[Split] - Zelene površine

[ST_dasa]

bor koji raste pretežito u našim parkovima (a i u dalmaciji općenito) je uvezeni alepski bor, tu i tamo se nađe koja pinija ili crni bor. zatim tu su još par vrsta čempresa i smreka (koje rastu najviše po vrtovima i dvorovima). od bjelogorice najviše je pelegrinki (kostele), kestena te (nisam siguran) graba. nekada je i murva bila raširena. Uz potoke, kao što su oni na mertojaku i trsteniku, raste i pokoji jablan. palme rastu isključivo na rivo (njih točno 100), još tu i tamo po gradu, no nigdje ne mogu doseći visinu kao na rivi zbog - zida palače, koji im pruža zaštitu od bure.

drvo koje bi po meni trebalo biti zastupljenije u gradu i postepeno zamjenjivati bor je autohtona vrsta zimzelenog hrasta crnike. iako bor izgleda prekrasno, hrast je isto tako lip. bor radi mnogo otpada, zakiseljuje tlo, rasadnik je borovog prelca i - što je za marjan najopasnije - brzo gori.

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

bor koji raste pretežito u našim parkovima (a i u dalmaciji općenito) je uvezeni alepski bor, tu i tamo se nađe koja pinija ili crni bor. zatim tu su još par vrsta čempresa i smreka (koje rastu najviše po vrtovima i dvorovima). od bjelogorice najviše je pelegrinki (kostele), kestena te (nisam siguran) graba. nekada je i murva bila raširena. Uz potoke, kao što su oni na mertojaku i trsteniku, raste i pokoji jablan. palme rastu isključivo na rivo (njih točno 100), još tu i tamo po gradu, no nigdje ne mogu doseći visinu kao na rivi zbog - zida palače, koji im pruža zaštitu od bure.

drvo koje bi po meni trebalo biti zastupljenije u gradu i postepeno zamjenjivati bor je autohtona vrsta zimzelenog hrasta crnike. iako bor izgleda prekrasno, hrast je isto tako lip. bor radi mnogo otpada, zakiseljuje tlo, rasadnik je borovog prelca i - što je za marjan najopasnije - brzo gori.

Potpis. Previše borova ima u Splitu, šta je i normalno jer oni uglavnom nisu zasađeni već su izrasli divlje kao i divlje smokve.

[Ballota]

Originally Posted by Asti Gospe

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...7/Default.aspx

Evo ti Balloto ono što ti spominjah.
Tako je tribala Tvđava Gripe izgledat (nije da su renderi Bog zna kakvi), a umisto toga danas imamo tvrđavu u užasnom stanju...

Aha. To je to znači.

Originally Posted by ST_dasa

a di ti živiš

Pa šta? Zna san da je tamo groblje, al nisan zna da ima grobnica.

Originally Posted by Liu_kang

Sustipan je jednostavno savršen...od pozicije do izgleda i ugođaja samog parka

Potpisujen od riči do riči!

[Split3]

Originally Posted by Ballota

Pa šta? Zna san da je tamo groblje, al nisan zna da ima grobnica.

Puno ljudi ne zna za to groblje, a još manje ih je tamo i bilo. Evo još slika
http://www.zost.hr/jewish-cemetery.php?jezik=HR

a čitam u Kečkemetovoj knjizi i da je upravo na mjestu tog groblja počelo pošumljavanje Marjana sadnjom sjemena bora. Neko vrijeme je židovsko groblje bila jedina zelena oaza na golom brdu Marjan.

[Split3]

Marjan, kronologija
http://www.drustvomarjan.com/2010/03/kronologija.html

[Split3]

Marjan, stare fotografije: http://www.marjan-parksuma.hr/fotogalerija2.asp

[cimavica]

svi arhitekti u Hrvatskoj su poludili za skalinadama i umisto da se ukidaju arhitektonske barijere oni ih stavljaju i tamo di ih nije bilo

a neznan zasto u nas govore da je alepski bor uvezen. On je karakteristican upravo za Mediteranske zemlje koje pate susu.



http://en.wikipedia.org/wiki/Pinus_halepensis

Katalinica brig je dobija ime po obitelji Katalinic. Obogatili su se krajen XIX st. prodajon vina i brig je bija u njihovome vlasnistu. Zgrada koju su imali di je sad Dalmacijavino je srusena u bombardiranju za vrime II sv.rata.
Da me ko pita di je u Splitu Katalinik ne bi znala odgovorit

[ST_dasa]

alepski bor nije autohton ovom području. ako ga je i bilo u dalmaciji onda je rasta na području dubrovnika i južnije. marjanska flora se sastojala sve do kraja srednjeg vijeka od hrasta, graba i smrike. bor je uvezen i sađen sredinom 19 st., počevši od strane drušva ''Societa agronomica'', kasnije kolombatovića i drugih. kasnije, kada je ustanovljena, amo reć, greška, pokušalo se uvesti ponovno na marjan prvotne kulture, koje se, kako zbog slabije zemlje u odnosu na ranije, kako zbog bora, nisu ''primile''.

npr. za agavu možemo reć da je danas tipična mediteranska biljka bez koje bi pojedini dilovi splita izgledali bezveznije, posebno oni uz more, ali je eto u 19. st. uvezena iz italije i grčke, koje su je donile iz j. amerike....

protiv bora nebi ima ništa da nije toliki zagađivać, kako plodnog tla tako i ulica. i sami možete vidit da ispod bora malo šta raste.

da ne bude da mlatin praznu slamu, informacije izvlačin iz borčićeve knjige ''Marjan nekada''.


@cimavica, welcome to the forum

[Split3]

Cimavica, je, u paravu si. Otok Mljet npr. je poznat po svojim stoljetnim šumama alepskog bora.

Dolje je par citatita eseja iz časopisa Šumarski List, autor Davorin Prgin, odlično napisano

ALEPSKI BOR (Pinus halepensis Mill.) PRVORAZREDNA VRSTA
ZA PODIZANJE ŠUMA NA MEDITERANSKOM KRŠU

SAŽETAK: Alepski bor, zahvaljujući svojim biološkim osobinama, poka-
zao se u praksi kao prvorazredna vrsta u pošumljavanju i melioraciji degra-
diranog krša našeg mediteranskog pojasa. Pod njegovim krošnjama stvara se sloj novog šumskog tla koji je ranije nestao.
Njegom šuma alepskog bora putem proreda znatno se smanjuje opasnost
od šumskih požara i povećava produkcija kvalitetne drvne mase.
Drvo alepskog bora u drugim mediteranskim zemljama ima široku primje-
nu, dok se kod nas gotovo ne koristi.
Posebnu vrijednost imaju šume alepskog bora za rekreaciju i estetsko
oblikovanje krajobraza jer doprinose zapošljavanju i razvoju drugih gospo-
darskih djelatnosti.
I uz ostale očite koristi koje šume alepskog bora daju, te su šume danas za-
nemarene i zapostavljene. U prostornim planovima, u zonama za turističku
izgradnju, jednostavno su brisane, pa im prijeti opasnost da budu uništene.

1. UVOD
Zadnjih godina sve se više u javnosti širi negativno
mišljenje o vrijednosti šuma alepskog bora, koje ide
čak dotle da se ta vrsta smatra štetnom. To posebno do-
lazi do izražaja kada je riječ o uzrocima šumskih po-
žara. Ovakva mišljenja ne temelje se na znanstvenim
spoznajama niti su bilo čime argumentirana, nego su
plod nepoznavanja bioloških svojstava alepskog bora i
stvarnih uzročnika širenja požara.
Alepski bor, kao izrazito sredozemno drvo, raspro-
stranjen je i na našoj jadranskoj obali i otocima. Autok-
tonih nalazišta ima u Dalmaciji, ali je isto tako proširen
i na području Istre i otocima Kvarnera.
Alepskim borom uspješno su izvršena pošumljava-
nja degradiranog krša. Uspijeva dobro u semiaridnim i
subhumidnim područjima s mediteranskom klimom, a
na vrste tala je indiferentan.
Najvažnija osobina alepskog bora je ta što odbacuje
veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i povr-
šinsku skelet, i čijom se transformacijom stvara humus
i šumsko tlo.

[ST_dasa]

ka šta san i reka, dubrovnik i južnije. za splitsko područje ne. ili knjige lažu?

[ST_dasa]

Originally Posted by Split3

Najvažnija osobina alepskog bora je ta što odbacuje
veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i povr-
šinsku skelet, i čijom se transformacijom stvara humus
i šumsko tlo.

ovo mi je preopćenito i može se reć za bilo koju stablašicu. samo mi nije jasno zašto onda nikad (a znan i iz osobnog iskustva) kada nešto zasadiš ispod bora ne izraste, ili u najboljen slučaju bude kržljavo, dok ispod masline, hrasta i sl. buja ka ludo. naravno, postoje tipovi grma koji idu uz bor, ka šta se i vidi na marjanu.

pogledajte samo travnjake po gradu, ako je bor u blizini i ne održava se dobro, od trave nema ni t, čak ni one divlje.

[Split3]

Originally Posted by ST_dasa

ka šta san i reka, dubrovnik i južnije. za splitsko područje ne. ili knjige lažu?

Mljet (i Kvarner koji se spominje) su sjevernije od Dubrovnika
Mislim da je problem u puno puta spomenutom održavanju.
Prije se bor sadio (Split i Marjan), a sad raste sam.

[ST_dasa]

ma mljet je na razini dubrovnika, južnije od splita. ne moraš doslovno shvaćat.
a šta se kvarnera tiće, piše da je proširen, ne autohton.

a šta se teksta tiće, bor zaista dobro gori i to je činjenica, suh je u odnosu na druga stabla. ili je ovaj palež po dalmaciji izmišljotina?!

i zašto govoriti da je autohton ako nije rastao na splitskom području??? dalmacija ima hrpu mikroklima, npr. na biokovu rastu endemske smreke (ili jele) te visoka bjelogorica, 1000 metara ispod raste alepski bor i tipično mediteransko bilje. u dugopolju je drukčija vegetacija nego u splitu. hvar je topliji otok od npr. dugog otoka. bor je veoma prilagodljiv i može rasti na svim ovim mistima (osim biokova zbog nadmorske visine) ali to ne znači da ga baš svugdi triba i sadit pored vrsta od kojih bi možda imali više koristi.

ma da se razumimo i ne idemo previše u off, nije bor vražja izmišljotina, ali bi po meni u splitskim parkovima puno više pasale druge kulture. marjan je takav kakav je, prekrasan ali i neodržavan. problem je šta se bor zaista brzo širi i ostavlja malo prostora drugim vrstama. bilo bi mi lipše da je raznolikije.

[Split3]

Iz gornjih postova je već vidljivo da se u potpunosti slažem s tobom apropos borova. Ne kaže se uzalud, Otišlo je sve u borovinu! Tj. u divljinu. Tamo gdje su neklad bile terace vinograda i maslina, sad su šume borova. Borovi su užas kad ih se ne održava. Gornji tekst mi je sasvim novo čitanje borova, jer i u mojoj svijesti, bor je divljina, stablo-korov. Dokumentirani su prvi zasadi borova na Marjanu. Dakle, valjda nisu autohtoni Splitu, bar ne kao šume. Stabla na Marjanu bi trebalo prorijedit kao na Sustipanu. Onda bi se stvorili uvjeti i za održavanje autohtonih vrsta. To mi se čini izvodljivo. Meni osobno bi bilo draže da je Marjan više park a manje šuma.

Mislim da ovo "proširen" u ovom dolje slučaju znači autohton, jer svi u Dalmaciji znamo da je bor danas proširen debelo svugdje.

Alepski bor, kao izrazito sredozemno drvo, raspro-
stranjen je i na našoj jadranskoj obali i otocima. Autok-
tonih nalazišta ima u Dalmaciji, ali je isto tako proširen
i na području Istre i otocima Kvarnera.

[cimavica]

iman knjigu "Marjane nas Marjane" i u njoj pise da je cesmina bila autohtono stalbo i da se bor na Marjanu ne obnavlja sam radi manjka svitlosti.
zanimljivo mi je da razlici autori imaju i razlicit stav prema sumi u Marajna. Ono sta je jednima dobro drugima je lose.
Manje vise ista prica ka i sa povjescu Splita. razliciti autori navode razlice podatke cesto u suprotnosti jedni sa drugima.
Primjer Palaca, ali o tome u nekoj drugoj temi

ja osobno mislin da se ne triba previse zazivat autohtnono raslinje na svakome mistu jer je malo egzotike uvik dobrodoslo.
Kad je u pitanju Marjan meni je skroz prihvatljiv alepski bor pod uvjeton da sumu odrzavaju kako triba.
Juzne padnine Marjane koje su u ocajnon stanju bi tribalo uredit. To bi moglo bit odlicno javno-privatno partnerstvo.
Tu bi mi pasa jedan veliki botanicki park sa primjerima mediteranskog i subtropskog bilja.
Pozicija je idealna jer je na juznoj strani zasticena od vjetrova i zimi bi sigurno privlacila veci broj svita ka sta sad liti na sjevernu stranu traze ladovinu.
Arheoloski nalazi koji se tamo nalaze bi odlicnu udopunili takav park i mogli bi postat jos jedna splitska atrakcija.
Protivnici gradnje na Marjanu ce me sigurno napast ali meni ne bi bilo mrsko vidit u jednom tako velikom parku manje kuce tipa potleusice koje bi bile u funkciji parka. Npr. u dilu parka sa mediteranskin biljem bi se moglo proizvodit vino, ulje, lavanda, ruzmarin itd i to bi se moglo pakirat ka autohtoni suvenir.
U dilu parka sa subtropskim i inim biljem (tipa Arboretum u dubrovniku) bi se moglo napravit par bazencica. Svojevrsni welness centar na otvorenome.
Naravno sve ovo nadogradje bi tribale bit lipo uklopljene u okolis da svojin gabaritima i izgledom ne bodu u oci.
Neznan koliko su nasi arhitekti uopce u stanju napravit tako nesto

[Split3]

Originally Posted by cimavica

Juzne padnine Marjane koje su u ocajnon stanju bi tribalo uredit. To bi moglo bit odlicno javno-privatno partnerstvo.
Tu bi mi pasa jedan veliki botanicki park sa primjerima mediteranskog i subtropskog bilja.
Pozicija je idealna jer je na juznoj strani zasticena od vjetrova i zimi bi sigurno privlacila veci broj svita ka sta sad liti na sjevernu stranu traze ladovinu.
Arheoloski nalazi koji se tamo nalaze bi odlicnu udopunili takav park i mogli bi postat jos jedna splitska atrakcija.
Protivnici gradnje na Marjanu ce me sigurno napast ali meni ne bi bilo mrsko vidit u jednom tako velikom parku manje kuce tipa potleusice koje bi bile u funkciji parka. Npr. u dilu parka sa mediteranskin biljem bi se moglo proizvodit vino, ulje, lavanda, ruzmarin itd i to bi se moglo pakirat ka autohtoni suvenir.
U dilu parka sa subtropskim i inim biljem (tipa Arboretum u dubrovniku) bi se moglo napravit par bazencica. Svojevrsni welness centar na otvorenome.
Naravno sve ovo nadogradje bi tribale bit lipo uklopljene u okolis da svojin gabaritima i izgledom ne bodu u oci.
Neznan koliko su nasi arhitekti uopce u stanju napravit tako nesto

WOW! To bi bilo ludilo! Koja dobra ideja!
I nešto slično ovome:
http://upload.wikimedia.org/wikipedi...ardens_002.jpg

[cimavica]

gradski parkovi i drvoredi su druga prica.
Moraju dobro promislit prije nego posade.


ostale slike su na ovom linku
posadili su lipo stablo koje nazalost poznato i ka "sporka mimoza"
To je ludost ka i sadjenje maslina ili murvi.
Maslina nije ukrasna biljka i ne bezveze mi je da gradovi imaju maslinike. Ono sta je me dize kosu na glavi u vezi maslini je to da pustaju ljude da te masline kupe i prave ulje, a masline su zagadjene od ispusnih plinova.

Murve su u Splitu i Dalmaciji masovno sadili jer se proizodila svila. Opcina ih je zasadila u Splitu kako bi uzgajivaci imali hranu za bubin svilac. Kad je ta grane ondasnje industrije u SPlitu zapustena iscupali su ih i stavili pomodne palme.
Palme na Rivu su visoke jer se radi o takvoj vrsti. Novije koje sade po Splistu su autohtona vrst palme koja ne raste toliko u visinu. Sad se nemogu sitit tacno imena ali ako je potriba prokopat cu malo po mojoj arhivi.
Mislin da murvu ne triba zapusit ali njoj bi se moglo nac misto u djelovima parkova di se ljudi pune ne zadrzaju ili na Marjanu radi njene sporkice. Druga opcija je da se posadi "neplodna murva" ka sta su ucnili u Makarskoj.
Inace listopadno drvece je prihvatljivije nego zimzeleno jer liti cini ladovinu a zimi pusta sunce.

[cimavica]

uf sta je velika slika a nemogu je smanjit...skuzajte

cekaj da izguglan park koji san vidila i pala mi je ideja za Marjan

[Split3]

odlična serija fotki je li to sve snimljeno u Splitu?

[cimavica]

vise na ovo:

image hosted on flickr