[Rijeka] - Construction update (2011 - 2013)

[meteopehlin]

Originally Posted by *****

Prvo Balkan nije polutok nego planina,i mi smo dosta daleko od te planine,otprilike je situacija takva da Austriju smijestiš pod Velebit.
Balkan je ništa drugo nego li konstruiran geopolitčki pojam kojim bi se Srbiju Bosnu i Hrvatsku stralo u isti koš.Znamo kako je to završilo.
Koliko god neki to htijeli priznati bitno je to što drži u ruci,jer da bi jedna država funkcionirala narod treba biti jedinstven.
Vidimo kako multikulturalizam funkcilnira u Bsni,naprosto raj od zemlje

Nadam se da ćeš isto misliti kada ti dijeci (ili unučadi) uzmu knjige u ime Alaha a škole zatvore u ime očuvanja morala

Zvjezdane, kako vidim da ti ni geografija /zemljopis nisu baš jača strana da te uputim u neke pojmove.

Prvo poluotok je definiran kao kopno s tri strane okruženo morem. Dakle uzmimo Balkan kojeg ti ne smatraš poluotokom, okružen je Jadranskim, Sredozemnim (u koje spadaju Jonsko i Egejsko more), te Crnim morem na istoku. To čini geografsku cjelinu Balkana kao poluotoka. Ako meni ne vjeruješ googlaj malo, a nisam bez razloga htio upisati taj faks u Rijeci, ali ga nažalost nije bilo, nego samo u Zagrebu, ali ja ipak previše volim svoj grad da bih ga napustio.

Ovo za planinu si u pravu, radi se o planinskom masivu, a proteže se od granice Srbije i Bugarske, pa sve do Crnog mora.

A kako ovo ipak nije thread o Balkanu, geografiji i slično, savjetujem ti, da prije nego ideš nekoga demantirati netočnim informacijama, prvo malo se informiraš, prije nego se osramotiš.

S moje strane, na ovu temu rasprava završena, uz isprike moderatorima.

[trubilo]

Samo da pohvalim gorga za fantastičnu sliku panorame! Ja sam se prije godinu dana odselio iz Rijeke, inače živio sam na Turniću, štoviše na tvojoj slici se vidi zadnjih nekoliko katova mog dragog nebodera taman iza zvonika crkve na Krnjevu. Istina, nisam odselio na drugu stranu planete nego samo malo van grada, na slici tamo negdje između dimnjaka od rafinerije i Krčkog mosta . Ali i to je dovoljno da me malo stegne u srcu kad vidim jednu tako lijepu panoramu Rijeke. Šetački sam tip i prepješačio sam naš grad uzduž i poprijeko, nerijetko uživajući u pogledu koji se pruža sa gornjeg Zameta, Kozale, Vežice itd. I sada znam sjesti u auto i doći u Ri samo da provedem 2-3 sata u gradu čisto onako, bez nekog povoda.

Slikajte što više.

[acy]

NELOGIČNOSTI RIJEČKE SITUACIJE TREBA LI MIJENJATI TERITORIJALNI USTROJ U PGŽ
Rijeka, Rijeka gradić mali
Dok je po gustoći naseljenosti na prvom mjestu u Hrvatskoj, po veličini prostora Grad Rijeka zauzima tek 26. mjesto u Primorsko-goranskoj županiji. Očito postoji problem promišljanja prostora s jasnom vizijom i strategijom



Rijeka je u mreži teritorijalnog ustroja RH sasvim specifičan slučaj, a to su neizravno potvrdili i prvi rezultati popisa stanovništva, gdje je upravo Rijeka među deset najvećih gradova izgubila najviše stanovnika (10,5 posto) i stigla do brojke od 128.735 građana.
Što se to u Rijeci dogodilo, što bi sve trebalo mijenjati i kako osmisliti novi teritorijalni ustroj pitanja su na koja nije lako naći jednostavan odgovor. Ipak, osim popisa stanovništva na nelogičnosti sustava upozoravaju i neke druge brojke.
U bivšem riječkom prstenu Grad Rijeka je tek peti grad po veličini, te je tri puta manji od Grada Bakra i otprilike duplo manji od Općine Klana, Općine Čavle i Općine Jelenje. Poredak u kvadratnim kilometrima po općinama i gradovima riječke regije govori da je na prvom mjestu Općina Matulji sa 176 četvornih kilometara prostora. Zatim slijede Grad Bakar (125 km/m), Općina Jelenje (109), Općina Klana (94), Općina Čavle (85), Grad Opatija (66), Grad Rijeka (44), Općina Viškovo (19), Grad Kraljevica (18), Općina Kostrena (12), Grad Kastav (11).


Najveća gustoća


U isto vrijeme po gustoći naseljenosti Rijeka nije na prvom mjestu samo u Primorsko-goranskoj županiji, već u cijeloj Hrvatskoj, posljedično ponovo zbog suženog prostora u zaleđu. Prije posljednjeg popisa stanovništva Rijeka je imala 3.310 stanovnika po kvadratnom kilometru, a sada nakon što se ustanovio manjak od 15.308 Riječana, ta je gustoća pala na broj od 2.925 stanovnika po četvornom kilometru. I sasvim je sigurno da je Rijeka po tom kriteriju ostala prva u Hrvatskoj. Naime, na drugom mjestu nalazio se Split sa 2.367 stanovnika nakon čega je na trećem mjestu bio Zagreb sa 1.214 stanovnika po četvornom kilometru. Usporedbe radi, četvrti grad po veličini u Hrvatskoj – Osijek ima oko 600 stanovnika po četvornom kilometru.
Kad se ova metodologija spusti na lokalnu razinu dolazi se do bitno drugačijeg redoslijeda. Nakon Grada Rijeke (2.925) najveću gustoću naseljenosti u »riječkom prstenu« ima Grad Kastav sa 952 stanovnika po četvornom kilometru. Zatim slijedi Viškovo (762), Kostrena (348), Kraljevica (254), Opatija (178), Čavle (85), Bakar (66), Matulji (64), Jelenje (49) i Klana (21). Zaključno analiza brojki pokazuje da Primorsko goranska županija broji ukupno 36 jedinica lokalne samouprave od čega je 14 gradova i 22 općine. Po veličini prostora Grad Rijeka zauzima 26. mjesto u Županiji, odnosno nalazi se na 11. mjestu među gradovima PGŽ-a, odnosno na 15. mjestu po veličini među općinama u županiji.


Bez industrijske zone


Anomalije na koje ukazuju ovi podaci u realnom životu i razvoju Rijeke mogu se sagledati i s nekoliko bitnih parametara, prije svega kad je riječ o razvoju industrije, gdje je sasvim prirodno i potrebno oslobađati obalu od luke, brodogradilišta i druge industrije te paralelno iseljavati te sadržaje na periferiju, koja u riječkom slučaju uopće ne postoji, jer su to druge općine i gradovi. Jednako tako nema niti prostora za stambenu izgradnju, a često niti za druge sadržaje o kojima je u praksi vrlo teško iznaći politički konsenzus
Nema volontera na čelu općina i gradova

Postojeći zakon predvidio je i mogućnost dobrovoljnog rada bez naknade u lokalnoj samoupravi, pa tako svaki načelnik općine i gradonačelnik u jedinici manjoj od 10.000 stanovnika može izabrati hoće li svoj posao obavljati volonterski ili će za to primati plaću iz općinskog ili gradskog proračuna. Nije poznato postoji li ijedan takav primjer volontera u Hrvatskoj, ali ga sigurno nema u Primorsko-goranskoj županiji. Zakon određuje i to da u jedinici lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika svi načelnici i gradonačelnici moraju biti profesionalci.

Rijeka i Split: Razlika u broju stanovnika krije se u površini

Jedno od objašnjenja odakle tolika razlika u broju stanovnika između drugog i trećeg grada po veličini, Splita i Rijeke, krije se u odnosu broja stanovnika i površine tih dvaju gradova. Grad Split je smješten na skoro dvostruko većoj površini, 79 km2, i sastoji se od osam naselja (Donje Sitno, Gornje Sitno Kamen, Slatine, Split, Strinjine, Stobreč, Žrnovnica). Prema popisu iz 2001. godine ukupan broj stanovnika bio je 188.694, od čega je 175.140 stanovnika živjelo u Splitu, a otprilike 13.500 u ostalim naseljima Grada Splita. Gustoća naseljenosti bila je 2.388 stanovnika na km2. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. godine u Gradu Splitu živi 178.192 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti smanjena u odnosu na stanje prije deset godina: 2.256 stanovnika na km2.

Paralela sa Šibenikom

Iako se niti u vrijeme prošlog popisa stanovništa nije nalazio među deset najvećih gradova Grad Šibenik specifičan je po tome što se svrstao uz bok Rijeke po postotku izgubljenih građana. Šibenik je ranije imao 51.553, a sada ima 46.372 stanovnika. Ujedno je riječ o gradu koji je unatrag desetak godina Zadru predao primat vodećeg grada srednje Dalmacije. S Rijekom ga neizravno povezuje i propast industrije, te još jedan pomalo bizaran podatak. Vlasnik polovice šibenske luke je riječka Transadrija, tvrtka pred otvaranjem stečaja.

kada je potrebno smjestiti neki sadržaj (primjerice novi de
Nema volontera na čelu općina i gradova

Postojeći zakon predvidio je i mogućnost dobrovoljnog rada bez naknade u lokalnoj samoupravi, pa tako svaki načelnik općine i gradonačelnik u jedinici manjoj od 10.000 stanovnika može izabrati hoće li svoj posao obavljati volonterski ili će za to primati plaću iz općinskog ili gradskog proračuna. Nije poznato postoji li ijedan takav primjer volontera u Hrvatskoj, ali ga sigurno nema u Primorsko-goranskoj županiji. Zakon određuje i to da u jedinici lokalne samouprave s više od 10.000 stanovnika svi načelnici i gradonačelnici moraju biti profesionalci.

Rijeka i Split: Razlika u broju stanovnika krije se u površini

Jedno od objašnjenja odakle tolika razlika u broju stanovnika između drugog i trećeg grada po veličini, Splita i Rijeke, krije se u odnosu broja stanovnika i površine tih dvaju gradova. Grad Split je smješten na skoro dvostruko većoj površini, 79 km2, i sastoji se od osam naselja (Donje Sitno, Gornje Sitno Kamen, Slatine, Split, Strinjine, Stobreč, Žrnovnica). Prema popisu iz 2001. godine ukupan broj stanovnika bio je 188.694, od čega je 175.140 stanovnika živjelo u Splitu, a otprilike 13.500 u ostalim naseljima Grada Splita. Gustoća naseljenosti bila je 2.388 stanovnika na km2. Prema prvim rezultatima popisa iz 2011. godine u Gradu Splitu živi 178.192 stanovnika, dok je gustoća naseljenosti smanjena u odnosu na stanje prije deset godina: 2.256 stanovnika na km2.

Paralela sa Šibenikom

Iako se niti u vrijeme prošlog popisa stanovništa nije nalazio među deset najvećih gradova Grad Šibenik specifičan je po tome što se svrstao uz bok Rijeke po postotku izgubljenih građana. Šibenik je ranije imao 51.553, a sada ima 46.372 stanovnika. Ujedno je riječ o gradu koji je unatrag desetak godina Zadru predao primat vodećeg grada srednje Dalmacije. S Rijekom ga neizravno povezuje i propast industrije, te još jedan pomalo bizaran podatak. Vlasnik polovice šibenske luke je riječka Transadrija, tvrtka pred otvaranjem stečaja.
ponij) u prostor. Na kraju svega
Rijeka više nema ni prostora za bilo kakvu industriju i gospodarsku zonu. Jedina i najveća industrijska zona ona je na Kukuljanovu, ali se ista nalazi pod upravom i na teritoriju Grada Bakra i uglavnom ne služi razvoju industrije, već trgovine i gomilanju trgovačkih centara i skladišta.
Nadalje, riječka luka, ponovo najveća luka u Hrvatskoj, nalazi se u paradoksalnoj situaciji, jer je smještena u gradu koji nema industrijsku zonu, iako bi bilo normalno da svaki veći pomak u količinama tereta prate i popratne djelatnosti, a eventualno i otvaranje proizvodnih pogona. Iz ove situacije proizlazi i problem promišljanja prostora s jasnom vizijom i strategijom, jer su na širem području riječke regije naglašeni pojedinačni interesi općina i gradova nauštrb sagledavanje šireg područja kao jedinstvenog prostora.

I uz opisane specifičnosti Rijeka i njezini problemi tek su dio aktualnog teritorijalnog ustroja u Hrvatskoj, koja ima nevjerojatnih 576 jedinica lokalne samouprave od čega je 127 gradova i 429 općina.

Model pet regija

Svaka od njih ima i brojnu upravu i administraciju, članove gradskih i općinskih vijeća i nemale troškove, a većina i ozbiljne financijske probleme, ponegdje čak prijeti i opasnost od klasičnog bankrota. Ipak, općeprihvaćenog i znanstveno utemeljenog odgovora na pitanje kakav preustroj napraviti za sada nema, a to potvrđuje i dr. Ivan Koprić šef Instituta za javnu upravu, gdje je izrađen jedan od mogućih modela novog teritorijalnog ustroja, koji bi Hrvatsku podijelio na pet regija od kojih bi svaka imala najmanje 800 tisuća stanovnika. Riječ je regijama Dalmacija, Slavonija, Zagreb, Središnja Hrvatska, te regiji Primorja, Istre i Like s karlovačkim područjem.
– Ovi i drugi rezultati popisa stanovništva svakako će imati važnog utjecaja za budući preustroj, koji je jednostavno nužan, jer je ovakvo stanje dugoročno neodrživo. Mislim da bi za početak bilo dobro uvesti ovih pet regija koje bi postupno zamijenile županije, iako bi bilo potrebno zadržati pojedine javne usluge koje imamo po županijama, ali sada bez političkih predstavnika, dakle bez župana i skupština. Također bi bilo potrebno voditi računa da se unutar pojedinih regija zadrži određeni oblik autonomije kakvu već imamo u praksi i ne bi je trebalo negirati. Takav je primjer Istra, Međimurje, Baranja ili Dubrovnik. Kad govorimo o daljnjem procesu smanjivanja broja općina i gradova bilo bi potrebno poticati njihovo ujedinjavanje. U tome postoje različiti kriteriji, koje treba uzimati u obzir i smatram da nije dobro razmišljati isključivo po kriteriju broja stanovnika, ističe Koprić, koji se zatim osvrnuo i na riječku situaciju, po mnogu čemu različitu od bilo kojeg drugog grada u državi.

U tome je zanimljiv primjer o kriteriju Studije Ekonomskog fakulteta o decentralizaciji u Hrvatskoj u kojoj se između ostalog predlaže da bi općine morale imati najmanje 2.000 stanovnika, a gradovi najmanje 10.000 stanovnika. Po tom ključu niti jedna općina i grad šire riječke regije ne bi trebali biti ukinuti, odnosno pripojeni drugom susjednom gradu ili općini.

Mrvljenje Rijeke

– Rijeka predstavlja rijedak primjer grada iz kojeg je izdvojeno gotovo svako naselje kako bi se osnovala nova lokalna jedinica. Grad je ostao stisnut, nedovoljno povezan sa zaleđem, bez moderne željeznice, što je problem. Pritom je geografski stisnut s mora, a administrativno u zaleđu. Ne želim sugerirati da općine i gradovi bivšeg riječkog prstena nisu donijele neke pozitivne pomake, ali oni imaju mali učinak na temelju kojeg nema značajnijeg razvoja. Svaki grad koji se odijeli od svoje okoline osuđen je na stagniranje i lagano propadanje, a to se na kraju vidi i iz demografskih rezultata i ovog posljednjeg popisa stanovništva. Ti su ljudi iz Rijeke negdje otišli i to je indikator stanja, zaključuje Koprić.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863P

[acy]

»KRPANJE GRADA« – ZAVRŠNA PREZENTACIJA RADOVA MEĐUNARODNE URBANISTIČKO ARHITEKTONSKE RADIONICE U RIJECI
Obala dostupna građanima
Studenti arhitekture iz Zagreba, Ljubljane, Pescare i Splita te oni iz Londona i Waterloaa u Kanadi obalnu zonu od lukobrana do Hartere vide kao dio namijenjen prvenstveno građanima Rijeke



RIJEKA U Društvu arhitekata Rijeka jučer je održana završna prezentacija radova proisteklih iz ovogodišnje, a ujedno i posljednje međunarodne urbanističko arhitektonske radionice »Krpanje grada« koja se u organizaciji DAR-a i Grada Rijeke u četiri godišnja ciklusa bavila istraživanjem razvojnih potencijala i mogućnošću transformacije gradskih zona duž obale koje su kroz prošlost bile zaposjednute industrijom i nedostupne građanima.
Nakon prvih dviju radionica koje su se fokusirale na šire područje rafinerije na Mlaki i zonu povijesnih lučkih skladišta, treća se bavila odjecima prva dva saziva i iskustvima transformacije lučkih područja velikih evropskih gradova, dok je finalno izdanje, pod nazivom »Public L«, bilo posvećeno istraživanju prostora morske i obale Rječine, na potezu od lukobrana do Hartere.
Na jučerašnjem skupu svoja su rješenja prezentirali studenti arhitekture iz Zagreba, Ljubljane, Pescare i Splita, a na izložbi se mogu vidjeti i radovi njihovih kolega iz Londona i Waterloaa u Kanadi koji su u Rijeci boravili u ožujku. Zagrebačka grupa fokusirala se na prostor lukobrana i načina kako ga povezati s ostatkom luke i grada. Lučki gatovi po njihovoj zamisli u perspektivi također postaju otvoreni gradski prostori, ispunjeni zelenilom, rekreativnim i drugim javnim sadržajima, a lukobran šetnica s pješačkim i trim stazama, duž koje se proteže žičara ovješena na lučke dizalice, dok morski taksi osigurava komunikaciju sa suprotnom obalom.

Značaj Delte

Dio novih sadržaja bio bi smješten na plutajućim formama kraj lukobrana, što je rješenje za kojim poseže i grupa iz Pescare koja baraže smješta s obje strane lukobrana. U zoni Hartere otvara se prostor za razvoj kreativnih industrija i kulturnih sadržaja, dok na središnji dio Delte zrcalno preslikavaju blokovsku strukturu zone kazališta i tržnice, s akcentima u obliku visokih tornjeva. Preostali prostor prekrivaju zelene površine, od sjevera Delte, duž obale prema sušačkoj strani grada, te južnog dijela gdje kao urbanistički akcent uz more stoji koncertna dvorana.
Grupa iz Splita predlaže dodatno nasipavanje Delte u more i stvaranje centralnog mega bloka s vrlo gusto i visoko izgrađenim strukutrama, a obodno se od sjevera prema jugu proteže zelene površine. Nasuprot tome, grupa iz Ljubljane Deltu pretvara u svojevrsnu lagunu, s mrežom vodenih tokova umjesto ulica između mnoštva blokova, koje popunjavaju različiti sadržaji. Oduzimanjem zemljišta i stvaranjem kanala obalni se pojas povećava za novih osam kilometara šetališta, a garaža s 25 etaža na čijem je vrhu smještena knjižnica, stadion, akvarij, otok za uzgoj organske hrane ili pogon za proizvodnju solarne energije – samo su neki od predloženih novih sadržaja u nizu novostvorenih blokova.
Četverogodišnji ciklus »Krpanja grada« jučerašnjom je prezentacijom završen, ali predsjednik Društva arhitekata Rijeke Igor Rožić vjeruje da je samo pitanje trenutka kada će rješenja proistekla iz radionica uroditi i konkretnim rezultatima.

Prema željana Riječana

– Mislim da je u cijeli projekt uloženo previše energije i novca da bi sve što je napravljeno ostalo samo na arhitektonskoj vježbi i jačanju mišića studenata, jer bi na taj način najmanje koristi od cijelog programa imala Rijeka. Studenti i njihovi mentori ostvarili su veliku korist mogućnošću da urbanizam i projektiranje vježbaju na novom teritoriju, a vjerujemo da će i oni koji se bave planiranjem grada znati izvući neku korist iz rezultata naših istraživanja. U pripremi su izmjene prostornog i generalnog urbanističkog plana, koji će redifinirati bivše industrijske zone, pa se nadamo da će i neka od ovih rješenja biti uključena u te planove.
Mi ćemo rado dati na raspolaganje sve projekte nastale u ove četiri godine, a ograničenja njihove primjene mogu biti samo u glavama ljudi koji donose odluke. To što su ih radili studenti i njihovi mentori, a ne profesionalni uredi, ne znači ništa, jer projekt ima kvalitetu ili je nema, bez obzira tko ga je napravio. U većim evropskih gradovima, gdje postoji razvijenije tržište i razvijeniji osjećaj, ali i interes investitora za javni prostor, na ovakvim se radionicama pojavljuju predstavnici najvećih tvrtki kako bi vidjeli što od ponuđenih ideja mogu iskoristiti – rekao je Rožić.
Završnoj prezentaciji prisustvovao je i pročelnik gradskog Odjela za urbanizam Srđan Škunca koji ističe da je područje kojim su se u sklopu ovogodišnje radionice bavili studenti vrlo kompleksno, jer obuhvaća vitalne i vrlo raznorodne djelove grada, među kojima Delta ima posebnu važnost. Ponuđena rješenja temelje se na različitim koncepcijskim pristupima i omogućavaju nam da vidimo kako grupe iz drugih sredina vide razvoj pojedinih djelova grada, a većina naglasak stavlja na ekologijski pristup i Deltu kao susretište javnih sadržaja, funkcija i prostora, što je i opredjeljenje Grada.
No, Škunca naglašava da su to ipak studentski radovi, a u konačnoj pripremi natječaja za Deltu i Porto Baroš trebalo bi posegnuti za jačim istraživanjem želja i aspiracija Rječana, jer programski zadatak uređenja tog prostora treba dimenzionirati prvenstveno u skladu s njihovim očekivanjima i potrebama.


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863A

[gorgoroth]

Originally Posted by trubilo

Samo da pohvalim gorga za fantastičnu sliku panorame! Ja sam se prije godinu dana odselio iz Rijeke, inače živio sam na Turniću, štoviše na tvojoj slici se vidi zadnjih nekoliko katova mog dragog nebodera taman iza zvonika crkve na Krnjevu. Istina, nisam odselio na drugu stranu planete nego samo malo van grada, na slici tamo negdje između dimnjaka od rafinerije i Krčkog mosta . Ali i to je dovoljno da me malo stegne u srcu kad vidim jednu tako lijepu panoramu Rijeke. Šetački sam tip i prepješačio sam naš grad uzduž i poprijeko, nerijetko uživajući u pogledu koji se pruža sa gornjeg Zameta, Kozale, Vežice itd. I sada znam sjesti u auto i doći u Ri samo da provedem 2-3 sata u gradu čisto onako, bez nekog povoda.

Slikajte što više.

drago mi je da ti se sviđa,već sam mislio da si otpirjao u Zagreb

Imaš na foto dretvi puno slika

[*****]

Originally Posted by meteopehlin

Zvjezdane, kako vidim da ti ni geografija /zemljopis nisu baš jača strana da te uputim u neke pojmove.

Prvo poluotok je definiran kao kopno s tri strane okruženo morem. Dakle uzmimo Balkan kojeg ti ne smatraš poluotokom, okružen je Jadranskim, Sredozemnim (u koje spadaju Jonsko i Egejsko more), te Crnim morem na istoku. To čini geografsku cjelinu Balkana kao poluotoka. Ako meni ne vjeruješ googlaj malo, a nisam bez razloga htio upisati taj faks u Rijeci, ali ga nažalost nije bilo, nego samo u Zagrebu, ali ja ipak previše volim svoj grad da bih ga napustio.

Ovo za planinu si u pravu, radi se o planinskom masivu, a proteže se od granice Srbije i Bugarske, pa sve do Crnog mora.

A kako ovo ipak nije thread o Balkanu, geografiji i slično, savjetujem ti, da prije nego ideš nekoga demantirati netočnim informacijama, prvo malo se informiraš, prije nego se osramotiš.

S moje strane, na ovu temu rasprava završena, uz isprike moderatorima.

To da je polutok kopno s tri strane okruženo morem,je samo jedan od uvjeta a postoji još najmanje jedan koji ne zadovoljava jer mu je hipotenuza duža od kateta.
To je geogragfski gledano.

[ivan_ri]

jos jedna za zvjezdana

Prejudices are the chains forged by ignorance to keep men apart.

btw gorg, odlicna panorama

[gorgoroth]

Uređuje se dječje igralište u Čandekovoj 8

RIJEKA Godinu dana nakon našeg upita o sudbini posve zapuštenih i korovom obraslih dječjeg igrališta i zelene površine pokraj zloglasnog »nebodera smrti« u Čandekovoj 8, započeli su radovi na njihovu uređenju. Time se napokon ostvaruje tadašnja najava pročelnice gradskog Odjela za komunalni sustav Irene Miličević, koja je još u svibnju prošle godine kazala kako će na dijelu parcele ukupne površine oko dvije tisuće kvadrata biti izgrađeno dječje igralište, dok će ostatak biti hortikulturno uređen. Uređenje parka i igrališta pokrenuto je u proljeće, kada su sami stanovnici MO Podmurvice održali eko-akciju, a ovih dana su u tijeku građevinski radovi na igralištu, koji bi, prema riječima Irene Miličević, trebali završiti u rujnu.

– Sredstva za uređenje i opremanje dječjeg igrališta izdvojena su u okviru sredstava za komunalne prioritete MO Podmurvice u iznosu od 140 tisuća kuna. Radovi su ugovoreni s KD Čistoća, a dio opreme za dječje igralište nabaviti će se i u okviru Riječkog programa lokalnog partnerstva.

Prema procjeni projektanta za kompletno uređenje predmetne površine potrebno je oko 420 tisuća kuna, istaknula je Miličević.

Kada će kompletna površina biti uređena i odakle će biti namaknut novac za njeno uređenje nije precizirala. Nejasno je ostalo i zašto je zelena površina bila zapuštena do te mjere da je postala posve neprohodna i obrasla korovom, budući da je riječ o prostoru koji je nekad bio uređen, što je bilo vidljivo i po ostacima konstrukcije dječjih ljuljački i penjalica koji su se donedavno jedva nazirali među kupinom i grmljem.

Marinko Glavan

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Ri...u-Candekovoj-8

[misipile]

Originally Posted by *****

Ne...ali situacija je slična sljedećem:
Kada te trpaju u neki koš u koji ne želiš onda iziđeš (ako drugačije ne možeš),tako što prevrneš koš.
Da te podsjetim koš se zadnji put prevrnuo 1990.Vjerojatno treba još kojio put da svi shvate da hrvatska ne pripada na Balkan i da džamija nikada nije bila niti će biti dio hr identiteta i kultutre već samo simbol nečega priotiv čega se na ovim prostorima borimo (barem neki od nas) zadnjih 500 godina.

OK, prvo si rekao da ne ratujes, a onda da se boris?

Uglavnom, zasto te smeta polumjesec na vrhu stupa (ako uzmemo da nece vristat neki mujo s njega), a ne smeta te npr. pravoslavni kriz? Ili Davidova zvijezda? Sto se mene tice, nek sagrade sinagogu, obnove, zasto ne? Samo, nema interesa valjda (koliko znam, muslimani financiraju ovo, pa nek Zidovi isfinanciraju sinagogu).

Ima u tebi (nazalost?) dosta mrznje... kao sto meteopehlin kaze, covjeka ne definira sto drzi u ruci, nego kakav je u sebi.

Allahu akhbar! (sad provociram, a znam )

P.S. Zapamti, Boga (da, onoga u kojeg i ti vjerujes i boris se "u Njegovo ime") boli svaki put kad nesto lose govoris protiv bilo koje od njegove djece, cak i muslimana jer svi smo mi njegova djeca, a tebe sigurno nece favorizirati jer mases krizem dok ovaj drugi gleda mjesec. Peace out!

[misipile]

Originally Posted by meteopehlin

Prvo poluotok je definiran kao kopno s tri strane okruženo morem. Dakle uzmimo Balkan kojeg ti ne smatraš poluotokom, okružen je Jadranskim, Sredozemnim (u koje spadaju Jonsko i Egejsko more), te Crnim morem na istoku. To čini geografsku cjelinu Balkana kao poluotoka.

Dobro objasnjenje, ali slika govori tisucu rijeci, pa samo za zvjezdana:



ajmee, pa i Trst je na Balkanu, kraj svijeta i raspad neodrzivog sistema vjerovanja da mi nismo "na Balkanu"? Ljepota Mediterana je upravo u tome sto imamo tri ogromna europska poluotoka (na jugu), ali po tebi vjerovatno ni oni nisu to sto jesu, nego su to "politicke podjele da bi se _____ [stavi razlog]"

Originally Posted by wikipedia

...three major southern European peninsulas—the Iberian, Italian, and Balkan peninsulas.

[misipile]

Originally Posted by trubilo

Istina, nisam odselio na drugu stranu planete nego samo malo van grada, na slici tamo negdje između dimnjaka od rafinerije i Krčkog mosta

Ej, pa mi smo u neku ruku ... susjedi? Gdje si, Smrika, Ostro, Kraljevica...?

[*****]

Originally Posted by misipile

OK, prvo si rekao da ne ratujes, a onda da se boris?

Uglavnom, zasto te smeta polumjesec na vrhu stupa (ako uzmemo da nece vristat neki mujo s njega), a ne smeta te npr. pravoslavni kriz? Ili Davidova zvijezda? Sto se mene tice, nek sagrade sinagogu, obnove, zasto ne? Samo, nema interesa valjda (koliko znam, muslimani financiraju ovo, pa nek Zidovi isfinanciraju sinagogu).

Ima u tebi (nazalost?) dosta mrznje... kao sto meteopehlin kaze, covjeka ne definira sto drzi u ruci, nego kakav je u sebi.

Allahu akhbar! (sad provociram, a znam )

P.S. Zapamti, Boga (da, onoga u kojeg i ti vjerujes i boris se "u Njegovo ime") boli svaki put kad nesto lose govoris protiv bilo koje od njegove djece, cak i muslimana jer svi smo mi njegova djeca, a tebe sigurno nece favorizirati jer mases krizem dok ovaj drugi gleda mjesec. Peace out!

Ma gle ne smeta mene džamija kao džamija,da je samo džamija ne bi bilo problema,ali mislim da nam u Rijeci,na Meditranu u 21 stoljeću nisu nikako potrebne kopije istočnjačkih medresa.
I da borba ne mora biti samo rat

[misipile]

bas u 21. stoljecu Rijeci treba to, jer prije nije bilo muslimanskog stanovnistva tu. Pusti sad Grobnicko polje i stajaznam, istina je takva da ih ima. I zasto im uskratiti mogucnost da se mole u svojoj bogomolji? Zato jer ljudi iste vjeroispovjesti, ali unazadjeni sto se tice razmisljanja 400-tinjak godina, u S. Arabiji brane reciprocitet? Onda se vracas na oko za oko, zub za zub, a Isus ti je lijepo rekao "ako te tko lupi, okreni mu i drugi obraz"... ali, reciprocitet je svima nama puno laksi nego mijenjati sebe, a onda svijet, jelda?

Kako god bilo, dok god ne terorizira iz te dzamije, pusti nek se gradi, lijepo izgleda, drukcija je, nije to klasicna kupolasta dzamija s obicnim minaretom kakvih imas svuda, pa i u ZG

[El Diablo]

Originally Posted by misipile

Dobro objasnjenje, ali slika govori tisucu rijeci, pa samo za zvjezdana:

http://upload.wikimedia.org/wikipedi...an_topo_en.jpg

ajmee, pa i Trst je na Balkanu, kraj svijeta i raspad neodrzivog sistema vjerovanja da mi nismo "na Balkanu"? Ljepota Mediterana je upravo u tome sto imamo tri ogromna europska poluotoka (na jugu), ali po tebi vjerovatno ni oni nisu to sto jesu, nego su to "politicke podjele da bi se _____ [stavi razlog]"

Balkanski poluotok nije zemljopisni pojam nego geopolitički pojam. Da je poluotok onda ne bi dobio ime tek u 19. stoljeću nego puno ranije. I imao bi čvrsto određene granice, a ne proizvoljne ovisno o tome na koju se netko nogu digne to jutro.

Pitaj građane Trsta jesu li na Balkanu pa će ti se smijati isto kao što će ti se smijati po Dalmaciji, Istri i ostalim dijelovima Hrvatske. Ak si ti na Balkanu to je ok, mi ostali smo u srednjoj Europi i na Mediteranu.

[misipile]

a cuj, neki se i dan danas smiju ako im kazes da sunce "ne izlazi" i "ne zalazi" u pravom smislu rijeci.

Ovdje se radi o definiciji pojma Balkanski poluotok. Analogno tvojem komentaru bi mogli reci da Amerika ne postoji, jer da postoji, zasto bi tek na kraju 15. stoljeca dosao Kolumbo i cudio se svemu tome? I onda je jos trebao Vespucci da se nazove po njemu.

Opatijac i Lovranac ce reci da to nije Istra nego Liburnija, a sad, da li je, neka svatko prosudi sam, ja smatram da Istra (ne kao politicka definicija) ne pocinje u tunelu Ucka i dole kod trajekta za Cres

[Make it so]

Ode je samo grcka poluotok a ostalo bas i nije

A ako i je ..onda je ova karta bezveze jer bi tribalo onda bit ovako

Pojam je bezveze a karta jos gora ..a pojam se korosti tek od 19 stoljeca ko simbol za podrucja sirenja otomanskog carstva u europi ..smisno constanta na balkanu a bukurest nije

[Pflaum]

Odlazak Linića na sporedni kolosijek

http://www.rijekadanas.com/odlazak-l...dni-kolosijek/

[Dado2010]

Al Capone sagradio Riječki neboder u spomen na svoju majku?



S toplom riječi i pištoljem možeš dospjeti dalje nego što bi mogao samo s toplom riječi, poznata je izreka najslavnijega američkoga gangstera svih vremena Alphonsa (skraćeno Al) Caponea (1899 - 1947). Caponeov pištolj Colt 38, proizveden 1929. godine, prodan je nedavno za 109.000 dolara na dražbi u aukcijskoj kući Christie's u Londonu. Autentičnost tog pištolja potvrdila je udovica jednog od petorice Alove braće, uz koje je imao i četiri sestre. Na istoj dražbi prodan je i pištolj Colea Jangera, člana bande Jesseja Jamesa, i to za 120.000 dolara.

Riječanima je ta priča zanimljiva jer je, prema nekim tvrdnjama, Alova majka Teresina (rođena Raiola) bila Riječanka. Tu je priču u Rijeku poslije Drugog svjetskog rata donio jedan Riječanin koji je kao taksist u Chicagu jednom prigodom vozio Caponea na suđenje. Slavni ga je mafijaš upitao odakle je doselio u SAD, a kad mu je on spomenuo Rijeku, Al se raspričao kako je njegova mama Teresa iz Rijeke te da mu je kao djetetu pričala o tom gradu na Kvarneru. U prilog toj tvrdnji ide i činjenica da je gradnju Riječkog nebodera (1939 - 1942) financirao Caponeov računovođa Marko Arbori. Ocjenjuje se da je kroz tu investiciju opran Caponeov prljavi novac zarađen na kocki i prostituciji, a prethodno i na švercu alkohola tijekom prohibicije. Riječki neboder, i danas zaštitni znak grada na Rječini, građen je prema američkim standardima, s protuavionskim skloništem te praonicom i sušionicom rublja na krovu, a za dva je kata viši od prvog sagrađenog nebodera na svijetu, onog u Chicagu dovršenog 1885. godine. Capone je riječki neboder možda dao sagraditi u spomen na svoju majku. Bilo je to prvo takvo zdanje u jugoistočnoj Europi, a ljudi su dolazili u Rijeku da bi se divili građevini visokoj 66 metara.

Caponeov otac Gabriele bio je brijač iz okolice Napulja, a sa suprugom Teresom emigrirao je u SAD 1894. godine. Al Capone rođen je u New Yorku, a s 14 godina je izbačen iz škole jer je istukao ravnatelja. Nakon što mu je gangster Frank Callucio nožem rasjekao obraz, Al je dobio nadimak Scarface (lice s ožiljkom), a kasnije je govorio da je to posljedica ozljede iz Prvog svjetskog rata, kojemu nije ni primirisao. Capone je ipak najpoznatiji po masakru za Valentinovo 1926 . godine, kad je dao ustrijeliti sedmoricu mafijaša iz klana ljutog mu suparnika Georgea Bugsa.

U Rijeci je od 1904. do 1906. godine kao američki konzul službovao i Fiorello la Guardia (1882 – 1947), kasnije legendarni gradonačelnik New Yorka te član Američkoga kongresa. La Guardia je čak četiri mandata bio gradonačelnik Velike Jabuke, od 1933. do 1945. godine. Građani su ga voljeli jer je iskreno vodio računa u podizanju kvalitete života u Rijeci. Uspješno se suprotstavio i korumpiranoj gradskoj administraciji. Kao konzul u Rijeci, koja je u to vrijeme bila u sastavu Austro-Ugarske, zalagao se za bolji tretman naših ljudi koji su iseljavali u SAD. U Rijeci na La Guardiu podsjeća i spomen-ploča na adresi Korzo 2b, gdje je tih davnih godina bio američki konzulat.

Jedna od svjetskih ličnosti koja je obilježila riječku povijest je i Gabriele D'Annunzio, talijanski pjesnik i pustolov, koji je u rujnu 1919. godine sa svojim legionarima zauzeo grad. Sljedećih je godinu dana pravio svakojaki cirkus po gradu nazvavši ga citta olocausta (mučenički grad ) - od pucanja i orgijanja do poduzimanja gusarskih napada na moru. Do dolaska D'Annunzia u Rijeci nije bilo Talijana, a potom su ostali do 1945. godine. Pod talijanskom vladavinom Rijeka je gospodarski stagnirala, dok je prethodno, pod mađarskom vlašću, bila jedna od najjačih svjetskih luka.

Sve navedeno moglo bi se turistički valorizirati, da ne spominjemo priču o torpedu. Riječki povjesničar Igor Žic napominje da bi Rijeka ozbiljnijim turistima mogla ponuditi i umjetničku turu: tri slike Gustava Klimta na stropu riječkog HNK, koje danas vrijede više od samoga kazališta, te relikvijar Barbare Frankopan. Tu je i renesansni zlatni dvoglavi orao optočen dijamantima cara Karla V. Habsburškog, rad najvećeg zlatara umjetnika u povijesti Benvenutta Cellinija, koji se čuvaju u riznici franjevačkog samostana na Trsatu. U Pomorskom i povijesnom muzeju moglo bi se vidjeti niz slika starih majstora: Tiziana, Girgonea, Veronesea, Correggia i El Greca.

[*****]

Originally Posted by misipile

bas u 21. stoljecu Rijeci treba to, jer prije nije bilo muslimanskog stanovnistva tu. Pusti sad Grobnicko polje i stajaznam, istina je takva da ih ima. I zasto im uskratiti mogucnost da se mole u svojoj bogomolji? Zato jer ljudi iste vjeroispovjesti, ali unazadjeni sto se tice razmisljanja 400-tinjak godina, u S. Arabiji brane reciprocitet? Onda se vracas na oko za oko, zub za zub, a Isus ti je lijepo rekao "ako te tko lupi, okreni mu i drugi obraz"... ali, reciprocitet je svima nama puno laksi nego mijenjati sebe, a onda svijet, jelda?

Kako god bilo, dok god ne terorizira iz te dzamije, pusti nek se gradi, lijepo izgleda, drukcija je, nije to klasicna kupolasta dzamija s obicnim minaretom kakvih imas svuda, pa i u ZG

Nije samo recipriotert,već i tradicija i kultura koje su uvelike nekompatibilne s muslimanskom,dobar dio našeg identiteta je sazdan na borbi protiv muslimanizacije,recimo alka za koju je turska već tražila zabranu za upis na UNSO-ovu listu itd
Poantza je da će nam se ta (dobro ne nama našpim potomcima) muslimanizacija jadrana obiti o glavu,imati ćemo0 kršćansku i muslimansku manjinu kako to ima sada Bosna i biti ćemo kki od države.
Samo čekaj što će se dogoditi u francuskoj i dljem europe kada počnu pobijeđivati promusliamnske stranke
Bolje je da stanemo na loptu dokle se na istu još može stati.

[gorgoroth]

Komadina izričito za gradnju nove pruge: Bez toga nema razvoja

Rijeka nema šanse za razvoj ako ne stvori infrastrukturu za širenje i jačanje luke, a Hrvatska nema šanse bez ulaska novog međunarodnog kapitala. Svega toga nema bez nove pruge

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Ri...a-nema-razvoja