[Osijek] - Construction update (2010 - 2011)

[Frnjchuga031]

Pozdrav Mata i dobrodošao...

BTW: SF i Miss K. odličan posao na novoj dretvi...

[KKomarac]

Malo detaljnije o listi projekata

Dovršeno u 2009.

GOSPODARSTVO:

Nova zgrada BIOSa na Strossmajerovoj


Doma (1.faza)


Infrastruktura u Gospodarskoj zoni tenja


STC


Novi pogon Kandita



TURIZAM, REKREACIJA, KULTURA:

Putničko pristanište za riječne kruzere Galija


Uredjenje lijeve obale drave - staza za nordijsko hodanje


Djelomično obnovljena streljana Pampas povodom EPSOa


Restaurirano sjeverno pročelje Konkatedrale




INFRASTRUKTURA:

Proširenje tramvajske mreže Mačkamama-Nova divaltova-Bikara






Rekonstrukcija Donjogradskog Trga bana J. Jelačića

Šećeranski most


Nathodnik kod Glavnog kolodvora



Cesta Toplana - Bikara


Proširenje i obnova kanalizacijske mreže (Čepin)
Obnova plinovoda u Tvrđi
Biciklisticke staze

Autocesta A5 (dionica Djakovo - Osijek)



Proširenje voznog parka GPP-a





JAVNE USTANOVE:

Fasade u Tvrđi: Matematička gimnazija, Rektorat, Ekonomska škola

http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=974174

Obnovljena fasada i izgrađena nova sportska dvorana Obrtnicke skole u Donjem gradu

Dogradnja osnovne škole Sarvaš + nova sportska dvorana


Otvoren novi restoran na Campusu

Sanirane fasade na nekoliko objekata u Campusu
http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=733464

Zgrada ZZJZ na Drinskoj (1.faza)




STANOGRADNJA:

Nove stambene zgrade u centru, na Divaltovoj, Strossmayerovoj, Donjem gradu te Centru
Sanirane fasade stambenih zgrada



Gotovo u 2010.

GOSPODARSTVO:

Proširenje Hladnjače
Proširenje pogona Benettona
Doma (2.faza)

Poratnova


Avenue Mall


Eurodom

Useljenje u poduzetničku zonu Tenja



TURIZAM, REKREACIJA, KULTURA:

Biskupski vikarijat (1.faza)


Obnova parka Zrinjevca te dvorane



JAVNE USTANOVE:

Zgrada ZZJZ na Drinskoj (2.faza)
Rekonstruksija OŠ Višnjevac za dvosmjenski rad

Campus-fasade i opremanje, Zgrada Poljoprivrednog fakulteta




INFRASTRUKTURA:

Rekonstrukcija Trpimirove na potezu Divaltova - obilaznica

Autobusni kolodvor


Proširenje ulice B.J.Jelačića u Višnjevcu na 4 trake
Proširenje mreže biciklističkih staza
Obnova Trga Slobode



STANOGRADNJA:

nastavak izgradnje na Divaltovoj, Stossmayerovoj itd.

Kappa Centar (dijelomično poslovna namjena)




U najavi (neki od ovih moguće započinju 2010.)

GOSPODARSTVO

Poduzetnička zona Čepin
Tehnopolis Osijek

Promenada centar

Kika, Oasis, Shopping park, Supernova




TURIZAM, REKREACIJA, KULTURA

Revitalizacija Stare Drave
Obnova Paviljona Gradski vrt i botaničkog vrta
Muzej suvremene umjetnosti
Muzej Domovinskog rata
Muzej lutaka

Bazenski kompleks Gradski vrt





INFRASTRUKTURA

Spoj tramvajske pruge preko Trpimirove
Gimnastičko sportska dvorana Skoloski dom

Upravna zgrada Unikoma na Vinkovackoj





STANOGRADNJA

Poslovno stambeno naselje Nova Divaltova

Stambena naselja Jug 4 i Bikara


Uređenje prostora Bijele lađe (djelomično i poslovna namjena)

[KKomarac]

Originally Posted by esseker

Odličan ulaz u Novu građevinsku godinu, SF i Komarčice

E, a od ovdje navedenih, posebno ću se interesirati za ove koje sam boldao.

No moram priznati da osim ne službenih razgovora koje sam svojevremeno imao s ex direktorom GPP-a, nisam čuo za spoj tramvaja Divaltova-Europska preko Trpimirove?

A također, nisam čuo da postoji ideja revitalizacije Botaničkog vrta u Gradskom vrtu. To mi se čini vrlo teškim, iako se najtoplije nadam da će s dovršetkom bazena i obnovom Ulaznog Paviljona, Gradski vrt napokon biti hortikulturno uređen kako mu i imenom pristaje

Danke

Presla sam sve sto smo pisali i objavili prosle godine pa tamo imamo i info o spajanju dvaju tramvajskih pruga (ne tipa "rekla-kazala" vec novinski clanak s nekim iz GPPa, ne sjecam se sad vise jer sam nekoliko sati izgubila dovodeci red u nase jednogodisnje spam orgije ).

O ideji botanickog vrta prica Danijela u clanku koji je nekidan Lapas postao, procitaj tamo vise.

[Seyzmo]

Originally Posted by Mata_

pozz! već duže vrijeme pratim sve što pišete u ovoj "dretvi" (odakle takav naziv, ja znam jedino za nazive "tema" i "topic"

Vjeruj mi i ja sam ovdje vidio prvi puta takav naziv za topic.
Inace, pozdrav i dobrodosao.

[Semper Fidelis]

Originally Posted by Mata_

pozz! već duže vrijeme pratim sve što pišete u ovoj "dretvi" (odakle takav naziv, ja znam jedino za nazive "tema" i "topic" )

Hehe, dretva je stari naziv

I dobrodošao!

[*****]

Osječki predvrtovi, perivoji i parkovi mitteleuropskog štiha

13.07.2009
Secesija u Osijeku nije samo stil i razdoblje, prepoznatljivo po urešenim fasadama u starom osječkom centru, nego se ona projicira u gradskom pejzažu i planskom razvoju krajobraznog uređenja. Početak novog doba, prijelaz iz 19. u 20.stoljeće, u mittel Europi probudio je secesiju- osamostaljenje u kulturi, umjetnosti, ojačao građanski štih, te je i na ovim našim prostorima unio finoću u oblikovanje svakodnevnice i životnog okruženja. Osijek je, također, u to doba bio na vrhuncu svoje ekonomske, kulturne i gospodarske moći, što se odrazilo na duhovnu moć, porast standarda i sveopći društveni život grada. Osječka secesija je po uzrocima i motivima u arhitekturi najbliža bečkoj i peštanskoj, a projekte za većinu prepoznatljivih secesijskih kuća izradili su arhitekti Ante Slaviček, Franjo Dlouhi, Ðuro Hoffman, Arnold Aksman, Vancaš, Hofbauer i njihovi suvremenici. Uz pomoć Društva za poljepšavanje grada Osijeka, kojega su 1891. godine osnovali arhitekti, ugledni građani, umjetnici i industrijalci, u to je vrijeme izrađen gradski dokument pod nazivom Građevinski red. Svojim je sadržajem točno određivao način uređenja prostora između i ispred novoizgrađenih zgrada, potrebne vrtlarske radove pa i način izvođenja pojednih ograda.

Deset secesijskih dama s kamelijama

Najljepši osječki secesijski kompleks je niz reprezentativnih kuća u današnjoj Europskoj aveniji, širokoj ulici obostrano opasanoj ostacima drvoreda lipa. Ove su kuće sastavni dio zaštićenih dijelova Osijeka, ujedno i najvredniji primjerci secesije. Službeno su u arhivskoj građi zabilježene kao kuća Sekulić, kuća Schmidt, Kuća Spitzer, Kuća Kastenbaum-Korsky, Kuća Sauter, Kuća Najer, Kuća Povischil, Kuća Gilming-Hengl, a mi neke više prepoznajemo po današnjoj funkciji: gradska knjižnica, KBO-očni odjel, KBO-dječja psihijatrija...Ono što je ove kuće činilo posebnima jesu njihovi predvrtovi, kao sastavnice partera, spojevi sa drvoredom, koji se na kraju ulice nastavljao u perivoj i na kraju raširio u veliki park, najstariji po nastanku Generalski vrt, odnosno nekadašnji Park kulture a današnji Perivoj kralja Tomislava.

Predvrtovi su imali i estetsku i ekološku funkciju, te su zajedno sa uličnim ogradama činili nerazdvojiv mikroambijent. Osim što su uređivani planski, sa karakterističnim secesijskim ornamentima geometrijski šišanog grmlja, u njima su se sadilo cvijeće koje danas možemo vrlo rijetko pronaći očuvane unutar dvorišta ostalih starih gradskih vila i kuća u Gornjem i Donjem gradu: veliki ružičasti božur, hortenzija, majska ruža, bidermajer ružice penjačice, zimzeleni buksus (bukcuš), vrtni bršljan, plave i bijele perunike, potočnice, zlatni i bijeli ljiljan, neven, bosiljak, smilje, muškatli, georgine, lepe kate, noćne frajle i lepi dečki.....Željezne ograde, koje su dijelile kućni prostor od uličnog, također su ornamentikom bile usklađene sa predvrtovima, pa se na na nekim ogradama još prepoznaju vitice, lišće, rascvjetani pupoljci, stilizirane ruže.

Danas kada prolazimo ovom ulicom, u predvorištima kuća možemo zapaziti samo zapuštene i zarasle travnjake, nešto niskog grmlja, poneko crnogorično stablo. Teško da bi neki turist, ako nije došao u Osijek sa predznanjem iz povijesti, mogao prepoznati da je u vrijeme intenzivnog gospodarskog i prometnog razvoja grada, prije stotinjak godina, razvijana kultura stanovanja kroz održavanje jedinstva kuće i vrta. To jedinstvo kuće i vrta suvremenoj ženi i čovjeku je teško razumljiv pojam, no, on pretpostavlja poštivanje jedinstva oblika i materijala, odnosno uvažavanje principa etike i estetike u svakodnevnom životu.

No, kako je Osijek i njegova okolica, smješten na vrlo interesantnom geopolitičkom mjestu, stanovništvo je često izloženo demografskim promjenama, promjenama stilova i ideologija. Kako se izmjenjivala funkcija pojedinih kuća i stanari u njima, naročito unazad 20-tak godina, tako su i predvrtovi gubili funkciju. Posljednje intervencije u uređenju fasada osječkih secesijskih bisera u Europskoj aveniji, popravke ograda i čišenje predvrtova organizirala je gradska uprava uz financijsku i stručnu pomoć tadašnjeg Konzervatorsko-restauratorskog zavoda, dalekih 80.-tih godina prošlog stoljeća.

Osamljene ljepotice

Osim lijepih secesijskih kuća u Europskoj aveniji, u doba secesije izgrađene su i mnoge pojedinačne gradske vile, koje imaju istu povijesnu vrijednost, ali malo manje sreće.I njihove su fasade urešene štukomalterom s motivima slavonskih polja i rijeka, ograde izgrađene u istoj radionici majstora Anshaua, a predvrtovi i vrtovi još u tragovima čuvaju secesijsku vrtnu arhitekturu, poput Vile Batory u Radićevoj ulici, te ulicama koje izlaze na park Krešimira IV i nekadašnji Ružičnjak, na ulazu u Tvrđu. Manje je poznato da među zapuštenim mikroambijentima tih kuća ima vrlo vrijednih elemenata u čiju obnovu valja ulagati novce, jer mogu postati prava turistička atrakcija.

Primjerice, gradska uprava jednog srednjoeuropskog i Osijeku bratskog grada, problem zapuštanja vrijednih krajobraznih mikroambijenata riješila je financijskom i tehničkom potporom stanarima i vlasnicima takvih kuća. Financijska potpora bila je namjenjena projektima obnove vrtova i predvrtova, a tehnička u postavljanju rešetkastih vrata na ulaze u kućna dvorišta, radi slobodnog pogleda zainteresiranih posjetitelja u obnovljene i uređene dijelove secesijskih vrtova. Dakako da su izvođači ovih „prozirnih“vrata pazili da ne povrijede privatnost stanara i korisnika dvorišta, vrta i kuća.

Perivoji

Za razliku od parkova, perivoji su prostori unutar prirodnog okruženja, na neujednačenoj konfiguraciji tla, planski dotjerivani sadnjom ukrasnih biljaka i stabala, izgradnjom šetnica i puteljaka, postavljanjem klupa i manjih i većih paviljona, instaliranjem fontana i postavljanjem dekorativnih skulptura.

U Hrvatskoj su se perivoji očuvali kao povijesno-estetsko-ekološki prostori, koji imaju dosta zajedničkog sa poznatim perivojima u Europi, jedino što su prostorno i sadržajno siromašniji nego Englisher Garten u Münchenu, ili Regent's Park u Londonu! No, s gledišta vrijednosti bioraznolikosti pa i umjetničkog oblikovanja prostora, možemo se ravnopravno uspoređivati s europskim perivojima. Tako je vrijedno, uz ostale, spomenuti perivoj Maksimir u Zagrebu, perivojni krajolik u Lipiku kao najvrjedniji primjer lječilišta u Hrvatskoj, Vrbanićev perivoj u Karlovcu, Jagićev perivoj u Varaždinu, a bez konkurencije su perivojno-arhitektonska rješenja i arboretuma izgrađenih u Opatiji, jedinstvenom biseru među klimatsko-lječilišnim mjestima na Jadranu, pa i na Mediteranu. U vrijeme oblikovanja perivoja u hrvatskim gradovima su osnivana društva za poljepšavanje koja su čuvala i educirala građane o potrebi perivojnog i parkovnog uređenja, te prikupljala novce i dobrovoljne priloge u te svrhe. Tako se bilježe osnivanja u Splitu (1810.g), a u Opatiji, Karlovcu, Varaždinu, Osijeku i još nekim gradovima takva se društva formiraju između 1885.g. do 1899.godine.

Današnje stanje perivoja najviše ovisi o brizi lokalnih vlasti, ali i državnih institucija, ukoliko su zaštićena kulturno-povijesna baština. Perivoji koji su preživjeli 100 ili više godina, zahvaćeni su urbanizacijom i uglavnom imaju devastiranu floru i izmjenjenu faunu, posebno ptičji svijet. Neki su i sasvim nestali, pa se njihova povijesna vrijednost bilježi samo u gradskim arhivima,a neki su, poput perivoja u Lipiku, osakaćeni i nepovratno uništeni za vrijeme Domovinskog rata.

Regimentski ili Pukovnijski vrt, Pukovnijska bašta, Park kulture ili Perivoj kralja Tomislava

Prostorno najveća i jedinstvena perivojna površina u gradu Osijeku pružila se uz rijeku Dravu, počevši od starog centra Gornjeg grada a završivši na ostacima bedema barokne Tvrđe. Perivoj kralja Tomislava konstruiran je 1809. godine, po idejama tadašnjeg vojnog zapovjednika Tvrđe, pukovnika Volkmanna. Nakon zadnjih urbanističkih intervencija u parteru perivoja šezdesetih godina 20.-tog stoljeća (izgradnje nebodera Drava, poslovne zgrade Elektroslavonije), veslačkog kluba Iktus te pridruženih im parkirališta) od 1973. godine perivoj, tadašnjeg naziva Park kulture, zaštićeni je spomenik prirode - kategorija spomenika parkovne arhitekture. Prostire se na 63.567 četvornih metara i najstariji je objekt vrtne arhitekture u centru grada. Zahvaljujući tadašnjem stanju perivoja, ali i dvadestak očuvanih parkova i aleja, grad Osijek je bio trostruki dobitnik Vjesnikove Zelene vrpce (1978., 1980. i 1982.)

U stručnom radu „Perivoj kralja Tomislava u Osijeku-povijesno prostorna analiza perivoja od nastanka do 1945. godine“, autor Tihomir Jukić objasnio je povijesni nastanak ovog vječno zelenog prostora koji je oduvijek, pa i dandanas, spajao dva razdvojena dijela jednog grada – civilni i vojni. Dakle, od trenutka izgradnje Tvrđe kao vojnog kompleksa kojeg su započeli Turci a završili Austro-ugari, taj prostor je bio „zelena zona“. Nakon odlaska posljednjeg vojnika iz Tvrđe i uspostave civilne vlasti u 19.stoljeću, srušeni su i dijelovi vojnih zidina i drvenih objekata, te je počelo oblikovanje perivoja. Kako je mijenjao nazive (Regimentski vrt, Pukovnijski vrt, Tomislavljev perivoj,Park kulture), mijenjao se i njegov oblik i veličina. Tek 20.-tih godina 20.-tog stoljeća formirali njegovi konačni gabariti.

Detaljan opis perivoja kralja Tomislava predočen je Vodiču po Osijeku (prototipu turističkog vodiča!?) iz 1893.godine: „Tik do sklizališta je pukovnijski vrt, vrlo liepo i ukusno uredjen sa hladovitimi drvoredi, umjetno gojenim cviećem, domaćim i stranim. U vrtu je gostiona s plesnom dvoranom, tu ima ljeti i slastičarnica i sodičarnica ... Vojnička glazba svira od svibnja do studenog ... utorkom i petkom poslie podne od 5 do 6 u pukovnijskom vrtu . „
Vojnička glazba koja se spominje u ovom Vodiču, svirala je u paviljonu, sličnom onome koji i danas postoji na zagrebačkom Zrinjevcu. Paviljon je izgrađen 1812.godine, a srušen je 1973.godine zbog dotrajalosti i zapuštenosti. Lokacija paviljona bila je u zapadnom dijelu perivoja.

Jedini osječki perivoj lagano umire

Za vrijeme Jugoslavije perivoj se zvao Park kulture.Na njegovoj uličnoj, južnoj strani bio postavljen monumentalni antifašistički spomenik, okružen rundelama cvijeća i održavan, unutar perivoja izgrađena su dječja igrališta koja su se uklopila u okoliš. No, protupropisno su širili teniski tereni nadovezujući se na nekadašnje terene s početka 20.-tog stoljeća, te betonirali dijelovi travnjaka za rekreacijsku košarku, kuglanje i odbojku. Uništavanje perivoja nastavilo se i tijekom trajanja Domovinskog rata. Početkom 2000.godine srušen je veliki broj stabala kestena unutar glavne šetnice, kako bi se izgradilo natkrovlje za proširene terene privatne teniske škole. Na intervenciju građana i pritisak medija gradske su vlasti morali ukloniti građevine, ali štete unutar perivoja nisu nikada sanirane.
Valja naglasiti da je dio od današnjih 18 osječkih parkova i perivoja zakonski zaštićen između 1970. i 1975.godine, kada su se zadnji puta ulagali društveni novci u parkovnu obnovu. Tada su status spomeničke parkovne arhitekture dobili Perivoj kralja Tomislava i Park kralja Krešimira u Osijeku, ali i parkovi u okolici : oko dvoraca i kurija u Bilju, Kneževu (Baranja) i u Čepinu, park uz patrijaršiju u Dalju, oko dvoraca u Donjem Miholjcu i Valpovu, Strossmayerov perivoj uz biskupiju i Mali park u Đakovu, parkovi oko dvoraca u Našicama i Tenji.


Danas osječani i posjetitelji Osijeka ne mogu zamisliti da je krajem 80-tih.godina prošlog stoljeća u perivoju obitavalo oko 100 biljnih zajednica, a 1996.godine izbrojano je 80 biljnih vrsta. Glavni su sastojci bili lipa, divlji crveni i bijeli kesten, javor i crni orah. Od grmlja i niskog raslinja najčešći su svakojaki cvjetni i zimzeleni grmovi, poput tise, šipkove ruže, šimšira, jasmina i drugih. Travnjaci su imali livadski sadržaj, unutar kojih su oblikovane rundele sezonskog cvijeća. Mreža šljunčanih staza i stazica pratila je drvorede ili išla između njih, ali je i pratila konfiguraciju tla perivoja, spuštajući se prema Tvrđi ili šetalištu uz rijeku Dravu.

Iako je 1996.godine gradska uprava izradila stručnu Studiju zaštite i obnove Perivoja kralja Tomislava, to nikada nije realizirano. Tijekom 2003.godine u Osijeku je pokrenuta građanska inicijativa za obnovu i obilježavanje šetnice unutar perivoja, posvećene osječkom boemu i pjesniku Saši Benčeku, koji je upravo na toj stazi ispjevao poznatu pjesmu osječkim prekrasnim parkovima. No, inicijativa nije naišla na odobravanje gradskih vlasti. Niti 2006.godine, kada je osnovana Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Osječko-baranjske županije, nije uspio pokušaj ulaganja i stručne obnove toga perivoja.

Očuvanje povijesno-kulturno-ekoloških vrijednosti i stvaranje uvjeta za ljepši i zdraviji grad obilježje je visoke razine građanske svijesti te estetske i urbane kulture gradske uprave. To je pretpostavka i za pozitivan dojam koji bi dobio neki posjetitelj Osijeka, šetajući kroz perivoj kralja Tomislava, Stazom Saše Benčeka, čitajući njegovu pjesmu o osječkim parkovima, otisnutu na info-turističkom panou postavljenom uz stazu.

Parkovi, parkovi moga grada

Parkovi su u svim velikim gradovima svijeta sastavnica kvalitete življenja. I u nas su parkovni prostori nekada imali fontane i umjetničke skulpture, dječje ljuljačke, tobogane, ptice pjevice i vjeverice u krošnjama visokih stabala. Imali su i upozoravajuće table: „Pozor! Ne gazi cvijeće! Park je naše dobro-čuvajmo ga!“

U Osijeku su se gradili vojni, sakralni, bolnički, javni i privatni parkovi. Vrlo je malo preživjelih, baš i nisu u održavanom stanju,a unatrag 20 godina Osijek nije dobio niti jedan novi. Na povijesnim kartama Osijeka s početka 18.stoljeća, vide se velike zelene zone oko vojnog naselja Tvrđe. Najveći park bio je Gradski vrt, izgrađen 1750.godine, a drugi po veličini Generalski vrt. Dakle, oni su preci današnjih parkova. Krajem 18. i početkom 19.stoljeća napredovala je gradnja kuća, palača, gradskih vila i javnih objekata u središtu Osijeka, te je oduzeto dosta prostora od vrtova i perivoja u Gornjem i Donjem gradu. No, već se u drugoj polovici 19.stoljeća formiraju se novi parkovni ambijenti oko dvorca grofova Pejačevića, zgrade Sirotišta na Vidikovcu, unutar Bijele vojarne, niza gradskih vila osječkih veleposjednika poput Otona pl. Pfeiffera, obitelji pl. Herman, Adamovič, Kapucinski vrt unutar posjeda crkve Male braće kapucina, u središtu Osijeka. Godine koje su slijedile donosile su sve bogatiju gradsku zelenu matricu, a zbog trgovačkog i industrijskog razvoja Slavonije i Osijeka sve je više stranaca koji su posjećivali ovo područje, ali i osječana koji su odlazili u druge krajeve. Tako je dolazilo i do „razmjene“ kreativnih ideja: preslikavaju se francuski, talijanski, engleski stilovi parkova i šetališta, razvija se kultura predvrtova i uživanja u ljepotama cvjetnih rundela i novozasađenih aleja lipa, kestena i jablanova. Doba secesije ostavilo je neizbrisiv trag u kasnijem krajobraznom i hortikulturnom njegovanju osječkih zelenih površina.

Početkom 20.stoljeća grade se novi parkove, poput Zrinjevca (1914.godine) u samom središtu grada. Premda u tom parku i danas živi nekoliko stabala iz vremena stvaranja Zrinjevca, taj je park preživio temeljite devastacije: u 2.svjetskom ratu demolirala ga je saveznička avionska bomba, a 70.tih godina 20.-tog stoljeća njegovu je južnu stranu uništila izgradnja betonske sportske dvorane, koja još uvijek „krasi“ zapušteni park.

Nakon 2. svjetskog rata Osijek se izgrađivao i širio stvarajući velika stambena naselja, koja u svojim sadržajima imaju i parkovnu arhitekturu. Postojeći parkovi zadržavali su svoje stanje, uz povremenu renovaciju i dodavanje umjetničkih djela suvremenih umjetnika-od modernih skulptura do monumentalnih klasicističkih spomenika. Između 1950.godine i 1980. godine kreirano je i nekoliko malih parkovnih oaza koje danas više ne postoje jer su prenamjenje u građevinska zemljišta, ili su im dijelovi oduzeti za parkirališta, biciklističke staze i slično. To se dogodilo sa parkom na Trgu Marina Držića -iza današnje konkatedrale), parkom kneza Branimira ili parkom kneza Držislava, Gimnazijskim parkom u Tvrđi i drugima.

Neki su parkovi obnovljeni te im je data javna uloga, poput parka na Gajevom trgu, koji je nesuđeno gradilište Isusovačke crkve, čija je gradnja zaustavljena odlukom gradskih vlasti nakon završetka 2.svjetskog rata. Danas je to popularni park Tržnice, odnosno Pijačni park, koji pruža hladovinu i „tampon“ zelenu zonu od vrlo frekventne gradske prometnice.

U parkove, perivoje i aleje nakon Domovinskog rata gradske vlasti Osijeka minimalno ulažu, a neki su se manji parkovi unutar gradskih naselja zadržali isključivo zbog intervencija građana Osijeka, koji su branili te površine od nemuštih odluka gradskih vlasti o sječi i prenamjeni površina. Tako su sačuvani park Vidikovac na obali Drave, povijesni ostatak velikog parka oko zgrade Sirotišta Huttlera, Kohlhofera i Monspergera, te Park mladenaca. Park mladenaca, odnosno gusti borovik star 30-tak godina, nasuprot Dravskog mosta, uz tramvajsku prugu koja spaja Gornji i Donji grad, građanska je inicijativa nekadašnjeg mjesnog odbora, da tek vjenčani bračni parovi posade mlade borove na rubu novoizgrađenog gradskog naselja.

[La_Linea]

Originally Posted by *****

Prava šteta što su predvrtovu u groznom stanju. To bi također trebalo hortikulturno osmisliti i održavati.

[esseker]

Originally Posted by KKomarac

Stambena naselja Jug 4 i Bikara

sad sam tek skužio da ovo planirano naselje izgleda zvjezdasto kao nekada Tvrđa, po obrisima

[esseker]

Originally Posted by La_Linea

Prava šteta što su predvrtovu u groznom stanju. To bi također trebalo hortikulturno osmisliti i održavati.

ne da bi trebalo. Mora se!

[Semper Fidelis]

Preostale tri etaže Dome bit će otvorene do Uskrsa

Nakon blagdanskog zatišja radnici se vraćaju na gradilišta. Tako je i u Robnoj kući Doma gdje završni radovi idu daleko lakše jer se radi na uređenju unutrašnjosti. Naime, nakon otvorenja poslovnih prostora u podrumu i prizemlju početkom prosinca nastavljeni su radovi na prvom, drugom i trećem katu tog objekta. Luka Slišković, voditelj obnove donjogradske robne kuće, kaže kako će uskoro sa sjeverne fasade biti skinute građevinske skele.

- Još je nekoliko sitnica ostalo završiti na pročelju koje je potpuno promijenilo svoj izgled ugradnjom suvremenih materijala. Istovremeno, kako smo i najavili prilikom otvorenja obnovljenog podruma i prizemlja, radili smo proteklih dana na ostalim etažama. Doduše, manjim obujmom zbog blagdana, ali se sada ponovno intenziviraju radovi. Traju gipserski radovi, postavlja se elektroinstalacija i rasvjeta... Uglavnom, rade se fini završni radovi. U planu nam je ne otvarati obnovljeni kat po kat već sve odjednom, i to do Uskrsa, što ćemo ponovno proslaviti sa svojim sugrađanima kao i prije nešto više od mjesec dana kada je završena prva etapa obnove Robne kuće Doma - navodi Slišković.

Požar je nanio veliku štetu u objektu, procijenjenu na devet milijuna kuna. Zdravko Jelić, vlasnik Konikoma, kaže kako je u obnovu u samo šest mjeseci uloženo 15 milijuna kuna, a obnovi su se, u ovo doba recesije kada se radna mjesta gube i zbog mnogo manjih problema nego što je požar, rukovodili idejom da spase svako radno mjesto, pa tako ni jedan djelatnik nije dobio otkaz.

[LAMPAŠ8]

bravo za ženu komarca za opširan popis svih projekata i semperu za današnji update sa gradilišta..nije bio dan za fotkanje baš..

p.s za jug 4 i projekt promenade i bijele lađe mislim da ćemo se načekati,a za upravnu zgradu unikoma je neki dan bilo riječi,da se neće početi seliti sigurno do 2012. zbog toga što je zapelo oko dozvola,a i nemaju para...

[deki os]

opa nova dretva. svaka čast SF!
i dobrodošlica novom članu.

[Daka]

Semper svaka čast danas si sve obišao ! I naravno skidam kapu komarčici za izniman trud!

[*****]

http://www.imagesforme.com/upload/583ba05a.jpg
Ej se zna kakvi će tu biti stanovi ,nešto elitno ili posovi,ili...

[Semper Fidelis]

Trebalo bi se graditi 1500 novih stanova kraj jezera bajer na jugu 2, nece biti elitni, ali ce biti zanimljivo vidjeti novo naselje oko jezera

[KKomarac]

Originally Posted by LAMPAŠ8

bravo za ženu komarca za opširan popis svih projekata i semperu za današnji update sa gradilišta..nije bio dan za fotkanje baš..

Zena komarac je vadila slije i listu projekata s nase "niti" iz 2009., a SF to ukomponirao, naravno i zapoceo sve - suradnja, djecaci, suradnja je vazan cimbenik uspjeha

SF i ja zahvaljujemo na podrsci

p.s za jug 4 i projekt promenade i bijele lađe mislim da ćemo se načekati,a za upravnu zgradu unikoma je neki dan bilo riječi,da se neće početi seliti sigurno do 2012. zbog toga što je zapelo oko dozvola,a i nemaju para...

Tako je, ali ipak su to najavljeni projekti, neki od njih i s provedenim natječajima pa im je stoga mjesto na listi "Najava", rokove cemo onda pratiti kroz niz godina, bitno je imati ih u evidenciji.

[Semper Fidelis]

Originally Posted by KKomarac

Zena komarac je vadila slije i listu projekata s nase "niti" iz 2009., a SF to ukomponirao, naravno i zapoceo sve -suradnja, djecaci, suradnja je vazan cimbenik uspjeha

SF i ja zahvaljujemo na podrsci

Naravno!

[Rovinjac]

Odlična dretva, puno zanimljivih informacija! Gradi se. Super za Osijek nema šta.

[LAMPAŠ8]

GODIŠNJE ŠEST MILIJUNA KUNA ZA JAVNU RASVJETU

Umjesto gašenja, Grad kupuje štedljive žarulje

U pokušaju uštede Grad Našice gasi svako drugo javno rasvjetno tijelo, dok je Šibenik odlučio ugasiti svaku desetu lampu. Osijek, međutim, unatoč programu opće racionalizacije gradonačelnika Krešimira Bubala, svjetla svoje javne rasvjete uglavnom neće gasiti.
Grad, inače, struju za javnu rasvjetu godišnje plaća gotovo šest milijuna kuna. "Nećemo gasiti svjetiljke u gradskim ulicama", poručuje Bubalo te dodaje kako je veći dio javne rasvjete organiziran na način da se pali, odnosno gasi na senzore. Grad će, međutim, nastojati dugoročno uštedjeti na trošku za struju, a da istodobno ulice ostanu osvijetljene - plan je aktualne zamijeniti "štedljivim" žaruljama.
- Jedan od prioriteta Grada je ulagati u energetski učinkovitu javnu rasvjetu. Nećemo gasiti svjetla, nego ćemo i neke nove ulice osvijetliti, ali ćemo staviti što više štedljivih žarulja. Inače, planiramo osvijetliti sve dijelove grada jer, osim podizanja standarda, to je bitno za sigurnost djece te prometnu i opću sigurnost grada - kaže gradonačelnik.
Neka svjetla će se ipak ugasiti - ona na sportskim igralištima koja noću uistinu nisu potrebna. Dio rasvjete će ostati upaljen i u vrijeme kada se igralištima nitko ne služi radi zaštite opreme od vandala. Bubalo dodaje kako će Grad ove godine u razvoj javne rasvjete uložiti sedam milijuna kuna. U konkretnoj proračunskoj stavci predviđeno je pet milijuna kuna (3,5 za gradnju i sanaciju te milijun i pol za projekt energetski efikasne rasvjete), a još dva bit će izdvojena i kroz prioritete gradskih četvrti i mjesnih odbora

[Semper Fidelis]

Prošle godine sam vidio dosta ulica koje su dobile novu rasvjetu

Dobro je da se radi nesto u pitanju nove rasjvete.