Ekologija / Ecology

[LordMarshall]

Ekološka katastrofa: U rijeku Savu već treći dan ističe nafta

Iz jednog kolektora za otpadne vode u Brčkom, u Savu ističe masna tečnost koja mirisom podsjeća na naftu, potvrdio je danas predsjednik lokalnog ribarskog udruženja "Šaran" Zekerijah Pezerović.

On tvrdi da neutvrđena materija ističe u Savu već treći dan i da je o tome obaviještena nadležna inspekcija u Brčkom.

"Teško je ocijeniti kolika je masna mrlja u Savi, ali ako rijeka teče brzinom između pet i šest kilometara na sat, onda možete zamisliti koliko se ona proširila za 48 sati", rekao je Pezerović.

Glavni inspektor za zaštitu životne sredine Zoran Gajić, rekao je da će ekipa danas pokušati da identifikuje zagađivača, kako bi se spriječilo dalje isticanje i zagađenje.

"Ne vjerujem da neko iz nepažnje ispušta naftu u Savu, jer je ona skupa. Prije sam sklon povjerovati da je došlo do havarije na nekom od rezervoara sa lož uljem koje se koristi za zagrijavanje objekata", rekao je Gajić.

Dnevni Avaz

[LordMarshall]

Stanje u hercegovačkom parku prirode katastrofalno: Iz Hutovog blata bježe i ptice

Hutovo blato, jedinstvena oaza u škrtom kršu zapadne Hercegovine, nekada bogata rijetkim biljnim vrstama, divljači i drugim životinjama, te poznata kao najveće stanište ptica u ovom dijelu Evrope, nikada nije imala majčinski odnos nadležnih institucija prema njoj. Nemar koji prati dešavanja u ovom parku prirode posljednjih mjeseci u bilo kojoj zemlji Evropske unije koja brižljivo čuva svaku travku svoga okoliša, zasigurno bi rezultirao krivičnom odgovornošću onih koji su takvo što dopustili.

Endemske vrste

U BiH, međutim, sasvim druga slika. Nakon što je krajem prošle godine Hutovo blato doslovno opustošio požar u kojem je u trenu nestalo blizu 1.400 hektara površine parka i više od 80 posto močvarnog dijela, ovo područje značajne štete pretrpjelo je i tokom snježnog nevremena protekle zime.

Nevoljama ni s dolaskom ljepšeg vremena nije došao kraj. Preostalom, prvenstveno životinjskom fondu, prijete nove opasnosti. Kako saznajemo od Stjepana Matića, rukovodioca Službe za zaštite okoliša u Hutovom blatu, 18 uposlenih zbog teške finansijske situacije još nije pozvano na posao. Vijest je još alarmantnija ako se zna da je među njima 12 lovočuvara.

- Divlji fond je prepušten sam sebi, što je otvoreni poziv lovokradicama. Nemamo nikakve podrške ni pomoći i stanje ne da je alarmantno nego i više od toga - rezignirano kaže Matić za "Avaz".

U međuvremenu, iz ovog staništa, koje je nekada bilo dom za desetine hiljada ptica, i to čak 200 različitih vrsta, zabilježena je njihova velika migracija, pa ih danas ima tek oko 2.000. U području koje je dušu dalo za turističke posjete ugrožen je i opstanak jezerskih riba, među kojima su i endemske vrste, kao što su zubatak i podustva.

Ako se svemu pobrojanom pridoda da je Hutovo blato poznato i kao mjesto gdje su prije skoro pet godina otkriveni brojni arheološki nalazi, stari hiljadama godina, onda je krivica odgovornih još veća.

Podsjećamo, početkom 2007. godine tim podvodnih arheologa predvođen našom uglednom arheologinjom Snježanom Vasilj na dnu jezera Desilo pronašao je više od 100 amfora, ali i ostatke ilirskih brodova, za koje se pretpostavlja da su stari više od 2.000 godina. Kasnije je u području Hutovog blata pronađeno i groblje staro hiljadama godina.

Ukradeni dokumenti

Vasilj tvrdi da su istraživanja zloupotrijebljena, a lov u mutnom pojedinaca rezultirao je krađom dokumentacije o arheološkim nalazima iz Hutovog blata od Hrvatskog restauratorskog zavoda, čijih je nekoliko predstavnika učestvovalo u istraživanjima.

Da su im pomogli u tome, Vasilj optužuje fotografa Zdenka Marića, koji je učestvovao u istraživanjima, te bivšeg ministra privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Esada Humu. Sama i bez pomoći institucija države BiH, Vasilj je pokrenula pravnu bitku u Hrvatskoj, te angažirala advokata da vrati dokumentaciju našoj zemlji. Troškove plaća sama.

I to je samo još jedna potvrda koliko se nadležni brinu o prirodnom i kulturno-historijskom naslijeđu i još jedno svjedočanstvo o neradu institucija, prvenstveno Ministarstva kulture FBiH, čiji ministar Salmir Kaplan ni prstom nije mrdnuo kako bi pomogao onima koji, ustvari, rade njegov posao.

Nažalost, raznih kaplana ne fali ni u drugim ministarstvima. Nadležni u HNK dokazali su da su najljući neprijatelji Hutovog blata. Kakav je stav o svemu ovome Federalnog ministarstva okoliša i turizma nismo uspjeli saznati, jer danima čekamo njihov odgovor na naš pisani upit.

Sramotan postupak Hrvatske

Arheologinja Vasilj ogorčena je što Hrvatska prisvaja naše naslijeđe.

- O tome svjedoči i brošura na engleskom jeziku pod nazivom "Exploring Underwater Heritage in Croatia" ("Istražujući podvodno naslijeđe u Hrvatskoj"), u kojoj autori opisuju kako je Hrvatski restauratorski zavod istraživao vrijedni arheološki lokalitet jezera Hutovo blato. Pri tome se nigdje ne spominju bh. arheolozi kao ni činjenica da se taj lokalitet nalazi u BiH. Hutovo blato je naš jedini podvodni arheološki lokalitet. Ja jesam Hrvatica, ali to nema nikakve veze s mojim poslom. Ovo što se radi je zaista sramotno i Hrvatska mora vratiti te dokumente - kaže nam Vasilj.

Dnevni Avaz

[LordMarshall]

Padom nivoa vode osvježene uspomene: Na dnu jezera ukazali se džamija i begovski nišani

Pad nivoa vode Ramskog jezera mnogi bivši stanovnici nekada plodne i bogate ramske kotline iskoristili su da obiđu mjesta u kojima se nekada živjelo i da osvježe uspomene na dane kada se rodni prag morao zbog viših interesa napustiti i daljnji život nastaviti u tuđini.

Povlačenjem vode ukazuju se ostaci kuća, voćnjaka i drugih objekata, a u nekada bogatom begovskom selu Kopčići sada se vide ostaci džamije s munarom. Voda još nije oborila sve nišane ispod kojih leže kosti nadaleko čuvenih begova. Neki odolijevaju sili vode i podsjećaju na stara, davno prohujala vremena.

Čudan osjećaj

Safet ef. Pozder, glavni imam Medžlisa IZ Prozor, za "Dnevni avaz" kaže da je ovo begovsko mjesto koje je još u vakat prije akumulacije Ramskog jezera 1968. godine imalo standarde malo neuobičajene za sela ovog kraja, sa sadržajima specifičnim za veća naselja kao što su kahvane, tabhane, mlinice, hanovi, musafirhane, putevi popločani kaldrmom.

- Imalo je džamiju koju je, vjerovatno, sagradio starenik Kopčića, koji se spominje kao Džafer-beg. Međutim, vrlo je teško precizno odrediti godinu njene izgradnje, a pretpostavlja se da je sagrađena u 16. ili početkom 17. stoljeća - kaže ef. Pozder.

Dodaje da je akumulacijom Ramskog jezera veći dio ovog kraja potopljen, pa su se pod vodom našli Kopčići, mjesna džamija, kaldrma i greblje.

- Vremenom za potrebe remonta na brani ili neke druge potrebe jezero se ispušta, tako da ostaci Kopčića toliko godina nakon potopa budu ponovo vidljivi. Takva situacija je i sada. Svako ko ima želju, može otići do ostataka sela, gdje se još vide put popločan kaldrmom, ostaci zidina, munare, dio greblja, puno starih bašluka - pojašnjava naš sagovornik.

Ističe da slika sela koje izranja nakon nekoliko decenija budi u njemu čudan osjećaj, protkan snažnom tišinom.

Rastjerivanje begova

Ramska kotlina je bila žitorodna, uspijevalo je raznovrsno voće i povrće. Bilo je mnogo onih koji izgradnju HE "Rama" i stvaranje akumulacionog jezera nisu prihvatali kao korak ka ekonomskom napretku zemlje. Bilo je mišljenja da se radi o svojevrsnoj teoriji zavjere i potezu kojim je trebalo rastjerati kopčićke begove i ujedno razrušiti "ustaško gnijezdo", kako je to u svojoj knjizi "Rama kroz stoljeća" zapisao fra Ljubo Lucić. Pod takvim dojmovima već 1966. godine počelo je raseljavanje stanovništva Gornje Rame.

Hrvati su uglavnom odlazili u Hrvatsku, gdje danas postoje i veća naselja s cjelokupnim stanovništvom s ramskim korijenima, a neki su svoje gnijezdo savili u Bugojnu. Bošnjaci su selili u Bugojno, Donji Vakuf, Konjic te jedan broj u Prozor, dok su porodice begova iz Kopčića svoju budućnost vidjele isključivo u Sarajevu.

Za potopljenu imovinu vlasnici su dobili skromne naknade.

Živjelo se težački

Halil Hodžić danas živi u Prozoru. Njegov otac Džemal i amidža Ibro za novac dobiven za oduzetu zemlju kupili su parcele u naselju Pograđe.

- Živjelo se pravo težački, od zemlje i stoke. Svi koji su iselili iz Gornje Rame otišli su u gradove ili na periferiju - prisjeća se Hodžić.

Dnevni Avaz

[LordMarshall]

Trebinje uključeno u projekt zaštite pećinskih lokaliteta

"Uloga speleologa na projektu Istraživanje i zaštita pećinskih tipskih lokaliteta Dinarida", naziv je projekta predstavljenog u Trebinju, u organizaciji speleološkog društva „Zelena brda“ iz Trebinja i Hrvatskog bio-speleološkog društva iz Zagreba (HBSD).

Kako je istaknuto na prezentaciji, s obzirom da su dinaridi u svijetu prepoznati kao vruća tačka bioraznolikosti špiljske faune, ali često ugroženi brojnim negativnim ljudskim djelovanjem, cilj projekta je izrada popisa tipskih speleoloških lokaliteta, te popisa vrsta i izrada baze podataka koja će biti dostupna javnosti, što bi omogućilo zaštitu i opstanak pećinskih vrsta. Dejan Janković iz SD Zelena brda ističe dobru saradnju sa HBSD.

"Od 2007. godine uspješno sarađujemo sa kolegama iz HBSD, a na ovom projektu ćemo raditi još godinu dana. Projekat finansira Svjetski fond za prirodu", kaže Janković. Voditelj projekta Jana Bedek, iz HBSD, kaže da su do sada uspjeli istražiti, popisati i zaštititi veći broj pećinskih lokaliteta na području Hrvatske.

"Dinaridi, od Italije do Albanije, su jedna bio-geografska regija i zato je neophodno istražiti i zaštititi sve pećine", istakla je Jana Bedek, dodajući da je za ovaj posao potrebno i vrijeme i više sredstava. Inače projekat, koji se provodi poslednje dvije godine, do sada je predstavljen u Banjaluci i Tomislavgradu, a obuhvata područje Dinarida od Italije do Albanije.

E-Kapija

[LordMarshall]

UN pomogao 37 opština u izradi lokalnih okolišnih planova

Na nedanvo završenom sajmu "Dani energetike Sarajevo" predstavljen je "Integrisani pristup upravljanja okolišem" u okviru UN-ovog programa "Očuvanje okoliša i klimatske promjene", koji će omogućiti godišnje uštede preko pola miliona US dolara.

UN-ov trogodišnji program od 2009. godine provode Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), UN program za okoliš (UNEP), UN Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), UN Volonteri (UNV) i UN organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) sa osnovnim ciljem da se povežu lokalne i nacionalne aktivnosti na očuvanju okoliša i uticaja klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini.

"U okviru programa smo pomogli 37 opština širom države da izrade lokalne okolišne akcione planove (LEAP), koji su usklađeni sa planovima na višim nivoima i predstavljaju osnovu za planiranje svih budućih aktivnosti upravljanja okolišem i energijom na lokalnom nivou. Preko 1,2 miliona US dolara smo izdvojili na realizaciju 28 projekata koji se najvećim dijelom fokusiraju na energetsku efikasnost u javnom sektoru, odnosno uštede u potrošnji energije u javnim zgradama, bolnicama, školama, vrtićima i javnoj rasvjeti kao i smanjenju emisija stakleničkih gasova. Svi projekti se realizuju uz sufinansiranje opština, a na 8 projekata radimo u bliskoj saradnji sa USAID-ovim 3E projektom", izjavio je Siniša Rodić, programski menadžer i koordinator.

U svom radu, UN-ov program se fokusira na projekte koji mogu poslužiti kao model za primjenu u cijelom javnom sektoru u BiH, ostvarujući značajne uštede u potrošnji energije i očuvanju okoliša, čime bi se Bosna i Hercegovina približila standardu evropskih zemalja.

UN-ov program Očuvanje okoliša i klimatske promjene zajednički implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), UN program za okoliš (UNEP), UN Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), UN Volonteri (UNV) i UN organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u partnerstvu sa Ministarstvom za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Ministarstvom civilnih poslova BiH, entitetskim ministarstvima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, opštinama te organizacijama civilnog društva.

E-Kapija

[LordMarshall]

Osigurano 20 miliona KM za 150 projekata zaštite okoliša

SARAJEVO - Direktor Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Safet Harbinja i 28 predstavnika korisnika sredstava ovog Fonda za 2011. godinu s područja osam federalnih kantona potpisali su danas u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu ugovore o realizaciji dodijeljenih sredstava.


Ovih 28 aplikanata prijavili su se na javni poziv za korištenje sredstava Fonda zbog realizacije programa i projekata te sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Fond je osigurao oko 20 miliona KM za ukupno 150 projekata iz cijele FBiH.

Kako je nakon potpisivanja ugovora kazao Harbinja kantoni su većinom aplicirali s projektima iz oblasti zaštite voda kao što su zaštita izvorišta voda, rješavanje problema u vodosnabdijevanju i tretman otpadnih voda u smislu izgradnje prečistača i kanalizacionih sistema.

Federalna ministrica zaštite okoliša i turizma Branka Đurić naglasila je da se u skladu sa Zakonom o strategiji upravljanja otpadom i okolišem donose podzakonski akti kojima se puni Fond, a onda se ta sredstva vraćaju u kantone i općine ovakvim projektima.

Naglasila je da je usvojen program Fonda za 2012. godinu u kojem se trenutno nalazi 35 miliona KM te je izrazila nadu da će se sredstva vratiti u kantone i općine, a sve u cilju zaštite okoliša što je i obaveza BiH prilikom pristupanja Evropskoj uniji.

Ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona Senka Balorda kazala je da će se ovim sredstvima realizirati projekat zbrinjavanja infektivnog otpada za cijeli kanton u kojem su zabilježene dvije velike epidemije Q-groznice i bruceloze.

Dodala je da je jedan od razloga za ove dvije epidemije bio i nezbrinuti infektivni otpad naročito na području voda koje se koriste i za piće, zbog čega je izrazila zadovoljstvo zbrinjavanjem infektivnog otpada.

Vršilac dužnosti načelnika Općine Novi Grad Sarajevo Aner Šuman, pojasnio je da je ova lokalna zajednica tražila sredstva za dva projekta i to za završetak posljednje faze useljenja Buća potoka i projekt za rješavanje separativne kanalizacione mreže u ulicama Aleje Bosne Srebrene i Esada Midžića

Pojasnio je da je za dva projekta osigurano 450.000 KM, što su značajan sredstva za općinu koja u svom budžetu ova sredstva nije mogla planirati dodajući da će se trajno riješiti problem vodosnabdijevanja u Buća potoku koji decenijama postoji.

Najavljeno je i da će se uskoro krenuti u realizaciju prikupljanja i zbrinjavanja električnog otpada, te da će se uraditi zakonska regulativa za gume te animalni, medicinski i opasni otpad, a primjenom sveobuhvatne regulative stvorit će se sistemski pristup rješavanju ovih pitanja.

Biznis

[LordMarshall]

Unapređenje privredne saradnje Italije i balkanskih zemalja

U januaru 2012. godine počela je realizacija projekta "Okolišne tehnologije i obnovljivi izvori energije na području Balkana".

Projekt realizira član Enterprise Europe Network - Metropoli (Specijalna agencija Privredne komore iz Firence, Italija) u partnerstvu sa agencijama Aries (Specijalna agencija Privredne komore iz Trsta, Italija) i Promos (Specijalna agencija Privredne komore iz Milana, Italija), Regionalnom razvojnom agencijom za regiju Centralna BiH - REZ Agencijom, Regionalnom razvojnom agencijom za sjeveroistočnu BiH - Agencijom NERDA, Privrednom komorom Srbije, Privrednom komorom Crne Gore i Privrednom komorom Makedonije.

Glavni cilj projekta je doprinos procesu ekonomskog razvoja na području Balkana, konkretno u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji kroz ciljane aktivnosti u oblasti zaštite okoliša, promociju evropskih standarda i legislative koja se odnosi na zaštitu okoliša, promociju naprednih tehnologija u ovoj oblasti, te unapređenje privredne saradnje Italije i balkanskih zemalja, saopćeno je iz REZ-a.

29. i 30. marta 2012. godine u Podgorici je održan sastanak svih partnera u projektu na kojem je dogovoren detaljan plan za realizaciju aktivnosti i definirane obaveze svakog od partnera.

U okviru projekta će se uraditi analiza stanja u oblasti zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije u svakoj od zemalja koje učestvuju u projektu, organizirat će se bilateralni susreti između italijanskih firmi i firmi iz balkanskih zemalja sa ciljem uspostavljanja poslovne saradnje, a predviđeno je održavanje informativnih dana i seminara na temu EU legislative koja se bavi problematikom zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije.

Projekt finansira Italijansko Ministarstvo za ekonomski razvoj u okviru Italijanskog zakona br. 84/2001 - fondovi, a njegova realizacija će trajati 24 mjeseca.

E-Kapija

[LordMarshall]

Sanirana divlja deponija u Markovcu

Za sanaciju divlje deponije u čelinačkom prigradskom naselju Markovac i čišćenje korita rijeke Vrbanje u gradskom području ovoga proljeća opština Čelinac i Fond za zaštitu životne sredine Republike Srpske, obezbijedili su 16.000 KM, rekao je Srni načelnik opštine Momčilo Zeljković.

Gradska deponija u naselju Markovac zatvorena je prije šest godina i od tada se otpad odvozi na regionalnu deponiju "Ramići" kod Banje Luke, ali staru deponiju i dalje na nelegalan način koriste neodgovorni građani, čime se bitno umanjuje kvalitet života u ovom naselju.

Obale rijeke Vrbanje očistit će se od šiblja i smeća u dužini od 1.500 metara, od gradske plaže do ušća rijeke Jošavke.

Radove na bivšoj deponiji već je obavilo preduzeće "Kozaraputevi" iz Banje Luke, dok korito Vrbanje uređuju zaposleni u preduzeću "Čistoća i zelenilo".

Klix

[LordMarshall]

[LordMarshall]

Lovište u Popovom polju bogatije poljskim jarebicama

Lovci iz Popova polja kod Trebinja unijeli su u lovište stotinu parova poljske jarebice čime su znatno obogatili fond ove atraktivne lovne divljači u lovištu.
Sredstva granta, realizovana posredstvom nevladine organizacije "Oaza" Trebinje, dobijena su u okviru projekta koji finansira EU i sufinansira Ambasada Norveške u BiH, a provodi NVO "Link" Mostar u partnerstvu sa LDA Mostar i CRH Trebinje.

"Poplave u Popovu polju 2009. i 2010. godine nanijele su velike gubitke fondu divljači, tako da možemo reći da je ova donacija došla u prave ruke", kaže predsjednik lovne sekcije "Popovo polje" Mirko Grče.

Prema njegovim riječima, divljač posjeduje sve potrebne zdravstvene sertifikate i u odličnoj je kondiciji.

Grče kaže da je divljač uz dobru organizaciju puštena u atare sela Orašje, Strujići, Veličani, Dubljani, Dračevo, Drijenjani, Sedlari i Grmljani.

"S obzirom da smo izabrali pravo vrijeme, očekujemo da u najskorije vrijeme ptice u novom staništu naprave gnijezda i krenu sa reprodukcijom", dodao je Grče.

U narednom periodu posao lovaca je da obezbijede mir u lovištu koji će, uz obilje hrane koju nudi priroda, omogućiti da se poljske jarebice potpuno adaptiraju na novu sredinu.

Klix

[LordMarshall]

Rijeka Drina poribljena sa četiri tone ribe

Članovi Udruženja za ekologiju i zaštitu voda "Drinska jezera" iz Višegrada poribili su rijeku Drinu sa četiri tone mlađi potočne pastrmke i šarana.

Riblju mlađ je obezbijedilo preduzeće "HE na Drini". Predsjednik višegradskog udruženja ribolovaca Aleksandar Kojić rekao je da se poribljavanju najviše obradovalo 300 sportskih ribolovaca ovog udruženja i brojni ribari koji na obale akumulacionih jezera Hidroelektrana "Višegrad" i "Bajina Bašta" dolaze svakog vikenda u velikom broju.

Rijeka Drina je izuzetno bogata bijelom ribom, posebno šaranom, pastmkom, somom i najtraženijom mladicom koju znaju da upecaju samo najiskusniji ribari "mladičari".

Za poribljavanje akumulacionih jezera, uz pomoć uruženja ribara Foče, Čajniča, Novog Goražda, Rudog, Rogtice i Višegrada, utrošeno je 40.000 KM.

Klix

[Kapetan]

U BiH više od milijardu plastičnih kesa godišnje završi u prirodi



U povodu obilježavanja Dana planete Zemlje - 22. aprila, danas je u organizaciji Centara civilnih inicijativa (CCI) u Sarajevu upriličena centralna manifestacija tokom koje su građani na štandu, postavljenom ispred sarajevske Katedrale, mogli preuzeti promotivni materijal i informirati se o značaju očuvanja prirodnih resursa i zdrave životne sredine.


U BiH više od milijardu plastičnih kesa godišnje završi u prirodi
Radi se o projektu koji je realiziran uz finansijsku potporu Evropske unije i u saradnji s Asocijacijom srednjoškolaca u BiH (ASUBiH).

Građani su, među ostalim, bili u prilici vidjeti fotografije zagađenja životne sredine plastičnim kesama pristigle iz svih krajeva BiH, a darivani su i platneni cekeri, te podijeljene brošure onim građanima koji su svojim potpisom podržali inicijativu za donošenje propisa koji će regulirati proizvodnju, promet i uvoz plastičnih kesa i zaštititi životnu sredinu.

Kako su Feni kazali projekt-menadžer CCI-a Siniša Bencun i Peter-Josip Bevanda, PR u ASUBiH, godišnja potrošnja plastičnih kesa u BiH prelazi cifru od milijardu komada, od čega većina "završi" u prirodi.

Po njihovim riječima, zanemariv broj plastičnih kesa se reciklira, a da su kese postale i planetarni problem, svjedoče aktivnosti mnogih zemalja na uvođenju mehanizama za smanjenju njihovog korištenja.

Evropska unija ozbiljno razmatra modalitete ograničavanja njihove masovne upotrebe i besplatne distribucije.

Taj primjer bi trebale slijediti i vlasti u BiH, a jedna od opcija jeste da se plastične kese plaćaju, čime bi se ojačali fondovi za zaštitu okoliša, uključujući i poticaje proizvođačima za proizvodnju biorazgradivih plastičnih kesa, te druge projekte zaštite životne sredine.

Iz CCI-a i ASUBiH apeliraju na građane da se vrate nošenju platnenih torbi i korpi kada idu u kupovinu.

Dan planete Zemlje obilježava se u više od 150 zemalja svijeta, a ovogodišnja kampanja nosi naziv ''Zaštitimo naš dom - planetu Zemlju''.

Cilj kampanje je skretanje pažnje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, te poticanje zajedničke odgovornosti u očuvanju prirode i njenih bogatstava.

ASUBiH obilježava Dan Planete u 31 gradu BiH, prigodnim sadržajima, odnosno čišćenjem i uređenjem nekih od javnih površina, distribuiranjem edukativnog materijala i pozivanjem građana da koristite cekere i kese za višekratnu upotrebu.

http://www.klix.ba

Dobra akcija, ali po meni rjesenje je u tome da se uvede placanje kesa, kao sto je bilo do pred rat, Onda ce itekako da ih stede a ne ovako, dobiju besplatno kesu i bace je na ulicu.

[LordMarshall]

Hrvatska i BiH potpisale sporazum za Dinarski luk, očuvati vrijednosti

Međudržavni sporazum između Državnog zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske i Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu o zajedničkoj saradnji na projektu okoliš za stanovništvo Dinarskog luka potpisan je sinoć u Kninu.

Cilj tog sporazuma, koji podupire Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), svjetska nezavisna organizacija za zaštitu prirode WWF i Holandska razvojna organizacija (SNV) je uspostava prekograničnog zaštićenog područja kojemu će cilj biti očuvanje biološke raznolikosti i povratak stanovništva uz implementaciju održivog turizma te očuvanje prirodnih vrijednosti povratkom stočarstva, proizvodnje meda, ljekovitog bilja te ostalih tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda.

Sporazum su potpisali dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj i v.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Hrvatske Davorin Marković.

Klix

[Kapetan]

image hosted on flickr


Rijeka Vrbas + otpad

[LordMarshall]

Bijeljina: Eko-centar "Jezera" spreman za posjetioce

Stanovnici Bijeljine moći će da provedu prvomajske praznike na novom izletištu u Eko-centru "Jezera", koje je nedavno uredio bijeljinski Savez ekoloških snaga.



Koordinator Saveza Snežana Jagodić-Vujić rekla je Srni da je ovo izletište nedavno očišćeno i sređeno, te da postoji mnogo mjesta za roštiljanje.

"Mi smo ovaj prostor očistili od smeća, uredili teren, tako da svi zainteresovani mogu naći prostor za sebe kako bi se taj dan opustili i uživali", rekla je Vujićeva.

Obilježavanje prvomajskih praznika organizovale su i političke partije, tako da će bijeljinski Mladi socijaldemokrati praznik provesti u eko-kampu u Amajlijama, dok će se članovi Socijalističke partije na ovaj praznik družiti sa mještanima sela Gornji Dragaljevac.

Iz Centra javne bezbjednosti Bijeljina najavili su pojačane kontrole tokom prvomajskih praznika, te da će biti pokrivena sva mjesta gdje će biti obilježavan ovaj praznik.

Klix

[LordMarshall]

Dolini Neretve prijeti najveći ekocid na Mediteranu

Bivši direktor Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske Mario Šiljeg tvrdi kako dolini Neretve prijeti "potencijalno najveći ekocid na Mediteranu", javlja Index.hr.
Foto: Ilustracija"Dok se hrvatska javnost intenzivno bavi imenovanjem direktorice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u našem neposrednom susjedstvu, Istočnoj Hercegovini, ubrzano se pristupa realizaciji druge faze, za dolinu Neretve pogubnog projekta Gornji Horizonti. Potencijalno najveći ekocid na Mediteranu u novijoj historiji uključuje izgradnju triju hidroelektrana, HE Dabar (snage 160 MW), HE Nevesinje (61 MW) i Bileća (30 MW) na teritoriju današnje takozvane Republike Srpske", kaže Šiljeg te dodaje kako je taj "nakaradni projekt osmišljen 1976. godine u Beogradu i promoviran u Sarajevu, a da tadašnje hrvatsko partijsko rukovodstvo nije imalo ili nije htjelo imati primjedbi".

Metković s manjkom pitke vode

Šiljeg smatra da će skoro četiri decenijekasnije njegovo provođenje direktno ugroziti dolinu Neretve i hiljade hektara plodnih nasada u njoj. Objašnjava da je to zato što BiH nema dovoljno onoga što je najpotrebnije za hidroenergetska postrojenja, a to je naravno voda.

"Naime, njihov sliv Trebišnjice nije im dostatan, pa su se sjetili uzeti koliko im treba iz slijeva rijeke Neretve", objašnjava Šiljeg i dodaje da su već realizirali prvu fazu projekta, a to je bila izgradnja tunelsko-kanalskih kompleksa "kojima će transportirati vode manjih rijeka što se prirodno ulijevaju u Neretvu, u svoje novosagrađene akumulacije.

Niti jedan ozbiljan i dobronamjeran naučnik ili inženjer ne može poreći da je direktna posljedica tog ekocida već danas smanjenje hidropotencijala Neretve, i prodor slane morske vode u njeno korito. Građani Metkovića i susjednih naselja već godinama su osuđeni na manjak kvalitetne vode za piće sa izvorišta Doljani, a kulminacija se dogodila prošlog ljeta, kada je salinitet vode u vodoopskrbnoj mreži toliko narastao, da se njome mogla jedino kuhati juha i to bez dodavanja soli i Vegete. Još je veći problem u donjem slivu rijeke gdje polako zbog navodnjavanja poluslanom, odnosno boćatom vodom Neretve, odumiru nasadi mandarina i drugih specifičnih kultura", objašnjava Šiljeg.

Još decenija uživanja u Neretvi

Dodaje kako se početkom aprila ove godine ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u Slavonskom Brodu sastala sa kolegicom iz Vlade Republike Srpske Srebrenkom Golić.

"Srpska ministrica joj je u maniri svoga premijera Milorada Dodika, obećala uključiti Hrvatsku u javnu raspravu o projektu, budući da smo prema ESPOO konvenciji (konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica), oštećena strana. Međutim, usporedno s tim, gospođa Golić uručuje Urbanističko-tehničke usloveza izgradnju HE Dabar, prve od tri koje namjeravaju graditi, direktoru Hidroelektrana na Trebišnjici. Istodobno izražava i uvjerenje da će do konca mjeseca biti odobren početak gradnje. Time ovaj projekt ne da nije stao, nego ide ka svojoj realizaciji ubrzanim tempom", kaže Šiljeg.

"Istinskim zaljubljenicima u dolinu Neretve, ostaje jedino da još neko vrijeme, ili u najboljem slučaju koja decenija, uživaju u njenim nestvarnim prizorima i za Mediteran, jedinstvenoj ljepoti", napisao je u saopćenju donedavni direktor Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, tehnolog za vode i naučni saradnik u znanstvenom području inženjerstva okoliša, dr. sc. Mario Šiljeg.

Klix

[LordMarshall]

[LordMarshall]

[LordMarshall]

BiH zatražila pomoć od Hrvatske u gašenju požara u Konjicu

Požar koji već pet dana gori na području općine Konjic jučer u popodnevnim satima i u toku noći nastavio je sa širenjem prema naselju Ljuta i kasarni OS BiH "Ljuta", Klipanovcu i širem rejonu brda "Zlatar".

Općina Konjic je noćas donijela Odluku o proglašenju prirodne ili druge nesreće prouzrokovane požarom.

Stanje jutros na terenu uglavnom je nepromijenjeno od sinoć, osim što se požar proširio uz brdo Zlatar prema selu Zagorice i lijevim krakom prema naseljima Gornje Polje i Puhale.

Do sada je opožareno oko 200 hektara uglavnom borove šume.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je tražilo angažiranje helikoptera Oružanih snaga BiH i dva helikoptera su trenutno na terenu i učestvuju u gašenju požara.

Zbog izuzetno teškog stanja i obima požara, procijenjeno je da je potreban dodatni angažman zračnih snaga, te je iz tih razloga Ministarstvo sigurnosti, a u skladu sa Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa zatražilo pomoć od Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, kroz angažiranje dva kanadera kako bi se požar konačno stavio pod kontrolu. Vlada Republike Hrvatske je prema raspoloživim informacijama u procesu donošenja odluke o odobravanju pomoći Bosni i Hercegovini i u toku su aktivnosti na provođenju sigurnosnih mjera.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine je zatražio od svih nadležnih organa u sistemu sigurnosti provođenje svih sigurnosnih mjera za neometan angažman letjelica na terenu.

Predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH – Sektora za zaštitu i spašavanje nalaze se na području zahvaćenom požarom i u stalnoj su koordinaciji s predstavnicima lokalnih institucija, Federalne uprave civilne zaštite i Ministarstva odbrane Bosne i Hecegovine, kao i kolegama iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Klix

[LordMarshall]