[Split] - Vizije razvoja

[poseidon123]

Originally Posted by Trsteničanin

Koliko dobrih projekata.Bit ću sritan ako se jedan izgradi u idućih 10 godina

oce zapadna obala sigurno hehe

[passat1717]

valjda još jedna predizborna nek se nađe.... "znan da laže al ga je lipo slušat"

RIVA DO VRANJICA Na ušću Jadra gradit će se marina sa šetnicom do ‘male Venecije’




Donošenjem urbanističkog plana uređenja “Ušće Jadra − marina”, koji je izglasalo solinsko Gradsko vijeće, Grad Solin primaknuo se korak bliže ostvarenju projekta izgradnje luke nautičkog turizma na ušću rijeke Jadro, na prostoru između Vranjičkog blata i bivšega ribnjaka.

Ondje se na prostoru od oko pet hektara (50.000 četvornih metara) − od čega morski dio obuhvaća 2,2 hektara, a kopneni 2,8 − predviđa mogućnost priveza 130 plovila, s brojnim sadržajima potrebnim za funkcioniranjem luke.

Na kopnenom je dijelu, osim prometne i ostale potrebne komunalne infrastrukture, planiran servisni dio luke s pratećim sadržajima, uz mogućnost fazne izgradnje. U prvoj fazi, na južnom dijelu obuhvata, planirana je gradnja dužobalne šetnice, prostora za suhi vez, hangara za popravak i servisiranje plovila maksimalne tlocrtne površine 1500 četvornih metara, parkiralište sa 100 parkirnih mjesta, te izgradnja objekata za prateće sadržaje kao što su restoran, pizzerija, slastičarnica, suvenirnica, specijalizirane trgovine, turističke agencije i slično, ukupne građevinske bruto površine od 2200 četvornih metara.

U drugoj je fazi na istočnoj strani obuhvata planirana izgradnja prostora za suhi vez s manjim objektom za prateće sadržaje luke, maksimalne tlocrtne površine 200 kvadrata.

Uvjeti i opseg gradnje nakon provedenih mjera zaštite

− Donošenje ovog plana prvi je korak prema realizaciji planiranog zahvata i preduvjet za poduzimanje svih ostalih radnji koje prethode izradi projektne dokumentacije potrebne za ishođenje dozvole za izgradnju luke nautičkog turizma – kazao nam je solinski gradonačelnik Blaženko Boban.

Grad je ispoštovao sve zakonske procedure, no uvjeti i opseg gradnje odredit će se tek nakon provedenih mjera zaštite. Naime, pri izradi plana posebna je pozornost posvećena mjerama zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina jer je to vrlo osjetljivo područje. Naime, na području obuhvata ovog plana nema upisanih zaštićenih prirodnih vrijednosti, no graniči s područjem Nacionalne ekološke mreže.

Osim toga, gledano s arheološkog aspekta, područje obuhvata plana smješteno je unutar arheološke zone Solina, stoga je prije donošenja nacrta konačnoga prijedloga izrađen konzervatorski elaborat kojim je obrađen povijesni pregled te obavljeno arheološko rekognosciranje tog područja. Tako su utvrđene mjere zaštite kulturnih dobara na tom području, i kopnenom i podmorskom, pa se u slučaju projekata koji uključuju iskope, nasipanje ili bilo kakvu gradnju i zahvate u prostoru moraju obaviti sondažna istraživanja. Ako se pokaže postojanje arheološkog nalazišta, moraju se provesti i sustavna istraživanja, te svi potencijalni radovi iskopa moraju imati stalni arheološki nadzor, navodi se u odredbama UPU-a.

− Nakon usvajanja ovog UPU-a slijedi utvrđivanje granice pomorskog dobra, što radi povjerenstvo Lučke uprave, i potom ide natječaj za koncesiju koji raspisuje Županija. Koncesionar je dužan izraditi i studiju utjecaja na okoliš te ishoditi lokacijsku dozvolu – zaključuje solinski gradonačelnik Blaženko Boban.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...1/Default.aspx

[Rodoc]

Posto se radi i o Splitu i mogucnostima u turizmu...

Kada je prije tri godine stigao u Split kao prvi čovjek novootvorenog luksuznog hotela “Radissson Blu Resort Split”, 44-godišnji Maik H.Schaefer iza sebe je imao veliko međunarodno iskustvo u upravljanju ekskluzivnim hotelima i odmorištima diljem svijeta.

Ipak, staviti na noge i osmisliti poslovanje jednog novoizgrađenog gradskog hotela poseban je zadatak, koji je taj 44-godišnji Nijemac s prestižnim diplomama i znanjem pet svjetskih jezika, do sada uspješno radio. Sve to bilo je povod za razgovor sa čelnim čovjekom „Radisson Blu Resorta Split“.

Kakvo je Vaše mišljenje o poslovanju u turističkom gospodarstvu Hrvatske koje ste uspjeli vidjeti “iznutra”?

- Iako pozitivni rezultati u turizmu govore kako je Hrvatska generalno turistički uspješna zemlja, još ima mjesta za razvoj i unapređenje. To se može postići dodatnim ulaganjem u turističke sadržaje i ponudu, infrastrukturu, prometnu mrežu povezivanja, ali je ujedno potrebna i snažnija promocija turističkih destinacija.

Kada navedeno uzmemo u obzir, poslovanje u Hrvatskoj je i dalje puno teže i izazovnije nego u konkurentnim turističkim zemljama kao što su Italija, Grčka i ostale mediteranske zemlje koje posvećuju veliku pozornost ulaganju i razvoju navedenih segmenata.

U čemu se bitnom razlikuje naš turizam od načina rada u istom sektoru u drugim zemljama u kojima ste radili poput Cipra ili Malte?

- Turističke zemlje poput Cipra i Malte, bez obzira na svoju veličinu, puno su razvijenije u određenim segmentima ponude u odnosu na Hrvatsku.

Drugim riječima, zemlje su potpuno posvećene osiguravanju kompletne turističke usluge - od kvalitetno riješene infrastrukture, prometne povezanosti, kvalitetnog javnog prijevoza, velikog broja linija u zračnom prometu, podizanja standarda zračnih luka, ali i ulaganja u promociju tih destinacija. Sve su to područja koja Hrvatska mora dodatno unaprijediti kako bi se približila vodećim turističkim svjetskim destinacijama.

Koje Vi prepreke za uspješniji i profitabilniji rad turističkog sektora u Hrvatskoj vidite? Tko bi ih trebao ukloniti?

- Za uspješniji i profitabilniji rast turističkog sektora u Hrvatskoj pojedine zakone i restrikcije koje danas usporavaju razvoj turizma potrebno je prilagoditi europskim standardima. Primjerice, proces ishođenja pojedinih dozvola za rad i pružanje usluge u turističkom sektoru traje nerijetko više od godinu dana.

Je li u hrvatskom turizmu teže raditi stranim menadžerima nego domaćima? Kakva su vaša iskustva?

- Od samog dolaska u “Radisson Blu Ressort” u Splitu imam samo pozitivna iskustva, te sam od početaka dočekan od strane svih kolega, poslovnih suradnika i partnera raširenih ruku. Profesionalnim i kvalitetnim radom činjenica odakle dolazite odlazi u drugi plan i jedino je važno koliko dobro radite. Menadžeri se ocjenjuju po jednoj stavci: rezultatu i ispunjavanju misije, a to je usrećiti goste i osigurati pozitivne poslovne rezultate i profitabilnost organizacije na čijem ste čelu.

Da imate priliku oblikovati fiskalni i poslovni okvir za poslovanje turizma u Hrvatskoj, što biste napravili?

- Potrebno je pojednostavniti pokretanje malih tvrtki i obiteljskih gospodarstava te poticajima ohrabriti ljude na samozapošljavanje. Smanjenje poreza za gospodarski sektor jedna je od smjernica kojima je moguće dodatno poticati razvijanje start-up projekata te time pridonijeti i unapređenju turističkog sektora.

Što nedostaje hrvatskom hotelijerstvu da bi se radilo s većom zaradom?

- Hrvatskom hotelijerstvu, odnosno kvalitetnijem razvoju turizma općenito nedostaje kvalitetnija prometna mreža i infrastruktura, posebice kada je riječ o zračnom prometu. Jednako tako vidljiv je nedostatak ekskluzivnih turističkih sadržaja koji se nude unutar hotelske usluge.

Po vašim iskustvima, ostvaruju li veći profit hoteli s pet zvjezdica ili oni s četiri?

- Prije svega to ovisi o destinaciji, ali mislim da je klasifikacija prema zvjezdicama pomalo zastarjela. U današnje vrijeme ljudi su se skloniji odlučiti na posjet destinaciji ovisno o prepoznatljivosti brenda koji ih privlači, dok u drugi plan stavljaju broj zvjezdica na ulazu u hotel. Mi ne dočekujemo goste u hotelu s određenim brojem zvjezdica, mi dočekujemo goste u “Radisson BLU Resort” u Splitu i upravo to i želimo postići - da nas se percipira kao hotel u kojem gosti odsjedaju jer naprosto nudimo najvišu kvalitetu usluge.

Kako vidite splitsku turističku budućnost? Kao city-break destinaciju, MICE destinaciju, odmorišnu, kulturnu...?

- ”Radisson BLU Ressort” Split je hibridni hotel, što znači da u isto vrijeme nudimo spajanje tri različita svijeta – jedinstveno smo mjesto za korporativne događaje i boravak, city-break s fokusom na kulturu ili pak mjesto za nezaboravno iskustvo odmora na plažama.

Primjerice, ekološka udruga “Lijepa naša” istaknula je da je “Radisson BLU Ressort Split” ponovno ispunio sve kriterije za “Plavu zastavu” na plaži te je istaknut kao pozitivan primjer. Hotel je i iznimno ekološki osviješten i u svim segmentima poslovanja vodi se ekološkim ponašanjem, za što smo dobili priznanje „Zeleni ključ“. U tom smjeru vidim turističku budućnost grada Splita, kao mjesta koje će svojim posebnostima i različitostima privući različite profile gostiju.

U godinama u kojima ste menadžer u turizmu u Hrvatskoj vjerojatno ste uočili i neke prednosti u turističkom biznisu u Hrvatskoj u odnosu na druge?

- Hrvatska je turistički zanimljiva, primamljiva i prepoznata u čitavom svijetu. Jedinstvenost prirodnih ljepota i čistoća mora prednost su Hrvatske, a uz morski turizam Hrvatska ima sve uvjete za razvijanje i ostalih grana turizma poput seoskog, kulturnog, medicinskog, ekološkog turizma i slično.

U posljednje vrijeme sve snažniju ulogu ima elitni turizam, što se posebice vidi u sve većoj potražnji elitnih destinacija i dodatnih sadržaja te predstavlja područje koje se može dodatno razvijati kako bi se privukao veći broj gostiju visoke platne moći.

Temelj turističke djelatnosti jest kvalitetna usluga, a ono što je posebna prednost Hrvatske jest činjenica kako su Hrvati doista posebni domaćini koji svojim gostoprimstvom i otvorenošću čine posjet Hrvatskoj jedinstvenim iskustvom za svakoga gosta.

[ST_dasa]

Mr. sc. Višnja Kukoč o zanimljivom doktoratu

Urbanizam na djelu - Smrdečac, Križine i dijelom Mertojak primjeri su kako se gradi grad

Jugoslavija (1945. − 1991.) – arhitektura i gradovi. Nove studije - naziv je konferencije održane na Sveučilišnom institutu za arhitekturu u Veneciji, na kojoj je obrađena uvijek zanimljiva tema nedovršenog projekta modernizacije gradova u regiji.

Govorilo se, među ostalim, o skandinavskim utjecajima na slovensku stambenu gradnju nakon Drugog svjetskog rata, o ulozi apstrakcije u hrvatskom modernizmu poraća, o rekonstrukciji Skoplja nakon potresa 1963., o pojavi arhitektonskog postmodernizma u kasnom socijalizmu... Ali naš je povod predavanje Višnje Kukoč o Splitu 3 kao trećem gradskom rejonu Splita. Višnja Kukoč ovlaštena je arhitektica i viša predavačica Sveučilišta u Splitu na Sveučilišnom odjelu za stručne studije, koja će ove veljače braniti doktorat pod naslovom “Metoda za planiranje javnih gradskih prostora u doba tranzicije na primjeru Splita 3”. Područje svoje ekspertize obranila je prvo za naše čitatelje.


Vojnović, Mušič i Miličić

U Veneciji ste govorili o simptomatičnom razdoblju za izgled Splita, onom između Drugog svjetskog rata i 90-ih, ali čini mi se da je najzanimljiviji vremenski okvir 60-ih... Premda nije bilo GUP-a, na inicijativu Josipa Vojnovića iz Poduzeća za izgradnju Splita učinjene su revolucionarne stvari, koje su prošle različite instancije provjere. Zašto se takvo što ne događa danas, kako u smislu transparentnosti, tako i u smislu planiranja?

− Za sve velike odluke i njihovo provođenje potrebni su ljudi posvećeni svojem poslu, koji rade iz ljubavi i uvjerenja. Split 3 dogodio se krajem 60-ih jer je Josip Vojnović shvatio da treba graditi grad, a ne naselje po naselje. Znao je da se slovenski arhitekt Braco Mušič upravo vratio s Harvarda s novim pogledima na tadašnju modernu u arhitekturi i urbanizmu te ga je pozvao na natječaj. Treća snažna ličnost koja je dala političku podršku ideji Splita 3 − a bez političke se podrške ništa ne događa − jest Jakša Miličić, gradonačelnik koji je također htio pokrenuti grad, a građevinske je struke.

Urbanistički zavod tada je imao brojne stručnjake i kao institucija davao je pečat odnosu prema izgradnji grada. Ni za koga od njih ne bih rekla da su profesionalci, nego zaljubljenici u svoj posao, amateri, jer ta riječ dolazi od “amare” − voljeti. A svi znamo što se događa kad se voli − pokreće se svijet. Danas u Splitu nema takvih osoba u javnom životu, a nema ni Urbanističkog zavoda, što je sine qua non kontinuiranog, zrelog i transparentnog razmišljanja o izgradnji grada.

Što je izostalo iz Osnovnog urbanističkog rješenja, a što bi danas bitno popravilo kvalitetu života u Splitu 3? Jesu li u njemu zadovoljeni zahtjevi sekundarnoga gradskog centra?

− Rajon Split 3 bio je podijeljen na mjesne zajednice Smrdečac, Križine, Mertojak, Žnjan, Visoka i Dragovode. Danas su to gradski kotarevi s nešto izmijenjenim imenima i administrativnim granicama. Prema natječajnom programu i Osnovnom urbanističkom rješenju za Split 3, na svakih 6000 do 10.000 stanovnika planirano je bilo izgraditi osnovnu školu, dva vrtića s jaslicama, zgradu s društvenim prostorijama, malu tržnicu, garaže, park i drugo.



Razlikuju se oni kotarevi koji su većim dijelom izgrađeni prema Osnovnom urbanističkom rješenju Splita 3, kao što je Smrdečac (danas nespretno nazvan Split 3) i Križine (danas je to kotar Trstenik), te nešto manje Mertojak. U tim su kotarevima izgrađene škole, vrtići s jaslicama, podzemne i nadzemne garaže, Sveučilišni kampus, društveni, trgovački i ugostiteljski sadržaji, parkovi, doduše nedovoljno u odnosu na broj stanovnika.

Kotarevi Žnjan, Visoka i Dragovode nisu uopće izgrađeni prema Osnovnom urbanističkom rješenju. Visoka je, nažalost, vrlo rano, već krajem 70-ih prepuštena nekontroliranoj i neplanskoj izgradnji. Dragovode također, ali su Dragovode ujedno ostale prometno izolirane od ostatka grada. Žnjan se intenzivno gradio posljednja dva desetljeća prema detaljnim planovima koji nisu sagledavali grad kao cjelinu. Stambenu izgradnju nisu pratili javni sadržaji, pa ni trgovački, ugostiteljski ili turistički. Na potezu od Dragovoda preko Žnjana do mora bila je planirana tzv. druga dalmatinska kala, jednaka Ulici Ruđera Boškovića, koja je trebala povezati Dragovode s ostalim dijelom Splita te ujedno biti sekundarni gradski centar. Povratom zemljišta prvobitnim vlasnicima stambena je izgradnja prevladala, a javni su sadržaji izostali.


Promjene pod pritiskom

U kolikoj mjeri danas osjećamo utjecaj tradicije “promjena pod pritiskom”? Možemo li kazati da su devedesete i dvijetisućite dopustile metastazu tog trenda utjecaja politike i investitora?

- Ovo nas pitanje vodi natrag na stvaranje programa za pojedino područje, a programira se na osnovi kriterija i normi. U vrijeme stvaranja Splita 3 urbanistički kriteriji i norme nisu bili prisutni u jugoslavenskom urbanizmu. Zato je raspisivač natječaja za Split 3 sva zainteresirana poduzeća i organizacije upoznao sa Smjernicama za izgradnju Splita 3, te je njihove sugestije i primjedbe ugradio u natječajni urbanistički program.

Kao posebno izdanje PIS-a, Urbanistički program Splita 3 tiskan je u listopadu 1968. godine. Urbanistički program Splita 3 onda je dugo određivao norme i kriterije u Splitu, sve do društvenih promjena 1991. Danas ponovno nema normi i kriterija u urbanizmu, stvaranje programa prepušteno je stihiji, pa i mogućim pritiscima.

Je li moguće dio Splita istočno od Mertojaka privesti funkcionalnom razvoju urbaniteta Splita, koji je do Stobreča izgubio logičnu nit?
− Zakonom o nacionalizaciji najamnog i građevinskog zemljišta iz 1958. nacionaliziraju se nekretnine i sva neizgrađena i izgrađena građevinska zemljišta koja se nalaze u građevinskom području i naseljima gradskoga karaktera. U takvim se uvjetima urbanizam kao struka mogao nesmetano provoditi.


Nerazvijeni instrumenti prostornog uređenja

Danas privatno vlasništvo nad zemljištem u gradovima daje drukčiji okvir urbanizmu za koji još uvijek nismo dovoljno razvili instrumente prostornog uređenja − kao što su urbana komasacija, pravo prvokupa, obavezna prodaja, izvlaštenje, ograničenja u prometu nekretninama i sl. − u svrhu stvaranja uvjeta za planiranje i izgradnju prostora javne i društvene namjene.

Unutar grada potrebno je naći ravnotežu između poštovanja privatnog vlasništva nad zemljištem i javnih potreba, što će dovesti do boljeg života za sve.

Pobjedničko rješenje Splita 3 prošlo je atest švedskog, slovačkog i slovenskog primjera. Split 3 ne zaostaje po uspjehu koncepta; po vašem je mišljenju najuspjelija inačica. Tko je trebao ustrajati na zahtjevu da se zaštiti u osnovnom planu?

- Urbanistički pothvat Split 3 planirao se izvesti u samo sedam godina. Izgradnja se produljila na puno više, a s vremenom su se mijenjali i pogledi na urbanizam. Konačno se promijenilo i društveno uređenje i odnos prema privatnom vlasništvu.

Sve to učinilo je da Split 3 doživi promjene. Međutim, gledajući danas kako se odvija život u kotarevima Smrdečac, Križine i Mertojak, te život na Visokoj, Dragovodama i Žnjanu, jasno je da su javni prostori, ulica, igralište, škola, vrtić, tržnica, park, garaže, zgrada za društvena okupljanja ti koji bi činili život ugodnim i gradskim. Struka i politika moraju prihvatiti činjenicu da je grad kolektivni proizvod i da samo kao takav može ostati grad.


Teško je komentirati Smrdečac

Split 3 bio je pod povećalom najvećih autoriteta struke, a danas još uvijek živi prema urbanističkom rješenju iz 1968. godine. I to ne posve, popratnih je sadržaja bitno manje izgrađeno, a ima i apsurda, kao u ulici Kroz Smrdečac, gdje cjelina s više tisuća građana ima prometni izlaz kroz jednu uličicu... Da ne spominjemo zelene površine koje to nisu. Kako vi to komentirate?

− Teško je to komentirati. Želja mi je snimiti film o Splitu 3. Film je pravi medij za prikaz života i promjena u prostoru.


Vjera u antiku

Split 3 ispoštovao je koncept centurijacije, agrarne podjele iz 1. stoljeća, što je praktički salonitanska baština... Zlobnici bi rekli da smo svoje življenje povjerili antici i “uvoznom” rezonu?

− Kad hodate ili se vozite Dubrovačkom, Vukovarskom ili Poljičkom ulicom, krećete se ulicom čiji je smjer zacrtan prije 2000 godina i ja mislim da je to sjajna spoznaja. Jeste li ikad razmišljali o tome kako je jednostavno doći iz Kopilice ili Jokera do bolnice na Firulama ili na Bačvice, ili možda od Općine do City Centera? Ti davni potezi u prostoru odredili su našu sadašnjost i budućnost. Prave poteze moramo raditi i mi danas.


Potencijali za sutra

O čemu se uopće može govoriti u isključivo afirmativnim terminima u splitskom urbanizmu u posljednjih 30 godina?

− Devedesetih smo doživjeli velike promjene, društvene i ine, i nismo se najbolje snašli. Slično se dogodilo i u drugim zemljama koje su iz socijalizma prešle u kapitalizam. Ali potencijali su tu. Možda ćemo ih već sutra početi koristiti. A koji su to potencijali, o tome drugi put...


Ljepotica i Spaladium

Mediteranske igre 79. u velikoj su mjeri odgovorne za prestanak razvoja Splita 3, budući da je mnogo novca otišlo na infrastrukturu tog zbivanja. Pa ipak, iza MIS-a nam je ostala “poljudska ljepotica”. Što možemo kazati za ostavštinu Svjetskog prvenstva u rukometu 2009.?

− Mislim da je tu bila riječ o sagledavanju malog segmenta, a ponovno je izostalo sagledavanje grada kao cjeline pa su i rezultati odgovarajući.

RAZGOVARAO: JAKOV KOSANOVIĆ, FOTO: CROPIX

http://www.slobodnadalmacija.hr/Scen...4/Default.aspx

[oskotok]

"a ima i apsurda, kao u ulici Kroz Smrdečac, gdje cjelina s više tisuća građana ima prometni izlaz kroz jednu uličicu."

o kojoj se uličici radi

[zare_st]

Izmedju (iza) zgrada na Poljickoj i Getaldiceve. Unutrasnjost kvarta. Cesta je tribala izbit na Velebitsku.

[Ballota]

Jel bija ko na onom Znanstvenom kaficu?

[poseidon123]

Originally Posted by Ballota

Jel bija ko na onom Znanstvenom kaficu?

Ante Kuzmanić: Spaladium Arena je trebala biti u Kaštelima, a luka za kruzere u Dugom Ratu
Drugačiji pogled na razvoj grada ili grad kakav bi mogao biti, predavanje s projekcijama nerealiziranih projekata u Splitu održao je arhitekt Ante Kuzmanić, redovni profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Predavanje je počeo s prikazom Palače i tvrdnjom da je Split kao grad nastao pretvorbom iz eminentnog privatnog sadržaja u eminentno javni. Prezentirao je razvojne planove s početka prošlog stoljeća, završno s GUP-om iz 2006. godine. Posebno je apostrofirao problem ulaza u grad.

- Nedostaje nam treći ulaz u Split. Preko čvora Vučevice kojega su pogrešno nazivali Sanaderovom petljom. Taj čvor je upravo ono što treba gradu. Na njega bi se nadovezao most koji bi išao preko Stinica i direktno povezivao tri općine - Split, Solin i Kaštela koje bi zajedno tvorile metropolitanski grad sa zajedničkom vizijom. Mostom bi 20 km bio bliži Zagreb i svi mogući pomaci u gradu bi se dogodili njegovom gradnjom - kazao je Kuzmanić o svom projektu kojeg je IGH ocijenio kao nepotrebnim. Otkrio je i da su kao ideju razvijali i paralelni most koji bi riješio i problem autobusnog i željezničkog kolodvora.

Arhitekt je također naveo da je radio projekt da se Spaladium Arena izgradi u Kaštelima.

- Svugdje u svijetu takve arene se rade na sjecištu puteva, na silasku s autoceste ili u blizini dobre cestovne povezanosti - upozorio je. Ideja je propala, a Arena je izvan funkcije usred Splita.

Prikazao je i projekt kojim je zamislio luku za kruzere u Dugom Ratu.

- Cijela priča je završena prodajom zemljišta od strane lokalne vlasti mimo ikakvih javnih interesa - kazao je.

Od značajnih prometnih rješenja za Split argumentirano je iznio ideju o tunelu kroz Gupčevu ulicu. Izlazio bi u luci s jedne strane i vodio do Središnje knjižnice Marka Marulića u jednoj fazi, a u konačnici i do bolnice. Vrline projekta su između ostalog što je relativno jeftin, kako kaže Kuzmanić, nema rušenja kuća ni otkupa zemljišta, a cijelo vrijeme probijanja tunela promet na toj relaciji mogao bi se odvijati nesmetano. Izdvojio je i projekt Istočne obale, za koji kaže da je priprema natječaja bila neozbiljna.

- Oko 80 posto zemljišta na tom području je u vlasništvu države, a nitko nije pitao vlast o mogućnosti gradnje. To možda najbolje govori kako se u Splitu planiraju projekti - ustvrdio je.

Kao jednu od velikih nesreća Splita naveo je što gradu sve studije radi IGH jer nema vlastitu instituciju za takav posao.

- IGH je dioničko društvo koje radi za svoje interese. Preko svojih planera u Splitu realiziraju ono što je njima isplativo - poručio je Kuzmanić.

Na djelu je, kaže, obrnuta premisa od početaka grada.

- U Splitu se događa pretvorba iz eminentno javnog sadržaja u eminentno privatne interese. Zaostajemo u infrastrukturi 50 godina, nemamo plan kako se razvijati. U gradskoj upravi ne postoji zaposlena osoba za planiranje razvoja Splita. Razvoj grada je strategija i ne može se mijenjati sa strankama ili nezavisnim listama. Odgovorno tvrdim da novi gradonačelnik neće moći raditi niti jedan projekt, jer nema planova za njihovu realizaciju - poručio je Kuzmanić.

Oštar je bio i u kritici gradnje brzih cesta Trogir - Omiš i Solin - Klis. Ustvrdio je da niti jedan gradonačelnik nije kucao na vrata Vladi, a pogotovo ne zajednički da se ubrzaju te vitalne prometnice.

- Potrebno je više promišljanja o razvoju grada kao i strategija razvoja i u tom se kontekstu slažem s izlaganjem, ali Split nije toliko nerazvijen koliko bi neki i htjeli - komentar je Ive Baldasara, kandidata SDP-a za splitskog gradonačelnika koji je došao poslušati temu o mogućnostima grada.

Dodajmo da je predavanje arhitekta Kuzmanića organizirala Alumni, udruga bivših studenata Fakulteta, elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu u sklopu ciklusa Znanstveni kafić koji se održava u splitskoj kavani Luxor.
http://www.dalmacijanews.com/Hrvatsk...ugom-Ratu.aspx

[Ballota]

Eto. I šta nam vridi jedan ovakav vizionar, dok nas vode kriminalci i mutikaše..

[poseidon123]

A tek onaj Hrvoje Marusic.Slusa san ga maloprije na tv Jadranu.Lik ima ideje i volje i po meni je upravo on najveci potencijal grada. Inace po njemu Draceva, Duilovo i Splitorina imaju kompletnu osiguranu dokumentaciju i investitore sa pismima namjerea projekte koci drzava-tako on kaze.

[Llukaa]

Originally Posted by Ballota

Eto. I šta nam vridi jedan ovakav vizionar, dok nas vode kriminalci i mutikaše..

Glasajte za mene na izborima.

[Ballota]

Originally Posted by poseidon123

A tek onaj Hrvoje Marusic.Slusa san ga maloprije na tv Jadranu.Lik ima ideje i volje i po meni je upravo on najveci potencijal grada. Inace po njemu Draceva, Duilovo i Splitorina imaju kompletnu osiguranu dokumentaciju i investitore sa pismima namjerea projekte koci drzava-tako on kaze.

Toliko o kreiranju poduzetničke klime..

[zare_st]

Ante Kuzmanić: Spaladium Arena je trebala biti u Kaštelima, a luka za kruzere u Dugom Ratu

Ovo je jednostavno nemoguce, posto komunalna davanja cine golemu vecinu gradskih prihoda, a nesto ala "Splitska konjurbacija", "Splitska metro zona", etc. ne postoje u legislaturi. Da je Spaladium u Kastelima, Split je drugi grad i nema veze sa tim. Postoje mehanizmi za dogovor na nivou zupanije, al znamo kako to ide. Kompletna splitska suburbia profitira radi Splita, a ne daje nista u gradsku blagajnu. Ljudi iz prigradskih naselja vecinom koriste infrastrukturu Splita bez sudjelovanja u odrzavanju iste.

Dugopolje je najmanji problem jer ima vlastitu ekonomiju, a cak i to nije fer, jer mu je blizina Splita uvjetovala nagli razvoj.

Razlog za ovakve administrativne podjele je jednostavan - divide and conquer. U svakoj palanki drugi serif caruje. Onako bi se morali klat izmedju sebe.

A tek onaj Hrvoje Marusic.Slusa san ga maloprije na tv Jadranu.Lik ima ideje i volje i po meni je upravo on najveci potencijal grada. Inace po njemu Draceva, Duilovo i Splitorina imaju kompletnu osiguranu dokumentaciju i investitore sa pismima namjerea projekte koci drzava-tako on kaze.

Dracevac i Duilovo su pod MORHom, tj pod drzavom. Ko god bija vlasnik takvih zemljista (lokalni ili drzavni nivo vlasti), koristit ce ih iskljucivo za prodaju, a pare ce ulozit u odrziv razvoj svog mandata.
Nedavno (mozda u zadnje 2 god.) su neke novine provale napravit aferu od slucaja Duilovo, gdje je MORH predao upravljanje Hotela Zagreb nekom privatnom d.o.o-u. Ne mogu se sitit detalja.

Predaja Lore u ruke grada je znanstvena fantastika. A sve mi pari da ce Hotel Zagreb nazad u svoju originalnu funkciju - vojni resort, ovaj put za NATO.

[poseidon123]

Dvanaest projekata za 3000 radnih mjesta: spas za Dalmaciju - tvornice, elektrane, marine...

Dok Dalmacija ječi od jadikovki jer se teško živi i svakim novim danom stotinjak ljudi ostane bez posla, milijarde kuna vrijedni projekti u četiri dalmatinske županije godinama hvataju prašinu. Na ovome smo mjestu pokušali pobrojiti tek najizvjesnije od njih koji bi u startu vezali nekoliko tisuća radnika, a nisu puka maštarija, već je realno da se s radovima počne sutra, jer je novac osiguran, a nacrti gotovi.

U Splitsko–dalmatinskoj županiji projekt broj jedan je svakako izgradnja splitske istočne obale na prostoru uz željeznički kolodvor koji je danas zapušten. Split bi tako dobio metro koji bi povezivao Kopilicu i centar grada, te cijeli niz visokokategornika poput hotela “Marjan” i pratećih djelatnosti kojima je baza turizam, gdje bi radilo najmanje tisuću ljudi. Natječaj je već proveden, čeka se samo dogovor s Upravom HŽ-a oko prenamjene prostora uz kolodvor.

Drugi projekt je izgradnja marine “Duilovo”. U Splitu zbog nautičkog turizma, koji strelovito raste, nedostaje vezova i za male brodove, i za megajahte. U projektu koji je gotov predviđaju se sadržaji koje bi opsluživalo pet stotina ljudi, pa nije jasno zašto se konačno ne raspiše javni natječaj za investitore i izvođače radova.

Sve bi u sekundi našlo kupca

- Da budem slikovit, marina vam je jednako hotel s 500 kreveta koji je popunjen svih 365 dana. Toliki je interes za vezove u ovome trenutku, svaki izgrađeni mul, novi gat, obična bova..., sve bi u sekundi našlo kupca – kaže Hrvoje Marušić, predsjednik HUP-a Dalmacije, koji je oduševljen i projektom marine “Splitorina” arhitekata Nikole Bašića i Nene Mikulandre. Oni su na jugozapadnom dijelu Lore, koji nema veze s vojnim kompleksom, izradili projekt marine koja bi “udomljavala“ jahte, ali i brodove u vlasništvu Splićana.

- HUP je platio taj projekt jer smo procijenili da bi tako građani dobili novi mandrač za svoje brodove, a to bi financirali iz naplate komercijalnih vezova za jahte. Državi bi se samo od “Splitorine” u proračun slilo 260 milijuna eura, a o koristi za Grad Split da i ne govorimo – kaže Marušić.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji računa se i na dobit od projekta koji godinama čeka da krene s mjesta. Riječ je o Dračevcu, gdje je Ministarstvo pravosuđa preselilo suce, koji tamo rade u neadekvatnim uvjetima, a s obzirom na postojeću infrastrukturu i lokaciju, bio bi to idealan prostor za poduzetničku zonu tipa “Podi” u Dugopolju.

Na zadarskom području dva velika projekta se već 10-ak godina pokušavaju realizirati. Naizgled je najbliže realizaciji gradnja golfskog terena kod Biograda, na mjestu odlagališta otpada na Baštijunskom brigu. U županijskom prostornom planu je ucrtano čak 14 potencijalnih terena za golf, a jedino se za ovaj zagrijao investitor, čak prikupio gotovo svu potrebnu dokumentaciju.

Zagrebački poduzetnik Antun Mikec je u pripremu projekta uložio već 10 milijuna kuna, osnovao je tvrtku “Golf centar Biograd”, koja radi na tome da prostor od 140 hektara postane golfski teren sa 27 rupa (18+9), a uz njega bi trebalo izgraditi hotel s 400 kreveta i vile kategorije pet zvjezdica. Za ovaj projekt prošla je već sva potrebna procedura uključujući i složeni postupak usvajanja okolišne dozvole.

- Mislim da Vlada prikuplja 15-20 ovakvih već odavno gotovih projekata pa da odjednom bombastično objavi kako su to projekti koje je ona napravila - smatra biogradski gradonačelnik Ivan Knez.

- Ovdje stoji investicija od najmanje 30 milijuna eura, tu bi se trebalo zaposliti oko 140 ljudi. No u Ministarstvu poljoprivrede, u Upravi za šumarstvo, zapelo je jer su u dilemi na koji način riješiti pitanje šumskog zemljišta - kaže Knez.

Dva projekta u Obrovcu

U sličnim nevoljama oko ishođenja posljednjih papira prije početka radova je i talijanska kompanija “Fassa Bortolo” koja već 10 godina vodi bitku za početak gradnje tvornice žbuke, vapna i cementa kod Obrovca. Riječ je o investiciji od 200 milijuna eura, koja bi trebala zaposliti oko 200 ljudi.

Područje buduće tvornice se prostire na 28 hektara na obroncima iznad lijeve obale Zrmanje, a tu se planira proizvoditi 300 tisuća tona žbuke, 70 tisuća tona vapna i milijun tona cementa. Sada se čeka odobrenje glavnog projekta, što je u biti građevinska dozvola. - Nedostaje još i rješenje pitanja koncesije za vađenje kamena. Mislim da se tu radi o formalnosti i da će to uskoro biti riješeno - nada se Ante Župan, gradonačelnik Obrovca.

Među projekte koji dugo prikupljaju suglasnosti je i termoelektrana na zemni plin koju IGH s partnerima želi graditi kod Obrovca. Riječ je o termoelektrani snage 500 megawata, koja bi koštala oko 400 milijuna eura i zapošljavala preko stotinu visokoobrazovanih ljudi. Ovaj projekt čeka javnu raspravu o studiji utjecaja na okoliš za vrijeme koje će se razjasniti i kakvi su planovi HEP-a, odnosno hoće li dati suglasnost da se ovoliki kapacitet gradi mimo njegovog sustava.

U trenutku kada se broj nezaposlenih na šibenskoj-kninskoj burzi rada približava brojci od 10.000, nevjerojatno je da u ovom trenutku u županiji jedino samoborski DIV, koji u Kninu gradi novu tvornicu vijeka, u tijeku ove godine otvara više stotina novih radnih mjesta. Investicija DIV-a od 25 milijuna eura, koja će višestruko povećati proizvodnju i izvoz, te otvoriti oko 700 novih radnih mjesta, rezultat je višegodišnjih napora vlasnika Tomislava Debeljaka i predsjednika Uprave Darka Pappa.

Od realizacije svoje ideje o gradnji prve tvornice autobusa u Hrvatskoj, odnosno u Šibeniku, još ne odustaje ni šibenski poduzetnik Stipe Protega. Iako je na to već potrošio više godina, uvjeren je da bi, uz malu pomoć Grada i države, uspio za početak otvoriti najmanje 50 radnih mjesta, a u perspektivi i više stotina. Autobuse bi izvozio u zemlje sjeverne Afrike. Već je pronašao neiskorištenu halu nedaleko od Kistanja koju bi odmah mogao staviti u pogon.

Amerikanci krote vjetar

Golf Park Dubrovnik, hvaljena i osporavana investicija skupine izraelskih ulagača predvođenih Aaronom Frenkelom, vrijedna je oko 8,4 milijarde kuna. Težište projekta sportsko-rekreacijskog centra je na profesionalnom golfskom igralištu sa 18 rupa te na golfskom terenu s devet rupa i parkom veličine 60 hektara duž platoa Srđa sa šetnicama, vidikovcima, biciklističkim stazama i sportskim terenima.

Od komercijalnih sadržaja planira se oko 240 vila, dva luksuzna hotela, te 400 apartmana u turističkim zonama. Planirana je i obnova tvrđave Imperial. Ulagači golfski resort na površini od 310 hektara planiraju dijelom financirati iz vlastitih sredstava, a dijelom uz potporu međunarodnih financijskih institucija.

Povrat investicije koja bi osigurala oko tisuću stalnih radnih mjesta uz još 30 posto više sezonskih, od travnja do listopada, očekuje se za 12 godina. U proračun RH i Grada Dubrovnika za vrijeme izgradnje do 2019. trebalo bi se sliti više od 1,6 milijardi kuna, a od prodaje nekretnina još 2,1 milijarde kuna. U pripremnoj fazi koja bi trebala započeti krajem godine planirano je utrošiti 150 milijuna eura.

Prema anketi Ministarstva turizma o ulaganjima najvećih hotelskih kuća u Hrvatskoj u 2013. godini najveću investiciju, od 388 milijuna kuna, najavio je “HUP Zagreb” Anđelka Leke, koji će posredstvom društva “Hoteli Dubrovačka rivijera” iz sastava HUP-a do sezone 2014. ulagati u izgradnju novih te rekonstrukciju postojećih hotela. Projekt će se financirati iz sredstava HUP-a i kreditne linije HBOR-a.

“Hoteli Dubrovačka rivijera” planiraju cjelokupnu obnovu i izgradnju novih kapaciteta u turističkim zonama hotela “Orlando”, “Mlini” i “Astarea” te podizanje kvalitete s postojeće dvije ili tri zvjezdice na četiri. U tim se zonama predviđa izgradnja 730 smještajnih jedinica s popratnim sadržajima i angažman 300-ak zaposlenih u sezoni. Predviđa se kako će dio 50 milijuna eura vrijednog ulaganja biti završen do sezone 2013. godine, dok će cjelokupni projekt zaživjeti do ljeta 2014.

U jesen bi trebala početi izgradnja 220 milijuna eura vrijednog vjetroparka “Konavoska brda”. Riječ je o najkrupnijoj investiciji u obnovljive izvore energije, čiji je nositelj energetski div “Cannon Power Group (CPG)” iz SAD-a. Konavoska vjetroelektrana temeljila bi se na 44 stupa s turbinama visine 80 metara i snage 120 megawata koja bi za početak dostajala za elektroopskrbu cijelog Dubrovnika.

Teodorinko Renci Pecotić, poslovni suradnik osnivača CPG-a Geralda W. Monkhousea, potvrdio je kako je nakon 20 godina od prvobitne ideje, projekt konačno pred dobivanjem građevinske dozvole. Postrojenje, koje ima sve suglasnosti HEP-a, bit će priključeno na 220-kilovoltni dalekovod i trafostanicu Plat, a trebalo bi proraditi na proljeće 2014. Investitori tvrde kako zahvaljujući vjetroparku dubrovačko područje više neće ovisiti samo o napajanju iz Trebinja, već će imati i struje za izvoz.

12 projekata za 3000 radnih mjesta

1. Splitska istočna obala: Metro, niz hotela visoke kategorije. Predviđeno otvaranje najmanje 1000 radnih mjesta

2. Marina “Duilovo”: 500 radnih mjesta

3. Marina “Splitorina”, Jugozapadni dio luke Lora

4. Poduzetnička zona “Dračevac”

5. Golfski teren Baštijunski brig kod Biograda: Hotel s 400 kreveta, luksuzne vile, investicija od 30 milijuna eura, posao za 140 ljudi

6. Tvornica žbuke, vapna i cementa Obrovac: Investicija teška 200 milijuna eura, posao za 200 radnika

7. Termoelektrana Obrovac: Na zemni plin, vrijedna 400 milijuna eura, posao za više od stotinu visokoobrazovanih ljudi

8. Tvornica vijaka u Kninu: Projekt od 25 milijuna eura, novih 700 radnih mjesta

9. Tvornica autobusa u Šibeniku: U početku posao za 50 radnika

10. Golf park Dubrovnik: Vrijednost 8,4 milijarde kuna, stalni posao za 1000 radnika, plus sezonci

11. Hoteli Anđelka Leke: Vlasnik “Hotela Dubrovačka rivijera” investirat će 388 milijuna kuna u gradnju novih i obnovu postojećih hotela

12. Vjetropark “Konavoska brda”: Investicija od 222 milijuna eur

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrva...9/Default.aspx

[LAMPAŠ8]

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvats...j-Hajduka.html


BALDASAROVI PLANOVI ZA SPLIT

Gradski metro, turizam, dovršetak Rive i muzej Hajduka

[passat1717]

floskule floskule floskule... da dođe na vlast samo bi se napravila eventualno još jedna riva, mislin da je nakon rive i zapadne sad na red doša žnjan... nakon 20 godina imat ćemo popločenu cilu obalu od marjana do stobreča ali identičnu prometnu situaciju u gradu, eventualno 10ak novih privatnih zgradica (2600-3000 E/m^2), propali škver, priče o mogućnosti razvoja u kaštelanskom zaljevu, mostu stinice-sućurac, tunelu kroz kozjak itd itd... moguće da će se završit klis-solin do 2017...

[Trsteničanin]

Originally Posted by LAMPAŠ8

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvats...j-Hajduka.html


BALDASAROVI PLANOVI ZA SPLIT

(1)Gradski metro,(2) turizam, (3)dovršetak Rive i (4)muzej Hajduka

(1)Ovo sigurno nebi napravija.I da želi tribalo bi mu 10 godina da sredi zemljište,novce,miljun sjednica.....u svakom slučaju našlo bi se opravdanje,

(2)Ovo je u planu svake normalne osobe.To ne triba ni spominjat.To je ko da kaže: "Radit će semafori".

(3)....

(4)Uvlačenje u šupak navijačima.Već viđeno i od ostalih ljudi iz vijeća.Sitite se Bilač sa šalom Hajduka...

Ugl. pizdarije i priče za malu dicu.

[passat1717]

pazi on će napravit metro u Splitu

Da netko o tome nešto stvarno misli onda bi krenili razmišljat o onome šta je u jednom mandatu realna i ostvariva opcija (naravno ako se želi)a to je sređivanje trga hbz-a i stavljanje željezničke stanice prigradskog prometa u funkciju.
Uz to, pokrenuti postupak sređivanja papira za izmještanje kolodvora u kopilicu, traženja eventualnih investitora, kreditiranja iz EU fondova i izrada projekta... i to se može ostvarit za 5-10 godina ako se danas počne raditi u tom cilju, ovako ili nikako.

Tko će od ovih na lokalnim izborima ponudit išta slično - nitko. Oni će obećat izgradnju metroa u Splitu

[Llukaa]

Koliko je ovaj čovik nespreman i glup za takav položaj se vidi iz samih njegovih ideja koje nan pokušava prezentirat.

Prvo šta Splitu nije potreban metro, koliko mu je potrebna nadogradnja i kompletna izmjena autobusnog prijevoza. Ulaganje u nove autobuse je obavezno, a ovi koji su već kupljeni su svaki dan u sve goren i goren stanju, i ne dobivaju nove dijelove u unutrašnjosti ako nešto nestane zbog idiota građana. Druga stvar, jug i sjever grada su totalno nepovezani, ja ako želin doć sa Trstenika na Brda moran ić sve do centra grada, vozit se 40 minuti itd. Postoji jedna jedina linija 7 koja ide svaku uru vrimena, i to samo do Velebitske.
Da ne spominjen da bi za gradnju metroa trebalo potrošit cilu gradsku blagajnu, čak i uz EU fondove.
Uz autobusni prijevoz treba sredit i željeznicu i napravit dva kolosijeka od Splita do Trogira zbog čega je potrebna suradnja cilog metro područja, a inaće ode se ljudi nemogu dogovorit ni oko metra ceste.

Za turizam Trsteničanin nije moga bolje reć.

Dovršetak Rive je nešto neophodno. Od micanja onog parkinga neposredno ispred palače, rušenja onog rugla od nikad dovršene turističke palače kraj kapetanije i sređivanje poteza od zapadne obale pa do rotora ispred Prokurativa, te naposljetku obnovu fontane. Ali taj projekt je već isplaniran od ove sadašnje vlasti koliko ja znan, a za to možemo isto reć da će radit svi semafori.

Ali koliko god to bilo neophodno mislin da je vrime da se u Splitu malo prestane davat pažnju šetnicama. Kako bi bilo da se par godina ne radi ništa veliko, osim naravno omogući privatnim investitorima gradnju velikih projekta. Naše ulice i ceste su u stanju raspada. U svakoj ulici ima na iljade rupa, uništenih zidića i zelenih površina, ceste su grbave i opasne. Šetamo po 1000 puta krpanim trotoarima. Split 3 se raspada, sve je uništeno, mramorne ploče su pokradene, ništa nije kako triba.

A on tu priča o nekon metrou.

[passat1717]

vidia san tek danas da je taj čovik po zanimanju - skretničar


Splite, nemoj molin te zasrat opet