[Rijeka] - Revitalizacija starog grada

[gorgoroth]

odlično,mada mi prvonagrađeni nije jasan,nema veze

[nyl]

Istina, jedan normalan render ih ne bi ubio, a i drugo rješenje mi je zanimljivo, nikad još nisam vidio da galeb koristi kao mjerilo

[Brko]

http://www.d-a-z.hr/hr/vijesti/rezul...ikve,1247.html

[gorgoroth]

UREĐENJE TRGA PUL VELE CRIKVE OTVORENA IZLOŽBA NATJEČAJNIH RADOVA ZA IDEJNO ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKO RJEŠENJE

Mozaici pod staklenim trakama Igora Franića

Žiriranje održano u dvije faze da bi se razriješile dileme koje su se pojavile u suradnji s povjesničarima umjetnosti, arheolozima i konzervatorima koji su sudjelovali kao savjetnici na natječaju. Na kraju je Franićev rad izabran jednoglasno


RIJEKA U izložbenom prostoru palače Garbas, sjedištu Konzervatorskog odjela, jučer je otvorena izložba natječajnih radova za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje uređenja Trga pul Vele crikve u starom gradu, uz koju je održan i okrugli stol o rezultatima provedenog natječaja.

Vrlo kvaliteteni radovi

Natječaj je trebao ponuditi rješenje koje će otvoriti pogled na skrivenu baštinu i, ne remeteći uličnu komunikaciju, u što većem obimu omogućiti prezentaciju izvornih struktura »in situ«. Po ocjeni stručnog žirija najbolje rješenje ponudio je arhitekt Igor Franić iz Zagreba, druga nagrada dodijeljena je arhitektu Nikoli Bašiću iz Zadra, a treću je dobila grupa zagrebačkih arhitekata: Vesna Milutin, Zorislav Petrić i Jurica Sinković.
Ocjenjivački sud radio je u sastavu: Nenad Fabijanić (predsjednik), Dragan Blažević, Nikolina Radić Štivić, Vladimir Kasun, Maruša Zorec, Josip Višnjić i Leo Modrčin, a na natječaju je sudjelovalo ukupno petnaest autora, odnosno autorskih timova čiji su radovi predstavljeni na izložbi. Osim nagrađenih autora, to su Iva Ćuzela-Bilać, Vladimir Grubešić, Silvana Konjevoda, Branko Orlić, Ira Rechner Šustar i Rijekaprojekt – Koning d.o.o. iz Rijeke, Matija Lastovčić iz Samobora te Goran Rako, Alan Kostrenčić, Branko Silađin, Brigade d.o.o. i XYZ arhitektura iz Zagreba.
Prema riječima predsjednika žirija Nenada Fabijanića, radovi pristigli na natječaj bili su vrlo kvalitetni. Riječ je o jednom od natječaja na kojem se ima što gledati, a žiriranje je održano u dvije faze da bi se razriješile neke dileme koje su se pojavile u suradnji s povjesničarima umjetnosti, arheolozima i konzervatorima koji su sudjelovali kao savjetnici na natječaju. Na kraju je Franićev rad izabran jednoglasno, iako i dalje ima stručnjaka koji se s time ne slažu, kao primjerice povjesničarka umjetnosti dr. Marina Vicelja Matijašić koja je dala izdvojeno mišljenje jer s aspekta svoje struke Franićevo rješenje smatra upitnim.

Odnos prema arheologiji

Franić cijelu plohu trga i dijelove okolnih ulica oblikuje kao jedinstven prostor, stvarajući strukturu koja se sastoji od niza paralelno postavljenih vodoravnih traka koje su izvedene od različitih materijala – betona, drva, metala i stakla – ovisno o zoni u kojoj se nalaze. Tako u zoni oko Kosog tornja, gdje se nalazi najviše mozaika, kombinira beton i staklo kroz koje se vide mozaici, ali se cijela ploha može i podići poput pokretnog mosta kako bi se prema potrebi otvorila u cijelosti, prvenstveno zbog potrebe održavanja. Na isti je način riješio i postor nad ostacima termalnog kompleksa.
– Cijeli zadatak bio mi je vrlo interesantan, a posebno me intrigirao gotovo interijerski ambijent trga iz kojeg je i proizašla jedinstvena struktura provučena preko cijelog prostora. Njome je razriješen odnos prema arheologiji, a isto tako i kompletna urbana oprema – kazao je Franić koji arheologiju pokazuje kroz staklene trake široke 30 centimetara.
Tako strukturirana ploha Trga, po ocjeni stručnog žirija, odgovara na gotovo sve tražene zahtjeve natječaja i stvara novu dodanu vrijednost gradu, a zbog iznimne osjetljivosti vrijednih arheoloških nalaza i u daljnjoj razradi projekta nužno je surađivati s arheolozima, povjesničarima umjetnosti i konzervatorima.


Vrijedni nalazi


Podsjetimo, riječ je o prostoru od oko 1.300 kvadrata koji osim Trga pul Vele crikve uključuje dijelove Užarske ulice, Ulice Janeza Trdine i Ulice Đure Šporera. U njihovu podzemlju nađeni su izuzetno vrijedni arheološki nalazi, među kojima se posebno ističu ostaci ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća s reprezentativnim višebojnim mozaicima, netaknut kasnoantički kameni sarkofag, ostaci antičkog termalnog kompleksa, kao i bedema antičke Tarsatice.


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863V

[ST_dasa]

Originally Posted by gorgoroth

odlično,mada mi prvonagrađeni nije jasan,nema veze

baš mi se brat vratija iz rijeke s nekakvog restauratorskog simpozija, pa im je između ostalog prezentiran i ovaj projekt. mislim da su se svi njegovi kolege (splićani, jel) složili da je drugonagrađeni rad najzanimljiviji, dok je prvonagrađeni lagano nejasan. loše prezentiran, i upitan koliko će dobro pasati te ''trake''

[gorgoroth]

kada mi laici primjetimo,vide i stručnjaci,samo oni koji izabiru misle drugačije

[baredice]

Današnje...

[IMG]http://i45.************/20icf4p.jpg[/IMG]

[IMG]http://i45.************/10wqtf7.jpg[/IMG]

[IMG]http://i48.************/11j3p5c.jpg[/IMG]

[gorgoroth]

odlično,počelo se dizati

[Servitium]

I ja sam to slikao

[gorgoroth]

Polako raste

[nyl]

[gorgoroth]

Novogradnja raste

[nyl]

Odlično Gorg.. brzo će se vidjeti hoće li im ta "kombinacija staro-novo" (ubijte me ne mogu se sad sjetit kako se to ono bolje kaže) uspjeti!

[gorgoroth]

Ruševna zgrada na riječkom Principiju - spomenička vrijednost ili ruglo Arheološkog parka?

Kuća namijenjena substandardnom stanovanju iz 1929. ne predstavlja uzorak arhitekture svog vremena i nema ni jedan vrijedan arhitektonski detalj. Dok mi ne objasne što je tu spomenik, nitko me ne može uvjeriti da treba žrtvovati Principij za spas toga rugla, kaže arhitekt Nenad Fabijanić, autor projekta Arheološkog parka



RIJEKA Ruševna zgradica bez ikakve vrijednosti koja će biti ruglo budućeg Arheološkog parka ili kuća spomeničkog karaktera i rijedak trag srednjovjekovnog urbanizma riječkog Starog grada koje po svaku cijenu treba sačuvati? Već dvije godine arhitekt Nenad Fabijanić, kao autor projekta Arheološkog parka u kojem bi trebali biti prezentirani ostaci tarsatičkog Principija spori se s konzervatorima oko tog pitanja, zbog kojeg je Hrvatsko vijeće za kulturna dobra zasjedalo tri puta u posljednje dvije godine.
Nakon prve odluke da se zgrada koja prekriva dio antičkih struktura može ukloniti (što je bilo dopušteno i uvjetima natječaja za idejno rješenje uređenja lokaliteta ) intervencijom riječkih konzervatora donesena je druga kojom su zatražena dodatna arheološka istraživanja, jer se u međuvremenu posumnjalo da je kućica za koju se početno mislilo da je iz 1929. godine mnogo starija.

Kad se pokazalo da se prva faza njene izgradnje može datirati u sam kraj 16. stoljeća, što je potvrđeno nalazom otpadne jame u podzemlju koja je bila ispunjena ulomcima keramičkog posuđa iz toga razdoblja, te dijelom podrumskog stubišta, ovog proljeća pala je i konačna odluka: kuću u cijelosti treba obnoviti!
Rekonstrukcija

Konzervatorski odjel u Rijeci još lani je utvrdio posebne uvjete za rekonstrukciju građevine, a ovog ljeta i dodatne smjernice kojih bi se projektant trebao pridržavati. Rekonstrukciju treba izvesti u punoj katnosti i postojećim gabaritima građevine, a buduća namjena mora biti vezana uz prezentaciju arheološkog lokaliteta Principija, nalaza i cjelokupnog urbanog sloja s mogućnošću namjene uslužnog karaktera, poput galerije ili suvenirnice.

Međutim, arhitekt Nenad Fabijanić revoltiran je takvom odlukom i jasno poručuje:

– Odbijam u tome sudjelovati, jer ne želim konzervirati bezvrijednu građevinu namijenjenu substandardnom stanovanju iz 1929. godine! Da se traži prezenatcija pojedinih fragmenata građevine još bih i prihvatio, ali obnavljati je u punoj katnosti i postojećim gabaritima smatram potpunom besmislicom. Riječ je o kući 20. stoljeća bez ikakve arhitektonske vrijednosti, podignutoj na ostacima neke prijašnje gradnje, kakvi se mogu naći kod većine ruševina, ali to ih još uvijek ne čini kulturnim dobrima. Konzervatore bi trebalo pitati da napokon preciziraju u čemu se sastoji spomenički karakter te građevine i što mi zapravo čuvamo, jer je iz njihovih kontradiktornih objašnjenja i uvjeta to nemoguće razabrati – smatra Fabijanić i dodaje:

– Imamo navodni spomenik, ali ga možemo preoblikovati, što znači da čuvamo nešto što je dopušteno mijenjati, a neke "spomeničke vrijednosti" možemo i negirati. Tako npr. na slijepom zabatnom zidu možemo otvoriti prozore koji nisu postojali, a krov se može i ne mora obnoviti u izvornom obliku. Interijer druge etaže prepušten je slobodnoj interpretaciji, a otpadnu jamu koja se ističe kao bitno izvorno svjedočanstvo duge povijesti građevine možemo zatrpati da bismo iznad nje rekonstruirali nekad otvorenu površinu Principija, ali sada unutar kuće!
Soliterni objekt

S urbanističkog aspekta stvar je također upitna. Ta zgrada je posljednji ostatak niza kuća sagrađenog na Principiju, koji više ne postoji, jer je srušen zbog dotrajalosti, a rekonstrukcijom dobivamo soliterni objekt, koji bi trebao postati jednom od dominanti rekonstruiranog Principija. Zbog čega? Da bismo jednom hibridnom novogradnjom posvjedočili kontinuitet izgradnje na tome mjestu, koji je neupitan, ali je upitno čime se taj kontinuitet izrazio na zgradi koja ne predstavlja uzorak arhitekture svog vremena i nema niti jedan vrijedan arhitektonski detalj.

Uz sve to, ističe Fabijanić, postupak rekonstrukcije kuće na način kakav zahtijevaju konzervatori tehnički nije moguće izvesti primjenjujući današnje standarde i zakonske uvjete gradnje, a teško se može prilagoditi i bilo kakvoj novoj funkciji.

- Riječ je o kući tlocrtne površine 4x4 metra, što je veličina jedne sobe u kojoj praktički ne ostaje ništa kad stavite stubište, a da biste građevinu ukrutili i izveli svu potrebnu infrastrukturu morate joj ugroziti temelje, što znači - Principij. Nitko me ne može uvjeriti da jedan kasnoantički spomenik koji je ionako prekriven naknadnim gradnjama treba i dodatno žrtvovati za spas takvog rugla - kaže Fabijanić, dok se u Gradu nadaju mogućem kompromisu.
Kompromisno rješenje

– Unatoč nezadovoljstvu zbog tempa izricanja stavova Konzervatorskog odjela, kao predstavnik investitora smatram da njihovu konačnu odluku, ako ćemo se držati zakonske procedure, svakako treba poštovati - rekla nam je Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara pri Odjelu za kulturu Grada Rijeke.

– Konzervatorski uvjeti moraju se uzeti kao početni input kod projektiranja, ali mislim i da projektant putem različitih varijanti ponuđenih rješenja može pomoći nadležnom Konzervatorskom odjelu sagledati sve detalje projekta i definirati optimalan način interpretacije postavljenih uvjeta. Sigurna sam da arhitekt profila Nenada Fabijanića može ponuditi rješenje na obostrano zadovoljstvo dviju struka, a konačno i na zadovoljstvo onih koji zalužuju da ovaj trg postane dio njihovog svakodnevnog života - dodala je Nikolina Radić Štivić, podsjetivši da su u Gradu za uređenje Arheološkog parka spremni i neovisno o sudbini kućice.

- Ne želeći da nas sporna građevina usporava unedogled, odlučili smo još u fazi izdavanja lokacijske dozvole kuću izuzeti iz projekta i taj dio tretirati kao zaseban zahvat u prostoru. Za preostali dio arheološkog parka predali smo svu dokumentaciju i očekujemo potvrdu glavnog projekta, a nadamo se da će početkom listopada biti ispunjeni i svi potrebni uvjeti za njeno izdavanje. Naime, neka od rješenja o izvlaštenju vezana za nekretnine koje su dio građevinskih parcela na kojima se planira gradnja još nisu pravomoćna. Čim to postanu i čim dobijemo dozvolu za gradnju, pokrenut ćemo postupak javne nabave za odabir izvođača radova kako bismo što prije započeli s uređenjem arheološkog parka i okolnih pješačkih površina, najavljuje ravnateljica.
Paviljon

Prema projektu arhitekta Nenada Fabijanića prostor arheološkog parka zamišljen je poput trga na kojem se bez ikakvih dodataka u parteru prezentiraju ostaci tarsatičkog Principija – kompleksa u kojem je od polovice 3. do 5. stoljeća stolovalo rimsko vojno zapovjedništvo, kao jedna od središnjih točaka velikog fortifikacijskog sustava za obranu zapadnog dijela Rimskoga Carstva od opasnosti s istoka. Arheološki park obuhvaća površinu od oko 700 četvornih metara, a predstavlja četvrtinu prostora nekadašnjeg kompleksa. Po izvornoj zamisli arhitekta, na visini od osam metara iznad partera trebala je stajati instalacija Siniše Majkusa u obliku čeličnog »lebdećeg oblaka«, ali se od toga odustalo još u fazi izrade idejnog projekta, zbog procjene da bi uvelike povećalo troškove izvedbe i održavanja budućeg trga. Na mjestu sporne kuće autor projekta zamislio je prozračnu strehu ili paviljon u kojem bi bila prikazana maketa čitavog Principija, a što ćemo u konačnici dobiti i koliko ćemo na to čekati – veliko je pitanje. Nikolina Radić Štivić i sama ističe:

– Inzistirat ćemo na što bržoj izradi projektne dokumentacije, i kod projektanta i kod konzervatora, jer ne želimo da ta točka u prostoru ostane predmet spora, ali u ovom trenutku vrlo je nezhvalno davati prognoze, naročito u pogledu rokova. Za rekonstrukciju kuće potrebno je izraditi idejni, glavni i izvedbeni projekt, ishoditi lokacijsku dozvolu, a zatim i potvrdu glavnog projekta. Također, treba završiti proces koji se odnosi na pribavljanje suglasnosti suvlasnika ili kupnju dijela nekretnina, jer je u vlasništvu Grada samo podrum, odnosno 28 posto građevine. Drugim riječima, sigurno je da obnova »kućice« neće početi uskoro.


ŽELJKO BISTROVIĆ, PROČELNIK KONZERVATORSKOG ODJELA RIJEKA: Štitimo zadnje ostatke renesansnog urbanizma Rijeke

Ako je vrijednost arhitektonskih detalja jedini kriterij za čuvanje građevina srednjovjekovnih urbanih jezgri, onda možemo porušiti većinu zgrada zaštićenih urbanističkih cjelina u Primorsko-goranskoj županiji

Ovim putem želim se tek osvrnuti na netočnost teze da je sporna zgrada bezvrijedna, substandardna građevina iz 1929. tlocrtne površine 4x4 m2. Građevina nije iz 1929. Iz ove godine je samo nadogradnja u zadnjoj etaži. Prvi kat, prizemlje i podrum dijelovi su starije građevine. Ako ćemo sitničariti, nije točna niti tvrdnja da je građevina tlocrtne površine 4x4 m2. Građevina je tlocrtne površine 6,2 x 5,7 m2, a podrumska prostorija je svojom širom stranom duga 5,2 m. No najbitnije je da građanima Rijeke pokušam dati odgovor na pitanje u čemu je spomenička vrijednost ove građevine.



Urbanistički je građevina vrijedna kao zadnji ostatak ulice Pod voltu, a njezinim rušenjem ne gubimo samo ulicu već i razlog zadržavanja ovog toponima. Ona je najstariji građevni sloj riječkog starog grada. Temelji se direktno na živcu koji je isklesan kao podloga za popločenje Principije. U njezinoj gradnji upotrijebljene su antičke spolije, ploče lastrikata Principije.

Najstariji sačuvani dio građevine osim kamenih okvira vrata i prozora zaista nema previše arhitektonskih detalja koje bi privuklo oko arhitekta. Kao vrijedne arhitektonske elemente možemo navesti tek rasteretni luk na pročelju kakvog često nalazimo u baroknom graditeljskom sloju Rijeke. Iznad njega zanimljiv je detalj polukružna luneta. Možemo primijetiti monumentalne klesance na uglovima zgrade i spomenute antičke spolije. Iako gabaritima mala, građevina je imala čak četiri ulaza od čega su dva kamenim stepeništima vodila u podrum u kojemu je sačuvan lučni svod, niša u kamenom zidu i kamene konzole koje su nosile međukatnu konstrukciju. No ako je vrijednost arhitektonskih detalja jedini kriterij za čuvanje građevina srednjovjekovnih urbanih jezgri onda možemo porušiti većinu zgrada zaštićenih urbanističkih cjelina u Primorsko-goranskoj županiji. Ostalo bi nam par renesansnih palača na Rabu i Cresu te nekoliko monumentalnijih sakralnih građevina. Upravo se ovakav pristup dogodio našem Starom gradu, gdje je zbog postavki urbanističkog plana iz 1969. uklonjen veći dio grada u neviđenom urbanističkom čišćenju. Nasuprot uvriježenim mišljenjima moramo osvijestiti da je Rijeka do kraja Drugog svjetskog rata očuvala u svome tkivu renesansni grad. No zbog netočne valorizacije u rušenjima je stradalo tridesetak građevina 15. i 16. st. Unatoč tomu, u ovome trenutku u Starom gradu pod krovom se nalazi jedanaest sačuvanih građevina koje su barem dijelom iz navedenog razdoblja. Štiteći zgradu na Principiji štitimo zadnje ostatke renesansnog urbanizma Rijeke.

Naknadnim arheološkim istraživanjima utvrđeno je da ispod zgrade nisu sačuvani vrijedni nalazi koji bi zaslužili prezentaciju. Rušenjem ove zgrade prezentacija Principije ne bi dobila na kvaliteti. Ostaje žal za time što je njezin najvredniji dio, prostor bazilike, čiji su zidovi u tehnici opus mixtum očuvani u površini oko 100 m2 unutar kasnijih zgrada na sjevernoj strani ulice Pod voltun, projektom ostao neiskorišten.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...eoloskog-parka

[gorgoroth]

NE RUŠENJU! DR. MARIJAN BRADANOVIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKOG VIJEĆA ZA KULTURNA DOBRA

Ruševna kuća je prvorazredni spomenik!

Kuća je možda »substandardna« a uličica mračna i uska, ali naši, u riječkom Starom gradu rijetki preostali spomenici, takvi su kakvi jesu. Nije to ljubav na prvi pogled – moramo ih upoznati da bismo ih zavoljeli...



RIJEKA » Ruševna kuća u Starom gradu koja prekriva dio antičkih struktura principija prvorazredni je dokument geneze našeg grada. Možda je neugledna i ne budi ljubav na prvi pogled, ali srušiti je bilo bi gotovo isto kao da srušimo zvonik sv. Duje u Dioklecijanovoj palači, samo stoga jer je nastao nakon Dikolecijanove gradnje!
U najkraćem, tako o kući koja je postala predmet spora između Konzervatorskog odjela Rijeka i projektanta budućeg aheološkog parka Nenada Fabijanića razmišlja predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra dr. Marijan Bradanović koji otpočetka zastupa stav da je prezrena ruševina važno kulturno dobro, koje treba obnoviti, pri čemu poručuje:
– Valjda bi o sudbini spomenika trebali odlučivati prvenstveno konzervatori!
Spor oko kuće traje skoro tri godine, a da mu se kraj ne nazire potvrđuje nedavni istup arhitekta Nenada Fabijanića koji kuću smatra bezvrijednom gradnjom 20. stoljeća koja je namijenjena substandardnom stanovanju. Njezin spomenički karakter na temelju fragmenata ranijih povijesnih slojeva po njegovu se mišljenju ne da obraniti, a negiraju ga, smatra, i sami konzervatori, koji zahtijevaju rekonstrukciju kuće u cijelosti, ali istodobno dupuštaju preoblikovanje pa čak i zatiranje pojedinih elemenata koje ističu kao izvorno svjedočanstvo njezine duge povijesti.
Što je tu spomenik i što zapravo čuvamo? – javno je upitao Fabijanić, a Bradanović odgovara:
– Tarsatički se principij nalazi u središtu riječkog Starog grada a ne u libijskoj pustinji ili na nekom engleskom pašnjaku pa je među njegovim spomeničkim svojstvima ključna upravo činjenica da se nad tim kasnoantičkim zdanjem od srednjega vijeka počeo razvijati naš grad. Otvoriti još jednu kavernu na prostoru riječkog Starog grada, tj. onoga što je nakon sustavnih rušenja od njega preostalo, nastaviti s rušenjima, uklanjati kuće na samom prinicipiju, metodološki bi bilo isto kao da Dioklecijanovu palaču »oslobađamo« od kasnijih arhitektonskih dodataka, ranosrednjovjekovnih, romaničkih, renesansnih, baroknih itd.. Da budem posve jasan vašim čitateljima, čak i zvonika sv. Duje!
Doslovno tako, dakle purifikacijski, u našoj konzervatorskoj teoriji nekoć se doista i razmišljalo, rekao je Bradanović. No, već negdje polovicom pretprošloga stoljeća to je, kaže, bilo zastarjelo a i službeno je odbačeno mišljenjem jednog bečkog povjerenstva 1873. godine.

Začetci urbanizacije

Na čelu Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Marijan Bradanović je od veljače ove godine, ali u uvom je slučaju odlučio istupiti prvenstveno kao bivši konzervator i nastavnik riječkog Filozofskog fakulteta gdje radi kao pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti. Naime, istup u ime Vijeća podrazumijevao bi usuglašavanje mišljenja svih članova, a njemu je važno da o svemu progovori i kao Riječanin.
– Preporuka Hrvatskog vijeća za kulturna dobra počiva na rezultatima istraživanja koje su proveli kolege iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. No, ti su je rezultati samo osnažili, jer je i prije svakog istraživanja, svakom imalo upućenom u povijest riječkog Starog grada moralo biti jasno da kuću možemo pratiti na gradskim planovima pouzdanih habsburških vojnih inženjera sve do u polovicu 17. stoljeća. Što se zbivalo prigodom planiranja obnove teško mi je dokučiti, ali općenito mislim da je ovakve zahvate trebao detaljno planirati i voditi konzervator, kao što je to donedavno bilo posve uobičajeno. Primjerice, kao što obnovu dijelova Dioklecijanove palače vodi kolega Goran Nikšić, a Ivan Matejčić Eufrazijev kompleks u Poreču – kaže Bradanović i napominje kako govoreći o kući govorimo o zdanju znatno starijem od velikog potresa koji je razorio Rijeku 1750. godine.
– Taj rani riječki barok, vidljiv je i u unutrašnjosti kuće, npr. u ostacima križnih svodova, a klesani kamen zone prizemlja i rezultati netom provedenih istraživanja kolege Josipa Višnjića iz HRZ-a ukazuju i na ranije razdoblje. U donjoj zoni ziđa prizemlja ukazuje se i mogućnost da je pri gradnji korišten materijal kasnoantičkoga zdanja, možda baš opločenje njegova foruma. Naravno da je to onda prvorazredni dokument geneze našega grada, začetaka urbanizacije na »Gomili«, tj. na ruševinama impozantnoga kasnoantičkoga zdanja. Zanimljivo, čak i na arhitektonskom snimku pročelja kuća, nekadašnjega uličnog niza, koji se koristi kao argument da je ova nekima sporna kuća podignuta 1929. godine, svako iskusnije oko može uočiti i elemente koji upućuju na 16. stoljeće, dakle renesansu. Nitko ne negira da postoji i taj noviji sloj u gornjim zonama ovoga zdanja, ali njegovim rušenjem i formalno posve gubimo jednu ulicu riječkog Starog grada – pojasnio je Bradanović. Upravo to je i razlog opredjeljenju da se kuća sačuva u cijelosti, a ne u fragmentima, bez obzira što se ne radi o reprezentativnoj građevini.

Primjeri svjetske baštine

– U posljednje vrijeme stalno se naglašava pitanje njezine »substandardnosti«. No, takvom onda možemo proglasiti i cjelokupnu, već spomenutu splitsku gradsku jezgru, a zbog prokišnjavanja i kameno, svođeno krovište katedrale sv. Jakova u Šibeniku. Namjerno spominjem primjere upisane na listu svjetske baštine. Posao konzervatora i konzervatora-restauratora i jest donositi rješenja za takve probleme, pritom čuvajući integritet spomenika, kaže Bradanović kojem u tome ne smeta činjenica da je kuću konzervatorskim uvjetima dopušteno preoblikovati.
– Kuća bi se mogla i restaurirati na način da se ukloni noviji gornji sloj i rekonstruira izvorno krovište, a konzervatorski uvjeti koji na tome ne inzistiraju zapravo blagonaklono dopuštaju projektantu da na kreativno slobodniji način interpretira drugu etažu. Mislim da čak nije nužno inzistirati da kuća bude u muzeološkoj funkciji. Ona je prvenstveno važna u kontekstu povijesnog urbanizma Rijeke, a ne oblikovnom, pa nije presudno hoćemo li na slijepom zidu otvoriti prozor ili ne – objašnjava Bradanović kojemu se pripisuje glavna zasluga što je Hrvatsko vijeće za kulturna dobra presudilo u korist obnove ruševine. No, on o tome govori:
– Nisam htio unaprijed nametati moja uvjerenja skupu uvaženih kolega. Proveo sam šire konzultacije, osobito pritom respektirajući mišljenje neposredno uključenih ili onih ovoj temi već desetljećima posvećenih kolega arheologa-konzervatora, kako ne bismo jednim, danas inače metodološki posve uobičajenim, rutinskim rješenjem naškodili arheološkom, kasnoantičkom sloju. No odreda sam i od njih, dakle onih koji bi prirodno trebali biti otvoreniji ideji prezentacije arheoloških ostataka pod svaku cijenu, dobio ne samo podršku već i samostalno izražen, jasan stav da kuću valja sačuvati! Uostalom, takav je zaključak lako iščitati iz elaborata koji je nakon nedavnih istraživanja izradio Arheološki odjel HRZ-a.
Na pitanje što će se dalje događati, koliko ćemo čekati na potpuno uređenje Arheološkog parka i je li moguć kakav kompromis s arhitektom koji upozorava da je kuću i u tehničkom smislu gotovo nemoguće obnoviti prema današnjim standardima gradnje i propisima, Bradanović odgovara kako je uvjeren da se u neposrednoj suradnji može postići dogovor oko nastavka radova.

Moneta za potkusurivanje

– Nakon odluke Vijeća, zamolio sam kolege iz konzervatorske službe da pruže pomoć profesoru Fabijaniću i nadležnima iz Grada Rijeke, jer da bi se kuća sačuvala potrebno je u razumnom roku pristupiti njezinoj sanaciji. Zamolio sam i nadležne specijaliste iz pravne službe Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture da investitoru pruže pravnu pomoć, što su oni spremni i učiniti. Svjestan sam da su se vremena promijenila, sada je sve administrativno daleko složenije. No iz vlastite konzervatorske prakse prisjećam se primjera sanacije spomenika na vlastitu inicijativu i »po službenoj dužnosti«, uspješne primjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, jer u ovakvim slučajevima, moguće je posegnuti za institutom izvlaštenja, odrediti privremenog skrbnika i pristupiti hitnoj sanaciji. Zakon o zaštiti kulturnih dobara ovdje mora biti tumačen kao Lex specialis, dakle jači od onih zakona kojim se uređuju općenitija pitanja, iskustvo mi govori da to znatno olakšava postupak. Tehnički, sanacija te kuće ne bi trebala predstavljati naročiti problem, godinama sam bio nadležni konzervator na Bujštini i nagledao se ruševnih kuća po Bujama, Završju i Oprtlju. Od nekadašnjih suradnika spomenut ću samo profesora Sabljaka, i to stoga jer je već odavno u mirovini, znalački je i vrlo brzo znao izraditi statički proračun sukladan današnjim konzervatorskim uzancama. Sada je najvažnije da se svi što prije okupimo na terenu i započnemo praktičnu suradnju, sve ostalo spomeniku može samo naštetiti. Kao i dosad i sam svima stojim na raspolaganju – poručio je Bradanović i zaključio:
– Žaloste me te, nažalost sve češće, situacije u kojima spomenik postaje »monetom za potkusurivanje«, da se poslužim frazom jednog hrvatskog političara iz vremena prve Jugoslavije. Na koncu, kuća je možda »substandardna« a uličica mračna i uska, no naši su (u riječkom Starom gradu rijetki preostali) spomenici takvi kakvi jesu, najčešće slojeviti. Moramo ih upoznati da bismo ih zavoljeli, nije to ljubav na prvi pogled i ne bismo ih smjeli prezirati, jer samo je jedan Pag na istočnojadranskoj obali, renesansni ortogonalno planirani i izvedeni grad kojem znamo čak i datum rođenja.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863S

[*****]

Joj koje pizdarije,obična baraka u rangu zg donjogradskih štakornjaka...dajte potaracajte ju i napravite već jednom s tom rupom u centru!!!

[gorgoroth]

Potpisan ugovor za izradu projektne dokumentacije uređenja Trga pul Vele crikve u Starom gradu

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i arhitekt Igor Franić potpisali su Ugovor temeljem kojega će biti izrađena projektna dokumentacija arhitektonsko-urbanističkog rješenja uređenja arheološkog lokaliteta, Trga pul Vele crikve u Starom gradu.
Trg pul Vele crikve arheološki je lokalitet na kojem su, istovremeno s uređenjem partera Užarske ulice, provedena arheološka istraživanja financirana sredstvima spomeničke rente u iznosu od 1.941.640,00 kuna. Istraživanja je od 28. srpnja 2008. do 23. veljače 2009. godine proveo Hrvatski restauratorski zavod, a istražena je površina od približno 1.100 m² i to područje Trga pul Vele crikve i Užarske ulice, od Jelačićevog trga do zapadnog ugla s Ulicom Janeza Trdine.
"Realizacijom ovoga projekta bit će prezentiran dio povijesti Rijeke koji je manje poznat široj javnosti, a to je rimska Rijeka. Rješenje arhitekta Franića omogućit će uvid u bogatu rimsku ostavštinu, a posebice atraktivni mozaik koji se nalazi ispred jedne od najstarijih crkava u našem gradu, koja je bila prva katedrala", kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da će realizacija ovoga projekta nedvojbeno biti uspješna. No, dodao je gradonačelnik, kao i kod svih urbanističko- arhitektonskih natječaja, uvijek ima dvojbi i "naknadne pameti".

"Upravo stoga natječaj je proveden u suradnji s Društvom i Komorom arhitekata, tako da su u njega bili uključeni svi relevantni stručnjaci. Za mene je rasprava završena u trenutku kada je Povjerenstvo odabralo rad, a ne sumnjam da će g. Franić kroz izradu projektne dokumentacije riješiti sve tehničke probleme koji se pojave", kazao je gradonačelnik Obersnel.

Igor Franić naglasio je pak, kako je za mnoge danas projektirati i graditi, pravi privilegij te da riječki projekt stoga predstavlja veliku obvezu. "Dat ćemo sve od sebe i pokušati predvidjeti probleme i to još na papiru", rekao je Franić.
Na natječaj za prijedlog prezentacije arheoloških nalaza i idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja, te odabir najpovoljnijeg rješenja koje će poslužiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije potrebne za uređenje Trga pul Vele crikve, raspisan 2011. godine pristiglo je petnaest radova. U tijeku postupka ocjene radova, ocjenjivački je sud preporučio doradu pet radova koji su ušli u uži izbor za nagrade. Rok za predaju dorađenih radova bio je 31. siječnja 2012. godine. Natječajno područje iznosilo je oko 1.300 m² , a obuhvaćalo je Trg pul Vele crikve, dio Užarske ulice, dio Ulice Đure Šporera i dio Ulice Janeza Trdine.

Na sjednici održanoj 17. veljače 2012. godine članovi ocjenjivačkog suda donijeli su odluku da se prva nagrada dodijeli autoru Igoru Franiću, dipl.ing.arh. iz Zagreba. Rezultati natječaja objavljeni su 24. veljače 2012. godine. Za provedbu arhitektonskog natječaja Grad Rijeka utrošio je 383.287,00 kuna.

Rad arhitekta Igora Franića Ocjenjivački sud ocijenio je kao rad visoke oblikovne kvalitete i konceptualne složenosti, koji predlaže cjelovito rješenje obuhvata jedinstvenom plohom trga, određene pravilnom strukturom paralelno postavljenih horizontalnih greda.
Između greda koje će biti postavljene na trgu bit će betonske, drvene, metalne i staklene trake kojima će se definirati zone, smjerovi kretanja, te u konačnici stvoriti okruženje visoke urbane kvalitete. Materijal koji će biti korišten definira odnos prema graditeljskom nasljeđu zone, ali i u potpunosti integrira arheološki nalaz, te jasno tumači zatečenu slojevitost prostora. Ovako strukturirana ploha trga, odgovara na tražene zahtjeve natječaja i stvara novu dodanu vrijednost gradu. Posebnost ovog projekta bit će i mogućnost otvaranja sonde u kojoj će biti prezentirani nalazi.
S prvonagrađenim autorom, odnosno osobom ovlaštenom za projektiranje, Studio za arhitekturu d.o.o. Zagreb, proveden je, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, pregovarački postupak bez prethodne objave za sklapanje Ugovora o javnoj nabavi usluge projektiranja. Za izvršenje usluge izrade idejnog, glavnog i izvedbenog projekta ugovorit će se cijena u iznosu od 924.250,00 kuna.

Osim iznimnih otkrića nepokretnih arheoloških nalaza, prilikom istraživanja prikupljena je i znatna količina pokretnih arheoloških nalaza. Nalazi su potvrdili i donijeli nove spoznaje kojima je obogaćena slika o antičkom, ali i o srednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju postojanja grada na Rječini.
Ujedno, ova su istraživanja pružila uvid u povijesni razvoj grada Rijeke. Otkrivene su dvije građevinske faze antičkog termalnog kompleksa, snažan bedem koji je opasavao grad, manji dio antičke prometnice, ostaci ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća s reprezentativnim mozaicima i prvim cjelovitim sarkofagom pronađenim na području Rijeke te kasnosrednjovjekovno groblje.
Pokretni arheološki nalazi trenutno se nalaze u prostorijama Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda. Sarkofag je nakon konzervacije i restauracije izložen ispred Guvernerove palače. Svi nepokretni nalazi su privremeno konzervirani, a istražena površina privremeno prekrivena asfaltom, jer se radi o pješačkoj površini.
Potpisivanju ugovora nazočili su i pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar i ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Nikolina Radić - Štivić.
(LJ.M.P.)















http://www.rijeka.hr/PotpisanUgovorZa

[misipile]

ne kuzim, hoce to biti izmjenicno staklo-nesto drugo poplocenje, tako da se vidi u rupu ispod ili...? Jer da to bude, to bi bilo super

[gorgoroth]

Uređenje Trga pul Vele crikve

Atraktivni mozaici na uvid javnosti

Nadamo se dobroj suradnji i uspješnoj realizaciji, unatoč »naknadnoj pameti« – poručio je gradonačelnik Vojko Obersnel



RIJEKA Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i arhitekt Igor Franić jučer su potpisali ugovor o izradi kompletne projektne dokumentacije za uređenje Trga pul Vele crikve u Starom gradu. Ugovor dolazi kao rezultat javnog natječaja za arhitektonsko-urbanističko rješenje uređenja trga, završenog u veljači ove godine, na kojem je Igor Franić osvojio prvu nagradu.

– Riječ je o prostoru izuzetno važnom za Rijeku, naglasio je gradonačelnik prilikom potpisivanja ugovora. Realizacijom projekta bit će prezentirana rimska povijest Rijeke, do sada slabije poznata široj javnosti. Rješenje Igora Franića omogućuje da steknemo uvid u nalaze koji dopunjuju sliku o tom povijesnom razdoblju, a osobito mozaike ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Ujedno, dobit ćemo i lijepo uređen trg koji također ima svoju važnost, jer se nalazi ispred jedne od najstarijih crkvi u gradu, te nekadašnje katedrale, dodao je Obersnel.

Rasprava je završena

Gradonačelnik je naglasio kako se nada dobroj suradnji svih uključenih u daljnju realizaciju projekta, iako nakon svakog natječaja ima »naknadne pameti«, čime je očito aludirao na raspravu treba li mozaike uopće otvarati, koju je dio stručnjaka pokrenuo po zaključenju natječaja i odabiru Franićevog rada.

– U natječaj su bili uključeni svi relevantni stručnjaci i predstavnici nadležnih tijela tako da je za mene rasprava završena u trenutku kad je ocjenjivački sud odabrao rad, poručio je Obersnel dodavši kako će kroz izradu projektne dokumentacije biti razmotreni svi tehnički detalji koje treba razraditi do konačne realizacije, a isto je najavio i Igor Franić, rekavši kako će još na papiru pokušati predvidjeti i riješiti sve probleme.

– Projektirati i graditi u današnjem vremenu veliki je privilegij, a na ovako značajnom mjestu to je i velika obaveza, rekao je Franić, zahvalivši na ukazanom povjerenju.
Za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta ugovorena je cijena u iznosu od 924.250,00 kuna. Maksimalni rok za izradu idejnog projekta je 120 dana, za glavni projekt 180 dana, a za izvedbeni projekt 150 dana.

Posebnost projekta

Za provedbu arhitektonskog natječaja Grad Rijeka utrošio je 383.287,00 kuna, a svemu su prethodila arheološka istraživanja HRZ-a, financirana sredstvima spomeničke rente u iznosu od 1.941.640,00 kuna. Istraživanjem su otkrivene dvije građevinske faze antičkog termalnog kompleksa, snažan bedem koji je opasavao grad, manji dio antičke prometnice, ostaci ranokršćanske bazilike s reprezentativnim mozaicima i prvim cjelovitim sarkofagom na području Rijeke, te kasnosrednjovjekovno groblje.

Prema idejnom rješenju Igora Franića cijeli prostor trga tretiran je kao jedinstvena ploha određena pravilnom strukturom paralelno postavljenih horizontalnih greda između kojih će biti biti betonske, drvene, metalne i staklene trake.

Njima će se definirati zone i smjerovi kretanja, a kroz staklene trake bi trebali postati vidljivi i mozaci. Posebnost projekta bit će i mogućnost otvaranja sonde u kojoj će biti prezentirani nalazi, podizanjem dijela parterne površine.

http://www.novilist.hr/Kultura/Atrak...-uvid-javnosti

[gorgoroth]

Originally Posted by misipile

ne kuzim, hoce to biti izmjenicno staklo-nesto drugo poplocenje, tako da se vidi u rupu ispod ili...? Jer da to bude, to bi bilo super

pa naravno da će se vidjeti ostaci mozaika i druge stvari