daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine | posting guidelines

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Croatia > Istra, Primorje i Gorska Hrvatska

Istra, Primorje i Gorska Hrvatska Istria, Kvarner, Mountainous region: Rijeka, Pula, etc.



Global Announcement

As a general reminder, please respect others and respect copyrights. Go here to familiarize yourself with our posting policy.


Reply

 
Thread Tools Rate Thread
Old June 1st, 2011, 06:30 PM   #21
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,634
Likes (Received): 26

Quote:
Originally Posted by gorgoroth View Post
Potpisan ugovor o financiranju gradnje CZGO Marišćina

Kosor: Naša Rijeka bit će ljepša, čišća i zdravija
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old June 28th, 2011, 01:40 PM   #22
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Napuljski scenarij? Rijeci i riječkom prstenu do kraja godine prijeti gomilanje smeća na ulicama

Gradu Rijeci i riječkom prstenu do kraja godine prijeti gomilanje smeća po ulicama i potpuni kolaps sustava za gospodarenje otpadom jer još uvijek nije počela izgradnja nulte faze Marišćine , a deponij Viševac prema građevinskoj dozvoli ima kapacitet za još samo dva do tri mjeseca, upozorili su članovi Smokvarijske liste na press konferenciji.

Oni su nadalje skrenuli pozornost na činjenicu da na sastanku održanom u općini Viškovo nije bilo poželjno prisustvo eko udruga.

- Zaprepastila nas je i ogorčila informacija s tog sastanka da se razmišlja i o varijati povećanja kapaciteta Viševca što je više nego suludo, rekao je Veljko Bezjak predsjednik Smokvarijanaca.

Članovi udruge žele između ostalog znati, stoji li gradonačelnik Obersnel čvrsto iza svojih riječi o napuštanju Viševca o popunjenosti kapaciteta ili nas je cijelo vrijeme zavaravao.

Andrej Petrak

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Ri...eca-na-ulicama
__________________
BRODOVI U RIJECI

Japanac liked this post
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 06:23 PM   #23
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146



DEPONIJ ČELNIK VIŠKOVSKOG HSLS-a TVRDI DA SE NEĆE MOĆI FINANCIRATI IZGRADNJA CZGO-a
Jelić: Marišćina će postati novi Viševac
On upozorava da je izgradnjom »nulte faze« Marišćine predviđen najprimitivniji oblik zbrinjavanja otpada, identičan onome na Viševcu

VIŠKOVO Najave Primorsko-goranske županije da se na Marišćini krenulo u izgradnju modernog sustava za gospodarenje otpadom obična su obmana i zavaravanje javnosti, jer najvažniji dio projekta, izgradnju MBO postrojenja neće biti moguće realizirati niti financirati do 2013. godine, tvrdi predsjednik HSLS-a Viškovo Ljubomir Jelić. Prema Jeliću, Marišćina će, prema svemu sudeći, postati zapravo novi Viševac, na kojem će otpad i dalje biti primitivno odlagan.
– Žalosno je što županijske i općinske vlasti prešutno zavaravaju stanovnike Viškova i cijele županije. Skriva se da će stanovnici u krugu Marišćine morati proživljavati istu agoniju, kao i mještani koji već desetljećima žive pokraj brda smeća na Viševcu, što je već doseglo nadmorsku visinu od 336 metara, kaže Jelić.
Izmjene dvostranog sporazuma hrvatske Vlade i Europske komisije o sufinanciranju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina u okviru IPA fonda uključuju sufinanciranje i izgradnju MBO postrojenja. Riječ je o središnjem sadržaju CZGO-a, koji omogućuje recikliranje velikog dijela prikupljenog otpada. Nesortirani komunalni otpad u MBO postrojenje mehaničkim i biološkim postupcima bit će sveden na »bioosušeni otpad«, što će biti odlagan u bioreaktorsko odlagalište.
Međutim, Jelić kaže kako je unatoč tome što je MBO postrojenje sastavni dio operativnog programa, u sljedeće tri godine jednostavno nemoguće završiti sve predradnje, koje su uvjet za izgradnju tog postrojenja.

Deficit proračuna

– S obzirom na to da je ukupna investicija vrijedna 101,62 milijuna eura, od čega će EU financirati 22,3 milijuna eura, postavlja se pitanje tko će osigurati preostali dio od 79,32 milijuna eura za uspostavu novog integriranog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.

Ljubomir Jelić kaže da se mještane obmanjuje obećanjima kako će planirana tehnološka rješenja na Marišćini spriječiti bilo kakav ekoincident.
– Tehnologija austrijske tvrtke, koja je prihvaćena za izgradnju MBO postrojenja je zastarjela i provodi negativne učinke po okoliš. Ista je tehnologija instalirana 2001. godine u jednom talijanskom gradu, a pokazalo se da je riječ o lošem rješenju. Radi se o neučinkovitom i štetnom projektu, jer tehnologija je u zadnjih deset godina znatno uznapredovala i nova su postrojenja znatno učinkovitija. Međutim, čini se da je Hrvatska prihvatila korištenje te zastarjele austrijske tehnologije, ne samo u Marišćini, već i u druga dva planirana centra za gospodarenje otpadom, kaže Jelić.


Ljubomir Jelić kaže da se mještane obmanjuje obećanjima kako će planirana tehnološka rješenja na Marišćini spriječiti bilo kakav ekoincident.
– Tehnologija austrijske tvrtke, koja je prihvaćena za izgradnju MBO postrojenja je zastarjela i provodi negativne učinke po okoliš. Ista je tehnologija instalirana 2001. godine u jednom talijanskom gradu, a pokazalo se da je riječ o lošem rješenju. Radi se o neučinkovitom i štetnom projektu, jer tehnologija je u zadnjih deset godina znatno uznapredovala i nova su postrojenja znatno učinkovitija. Međutim, čini se da je Hrvatska prihvatila korištenje te zastarjele austrijske tehnologije, ne samo u Marišćini, već i u druga dva planirana centra za gospodarenje otpadom, kaže Jelić.
U tom novom prijedlogu jasno stoji da će Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ekoplus morati financirati projekt izgradnje MBO postrojenja sa 118 milijuna kuna. Budući da je poznato da Grad Rijeka ima deficit proračuna od 40 milijuna kuna, jasno je da od MBO postrojenja nema ništa, kaže Jelić.
Skorim ulaskom u EU Hrvatskoj se otvaraju novi fondovi, što će, tvrdi Jelić, dodatno otežati samu izgradnju, jer sufinanciranje projekta kroz strukturne fondove moguće je izvršiti samo retroaktivno.

Nestručno vođenje projekta

– Tek kad samostalno isfinanciramo cijeli projekt moguće je tražiti povrat u visini najviše do 50 posto za opravdane troškove, kaže Jelić.
On upozorava da je izgradnjom »nulte faze« Marišćine predviđen najprimitivniji oblik zbrinjavanja otpada, identičan onome na Viševcu.
– Nestručno vođenje ovako važnog projekta dovoljno govori koliko smo spremni za ulazak u EU. Očigledno je da je predizborna kampanja već krenula, jer rješavanje problema zbrinjavanja otpada trenutno se svodi na samo papirnato potpisivanje kojekakvih sporazuma koji nemaju temelja biti stvarno realizirani. Realizacija projekta Marišćina krenula je 2006. godine, kada je prvi put prihvaćen od strane EU, ali prolongira se svake godine, jer nema stručnosti, financijske snage, niti političke volje da se konačno završi, napominje Jelić.
HSLS još jednom poziva izvršnu vlast, dodaje Jelić, da realizaciju projekta prepusti investitorima s financijskom moći, znanjem i iskustvom u iskorištavanju otpada, a ne da se sve svede na zatrpavanje dolaca i štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.

Andrej PETRAK


http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863K
acy no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 07:42 PM   #24
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,634
Likes (Received): 26

imho cisto politikanstvo... izbori ce brzo

inace je mogao dati neke egzaktne podatke kao npr o kojem talijasnkom gradu je rijec.. i koja metoda je odabrana a koja je bolja itd itd. i otkud je izvadio cifru od 100 mil eura
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 08:12 PM   #25
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146

Jedno je sigurno:kapacitet Viševca je daleko premašen i ima mjesta za još par mjeseci-ako.Nakon toga smeće ide na Marišćinu ,a od nje još nije napravljeno ni "M".Gotovo sam siguran , to potvrđuju i neki od tekstova u prijasnjim brojevima N Lista da ce se smece na isti način počet i odbacivat na Marišćini(navodno ce se samo postaviti neka vrsta deke da otpad ne prodire u zemlju).
Iz svega toga je očito da se samo kupuje vrijeme i sprema nam se "gotov" čin.
acy no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 08:26 PM   #26
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,634
Likes (Received): 26

mariscina jos nije pokrenuta kao projekt, to je istina... donedavno se pregovaralo oko ulaganja unije i to je pisalo po novinama, da je isposlovano da unija DAJE 20 i nesto mil eura... nazalost, to je prolongiralo projekt ali u konacnici cemo imati kvalitetno rjesenj a ne polurjesenje i samo nabacivanje smeca na hrpu.. ponavljam nazalost, sigurno ce par godina mariscina biti slicna visovcu ali nakon toga ce biti neka sasvim druga prica
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 08:38 PM   #27
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146

Ne znam, vrijeme ce pokazati, ali s obzirom na sve projekte u nasem kraju tesko mi je povjerovati da ce se sve napraviti kakako je pisac projekta sve to lijepo napisao i zamislio.A niti je bilo ikakvog govora da ce se u bilo kojem trenutku odlagaliste koristiti na način kao i Viševac.Tko zna je li to jedino iznenađenje?To je ona taktika "guraj pomalo ali sigurno "

Slično je bilo i sa susjednom asvaltnom bazom, filteri ,ovo, ono a sve u pola km je prasno i sivo.Bila mi je muka prolazit biciklom onuda i prisjećat se od stanja prije.

Previse je takvih sličnih stvari bilo u prošlosti, a to mi daje razloga za pesimizam-
Ali duboko se nadam da sam u krivu
acy no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 08:47 PM   #28
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146

Btw. i sam Visevac i Sovjak su negativni primjeri.Oni su trebali biti zatvoreni jos prije par godina ,a jos su uvijek aktivni i pokusava ih se jos uvijek takvima odrzati.
Po takvom primjeru, ne znam kako da stanovnici koji ce zivit najblize novom odlagalištu budu optimistični
acy no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 09:13 PM   #29
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,634
Likes (Received): 26

ne znam na koju foru bi se trebao visevac zatvoriti... pojasni mi to molim te. to znaci da nemamo nikakvu alternativu i to znaci da bi se smece moralo odvoziti di? u zagreb? ili mozda u sloveniju? onda bi se odvoz smeca placao x 10 pa bis brzo vidio prosvjede i vracanje visevca...

ne kazem da je situacija bajna al vrijedi se strpiti jer cemo DOBITI prakticki besplatno kvalitetno odlagaliste otpada za anrednih par desetljeca

a sto se tice projekta, mislim da ne moze biti nikakvih devijacija jer euro projekti su vrlo precizno i nedovsmisleno napisani... ne znam dal si ikad imao prilike vidjeti tako nesto ali vjeruj mi ako se dobiju novci od eurofondova, projekt je isplaniran do najsitnijih detalja i ne smije biti odstupanja
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old July 8th, 2011, 09:28 PM   #30
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146

Pa,o tome već cijelo vrijeme i pisem u predhodnim postovima.Kad se prije ili kasnije Viševac zatvori otvorit ce se novi isti takav na Marišćini za neko prijelazno razdoblje(a znamo kako to kod nas ide i koliko to moze trajat).
Marišćina je, kao onakav idealistički zamišljeni projekt već trebala bit davno otvorena,ali ko i ča vjerojatno sam znas, svake godine se kaze "bit ce, bit ce dogodine"


sukladno tome je i ovaj tekst

Quote:
Originally Posted by gorgoroth View Post
Napuljski scenarij? Rijeci i riječkom prstenu do kraja godine prijeti gomilanje smeća na ulicama

Gradu Rijeci i riječkom prstenu do kraja godine prijeti gomilanje smeća po ulicama i potpuni kolaps sustava za gospodarenje otpadom jer još uvijek nije počela izgradnja nulte faze Marišćine , a deponij Viševac prema građevinskoj dozvoli ima kapacitet za još samo dva do tri mjeseca, upozorili su članovi Smokvarijske liste na press konferenciji.

Oni su nadalje skrenuli pozornost na činjenicu da na sastanku održanom u općini Viškovo nije bilo poželjno prisustvo eko udruga.

- Zaprepastila nas je i ogorčila informacija s tog sastanka da se razmišlja i o varijati povećanja kapaciteta Viševca što je više nego suludo, rekao je Veljko Bezjak predsjednik Smokvarijanaca.

Članovi udruge žele između ostalog znati, stoji li gradonačelnik Obersnel čvrsto iza svojih riječi o napuštanju Viševca o popunjenosti kapaciteta ili nas je cijelo vrijeme zavaravao.

Andrej Petrak

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Ri...eca-na-ulicama
acy no está en línea   Reply With Quote
Old July 11th, 2011, 02:30 AM   #31
crashkdm
Registered User
 
crashkdm's Avatar
 
Join Date: Jun 2009
Posts: 141
Likes (Received): 4

OVO JE NEVJEROVATNO !!!
Vec nekoliko noci zaredom takav smrad je u zraku da je nemoguce disat, na Grbcima sam cijeli zivot i toliki smrad prije nikad nisam osjetio i to zaredom svaku noc,maloprije sam bas isao pratiti smrad da se uvjerim i naravno dolazi sa odlagalista,osjeti se na cijelom gornjem zametu,srdocima i sve do centra samog zameta kod dvorane.
Zar ce tako svaku noc za vrijeme paklenih dana!?!?
Ne placam komunalije da bi se gusio u smradu!!!
Zalosno je jer zapravo nemogu nista ni napravit,koga kriviti,odgovorne,politiku koga!?!?
SERE MI SE VISE OD OVE JADNE DRZAVE I SJEBANOG NARODA!!!
crashkdm no está en línea   Reply With Quote
Old July 11th, 2011, 10:26 AM   #32
ivan_ri
rekreativac
 
ivan_ri's Avatar
 
Join Date: Jun 2007
Location: Rijeka/Flumen Sancti Viti
Posts: 11,634
Likes (Received): 26

To je situacija ko s rafinerijom do pred par godina... nesnosan smrad nadam se da ce vam sto prije proc
__________________
built to last
bio sam naivan, zaljubljen i mlad,
volio sam rijeku, volim je i sad

ivan_ri no está en línea   Reply With Quote
Old July 24th, 2011, 02:01 PM   #33
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Za izgradnju 50 milijuna eura vrijednog deponija na Marišćini zainteresirano dvadesetak tvrtki

Računamo da bi do kraja godine mogli potpisati ugovor s izvođačem radova, a izgradnja cijele zone trebala bi biti dovršena do početka 2014. godine, najavljuje Dušan Šćulac

RIJEKA Tender za izvođača radova budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina vrijednog 49,3 milijuna eura otvoren je do ponedjeljka, a dosad je zaprimljeno više od dvadeset ponuda.

– Interes za natječaj je poprilično velik, a nakon dovršetka natječajnog roka za prijavu ponuda bit će potrebna tri mjeseca za njihovu ocjenu te izbor izvođača. Računamo da bi do kraja godine mogli potpisati ugovor s izvođačem radova, a izgradnja cijele zone trebala bi biti dovršena do početka 2014. godine, najavljuje Dušan Šćulac , direktor Ekoplusa, tvrtke koju su zajednički osnovali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, KD Čistoća i Općina Viškovo, s osnovnim zadatkom izgradnje i upravljanja integriranim sustavom gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.

Izabrani izvođač imat će obvezu riješiti projektantski dio posla, ishodovati potvrdu glavnog projekta u ime investitora te izvršiti same radove. Što se tiče rokova iz natječaja, izvođač ima šest mjeseci za projektiranje, dodatna dva mjeseca za izdavanje potvrde glavnog projekta, te dvadeset mjeseci za samu izgradnju ŽCGO Marišćina, nakon čega počinju teći dvije godine garantnog roka.

Izgradnja Marišćine provodi se u okviru europskog pretpristupnog programa IPA, a zahvaljujući potpisanom ugovoru, investiciju zajednički sufinanciraju Europska komisija s bespovratnih 22,3 milijuna eura, dodatnih 11 milijuna eura daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok će Županija i Grad Rijeka sudjelovati s po šest milijuna eura, a ostatak od 10 milijuna eura osigurat će Ekoplus putem kreditnog zaduženja.
Pilot-projekt

– Sredstva će biti u potpunosti iskorištena, zato smo se i kandidirali na pretpristupne fondove. Procedura dobivanja sredstva bila je dugotrajna, ali isplatilo se čekati odgovor Europske komisije na naš zahtjev predan u svibnju prošle godine. Iskoristili smo mogućnost koja nam se pružila i u travnju nam je umjesto 8,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, konačno odobren iznos od 22,3 milijuna eura iz IPA fonda. Cijena za građane stoga će biti bitno manja jer čak 80 posto sredstava potrebnih za prvu fazu pokriveno je bespovratnim novcem, dok će Ekoplus osigurati preostalih dvadeset posto, kaže Šćulac.

On ističe da će izgradnjom Marišćine biti riješen problem gospodarenja otpadom u cijeloj županiji za nekoliko generacija.

– Marišćina je svojevrstan pilot-projekt u Hrvatskoj, jer prvi smo krenuli u izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom na ovaj način. Zato smo i prošli kroz određene porođajne muke, čega će biti pošteđeni drugi planirani centri u Hrvatskoj. Samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trebalo nam je pet do šest godina. Županija i Grad u projekt su već uložili jako puno novca, kako kroz otkup zemljišta, tako i obnovu vodovodne mreže, a u planu je i izgradnja obilaznice do Marišćine. Ekoplus je do raspisivanja natječaja završio papirnati dio posla, što uključuje izradu cjelokupne dokumentacije potrebne za europske natječaje, te i idejnog projekta i ishodovanje lokacijske dozvole. Dobar dio dokumentacije izradili su naši zaposlenici koji su se time školovali za izradu nekih drugih budućih europskih projekata u našoj regiji, objašnjava Šćulac.
Ekološki standardi EU

Budući ŽCGO Marišćina bit će izgrađen na površini od 42 hektara, a cijeli će se projekt realizirati po fazama. Prva faza radova, pokrivena ugovorom o zajedničkom financiranju, obuhvaća izgradnju radne zone i odlagališnog prostora, s ukupno tri polja za deponiranje. Najvažniji dio prve faze Marišćine izgradnja je MBO postrojenja, u kojem će otpad biti obrađivan mehaničko-biološkom obradom.

– Izabrana MBO tehnologija u skladu je sa strogim ekološkim standardima Europske unije te nacionalnom strategijom i planom gospodarenja otpadom. Postrojenje zahvaljujući naprednoj tehnologiji omogućuje obradu 65 posto prikupljenog otpada. To znači da će u odlagališnom prostoru biti deponirano samo 35 posto neobrađenog otpada. Zbrinuti otpad s vremenom će biti moguće iskoristiti kao alternativni izvor energije. Kako se deponijska polja budu popunjavala, krenut će se s otplinjavanjem, a dobiveni bioplin bit će korišten u elektrodistribuciji. Procjenjujemo da će Marišćina na taj način osigurati dovoljno energije za zadovoljavanje potreba od dvije do tri stotine domaćinstava, kaže Šćulac.

Druga faza obuhvaća izgradnju dodatnog deponijskog prostora s ukupno tri polja, u čiju će se realizaciju krenuti s vremenom, ovisno o popunjavanju odlagališnog prostora prve faze. Procjenjuje se da će na Marišćini biti odlagano oko 120 tisuća tona otpada godišnje, a u usporedbi na Viševcu je u proteklih 40 godina deponirano oko 1,5 milijuna kubičnih metara. Integrirani sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva izgradnju pet pretovarnih stanica na otocima Rabu, Krku i Cresu, te u Novom Vinodolskom i Delnicama, s kojih će se otpad odvoziti u Marišćinu. Budući da će otpad biti naplaćivan po kilogramu, lokalna komunalna društva imat će poticaj da što veću količinu selektiraju na samom mjestu prikupljanja.

U Ekoplusu planiraju niz aktivnosti, kako bi projekt izgradnje ŽCGO Marišćina približili cjelokupnoj javnosti, što uključuje izradu nove web stranice te organizaciju okruglih stolova, ali i susreta s predškolcima i osnovnoškolcima.

Andrej Petrak

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...desetak-tvrtki
__________________
BRODOVI U RIJECI
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old August 28th, 2011, 04:45 PM   #34
acy
MAZINGER ZETA
 
acy's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Location: St. Matthew 2 River and backward
Posts: 2,469
Likes (Received): 146

Kasni "nulta faza" Marišćine

Smeće će se u balama prevoziti s Viševca na Marišćinu

Prikupljeni komunalni otpad nakon zatvaranja deponija bit će baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će do svibnja čekati puštanje u pogon »nulte faze«

VIŠKOVO – Komunalni otpad iz cijele županije gotovo pola godine bit će u balama odlagan na području Marišćine, nakon što postojeće brdo smeća na Viševcu definitivno bude zatvoreno za svega dva do tri mjeseca, što znači goruće pitanje zbrinjavanja otpada i dalje neće biti konačno riješeno.

Posljedica je to poništenja javnog natječaja za izgradnju »nulte faze« Marišćine, koje je stiglo iz Zagreba nakon gotovo tri mjeseca mučnog čekanja na bilo kakav odgovor Državne komisije. Komunalno društvo Čistoća tako je krajem srpnja moralo raspisati ponovljeni natječaj, a odluka o izboru izvođača radova poslana je svim ponuditeljima u utorak. Nakon primitka počinje teći žalbeni rok od 15 dana.

No, čak i da natječaj ovog puta prođe bez ikakvih problema i novih žalbi, u Čistoći potvrđuju da nema nikakve šanse da »nulta« faza Marišćine bude stavljena u pogon do kraja godine. Izabrani će izvođač, naime, nakon očekivanog potpisa ugovora u rujnu, imati rok od osam mjeseci za dovršetak izgradnje »nulte faze«.

– Ako ponovljeni natječaj prođe bez žalbe, »nulta faza« Marišćine bit će u pogonu najkasnije u svibnju. Nadamo se da će cijeli projekt biti moguće dovršiti i ranije, no izvođaču smo dali osam mjeseci, jer uz usluge projektiranja, te izgradnje pet kazeta na odlagalištu površine tri hektara, mora ishodovati i građevinsku dozvolu, kaže Marina Babić-Brusić iz KD »Čistoća«.

U Čistoći su ipak osigurali rješenje nakon što deponij Viševac definitivno bude zatvoren najkasnije krajem godine, a riječ je o sustavu baliranja otpada. Prikupljeni komunalni otpad bit će tako baliran na Viševcu, a zatim će kamionima biti transportiran na lokaciju Marišćine, gdje će čekati puštanje u pogon »nulte faze«.
Balirani otpad neškodljiv

Balirani otpad bit će potpuno neškodljiv za okoliš, tvrdi Marina Babić Brusić iz Čistoće.

– Otpad se baliranjem omota u polietilenske folije, koje su nepropusne i za zrak i za oborinske vode. Samim tim nema biološke razgradnje otpada, niti stvaranja procjednih voda i odlagališnog plina.

Folije su dovoljno čvste da izdrže pritisak transporta i skladištenja, a balirani otpad bez problema može stajati i dulje od šest mjeseci, kaže Babić-Brusić, napominjući da se ista tehnologija već koristi u Varaždinu.

– Sustav baliranja otpada izabran je kao prijelazna varijanta od zatvaranja Viševca do završetka »nulte faze«, u dogovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te resornim Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, jer svjesni smo da će kapaciteti Viševca biti u potpunosti iskorišteni za svega nekoliko mjeseci.

Neće biti nikakvog proširenja Viševca niti odlganja izvan postojećih dozvola. Čim kapaciteti budu popunjeni krenut ćemo s baliranjem. Stroj za baliranje besplatno će nam ustupiti Fond za zaštitu okoliša, a bit će smješten na ulaznom dijelu »Viševca«.

Balirani otpad bit će samo privremeno odlagan na području Marišćine, a nakon dovršetka »nulte faze« bit će dodatno obrađen i konačno deponiran u kazetama, objašnjava Babić-Brusić.

»Nulta faza« Marišćine trebala je biti privremeno rješenje do otvaranja buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom 2014. godine, ali sad je jasno da će i »nulta faza« biti »premoštena« svojim prijelaznim rješenjem. Na činjenicu da će zbrinjavanje komunalnog otpada ponovo biti noćna mora odgovornih u Gradu Rijeci, resornom Ministarstvu i KD Čistoća, upozorili su PGS-ovci Igor Rubeša , Ines Strenja Linić i Valter Saršon .

– Ono što mještane općine Viškovo, posebice u bližem okruženju odlagališta Viševac i buduće CZGO Marinšćina, ovih vrućih i sparnih dana najviše zabrinjava je pitanje kako će se zbrinjavati i distribuirati komunalni otpad koji već pedesetak godina ozbiljno narušava sve ekološke i sanitarne standarde, te degradirajuće djeluje na sve aspekte života u bližoj i široj okolici deponija Viševac.

Nagađanja i kuloarske priče zbog neadekvatnog informiranja i izostanka konkretnih aktivnosti na terenu, među mještanima izazivaju sve veću zabrinutost i strah od nove ekološke kataklizme vezane za zbrinjavanje komunalnog otpada na području naše općine, upozoravaju viškovski PGS-ovci.

Igora Rubešu zanima i ima li Općina Viškovo, kao jedinica lokalne samouprave, na čijem se području vrši deponirnanje komunalnog otpada, pravo bolje i snažnije zaštiti svoje interese.

– Općina je manjinski suvlasnik Ekoplusa i smatramo da bi bilo dobro da Općina kroz pravo veta na odluke Ekoplusa može zaštiti interese ne samo mještana Viškova, već i cijele regije. Zanima nas i pod kakvim je uvjetima Ekoplus dao na korištenje prostor za formiranje »nulte faze«, kad je Zakonom o otpadu zabranjeno direktno odlaganje neobrađenog i nepripremljenog komunalnog otpada.

Pozivamo župana i resorno Ministarstvo da zaštite mještane i spriječe bilo kakvu mogućnost ekološke devastacije i nove ekološke sramote u Viškovu, poručuje Rubeša.

Pocelo je pocelo,sve vise dokaza da ce Maršćina postat novi Viševac privremeno a mozda i stalno ,a bilo je govora i obećanja o najnovijoj tehnologiji sortiranja i preradi smeća .Čisto mazanje očiju.
Kako se ono kaze -obećanja ludom radovanja.
acy no está en línea   Reply With Quote
Old September 1st, 2011, 06:42 PM   #35
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Odlagalište Viševac: Komadina proziva Obersnela, Obersnel proziva Komadinu

Odlagalište otpada na Viševcu mora se zatvoriti do kraja godine. Nakon što je župan Zlatko Komadina odgovornost prebacio na riječku gradsku upravu kao odgovornu za rješenje ovog problema, gradonačelnik Obersnel je na današnjoj tiskovnoj konferenciji rekao da problema ne bi bilo da je Županija obavila svoj dio posla – Da je Županija izgradila centralnu zonu za gospodarenjem otpadom, Viševac danas ne bi bio problem nego bi bio zatvoren, smatra Obersnel. Najavio je i privremeno baliranje otpada dok se ne izgradi Centar za gospodarenje otpadom na Marišćini – dakle, najmanje do kraja 2013. godine.

http://www.rijekadanas.com/komadina-...lista-visevac/

__________________
BRODOVI U RIJECI

Japanac liked this post
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old September 16th, 2011, 01:51 PM   #36
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Čistoća i GP Krk ugovorili izgradnju nulte faze Marišćine do ožujka 2012.: privremeno baliranje otpada na Viševcu

Balirano smeće prevozit će se na privremeni plato na Marišćini, do izgradnje kasete za trajno odlaganje

VIŠKOVO Komunalno društvo Čistoća u ponedjeljak je s konzorcijem GP Krk potpisalo ugovor o izgradnji »nulte faze« Marišćine vrijedan 17,8 milijuna kuna s PDV-om. GP Krk sklopio je sporazumni ugovor s tvrtkama Hidroplan Zagreb, HIS Ljubljana i Geoprojekt Opatija, a prema riječima direktora Čistoće Zlatka Štoka , očekuje se da će »nulta faza« biti stavljena u pogon u prvom kvartalu 2012. godine. U sklopu »nulte faze« u Marišćini će biti izgrađena kaseta za odlaganje otpada, čime će se problem zbrinjavanja smeća u Primorsko-goranskoj županiji privremeno riješiti do otvaranja buduće Centralne zone za gospodarenje otpadom 2014. godine.

Postojeći županijski deponij Viševac definitivno će biti zatvoren krajem listopada, kada će kapaciteti ovog odlagališta konačno biti popunjeni. »Brdo smeća« na Viševcu, koje je u proteklih gotovo pedeset godina dostiglo nadmorsku visinu obližnjeg Kastva, time ipak u potpunosti ne odlazi u povijest, zbog kašnjenja izgradnje »nulte faze«. Čistoća je, naime, bila prisiljena ponoviti javni natječaj za izvođača radova »nulte faze« nakon puna tri mjeseca čekanja odgovora Državne komisije na žalbu jednog od ponuđača. Do stavljanja u funkciju »nulte faze« Marišćine, prikupljeni komunalni otpad tijekom sljedećih pola godine bit će zbrinjavan sustavom baliranja.
Montažno postrojenje

Na lokaciji između Viševca i Sovjaka bit će postavljeno montažno postrojenje u kojem će se dopremljeno smeće balirati. Postrojenje za baliranje otpada besplatno će Čistoći ustupiti Fond za zaštitu okoliša. Postupkom drobljenja stisnuto smeće u obliku bale omatat će se mrežicom uz završno omatanje s više slojeva polietilenske folije. Balirano smeće će potom kamionima biti prevoženo na Marišćinu, gdje se priprema plato za odlaganje otpada. U Čistoći ističu kako su polietilenske folije za baliranje nepropusne za zrak i oborinske vode, te samim tim ne dolazi do biološke razgradnje otpada, niti stvaranja procjednih voda i odlagališnog plina. Nakon dovršetka »nulte faze«, balirani otpad bit će dodatno obrađen i konačno deponiran u kasetama. Čistoća će u međuvremnu nastaviti sa saniranjem Viševca, a cijeli bi posao trebao biti dovršen do kraja 2012. godine.

Na informaciju o konačnom zatvaranju Viševca jučer je reagirala i Smokvarijska lista, poručivši kako baliranje otpada na Viševcu prihvaćaju kao »nužno zlo«.

– Nismo najsretniji što se smeće balira na Viševcu, iako nam je jasno da vremenski tjesnac od mjesec i pol dana do popunjenja kapaciteta županijskog deponija nudi samo »ad hoc« rješenja. Čistoća tvrdi kako je razlog odabira Viševca kao lokacije za baliranje u tome što se »smeće mora vagati, a vaga u funkciji postoji na Viševcu«. Vjerujemo da će buka zbog baliranja i sam proces sabijanja smeća u bale ipak neusporedivo manje utjecati na zagađenje okoliša u našem prostoru, izjavio je predsjednik Smokvarijanaca i viškovski općinski vijećnik Veljko Bezjak .
Reagirali na vrijeme

Prema njegovim riječima, Smokvarijanci su pravodobnim istupom u medijima uspjeli spriječiti mogućnost povećanja Viševca, što se, tvrdi, potajice razmatralo.

– Zahtijevali smo poštovanje odluka Općinskog vijeća o suprotstavljanju izvlaštenja zemljišta Viševca i time smo onemogućili načelnika da potpiše suglasnost na izvlaštenje zemljišta u vlasništvu Općine Viškovo u korist Čistoće na ponovljenom procesu. Da je Čistoća dobila suglasnost na izvlaštenje, mogla je vrlo brzo ishodovati dozvolu novih povećanja Viševca, jer bi zemljište na deponiju bilo u potpunosti u njihovom vlasništvu. Novim povećanjem kapaciteta Viševca, Grad Rijeka i nadležno Ministarstvo uštedjeli bi više od 20 milijuna kuna, koje trebaju utrošiti u nultu fazu Marišćine i pogon baliranja smeća. Time bi dobili nastavak ekološkog zločina i sve bi bilo onako kako su godinama tvrdile sve političke strukture Općine Viškovo: »Viševac će se puniti dok se ne stavi u pogon CZGO Marišćina i tu nema drugog rješenja«, kaže Bezjak

Protestno pismo »upalilo«

Smokvarijanci napominju kako je njihova uporna borba za zatvaranje Viševca trajala punih sedam godina.

– Uspjeli smo uz brojne javne proteste i zahvaljujući slanju protestnog pisma institucijama EU. Pismom smo jasno izrazili što nam se događa i kako nemamo nikakvo razumijevanje ni lokalne, a niti državne vlasti. Činjenica je da je nakon slanja protestnog pisma u sljedećih godinu dana pronađeno rješenje napuštanja Viševca. Činjenica je i da političkim strukturama Općine Viškovo izrečena rješenja napuštanja Viševca nisu prihvatljiva, te da od njih ne možemo očekivati podršku za kvalitetnija rješenja, kaže Bezjak.


http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...ada-na-Visevcu
__________________
BRODOVI U RIJECI
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old October 31st, 2011, 12:14 AM   #37
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

PONOS DEŽELE CELJE SE HVALI SVOJIM TEHNOLOŠKI NAPREDNIM DEPONIJEM KAKAV SE GRADI I U OPĆINI VIŠKOVO

Slovenska Marišćina čini život ugodnijim

Centar za gospodarenje otpadom u Celju u suprotnosti je sa svim asocijacijama na deponij – ne širi smrad, a nema ni smeća. Uz plaću od 1.000 eura, uvjeti rada u celjskom deponiju su gotovo idilični




Smeće nije novac. Jedna od najčešćih zabluda u pričama oko odlaganja otpada je da se njegovom obradom može i treba dobro zarađivati, umjesto da smeće naprosto bacamo na hrpu. To je mit, od smeća se ne može stvarati profit jer to bi onda značilo što više smeća – to više novca.
Danas to naprosto nije tako. Od smeća se ne može zarađivati, jer će ukupni troškovi prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja uvijek biti veći od moguće zarade, ali se zato pravilnim gospodarenjem otpadom ti troškovi mogu dramatično srezati, uz nemjerljiv doprinos očuvanju okoliša.
Tim je riječima, u najkraćim crtama, smisao gospodarenja otpadom umjesto njegova bacanja na deponije objasnio Viktor Simončić, ekspert za zaštitu okoliša i jedan od ključnih suradnika tvrtke Ekoplus na projektu izgradnje Centralne zone gospodarenja otpadom Marišćina, prilikom obilaska Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u slovenskom Celju. Taj je centar svojom veličinom, tehnologijom gospodarenja otpadom, kao i razvojnim putem od običnog deponija tipa Viševac do modernih postrojenja za separaciju i obradu otpada, najsličniji onome što bi Marišćina trebala postati do 2014. godine, kad je predviđeno puštanje u puni pogon Primorsko-goranske zone za gospodarenje otpadom.
Upravo je zbog tih razloga tvrtka Ekoplus, koja vodi čitav projekt CZGO Marišćina i koja će upravljati njenim radom kad bude dovršena, organizirala posjet prvom slovenskom regionalnom centru u kojemu se otpadom gospodari na sveobuhvatan način. Na novoizgrađeni celjski deponij smješten pokraj postrojenja za obradu otpada na kraju čitavog procesa odlaže se svega jedna trećina od ukupno prikupljenog smeća, i to tek nakon mehaničko-biološke obrade kojom ono gotovo u potpunosti prestaje biti biološki aktivno. Time se u prvom redu znatno smanjuje opterećenje okoliša, ali i izbjegavaju neugodne popratne pojave, poput smrada i okupljanja velikog broja ptica i drugih divljih životinja na i uokolo deponija.
Najveći slovenski centar za gospodarenje otpadom danas izgleda poput kakve tvornice. Sastoji se od nekoliko hala u kojima se sortira otpad pogodan za reciklažu, poput papira, limenki, plastične ambalaže, stakla, metala i drugih ponovo iskoristivih materijala, kompostira biološki otpad te mehanički i biološki obrađuje neiskoristivi ostatak koji nakon toga završava na deponiju.

Europska pomoć

Prvi dojam prilikom dolaska u Centar u kojemu se, laički rečeno, prerađuje smeće je da – nešto nedostaje. Tek nakon nekoliko minuta shvaćamo i što nam to fali. Smrad. Nema ga, barem ne na otvorenom prostoru uokolo hala u centru. Nema ni smeća, a jedino što ukazuje da je upravo smeće ono oko čega se ovdje sve vrti su nepregledni redovi plastičnih kanti za otpatke u raznim bojama. Dolazak prvog kamiona za smeće dodatno potvrđuje da smo ipak na pravom mjestu. Sve ostalo u suštoj je suprotnosti sa svim uobičajenim asocijacijama na deponij.
No, put Celjana od »divljeg« odlagališta gdje se smeće bacalo izravno iz kamiona, bez ikakve obrade, do suvremenog centra u kojemu se smećem uistinu gospodari nije bio jednostavan ni kratak, objašnjava nam voditelj pogona kompostane Miran Marš. Danas na doba kad je smeće bilo samo smeće podsjeća tek brdo u neposrednoj blizini – nekadašnji deponij, danas prekriven zemljom i ozelenjen, ali i u Celju je, baš kao i u slučaju Marišćine, samo na pripreme za gradnju novog centra potrošeno dugih deset godina.
– Izgradnja Centra počela je 2005. godine, no pripreme su započele punih deset godina prije toga. Bilo je tu mnogo posla, a ukupna investicija na kraju je iznosila čak 56 milijuna eura, od čega je više od polovice prikupljeno iz kohezijskih fondova Europske unije. Država je sufinancirala 14 posto, a ostatak jedinice lokalne samouprave. Centar danas zbrinjava otpad iz 24 okolne općine u kojima živi oko 220 tisuća stanovnika i najmoderniji je pogon za gospodarenje otpadom u Sloveniji, ističe Marš.

Razvrstavanje otpada

Centar je svakako najeksponiraniji dio regionalnog sustava gospodarenja otpadom, no Marš odmah na početku obilaska pogona ističe kako gospodarenje otpadom započinje već u domovima stanovnika.
– To je prva i vrlo značajna karika cijelog lanca. Svi naši korisnici dobili su tri kante za smeće, različitih boja, jednu za ambalažu, drugu za ostatke hrane i drugi biološki otpad, te treću za preostali, miješani otpad. Time separiranje otpada započinje već na njegovom izvoru, u domovima građana, što znatno ubrzava i olakšava daljnji proces. U početku smo postavljali eko-otoke, s kontejnerima za razne vrste otpada, no ta se metoda separiranja pokazala slabo učinkovitom. Koliko je separiranje odmah, u kućanstvima, učinkovitije najbolje oslikava podatak da je količina prikupljene ambalaže koja ide u reciklažu u svega godinu dana, otkad su uvedene posebne kante za njeno odlaganje, narasla za čak 700 posto, ističe Marš.
Prikupljena ambalaža odlazi u pogon sortirnice, gdje prvo prolazi kroz nekoliko stupnjeva mehaničke obrade, dok se razdvajanje pojedinih vrsta plastike, boca, limenki i ostalog vrši ručno, na tekućoj traci. Ambalažu separiraju djelatnici centra, u dvije smjene. Posao nije lak, zbog monotonosti i ipak prisutnog smrada, no radnici s kojima smo razgovarali ne žale se.
– Nije nam teško. Plaće su za slovenske prilike dobre. Ljeti je malo teže, zbog vrućine, a smrad je nešto intenzivniji, no sve se to da podnijeti. Važno je imati posao i raditi, kaže Dragica Palir, jedna od radnica na traci.

Kompostiranje hrane

Osim zaposlenika centra, na traci, zanimljivo, rade i učenici Srednje škole za graditeljstvo i zaštitu okoliša iz Celja koji tu odrađuju praksu.
– To je zaštita okoliša iz prve ruke, kroz smijeh kaže Urška Koštomaj, učenica škole, dodajući kako joj nije problem raditi na odlagalištu otpada, a i na neugodan miris se brzo privikla.
Separirane plastične boce, limenke, karton i druga ambalaža pakira se u bale i plasira na tržištu, objašnjava Marš, a ukupno se na taj način godišnje oko 11 tisuća tona smeća pretvara u vrijedne sekundarne sirovine, čijom prodajom Centar ostvaruje značajan dio svojih prihoda.
Biološki otpad, ponajviše ostaci hrane, zajedno sa zelenim otpadom i otpacima drvne industrije obrađuje se kompostiranjem, u najvećoj hali celjskog centra, koja zajedno s kompostanom smješta i pogon za mehaničko-biološku obradu otpada. Oba su pogona potpuno zatvorena, vrata se otvaraju jedino pri iskrcaju otpada iz kamiona, ali se i tada aktivira vodena zavjesa koja sprečava širenje smrada kao i prolazak kukaca, čime se maksimalno nastoji smanjiti utjecaj na okoliš. Na krovu hale smješteni su filteri zraka, koji se neprekidno isisava iz oba pogona i filtrira kako bi se eliminirao neugodan miris. Dobiveni kompost koristi se za prekrivanje deponija, ali u Centru planiraju i njegov plasman na tržište, gdje se može koristiti za uzgoj biljaka.
U postrojenju za mehaničko biološku obradu strojno se separira miješani otpad, suši, stabilizira i biološki obrađuje.

Struja iz smeća

– Ništa ne odlazi na odlagalište bez prethodne obrade. Organski materijal se higijenizira, dehidrira i stabilizira. Već samim sušenjem gubi se 30 posto ukupne mase otpada. Materijal nakon dva tjedna obrade prestaje biti biološki aktivan, što znači da nestaje smrad. Tijekom procesa razdvaja se gorivi dio otpada, a ostatak ide na deponij. Sve u svemu, svega oko 30 posto otpada koji se ovdje obrađuje završava na odlagalištu. Preostali dio čini voda, oko trideset posto, koja nestaje sušenjem, a oko četrdeset posto je gorivi materijal, kaže Marš.
Gorivi dio smeća Celjani su domišljato iskoristili za pogon gradske toplane, tako da se, u biti, građani griju na – smeće. I ne samo da se griju, objašnjava Marš, već od smeća proizvode i struju, budući da je toplana izgrađena tako da izvan sezone grijanja radi kao elektrana. Time je omogućeno da se gorivi dio smeća korisno upotrebljava tijekom čitave godine, a dovoljno ga je da zadovolji sto posto potreba toplane.
Na kraju procesa obrade otpada na odlagalištu završava tek spomenutih trideset posto, i to, barem laičkim okom gledano, u obliku amorfne mase bez intenzivnog mirisa. Kako u njoj nakon obrade nema ostataka hrane koji bi privlačili divlje životinje, iznad novoizgrađenog deponija nema uobičajene slike golemih jata ptica. Sam deponij, ističu domaćini, izgrađen je tako da ne propušta vodu, već se sva oborinska i procjedna voda prikuplja i pročišćava, što dodatno doprinosi zaštiti okoliša i minimalizira utjecaj deponija na prirodu i zdravlje ljudi.

Generator zapošljavanja

Uz sve ekološke i ekonomske prednosti, gospodarenje otpadom u Celju je postalo i generator zapošljavanja. U cijelom sustavu zaposleno je oko 200 ljudi, a u samom Centru njih pedeset, umjesto svega nekolicine koliko ih je radilo na starom deponiju. Početna plaća za radnike je između 700 i 1.000 eura, za visokokvalificirane i više od toga, a radno mjesto na odlagalištu prestalo je, tvrde u Centru, biti sramota i postalo vrlo traženo, čemu svjedoče i brojne prijave kandidata.
Celjani su danas uzor ostatku Slovenije kad je riječ o prikupljanju i obradi otpada, a svoja iskustva spremni su, ističu, podijeliti i s hrvatskim kolegama. Kako je razvojni put celjskog centra bio vrlo sličan onome CZGO-a Marišćina, valja vjerovati da će i konačni rezultat biti barem sličan slovenskom postignuću, te da će i Primorci i Gorani kroz naredne tri godine dobiti suvremeni centar gdje će smeće prestati biti samo problem. Primjer Celja pokazuje da se, uz pravilna ulaganja, edukaciju javnosti i organizaciju sustava smećem može gospodariti na način da ono dobrim dijelom postane koristan materijal, te da se neiskoristivi dio može i mora odlagati na način koji će minimalno ugroziti čovjekovim utjecajem ionako preopterećenu prirodu.

I skromna tehnologija bolja od nikakve

Učinkovito zbrinjavanje i gospodarenje otpadom ne mora uvijek iziskivati multimilijunska ulaganja i visoku tehnologiju poput one u Celju. Tome svjedoči primjer Krškog, gdje je smještena prekrcajna stanica, uz manji pogon za separaciju korisnih sekundarnih sirovina, kao i kompostarna na otvorenom. U Krškom je, baš kao u Celju, nekadašnji deponij zatvoren i saniran, a danas je pokraj njega pogon za separiranje, kompostarna i prekrcajna stanica, gdje se otpad prekrcava u velike prikolice s prešama i odvozi na odlagalište u Novom Mestu. Sličnih će prekrcajnih stanica, u kojima će se otpad privremeno odlagati i dijelom separirati u Primorsko-goranskoj županiji biti ukupno pet, kad Marišćina profunkcionira. Prekrcajna stanica u Krškom posebno je zanimljiva jer se nalazi svega tristotinjak metara od najbližeg naselja.
– Uz svu tehnologiju, mirisi ipak dolaze do kuća. Sanacijom deponija smrad se znatno manje osjeća jer se smeće samo sortira i odvozi ili kompostira. Problem je, međutim, što je tog smeća sve više i više, stalno se povećava kapacitet i šire pogoni, pa postoji bojazan da će se i smrad sve jače osjećati, kaže Goran Rovan, novinar Slovenske televizije koji već godinama prati proces zatvaranja starog deponija i izgradnje novih pogona za gospodarenje otpadom u Krškom, gradu najpoznatijem po nuklearnoj elektrani. Zanimljivo, baš na prostoru između NE Krško i prekrcajne stanice za otpad smještena je jedna od najvećih plantaža jabuka u Europi, a sudeći po granama prepunim zrelih plodova, takvo okruženje nasadima ni najmanje ne smeta.

Uvijek može bolje

Uvijek može i bolje, odgovor je Karela Lipiča, poznatog slovenskog ekološkog aktivista na pitanje kako ocjenjuje način gospodarenja otpadom u Celju, Ptuju, ali i na razini države.
– Centar u Celju dugo je pripreman i građen. Jasno je da je svaki oblik gospodarenja otpadom bolji od njegova odlaganja na otpade bez ikakve obrade. U nekim segmentima mogle su biti upotrebljene i bolje tehnologije, no u odnosu na ostatak države i ove su daleko prihvatljivije. U drugim gradovima, nažalost, mnogo se priča, najavljuju se najsuvremenije tehnologije i centri za gospodarenje otpadom, ali se premalo toga radi, kaže Lipič.

Edukacija stanovništva novi izazov

Vidjeli smo da gospodarenje otpadom, na razne načine, od sofisticirane tehnologije u Celju, do jednostavnih mjera provedenih u Međimurju uz pravilnu edukaciju stanovništva, postiže velike rezultate, kako ekonomski, tako i ekološki, zaključak je Dušana Šćulca, direktora Ekoplusa, nakon obilaska odlagališta u Sloveniji i Čakovcu.
– Mnogo je posla bilo u pripremi Marišćine, posebno kada je riječ o privlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, ali sve je na kraju uspješno odrađeno. Sada je pred nama i konačna realizacija projekta. Očekujemo da će radovi započeti unutar roka od godinu dana, a Marišćina bi u potpunosti trebala profunkcionirati do 2014. godine. Tehnologija će biti slična viđenom u Celju, iako usmjerena prvenstveno proizvodnji goriva iz otpada. Dugo je trebalo da dođemo do faze u kojoj će krenuti konkretni radovi, ali vidimo da je i u Celju trebalo deset godina za pripremu. Raduje me što ćemo unatoč tome biti prva županija u Hrvatskoj koja će imati suvremenu zonu za gospodarenje otpadom, kazao je Šćulac.
Sličnog je mišljenja i njegov prethodnik, danas tehnički direktor Ekoplusa Edo Čandrlić, inače jedan od idejnih začetnika Centralne zone za gospodarenje otpadom, koji je na mjestu direktora odradio golem dio posla na pripremi Marišćine.
– Sama izgradnja Zone trebala bi ići brzo. Ono što će biti znatno sporije i na čemu će čitava zajednica morati još dugo naporno raditi je edukacija stanovništva i razvijanje svijesti o odgovornom odlaganju otpada već na kućnom pragu. To je novi izazov koji se mora savladati, kazao je Čandrlić.

Baliranje otpada u Ptuju rješenje, u Marišćini potencijalni problem

Negdje na pola puta između Krškog i Celja, ne geografski, već po tehnologiji i veličini pogona za gospodarenje otpadom, smješten je Ptuj. Tamošnji centar zadovoljava potrebe područja na kome živi stotinjak tisuća ljudi, a sastoji se od kompostane poluotvorenog tipa, postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i sortirnice, a posebnost mu je što se ostatak otpada na deponij odlaže u obliku bala. Baliranje otpada koristit će se i u Primorsko-goranskoj županiji, od zatvaranja Viševca, do izgradnje pogona u Marišćini. U Ptuju se, međutim, odlaže samo obrađeni i neaktivni dio otpada, dok će se na Marišćinu odlagati neobrađeno smeće, što potencijalno predstavlja velik ekološki problem. U takvoj situaciji, naime, u balama će se nalaziti sve i svašta, od hrane do komada drveta, stakla i metala, pa je mogućnost njihova pucanja pod opterećenjem daleko veća, a i uz to će takvo smeće i dalje privlačiti galebove i druge divlje životinje, te ispuštati ne samo neugodan miris nego i zagađene tekućine. Takav način odlaganja i gospodarski je upitan, jer ne samo da se u prijelaznom periodu iz smeća neće izdvajati korisni materijali, od čega se može zaraditi, već će samim time i ukupna količina biti daleko veća nego kod obrađenog otpada, a kako baliranje nije jeftino, jasno je da se na taj način ostvaruje dvostruki gubitak.

Čakovec svijetli primjer u Hrvatskoj

Skromnom tehnologijom golemi iskorak u gospodarenju otpadom, barem u Hrvatskim okvirima, postignut je i u Međimurju. Tamošnje odlagalište, kraj mjesta Totovec, blizu Čakovca, doslovce je iskopano, a smeće je, strojno ili ručno, separirano i obrađeno, teren je zaštićen vodonepropusnom podlogom i sustavima za prikupljanje procjednih i oborinskih voda. Time je ukupni volumen otpada na odlagalištu smanjen za čak 60 posto, a paralelno je uvedeno odvojeno prikupljanje smeća u domaćinstvima. U početku je to bila nemoguća misija, ističu u komunalnom poduzeću Čakom, ali sustavnim radom na edukaciji stanovništva, čemu su značajno pridonijele i eko-udruge, danas svi
Međimurci smeće odlažu u čak šest različitih vrećica i kanti, a vlasnici kuća s dvorištem u pravilu sami kompostiraju organski otpad pa na odlagalištu završava tek trećina od nekadašnje količine otpada. Odlagalište zahvaljujući uloženom trudu više gotovo uopće ne smrdi, u što smo se i sami uvjerili, a potvrdili su nam to mještani Totovca s kojima smo razgovarali. Suživot s deponijem danas im je, ističu, daleko lakši nego prije sanacije započete prije šest godina. Ni odvojeno prikupljanje smeća nije im problem nego je, zahvaljujući stalnim akcijama podizanja svijesti građana koje se provode od vrtića pa nadalje postalo uobičajeni dio svakodnevice.

http://novine.novilist.hr/Default.as...3286328592863N
__________________
BRODOVI U RIJECI

Japanac liked this post
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old November 2nd, 2011, 07:35 PM   #38
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Izgradnja zone za gospodarenje otpadom

Odlaganja otpada na Viševcu prestaje 15. studenog, Marišćina u funkciji 2014.

U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni





Odlaganje komunalnog otpada na Viševcu prestat će najkasnije do 15. studenog, najavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel u zajedničkoj objavi s županom Zlatkom Komadinom i direktorom Ekoplusa Dušanom Šćulcem o završetku postupka odabira izvođača radova na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina.

U postupku javnog natječaja za izgradnju Marišćine pristiglo je ukupno šest ponuda, od kojih je odabrana cijenom najpovoljnija, izvijestio je trojac, no kako odabir Odbora za evaluaciju mora dobiti i »blagoslov« EU koja iz IPA fonda sufinancira projekt, ime odabranog izvođača, kao ni cijena radova postignuta na natječaju, objasnili su – ne mogu biti službeno objavljeni.

Novinarsko inzistiranje da obznane barem najosnovnije informacije ostalo je bez odgovora budući da je, kako su objasnili, riječ o pravilima koje diktira Europska unija.

Direktor Ekoplusa Dušan Šćulac kazao je kako očekuje da će cijeli postupak koji, uz kontrolu EU, uključuje i ishođenje bankovnih garancija, policu osiguranja i druge predradnje koje moraju obaviti naručitelj i izvođač, potrajati do pred kraj ove godine, kada bi, prema njegovim predviđanjima, trebao biti potpisan ugovor između odabranog izvođača i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao ugovaratelja radova.

– To znači da će, ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, radovi trebali započeti u prvoj polovici iduće godine, a zona bi u potpunosti trebala biti izgrađena do polovice 2014., te stavljena u funkciju do kraja te godine, kazao je Šćulac.
Privođenje kraju desetogodišnjih priprema za izgradnju Marišćine vremenski se poklopilo sa zatvaranjem deponija na Viševcu, čiji su kapaciteti, kako je istaknuo Vojko Obersnel, u potpunosti popunjeni. Do izgradnje takozvane nulte faze Marišćine, na Viševac će se i dalje dovoziti otpad koji se više neće odlagati na deponij, već balirati.

– Stroj za baliranje tamo je već postavljen, a balirani otpad privremeno će se, do pripreme terena u Marišćini, odlagati na dijelu Viševca. To će potrajati do siječnja iduće godine, kada će početi odlaganje bala na Marišćini, a paralelno će krenuti i sukcesivno prebacivanje do tad baliranog otpada sa Viševca na Marišćinu.

Posebno želim naglasiti da baliranje neće biti ekološki problematično, jer je tehnologija takva da ne postoji mogućnost da iz bala bilo što curi, ili da bilo životinje ili ljudi probiju omotač, o čemu su ovih dana spekulirali mediji.

Isto tako, sav otpad u balama proći će selekciju koja se i inače već godinama vrši, te nakon toga biti usitnjen, kako ne bi došlo do oštećenja omotača prilikom baliranja ili kasnije, kazao je Obersnel, posebno istaknuvši kako je Grad Rijeka u infrastrukturu projekta Marišćina već uložio 115 milijuna kuna, izgradnjom komunalne infrastrukture i dijela Županijske ceste Ž-5025 od čvora Rujevica do administrativnih granica Rijeke, čije se otvaranje očekuje iduće godine.

Što se gradnje ostatka ceste do Marišćine tiče, župan Komadina je kazao kako će ona biti dovršena paralelno s izgradnjom Zone za gospodarenje otpadom, budući da je to jedan od osnovnih preduvjeta koje je za sufinanciranje projekta postavila Europska unija.

– Priprema ovog jedinstvenog projekta dugo je trajala, ali ipak ćemo biti prvi u Hrvatskoj, kao i u mnogočemu drugom. Pokazali smo partnerstvo županije, Grada Rijeke i svih ostalih jedinica lokalne samouprave, a vrijednost ovog projekta prepoznala je i Europska komisija, ocijenivši da je spreman za sufinanciranje. Svi se dobro sjećamo mukotrpnog puta do ovog trenutka, pritiska javnosti i eko udruga, često opravdanog, ali svi su na kraju shvatili da Marišćina neće biti samo smetlište nego prava zona za gospodarenje otpadom, kazao je Komadina.

Početak radova na izgradnji Marišćine, najvjerojatnije u travnju iduće godine, kasnit će u odnosu na planiranu dinamiku za oko tri mjeseca, zbog produljenja evaluacije ponude za nadzor. No, u Ekoplusu ističu da će izabrani izvođač do tada moći provesti pripremne radove, poput ispitivanja sastava komunalnog otpada, pripremu projekta organizacije gradilišta te provesti eventualno potrebna geomehanička ispitivanja, čime će se dijelom nadoknaditi propušteno vrijeme.

Problemi Viškova

Izgradnja Marišćine riješit će nekoliko gorućih problema Općine Viškovo, kazao je načelnik Goran Petrc, u prvom redu istaknuvši zatvaranje i sanaciju Viševca, deponija koji već desetljećima opterećuje velik dio stanovnika općine.
– Marišćina rješava i pitanje zbrinjavanja otpada iz naše Općine, jedne od najvećih lokalnih samouprava u županiji, a izgradnja nove županijske ceste riješit će i prometne probleme velikog dijela Viškova, kazao je Petrc.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...-funkciji-2014
__________________
BRODOVI U RIJECI

Japanac liked this post
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old November 17th, 2011, 03:45 PM   #39
gorgoroth
Sunce ti žarko
 
gorgoroth's Avatar
 
Join Date: Nov 2006
Location: Kvarner
Posts: 33,956
Likes (Received): 14608

Kasni izgradnja platoa na Marišćšini

Unatoč obećanjima balirani otpad se i dalje odlaže na Viševcu

Planirana izgradnje plato na Marišćini definitivno kasni pa je tako pronađeno ad hoc rješenje odlaganja bala na sjeverozapadnoj strani Viševca. Taj je plato dovoljan za samo dva i pol mjeseca odlaganja, izjavio je potpredsjednik Smokvarijske liste Stanko Kačić




Komunalni otpad s područja Primorsko-goranske županije već se dva dana odlaže na Viševcu unatoč obećanjima Grada Rijeke i KD Čistoća da će Viševac biti zatvoren 15. studenoga, upozorili su članovi Smokvaijske liste.

Razlog leži u činjenici da plato za odlaganje baliranog otpada planiranog na području Marišćine još uvijek nema građevinsku dozvolu.

- Na Viševcu je konačno proradilo postrojenje za baliranje, ali se taj balirani optad i dalje istovaruje na područje deponija Viševac što izaziva nesnosni smrad. Planirana izgradnje plato na Marišćini definitivno kasni pa je tako pronađeno ad hoc rješenje odlaganja bala na sjeverozapadnoj strani Viševca. Taj je plato dovoljan za samo dva i pol mjeseca odlaganja, izjavio je potpredsjednik Smokvarijske liste Stanko Kačić.

Smokvarijanci kažu kako ih je, na njihovo traženje, primio i gradonačelnik Vojko Obersnel koji ih je izvjestio kako bi dozvola za izgradnju platoa na Marišćini trebala biti izdana tijekom sljedećih mjesec dana.

To znači da bi izgradnja mogla početi krajem prosinca, a samim time će se prestati koristiti Viševac budući da bi paralelno s izgradnjom plato krenulo odlaganje baliranog optada na Marišćini.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijek...aze-na-Visevcu
__________________
BRODOVI U RIJECI
gorgoroth no está en línea   Reply With Quote
Old December 6th, 2011, 02:26 PM   #40
kelvis
Registered User
 
Join Date: Dec 2011
Posts: 61
Likes (Received): 38

Viševac prije koji tjedan

kelvis no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 12:31 AM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu