromne konstruktivne i estetsko-stilske intervencije bitno izmenile izvorni objekat već 1904- 1907. godine. Zamenjena je međuspratna i krovna konstrukcija, organizacija prostora je u potpunosti izmenjena, a sa tim i svi pregradni zidovi, središnji podužni konstruktvni zidovi prizemlja zamenjeni su gvozdenim stubovima, izmenjena je širina svih otvora i kompletna dekorativna zidna plastika. Fasadna klasicistička dekoracija dobila je obeležja eklektike sa naznakom secesije. Od originalnog objekta delimično su ostali obodni zidovi, tavanska i krovna konstrukcija. Tokom dalje istorije zdanja nastavljena je razgradnja krila prema Korzu, sprovođena od strane brojnih zakupaca sitnih lokala koji su po svom nahođnju rušili i gradili. Pozorišno krilo orijentisano ka trgu izgorelo je 1915 godine. Nestalo je potkovičasto gledalište, mobilijar i kompletna pozornica, ostali su samo obodni zidovi i krov iznad gledališta iz 1904.godine. Današnja pozorišna sala datira iz 1926. godine, a sa proizvoljnom kompilacijom elemenata ne čini vrednu estetsku celinu.
Definisane su osnovne vrednosti objekta, odnosno delova objekta koji poseduju autentičnost, definisane su sve faze razvoja i vrednovane. Sve naknadne intervencije na objektu nisu pratile savremene tokove, niti su donele novi kvalietet u skladu sa odrednicama vremena. One, naprotiv, predstavljaju stogodišnji proces razgradnje ovog zdanja, te je u tom smislu zauzet stav prema njima. Najvredniji delovi Škultetijevog objekta su predviđeni za restauraciju, a istovremeno je ostavljena mogućnost za izgradnju savremenog objekta koji će svojim izgledom, funkcijom, konstrukcijom i stilom odgovarati savremenom trenutku, baš kao što je objekat bio napredan u vreme izgadnje. Definisana su tri nivoa zaštite, koji se odnose na zaštitu pojedinih delova objekta. Prvi i najstrožiji odnosi se restauraciju centralnog najizvornijeg dela sa pročeljem i 6 stubova, pozorišnim holom, reprezentativnim stepeništem i nekadašnjom Balskom dvoranom. Drugi nivo zaštite odnosi se na bočne delove objekta, koje je moguće srušiti i podići nove u skladu sa unutrašnjom organizacijom prostora, uz uslov da se one svojim izgledom i gabaritom uklope sa postojećim pročeljem, odnosno da se visinski gabariti do polovine dubine trakta mora sačuvati, kako se klasicsitički koncept objekta ne bi narušio. Treći nivo zaštite odnosi se na interpolaciju novog dela objekta u središtu pozorišnog bloka koji svojim gabaritima mora da se uklopi sa fasadama prvog i drugog nivoa zaštite i visinskim gabaritima okolnih objekata. Zadati uslovi nude preduslov koji će obezbediti viziju pozorišta zagledanog u budućnost i sačuvati teatarsku tradiciju.
 
#135 ·
Kad vec spominjete suboticke bioskope i osamdesete da dodam i ja nesto.Posto imam brata u Subotici,tih godina (sredina osamdesetih)sam uvek znao da provedem citav zimski raspust kod njega.I ono sto se ja posebno volim prisetiti su besplatne djacke projekcije u matine terminima u doticnim bioskopima.Sto je to bila ludnica,prepuni bioskopi,guzva i stampedo prilikom otvaranja vrata i pustanje mase dece,za sto bolju poziciju i uopste da udjes posto je znalo napolju da ostane vise klinaca nego sto je uslo.Da,to su ti filmovi ET,Plavi Grom,Povratak u buducnost,Konan....i sve besplatno.Tu se uvek setim kada se ja i brat nismo izborili za ulazak i ostali napolju pa smo uvukli kroz neki prozorcic u wc-u bioskopa,prozorcic se nalazio tacno iznad klonje koji se tih godina i nisu odrzavali kako treba :).Zaboravih da napomenem da se tu radilo o projekciji Plave lagune i prve uloge mlade Bruk Silds i bilo nam je vrlo stalo da taj film (nju) vidimo.
Secam se da su se zbog tog filma roditelji klinaca bunili kako takav film sa takvima explicitnim scenama :nuts: moze pustati u matine terminima i to deci.Niko od njih tada nije mogao ni da pomisli da ce za koji godinu pornografski filmovi biti na redovnom bioskopskom repertoaru.....pozz
 
This is an older thread, you may not receive a response, and could be reviving an old thread. Please consider creating a new thread.
Top