[Slavonija] - Construction update (2010 - 2013)

[LAMPAŠ8]

našice sokolana

[Semper Fidelis]

Samo da je druga boja

[Semper Fidelis]

[KKomarac]

Opet ti Sarvaš u Slavoniju trpaš - ok, ali to je dio Grada, možeš i u Osk CU stavljati

[Semper Fidelis]

Maa, nekako mi tu bolje paše

[Kanalnik]

IZVJEŠĆE O RADU NAČELNIKA I OPĆINSKOG VIJEĆA ZA 2010 god.

Babina Greda, studeni, 2010. Godine
[/QUOTE]

KANDIDIRANJE PROJEKATA I IZRADA DOKUMENTACIJE

• U cilju kandidiranja projekta izgradnje trga i parkirališta u centru ,za čiju izgradnju su osigurana sredstva u Ministarstvu regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva u iznosu od 2.380.000,00 kuna , donio sam odluku o izradi idejnog rješenja za rekonstrukciju prometnih površina u centru Babine Grede u dijelovima Ulica Vl. Nazora, kr. Tomislava, Br. Radića, B.I.Mažuranića, M. stojanovića i Ilirskog Preporoda u iznosu od 69.800,00 kuna od „Rencon“ d.o.o. Osijek, kako bismo i navedeni projekt mogli kandidirati.


• Radi podnošenja kandidature kod Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za financiranje programa u Projektu održive gradnje – Hrvatskog doma gdje je moguće dobiti sredstva u iznosu od 1.300.000,00 kuna, uz vlastito učešće od 20%, izradili smo projektnu dokumentaciju za povećanje energetske učinkovitosti Hrvatskog doma u iznosu od 60.000,00 kuna (+PDV) od tvrtke „Soling“ d.o.o. Slav. Brod.
Imam saznanja da je ova kandidatura prošla te očekujem potvrdu o odobrenim sredstvima.

- Potpisan je Ugovor sa Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na odobrena sredstva od 639.941,15 kuna za priključak na Regionalni vodovod, te je dobivena potvrda o osiguranih još 521.556,95 kuna iz državnog proračuna za 2011. Godinu.

- Potpisan je Ugovor s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb o dodjeli poticajnih namjenskih bespovratnih sredstava za projekt izgradnje Poduzetničkih zona u JLPS za 2010. Godinu te su nam prebačena sredstva u iznosu od 500.000,00 kuna.

• Hrvatske vode uz naše sufinanciranje završili su popločavanje Berave sa jedne strane, a sada se radi druga strana zajedno sa sanacijom malog mosta. Ukupna obaveza Općine za 2010. Godinu je po potpisanom ugovoru u iznosu od 100.000,00 kuna te za mali most dodatni troškovi Općine od 29.000,00 kuna.


• Hrvatske vode na Beravi rade dva mosta u vrijednosti cca 460.000,00 kuna te je odobreno pročišćavanje Ulice Čevatovo (od Jelasa izlazi na Jos) i Hrvatske vode ulica Sajmište – cca 350.000,00 kuna

• Završena je rekonstrukcija niskonaponske mreže od strane Elektre i javna rasvjeta u Ulici M. Stojanovića i Ul. B.I. Mažuranića te zadnji dio Ulice Čevatovo (Općina sudjelovala sa cca 50.000,00 kuna)

• Uz financijsku podršku „Hrvatskih voda“ u Zagrebu, započeli smo aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za kanalizaciju , nakon poništenja javnog natječaja za cjelokupni predmet javne nabave i izrade projektne dokumentacije, donio sam odluku o izradi idejnog rješenja od strane Instituta za elektroprivredu i energetiku, d.d. Zagreb po cijeni od 69.500,00 kuna, a što će kasnije poslužiti kao tender za izradu projektne dokumentacije.

• Podnesen je zahtjev kod nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša za lokacijsku dozvolu za izgradnju školske sportske dvorane uz Školu, međutim, zbog neusklađenosti sa Prostornim planom, isti zahtjev je odbijen zbog neusklađenosti sa Prostornim planom, odnosno dozvoljenom izgrađenosti čestica i etažama.

• Potpisan je Ugovor sa „Solar-projektom“ Poreč za solarnu elektranu, te u njihovim pregovorima imaju obavezu da uplate u roku 15 dana dio sredstava pologa za ozbiljnost projekta (50.000,00 kuna). Još uvijek su aktualni pregovori investitora sa investicijskim fondovima i ispitivanje hrvatskog zakonodavstva vezano za iskorištavanje sunčeve energije. Za sada je cijeli projekt odgođen iz razloga što vlada nepovjerenje investicijskih fondova prema RH gdje traže hrvatsko tržište za plasman svojih sredstava za izgradnju elektrane od 8% dok je za istu investiciju koja bi se događala na području Njemačke kamata bila 2%. Na žalost mi sa našeg aspekta ne možemo puno utjecati prema ovoj investiciji, iako smo izrazili dobru volju. Investitor se odlučio da će ići sa manjom elektranom od 1,0 MW (ukupna potrebna površina cca 2 Ha zemljišta) kako bi zadržao vjerodostojnost prema nama i ostali dio investicije odgodio za neko prikladnije vrijeme kad se situaija u RH po pitanju investitora smiri, što smatram da smo i mi u RH veliki sukrivci za ovakvo stanje i nezainteresiranost investitora za investiranje na području RH. Shodno navedenim potrebno će biti izmijeniti postojeći Ugovor o suradnji.

• Pokrenuta je aktivnost po pitanju iskorištavanja geotermalne bušotine te je potpisano Pismo namjere sa GEOEN d.o.o. Zagreb (GEO BAG d.o.o.) kojim suglasno izjavljuju da će obostrano podupirati i poduzimati sve potrebne aktivnosti u svrhu realizacije projekta te korištenja ovog geotermalnog potencijala za višenamjensko korištenje geotermalne energije u energetske i toplinske svrhe na principu partnerskih odnosa. Investitor je pokrenuo postupak ishođenja potrebnih dozvola za izgradnju staklenika i plastenika.


babinagreda.com
Općinski načelnik: Josip Krnić

[Rocky031]

Odlično

[tomostv]

Osijek-danas:

Radovi na izgradnji gospodarske zone Antunovac u punom su jeku. Do kraja tekuće godine trebala bi biti dovršena infrastruktura na 140 tisuća četvornih metara površine predviđene za gospodarsku zonu, a zemljište spremno za dolazak tvrtki. Riječ je o potpuno novom modelu izgradnje gospodarske zone, kako tvrdi Ivan Anušić, načelnik Općine Antunovac.

- Zamisao o gospodarskoj zoni Antunovac začeta je prije više od 5 godina, kada je započela i izrada detaljnog plana uređenja. Taj je postupak trajao sve do jeseni prošle godine, dovršetkom kompletne projektne dokumentacije koja nas je stajala 1,4 milijuna kuna. U tome su određenim novčanim sredstvima sudjelovali Županija i resorno ministarstvo, rekao je načelnik Anušić. Dodao je kako cijena izgradnje komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni iznosi 24 milijuna kunakoje nemaju jer godišnji proračun općine iznosi oko 6 milijuna kuna. Napomenuo je kako zbog recesije niti od resornih ministarstava nisu uspjeli dobiti sredstva.

- Došli smo na ideju cijelu gospodarsku zonu prodati investitoru pod uvjetom da on napravi kompletnu infrastrukturu. Pronašli smo investitora u Zagrebu. To je tvrtka Pilot gradnja koja ima sestrinsku tvrtku Antunovac gradnja. Oni su nakon javnog natječaja kupili kompletnu zonu u srpnju ove godine, a kada zona bude dovršena, vlasnik će parcele prodati pojedinačnim investitorima za koje će on, kroz samo jedan ugovor, projektirati, graditi i dati ključ u ruke kompletnog objekta. Naravno, Općina Antunovac imat će sve beneficije koje lokalna samouprava i inače ima kod svih drugih gospodarskih zona, istaknuo je načelnik.

Rekao je kako je riječ o prednostima poput poreza i prireza na osobne dohotke ljudi koji budu tamo radili, zapošljavanja ljudi iz općine te komunalnih doprinosa i naknada. Investitor će, u ovom slučaju, zarađivati na izgradnji objekata i već sada je prodao parcele za dva objekta tvrtkama koje će zaposliti desetak ljudi. Jedna je prehrambeno-prerađivačka industrija, a druga će se baviti turističko- uslužnom djelatnošću.

- Kako cijela gospodarska zona ima 140 tisuća četvornih metara, 40 tisuća otpada na javne koridore, a 100 tisuća četvornih metara su parcele na kojima će se graditi objekti. Investitor ima interes tražiti i dovoditi druge tvrtke koje će, nadamo se, vući jedna drugu.

Na taj smo način isključili i preprodaju zemljišta, a spriječit će se da netko sagradi barakicu kao da fiktivno ima tvrtku te da nakon pet godina prodaje zemljište koje je dobio za kunu, zaključio je Anušić.

- Situacija u općini je teška. Proračun je prošle godine bio gotovo 9 milijuna kuna, a ove će godine biti 6 milijuna, jer je oko 150 stanovnika u međuvremenu dobilo otkaz. Kada bi ih se vratilo na posao krizu ne bismo ni osjetili. Osim toga, ljudima bi se poboljšala i kvaliteta života, kaže Anušić.

- Prednosti naše gospodarske zone su izuzetna blizina grada Osijeka, blizina željezničke pruge Osijek - Vinkovci, s druge strane državna cesta D518 te budući koridor brze ceste Varaždin – Ilok. Osim toga, područje smo posebne državne skrbi što je također pogodno za investitore, naveo je načelnik i naglasio kako nije cilj prebacivati poslovanja tvrtki iz Osijeka u gospodarsku zonu, nego dovesti nove tvrtke koje će zaposliti nove radnike.

[Kanalnik]

NAGODINU NOVIH 45 RADNIH MJESTA

Talijani stižu u Gradište

GRADIŠTE - Nakon Švicaraca, koji će Gradište pretvoriti u logistički robni centar regije za distribuciju i prijevoz robe između ostaloga, za Tursku, Grčku, Švicarsku i zemlje Beneluxa, u Poduzetničku zonu Ambarine stižu i Talijani.
Proteklog su petka predstavnici tvrtke Elda drvo d.o.o., u većinskom vlasništvu talijanskog poduzetnika, posjetili Gradište i načelniku Srećku Papcu uručili pismo namjere za kupnju četiri hektara zemljišta u tamošnjoj poduzetničkoj zoni.
U budućem pogonu u Gradištu, koji će se baviti rezanjem i sušenjem drveta te izradom polufinalnih proizvoda, planiraju zaposliti 45 radnika. Pismo namjere naći će se na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća koje bi načelniku trebalo dati zeleno svjetlo za potpisivanje kupoprodajnog ugovora.
Iako je svim dosadašnjim investitorima prilikom kupnje Općina davala rok od dvije godine za završetak izgradnje objekata i početak rada, Talijani su u pismu namjere naveli da će pogon profunkcionirati za godinu dana. Načelnik Srećko Papac pozdravlja namjeru talijanskog investitora za ulaganje u Ambarine, što će prije svega rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i osiguranjem egzistencije za nekoliko desetaka obitelji.
Gradištanci su u Ambarine uspjeli smjestiti ne samo lokalne obrtnike nego i osječko “Žito” te privući i strane investitore, ostale poduzetničke zone u županjskoj Posavini još nisu zaživjele. Bilo je, doduše, nekih kontakata s investitorima zainteresiranim uglavnom za izgradnju bioenergana, no jedino su Drenovčani dogovorili konkretan posao.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

[Rocky031]

Kreće izgradnja male hidroelektrane u Pleternici

Gradonačelnik Grada Pleternice, gosp. Franjo Lucić i direktor tvrtke Končar elektronika i informatika, gosp. Željko Tukša potpisali su danas Okvirni sporazum za izgradnju male hidroelektrane ne Orljavi u Pleternici. Riječ je o prvoj takvoj investiciji u Hrvatskoj koja će biti u vlasništvu jednog grada.Time će Grad Pleternica pokriti sve godišnje troškove javne rasvjete za svih 35 naselja svog području,. Naime mini hidroelektrana bi, prema Studiji opravdanosti izgradnje, trebala godišnje proizvesti oko 1,1 milijun kW električne energije što je prihod od cca 850.000 kuna.
Vrijednost mini hidroelektrane jakosti 220 kW iznosi 4,7 milijuna kuna koji će biti namaknuti sredstvima resornih ministarstva te iz proračuna Grada Pleternice.
Uz vodećeg partnera, tvrtku Končar koja će izvesti radove u visini 55% ukupne investicije, izgradnji će se pridružit i dvije ovdašnje tvrtke, Magma čija je vrijednost radova 15% investicije te Presoflex Gradnja čija je vrijednost radova 30% investicije. Svi radovi trebaju biti gotovi sa 31. prosincem ove godine, dok bi s prvim danom 2012. ova mala hidroelektrana trebala početi proizvoditi prve kilovate električne energije.

14. siječnja 2011

[Semper Fidelis]

VIDEO: Županija obnavlja škole u Donjem Miholjcu



Više od dvadeset godina stara je nastavno-športska dvorana osnovne škole Augusta Harambašića u Donjem Miholjcu.



Dvorana je uz to ukopana te ima problema s odvodnjom oborinskih voda što je više puta dovelo do velikih šteta. Nedavno je završena još jedna serija popravaka te postavljanje novog dvoranskog parketa za što je osječko-baranjska županija izdvojila oko šesto tisuća kuna. Školu je danas posjetio i župan Vladimir Šišljagić.
Osnovnu školu Augusta Harambašića pohađa petstotinjak učenika, a dvoranu osim njih koriste i učenici Miholjačke srednje škole te brojna sportska društva i udruge. No unatoč brojnim radovima i troškovima održavanja dvorana je bila u vrlo lošem stanju.
U posljednjih šest godina na radove te održavanje škole i dvorane županija je izdvojila milijuna i sedamsto pedeset tisuća kuna.
U idućoj godini planira se uložiti dodatnih 350 tisuća za uređenje drenaže i odvodnje oborinskih voda kako škola više ne bi imala problema. Župan Šišljagić posjetio je danas i srednju školu Donji Miholjac, odnosno lokaciju gdje će biti izgrađena nova zgrada škole. Ona se planira već godinama, no kako grad Donji Miholjac nije donio urbanistički plan, a zatim i odustao od projekta, županija je započela izradu projektne dokumentacije za izgradnju novog objekta odmah iza stare škole. Ishođenje te dozvole očekuje se u idućih nekoliko dana.

http://www.sib.hr/Donji-Miholjac/zup...-miholjcu.html

[Rocky031]

Privode se kraju radovi na valpovačkom Centru kulture

VALPOVO -"Centar kulture u Valpovu je projekt koji je prije izgradnje bio pripreman više godina. Pripremne aktivnosti, od rušenja starog kina do pripreme podloge preko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i pripreme projektne dokumentacije i potpisivanje sporazuma o sufinanciranju, stajale su oko 2,3 milijuna kuna, a ukupna vrijednost objekta kroz provedeni natječaj iznosi 14,5 milijuna kuna. Od te svote 10,5 milijuna kuna osigurano je iz drugih izvora: Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva - Program integralnog razvoja lokalne zajednice, do potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Osječko-baranjske županije. Preostalo su sredstva Grada Valpova", kazao je valpovački gradonačelnik Leon Žulj, zadovoljan dinamikom gradnje valpovačkog Centra kulture.
Gradonačelnik najavljuje da, nakon završetka građevinskih radova i izgradnje trafostanice, ove godine predstoji uređenje objekta i određivanje sustava upravljanja objektom, koji je trenutačno jedan od najmodernijih takve vrste u Slavoniji i Baranji.
U novom Centru kulture trebalo bi se nalaziti kino, kazalište, odnosno polivalentna dvorana s 350 sjedaćih mjesta i drugi prostori koji će stvoriti pretpostavke za razvoj ostalih udruga u kulturi: posebno KUD-a Valpovo 1905., HPD-a Katančić, tamburaške sekcije, sekcije Poeta do izložbenih prostora koji Valpovu trenutačno nedostaju.
- Urbanistički gledano, uz dvorac star 700 godina, povijest i tradiciju, nalazi se moderna građevina kulturnog tipa, koja će svakako postati jedan od simbola našega grada - rekao je valpovački gradonačelnik.

SIB hr

[Rocky031]

Općina Čepin lobiranjem je osigurala 500.000 kn od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za izgradnju glavne ceste kroz poduzetničku zonu "Vinogradi". Za narečenu cestu ukupne dužine 2.400 metara dobivena je građevinska dozvola, a gradnja je predviđena u fazama. Tijekom građevinske sezone planira se izgraditi druga faza ceste u dužini cca 500 metara (do spojne ceste s Kalničkom ulicom).

Ministarstvu je dostavljena studija izvodljivosti i sva ostala prateća dokumentacija vezana uz poduzetničku zonu kako bi se opravdala sredstva ministarstva. Općina Čepin će i ubuduće nastojati uspješno surađivati sa MINGORP RH.

[Kanalnik]

GEOEN ODUSTAJE OD TERMALNOG IZVORA NA 18 TISUĆA ČETVORNIH METARA NJIVE ILIJE MARTIĆA?
Opet ništa od staklenika i elektrane u Babinoj Gredi

ŽUPANJA - Zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, pompozno najavljivani projekt korištenja izvorišta termalne vode kraj Babine Grede doveden je u pitanje.
Prema idejnom rješenju zagrebačkog Geoena, tvrtke za iskorištavanje geotermalnih potencijala, u tome su selu na pedesetak hektara trebali niknuti turistički, industrijski i poljoprivredni objekti. U prvoj etapi planirana je gradnja staklenika i pokretanje povrtlarske proizvodnje, a nakon probijanja druge bušotine, i gradnja elektrane snage do 1.100 kW i toplane te proširivanje staklenika.
Investitori su namjeravali s lokalnom zajednicom i ponudom geotermalne energije po minimalnim cijenama privlačiti druge ulagače. Planove im je poremetio Babogredac Ilija Martić, vlasnik parcele od 18 tisuća četvornih metara na kojoj se nalazi bušotina geotermalnog izvorišta, s kojim suvlasnik Geoena Dragan Jurilj nije uspio postići dogovor. Martić je tražio deset eura za kvadrat, što je Jurilju bilo previše jer smatra da je riječ o poljoprivrednom, a ne o eksploatacijskom zemljištu.
- Bojim se da je on u cijeloj priči zapravo samo trgovac koji je došao odraditi posao za nekoga, za male se novce domoći željenoga objekta i onda ga debelo preprodati - smatra babogredski povrtlar i nastavlja: - Ne sviđa mi se način na koji se sve to radi jer mene kao Babogredca, koji želi dobro svome selu, zanima da dođe netko ozbiljan koji će uložiti u proizvodnju, zaposliti ljude i osigurati im egzistenciju. Netko prepoznatljiv poput Agrokora. Ne sporim da je rudarski objekt u vlasništvu Ine, ali nalazi se na mom terenu i to je nepobitna činjenica.
Jurilja je zaprepastilo to da jedan čovjek koči vrijedan i kompleksan projekt od lokalnog i županijskog značaja, koji donosi prosperitet i radna mjesta.
- Uložio sam previše i truda i vremena, pokrenuo sedam, osam upravnih postupaka, a pri kraju je onaj za pravo na istraživanje. Ishodio sam lokacijsku dozvolu, energetsko odobrenje za gradnju elektrane i ne pristajem na ucjene. S takvim čovjekom više ne želim imati nikakvog posla i lokalnim sam vlastima dao do znanja da izvole riješiti problem sa sumještaninom te da mi se nakon toga jave - kaže Jurilj.
No, sudeći prema Martićevim porukama da bi lokalni čelnici s njim dogovorili posao, ali bez novca, geotermalno izvorište u Babinoj Gredi još će dugo biti neiskorišteno.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

Povijest se ponavlja, nekada je u Babinoj Gredi trebala biti izgrađena šećerana koja je sada u Županji, ali isto se našao smrad koji nije htijeo prodati zemlju. Isto sada i sa ovim projektom.

[Rocky031]

Uzalud smo se nadali..

[Kanalnik]

Ma katastrofa, najvjerojatnije ćemo i na izbore uskoro... Sve radi ovoga

[Semper Fidelis]

Maa...

[LAMPAŠ8]

11 milijuna eura za bioenergetska postrojenja

Autor/Izvor: Goran Flauder/Business.hr/PressCut

Uz gradnju bioenergetskih postrojenja na području Dalja, Keter Organica planira sličnu gradnju i u Starim Jankovcima i Tovarniku Keter Organica d.o.o., članica austrijske Keter grupe, osnovana u Opatiji radi ulaganja na hrvatskom tržištu, obilježila je ovogodišnji 18. osječki proljetni sajam - Sajam poljoprivrede i prehrane održan proteklog vikenda na sajamskom prostoru Pampas. Osim što je za obnovu OŠ Vladimira Becića, nedavno oštećene u požaru, donirala Gradu 50.000 kuna, s općinom Erdut potpisala je ugovor vrijedan približno 11 milijuna eura o ulaganju u gradnju bioenergetskih postrojenja na području Dalja, a slično planira i u Starim Jankovcima i Tovarniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U Dalju su uzeli dva hektara zemljišta na kojima planiraju postaviti bioplinsko postrojenje snage 1,2 MW, a još 4-5 ha treba im za gradnju staklenika i plastenika za uzgoj povrća. Ondje će zaposlili 50-60 osoba, što je za našu općinu, u kojoj je visoka razina nezaposlenosti, odlična vijest, rekao nam je načelnik općine Jugoslav Vesić. Keter Organica će za potrebe proizvodnje bioplina na 400 hektara posaditi silazni kukuruz koji čini 75-80 posto sirovine, a postrojenje će graditi otprilike godinu dana.

Na Proljetnom sajmu predstavljaju se 174v izlagača iz Hrvatske, Češke, Bosne i Hercegovine te Slovenije, čime je za dvadesetak premašen broj prošlogodišnjih izlagača. Na oko 2000 četvornih metara zatvorenog i 5000 m2 otvorenog prostora izložili su sjemenski i sadni materijal, poljoprivredne strojeve i opremu te šumarsku mehanizaciju, zaštitna sredstva u poljoprivredi, prehrambene i ekološke proizvode, opremu za prijevoz i ambalažu, a održani su stručni skupovi i savjetovanja te prezentacije rada strojeva i opreme.

Uspjeh je rezultat dobre suradnje HGK ŽK Osijek s drugim regionalnim centrima HGK i njihovim kolegama iz drugih zemalja, koji su participirali u troškovima najma štandova i organizirali dolazak izlagača, rekao je Šaša Uranjek, direktor Osječkog sajma, a kao primjer dobre suradnje istaknuo je Privrednu komoru iz Tuzle koja je dovela 15 izlagača koji su s hrvatskim partnerima održali niz poslovnih razgovora.

[Rocky031]

Izgradnja Doma kulture u Lugu

LUG - Općini Bilje odobreno je 2,5 milijuna kuna za gradnju doma kulture u Lugu, stoji u jučerašnjem priopćenju Vlade RH, u kojem se, između ostaloga, navodi da je iznos odobren rješenjem iz srpnja prošle godine, ali budući da Općina prošle godine nije dostavila potrebne dokumente, rješenje nije moglo biti realizirano. Na zadovoljstvo mještana Luga, novac je ipak prebačen, pa prepreka za gradnju nvog doma više gotovo nema.

- Zadovoljni smo odlukom Vlade RH, koje sigurno ne bi bilo da za cijeli projekt nije lobirao saborski zastupnik Deneš Šoja - tvrdi Ištvan Tokai, predsjednik Mjesnog odbora Lug, naglašavajući kako su prevladani problemi o kojima sada ne bi pričao. U svakom slučaju, nastavlja, Lužani će konačno dobiti ono što zaslužuju, jer su među rijetkim selima koja nemaju slično okupljalište. Darđanska tvrtka Dom počela je radove na domu kulture u Ulici Petefi Šandora prije mjesec i pol.

- Riječ je o modernom multifunkcionalnom objektu u koji će moći stati 300-tinjak ljudi - objašnjava Tokai, napominjući da će u domu biti dvorana, moderna kuhinja, tonska soba, uredski prostori i sanitarni čvor. Investicija vrijedi približno četiri milijuna kuna, a završetak gradnje očekuje se krajem godine. Inicijativu za gradnju pokrenuo je Savez mađarskih udruga. Tokai napominje kako je njegovo mjesto u posljednje vrijeme veliko gradilište, spominje izgrađenu javnu rasvjetu i asfaltirane prometnice, čime se Lugu vraća nekadašnji sjaj.

STARI DOM DENACIONALIZIRAN

Donedavno je stanovnicima Luga kao dom kulture služio derutni objekt koji je nedavno denacionaliziran i vraćen obitelji Mueller. Nasljednica, sada sedamdesetogodišnjakinja, trenutačno živi u Osijeku. Zgrada nije značajnije obnavljana 40-ak godina.

[Rocky031]

Evo par slika

Poduzetnička zona Čepin (dosta staro ali nadam se da će se s vremenom i ta zona počet popunjavat,zasad je tamo tvrtka Paralela i tvornica ulja Čepin)







Kopanja kanala za odvodnju blizu Levanjske Varoši