[Dalmatinski Otoci] - Construction update (2011 - 2013)

[Make it so]

http://www.sibeniknews.com/2011/01/p...ije-u-murteru/

Počela gradnja nove kanalizacije na Murteru

Počeli su radovi na izgradnji sustava odvodnje Murter- Betina, projektu vrijednom 24 milijuna kuna koji će se izvoditi u deset faza. Do kraja studenog ove godine predviđen je dovršetak gradnje dva kilometra cjevovoda, glavnog tlačnog kolektora i crpne stanice, priopćeno je iz Ureda šibensko – kninskog župana.

Do kraja godine Općina bi trebala ishodovati dozvolu za ugradnju uređaja za pročišćivanje i podmorskog ispusta prema uvjetima koje diktira Europska unija. Radovi će krenuti početkom 2012. godine, a do kraja iste godine bi izgradnjom novog pogona trebao biti rješen problem otpadnih voda i započeto spajanje na kolektor.

Sustav odvodnje, uz kredit Svjetske banke na 15 godina, s počekom otplaćivanja od pet godina i kamatom od 1,5 %, sufinancirat će se i nepovratnim zajmom Hrvatskih voda, iz općinskog i županijskog Proračuna, te novcem potrošača kroz „naknadu za razvoj“ prilikom plaćanja računa za potrošnju vode.

Općina Murter- Kornati jedina je lokalna samouprava koja je potpisala ugovor s Hrvatskim vodama o kreditiranju u sklopu projekta „Jadran“ . Uvjet za ulazak u projekt bio je povećanje cijene vode za četiri kune po metru kubičnom, što je uvedeno još prije 3 godine.

[Pegula.00]

Originally Posted by passat1717

Istina da je ta Dubrovačka republika jako dugo bila samostalna i ne vidim razloga za pobunu da Dubovnik nije Dalmacija. I nemoj iznositi podatke koji ne drže vodu počevši od tih 99% dubrovčana.
A konačno... što je to službeno Dalmacija danas uopće... jedino Splitsko-dalmatinska županija u imenu ima "Dalmacija".. ne vidim odakle vadiš samo te podatke. A da ne govorim kako Dubrovčani zasigurno i u budućoj regiji Dalmacija ne žele biti... iz više razloga ali i iz toga jer se ne smatraju nekom Dalmacijom!

Iako ovo nije thread o tome.. al eto!

Ne shvacaj sve doslovno.

Ovih 99% Dubrovcana nije nikakav sluzbeni podatak ni rezultat neke ankete vec moja slobodna procjena. Ka sta san napisa, bija san dosta puta u Dubrovniku i znan, moglo bi se rec, dosta Dubrovcana i to je dojam koji su ti ljudi ostavili na mene... Ajde, kad vec cjepidlacis moga bi smanjit procjenu na 93-95%.

Dobro, mozda san se malo zaletija sa rici "sluzbeno", ali opet kad pogledas recimo vremensku prognozu neces nikad cuti da Dubrovnik izdvajaju iz Dalmacije, isto tako Slobodna Dalmacija je pod rubriku "Dalmacija" uvrstila i Dubrovnik i evo npr. HTZ isto tako na svojim sluzbenim stranicama drzi Dubrovnik pod Dalmacijon. Znaci, ipak vlada nekakvo javno misljenje da je Dubrovnik dio Dalmacije. I ne vidin razloga zasto bi se sada neko tu triba uvridit jer su dubrovacki otoci svrstani pod dalmatinske.

Eto, samo to.

[passat1717]

Ma nisam ni rekao da bi se netko trebao uvridit, daleko od toga.

[Dado2010]

Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet raspisalo je natječaj za petogodišnje koncesije na pet “klasičnih” brodskih linija od kojih se četiri nalaze na dalmatinskom području, a to su pruge koje povezuju Dubrovnik s Elafitima, Orebić i Korčulu, Šibenik sa Zlarinom i Prvićem, te Vrgadu s Pakoštanima i Biogradom.

Brodari koji planiraju održavati linije svoje ponude mogu poslati do 31. svibnja, a čiji će brodovi ploviti na pojedinim prugama trebalo bi biti poznato početkom kolovoza.

Dugo natječajno razdoblje uvedeno je kako bi se, objašnjavaju u Agenciji, brodarima ostavilo dovoljno vremena da se dobro pripreme za prijavu na taj natječaj. Prvenstveno se misli na nabavu novih ili uređenje postojećih brodova.



Ugovor koji bude potpisan s koncesionarima po tom natječaju sadržavat će amandmane prema Direktivi Europske unije i vrijedit će do 2016. godine. Nakon toga bit će raspisan novi natječaj na koji će se, ravnopravno s hrvatskim, nadmetati i brodari iz EU.

[Make it so]

http://www.dubrovacki.hr/clanak/2594...ea-iz-benkovca

Propalu tvoricu za predadu ribe „Jadranka“ od Hrvatske poštanske banke - kupila tvrtka Ostrea iz Benkovca



Nepokretnu imovinu tvornice za preradu ribe „Jadranka – Vela Luka 1892.“, koja je nakon pogubne privatizacije otišla u stečaj početkom 2005. godine, od dosadašnjeg vlasnika Hrvatske poštanske banke, nepokretnu imovinu – kupila je tvrtka „Ostrea“ d.o.o. iz Benkovca. Ona se bavi otkupom sitne plave ribe, soljenjem i prodajom u Italiju i Španjolsku.

Navedenu imovinu Ostrea kupila je za 25 milijuna kuna. Na prostoru bivše tvornice planira formirati otkupnu stanicu za prihvat ribe od velolučkih ribara i pokrenuti proizvodnju slane i konfecioniranje ribe. U ovoj godini planiraju zaposliti od 10 do 40 radnika.

Vlasnici ove firme već su razgovarali s velolučkim ribarima o organizaciji otkupa sitne plave ribe.Potrebnu je napomenuti da su proizvodne hale bivše tvornice stale neiskorištene i prepuštene zubu vremena punih šest godina, nakon što je nad „Jadrankom“ bio otvoren stečaj.

U stečajnom postupku svu imovinu kupila je Hrvatska poštanska banka,koja je ujedno bila i najveći vjerovnik s potraživanjima većim od 25 milijuna kuna.

Pokretnu imovinu – proizvodnje linije od velolučkog riboprerađivača od HPB-e kupila je tvornica za preradu ribe „Adria“ iz Zadra.

Novi vlasnik „Jadranke“ Ostrea je jedna od najvećih proizvođača slane ribe na Jadranu, tijekom ribolovne sezone zapošljava više od 200 radnika. Velolučani se nadaju da će se i u Veloj Luci do početka ljeta nastaviti više stoljetna tradicija soljenja ribe. Podatci o ulovu sitne plave ribe proteklih godina jasno pokazuju da tvornica Jadranka Vela Luka dobrim gospodarenjem nebi otišla u stečaj i danas bila prodana ističu mnogi Velolučani.

[Dado2010]

Tišnjanska uvala: Sedam tvrtki u utrci za Luke

Na natječaj za izgradnju i gospodarsko korištenje luke nautičkog turizma u Tisnome, u uvali Luke, koji je hrvatska Vlada raspisala koncem prosinca prošle godine, stiglo je sedam ponuda. Prijavio se (kako se i nagađalo) opatijski ACI, šibenski Marinetek u sastavu NCP grupe, tvrtka Marina Tisno Luke, Intermarket commerce, betinski Future Pharos, tišnjanska Marina Kornati i zagrebački Agram Kaptol.



Planirane investicije natjecatelja iznimno su šarolike. Primjerice, tišnjanska Marina Kornati kani investirati najmanje od svojih konkurenata - 45 milijuna i 750 tisuća kuna, a uprihoditi najviše - čak 31 milijun kuna. ACI je, pak, u rubriku investicija upisao svotu od 92 milijuna i 800 tisuća kuna, a u stavku prihoda najniže u odnosu na druge - oko 12 milijuna i 38 tisuća kuna. Zanimljivo je da je najvišu ponudu, od 111,8 milijuna kuna, jednaku kao i na prethodnom natječaju, poslala Marina Tisno Luke.

I nakane potencijalnih koncesionara, kada je u pitanju zapošljavanje radnika, različite su od tvrtke do tvrtke. Najviše radnika, čak 116, namjerava (stalno) zaposliti ACI, a najmanje Marina Kornati Tisno - samo 10 (uz 17 sezonaca).



Ivan Klarin oprezan

Tišnjanski načelnik Ivan Klarin (SDP) ne krije zadovoljstvo okončanjem ove, iako ponovljene faze, k ostvarenju dugogodišnje težnje Tišnjana i nautičara za uređenjem luke nautičkog turizma. Ipak, poučen dosadašnjim iskustvom, ne krije ni bojazan od povjeravanja gradnje luke ponuđaču koji neće biti na razini zadatka. - “Bum gradnja”, kojoj je po prvom natječaju dodijeljena koncesija, nije bila u mogućnosti pribaviti obvezujuće jamstvo banke, pa je izgubila sva prava na temelju Odluke o koncesiji.

Izgubili smo dragocjeno vrijeme, pa mi preostaje nadati se da će se ovaj put temeljitije preispitati referencije kandidata za koncesiju, ozbiljno prionuti izboru i izuzeti ponude koje zvuče predobro da bi doista bile realne -napominje Klarin. Gradnja marine u uvali Luke jedan je od primarnih razvojnih projekata općine Tisno i ne čudi velika pozornost tišnjanske javnosti oko iščekivanja ishoda procedure izbora koncesionara.

[Make it so]

kraj podstanarstva
Jelšanska knjižnica na korak do novih prostorija
Građevinska tvrtka MGA iz Metkovića do početka ljeta dovršit će unutarnje građevinske radove u Domu kulture u Jelsi pa će u te prostorije najvjerojatnije do kraja godine iz privremenog smještaja preseliti Općinska knjižnica i čitaonica.

Dakle, dogodit će se to punih osam godina nakon velikog požara u tadašnjem Općinskom domu kada su plameni jezici progutali čitav njezin fundus, između deset i jedanaest tisuća knjiga.

- Zahvalni smo Ministarstvu kulture, jer je u 2010. za spomenute radove izdvojilo 1.080.000 kuna, ali smo isto tako dobili obećanja da će se projekt financirati do kraja, jer su naše proračunske mogućnosti zaista vrlo, vrlo male.

Prema tome, mi ćemo do Uskrsa napraviti specifikaciju inventara, te je predočiti resornome ministarstvu, a ako bude sve teklo prema planu, knjižnica bi se u nove prostorije mogla preseliti još ove godine – kazao je općinski načelnik Ivo Milatić.

A današnja jelšanska knjižnica sljednica je Narodne čitaonice, osnovane 1. lipnja 1868. godine, pete preporodne čitaonice u Dalmaciji i ujedno najstarije hrvatske narodne čitaonice na dalmatinskim otocima.

Tijekom svoje duge povijesti uvijek je pridonosila kulturnom, prosvjetiteljskom i svekolikom napretku mjesta.

Velikim požarom 2003. godine poharano je sve ono što se godinama stvaralo. Ipak, nakon tragičnog događaja senzibilizirana je cjelokupna hrvatska kulturna javnost i prikupljeno više od 50.000 knjiga, tako da je rad knjižnice nastavljen. Knjižnica bi preseljenjem u adekvatne prostorije trebala postati suvremeni multimedijalni kulturni centar čitavog otoka Hvara.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...0/Default.aspx

[Dado2010]

Samo u prvoj godini Faustov centar posjetit će 12 tisuća ljudi!



Nakon prošlotjednog sastanka radne skupine Grada Vodica i predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja na kojem se raspravljalo o provedbi projekta izgradnje Memorijalnog centra Fausta Vrančića na otoku Prviću, o spomenutom projektu raspravljalo se i u petak 4. veljače u Zagrebu, na Visibility eventu, predstavljanju ugovorenih projekata iz programa 'Poslovna infrastruktura IPA IIIC', a kojeg je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja. Naime, izgradnja Memorijalnog centra na Prviću nalazi se među šest projekata iz cijele Hrvatske koji su dobili sredstva iz ovog programa, konkretno, iz europskog IPA fonda za njegov dovršetak osigurano je 960 tisuća eura.


PREDSTAVLJANJE U ZAGREBU


Na zagrebačkoj prezentaciji sudjelovali su Steve Pantazopoulos, direktor projekta tehničke pomoći HCL Consultants ltd, Marija Tufekčić, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje, Richard Masa, šef Odjela za provedbu projekata u Delegaciji Europske unije u RH, Robert Markt, državi tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te Karlo Gjurašić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Podsjetimo, u projekt čija ukupna vrijednost iznosi 1,3 milijuna eura Grad Vodice do sada je uložio oko 450 tisuća eura, EU spomenutih 960 tisuća eura, a ostatak troškova snosit će Grad Vodice i vodička Turistička zajednica. Rok za njegov dovršetak je 18 mjeseci, a upravljanje projektom i koordinaciju aktivnosti provodit će poseban menadžment tim. Između ostalog, tijekom njegove provedbe vodičko Gradsko vijeće osnovat će ustanovu Memorijalni centar te imenovati Upravno vijeće, dok se za upravljanje operativnim menadžmentom planira angažirati direktor i tehnički suradnik Memorijalnog centra.


POZITVNI EFEKTI


Inače, pozitivni efekti izgradnje Memorijalnog centra trebali bi biti višestruki. To se prije svega odnosi na povećanje broja turista na otoku Prviću, ali i na razvoj tamošnjeg gospodarstva i poduzetništva. Naime, procjenjuje se kako će u prvoj godini Faustov centar posjetiti oko 12 tisuća ljudi, te kako će broj posjetitelja u sljedeće tri godine rasti dodatnih deset posto.



Također, procjenjuje se kako će nakon tri godine, kao posljedica otvaranja Centra, lokalni hoteli, restorani, kafići, trgovine, turističke agencije, ribari i ostale djelatnosti i obrti zaposliti 50 osoba.

[Make it so]

projekt od šest milijuna kuna
Stari Grad do ljeta će dobiti nautičku luku




Radovi na proširenju rive i izgradnji 30 do 35 novih vezova na području Lučice potvrđuju opredijeljenost Grada Staroga Grada da s vremenom postane pravo nautičko središte.

Riječ je o projektu vrijednom oko šest milijuna kuna, a koji bi angažmanom splitskoga “Pomgrada” trebao biti dovršen najkasnije do 1. lipnja 2011. godine.

− Stari Grad će ovim projektom, za koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo četiri, a Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije dodatnih dva milijuna kuna, dobiti čak 137 metara nove operativne obale. Dakle, grad će, zajedno s postojećima, imati oko 70 nautičkih vezova, a u Lučici istodobno gradimo i dopadljivo osmišljenu šetnicu s primjerim hortikulturnim uređenjem – kazao je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave, naglasivši da će sve to, uz novu recepciju, a kasnije i sanitarne čvorove, zasigurno značiti primjereniju ponudu za nautičare, ali i mogućnost novog zapošljavanja u našem najstarijem gradu.

Inače, Lučka je uprava od 1. siječnja ove godine preuzela upravljanje cijelom gradskom lukom preko lokalne tvrtke “Komunalno Stari Grad” d.o.o. (izuzimajući istezalište brodica), a do ljeta će odlukom Upravnog vijeća Lučke uprave biti obavljeno i čišćenje (fanganje) luke.

Ravnatelj Maroević tako očekuje da će se, nakon više od pet desetljeća, s morskoga dna odstraniti prosječno oko dva metra mulja, pa će Starograđani u budućnosti imati znatno dublje i čistije pristanište za svoje brodice i druga plovila.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...4/Default.aspx

[Make it so]

lokacije spremne za poticanu stanogradnju
OSTATI NA ŠKOJU Stanovi POS-a i u Visu



Na prijedlog gradonačelnika Ive Radice, u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), Grad Vis donio je Odluku o pokretanju projekta izgradnje stanova po programu poticane stanogradnje (POS). Još krajem 2002. i početkom 2003. godine bilo je pokušaja pokretanja sličnog projekta, ali su propali zbog prostornog plana koji Grad Vis tada nije imao.

Ovoj odluci prethodila je anketa provedena u veljači 2010., tijekom koje je interes za kupnju stanova iz programa POS-a iskazala 41 osoba s područja Grada Visa. Potom je projekt izgradnje u studenom 2010. predstavljen u Visu, u čemu je, uz predstavnike Grada Visa, sudjelovao i Krešimir Žunić, voditelj prodaje u APN-u.

Utvrđene su tri moguće lokacije: na predjelu Sekotovo, površine 4894 metra četvorna (za gradnju više od 25 stanova), iznad gradske pošte, površine 501 metar četvorni (do 25 stanova) te lokacija kod viškog “Konzuma”, površine 254 metra četvorna (za 5-6 stanova).

Gradonačelnik Radica će uskoro imenovati povjerenstvo za provedbu POS-a i donošenje Odluke o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova koji će se graditi po spomenutom programu.

Nakon toga uslijedit će provedba javnog natječaja kako bi se formirala lista reda prvenstva za kupnju stana iz programa POS-a, koja će pokazati stvarni interes i kreditnu sposobnost građana za kupnju stana.

Tek tada će se donijeti odluka o odabiru jedne od tri predložene lokacije za gradnju stanova. Prema procjenama, u gradu Visu trenutačno tek 10-15 obitelji ima sve potrebne uvjete za uključivanje u program POS-a.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...4/Default.aspx

[Make it so]

Rekonstrukcija 5,8 kilometara duge PROMETNICE od Žrnova do Pupnata
Zaobilaznica Korčulanima ‘štedi’ 15 minuta vožnje

U radove na, prije dva mjeseca započetoj, rekonstrukciji 5,8 km duge trase državne ceste br. 118 od naselja Žrnovo do Pupnata, na istočnome dijelu otoka Korčule, Hrvatske ceste ulažu 10 milijuna kuna.



Do sada su napravljene manje korekcije trase radi ublažavanja opasnih krivina, izrađen je sustav za odvodnju, na mjestima je zbog pada nasuta stara prometnica i pokrivena prvim slojem asfalta, izgrađen je i novi priključak (lijevi skretač) na cestu prema uvali Bačva.

Kompletna rekonstrukcija još uključuje obnovu asfaltnog kolnika u dva sloja i dodatno opremanje. Rok završetka radova prema ugovoru je šest mjeseci, ali će izvođač radova, tvrtka PZC d.o.o. iz Splita, obnoviti prometnicu i prije isteka ugovorenog roka.

Radi se o najlošijoj dionici otočne prometnice, posljednji put obnovljene prije trideset godina.

Kada radovi budu gotovi, putovanje će se skratiti za 15-ak minuta. To znači da će Korčulani u 45 km udaljenu Velu Luku stići za pola sata.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubr...9/Default.aspx

[Make it so]

Podržan projekt za izgradnju srednje škole u Hvaru
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Hvara, vijećnici su jednoglasno podržali inicijativu izgradnje zgrade Srednje škole na zemljištu ukupne površine oko 3000 metara četvornih, ispod rukometnog igrališta Osnovne škole Hvar.




Idejnim rješenjem planirani školski prostor sastojao bi se od 12 učionica usklađenih s pedagoškim standardom, raspoređenih na dvije etaže, sanitarnih čvorova, zbornice s prostorijama za administrativno osoblje, te polivalentne dvorane veličine košarkaškog igrališta. Izgradnjom tog prostora riješio bi se dugotrajni problem zajedničkog korištenja zgrade Osnovne škole Hvar za potrebe osnovne i srednje škole.

Predstavljajući projekt na sjednici Gradskog vijeća, nositelj inicijative, ravnatelj Osnovne škole Hvar mr. sc. Duško Kovačić, ukazao je na pedagoški značaj i gospodarsku opravdanost novog rješenja. Također je napomenuo da bi iskop terena kod izgradnje školskog prostora u odnosu na izgradnju samog igrališta bio tek 20 posto veći.

Srednja škola već 40 godina nema svoju zgradu i krajnje je vrijeme za njeno udomljenje, što će rezultirati znatnim pomakom u kvalitetnijem radu obiju škola, te radom u jednoj smjeni.
Ušteda 5 milijuna kuna
- Na ovu ideju došao sam tijekom izrade izvedbenog projekta školskog rukometnog igrališta na istoj lokaciji, a u sklopu izgradnje školske športske dvorane Osnovne škole Hvar.

Sada je pokrenut i postupak za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju objekta, koji ima punu podršku Gradskog vijeća, uz napomenu da se fasadno rješenje djelomično promijeni - kazao je projektant Marijan Katanec, d.i.a., dodavši da bi se zgradom srednje škole na toj lokaciji uštedjelo najmanje pet milijuna kuna, dok je gradonačelnik Pjerino Bebić rekao da je upravo on pokrenuo projekt o kojem je riječ, pa će škola zasigurno biti izgrađena, ali onako kako će to najbolje odgovarati djeci iz grada podno Španjole.


http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...7/Default.aspx

[Make it so]

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...3/Default.aspx

RADOVI NA ŠKOJU ZA HVARANE I GOSTE NOVOSTI NA SUNČANOM OTOKU
Nova hvarska riva do Uskrsa




Dobre vijesti za Hvar stižu iz Lučke uprave Splitsko- dalmatinske županije. Nakon geotehničkih istraživanja provedenih prošle godine, Lučka uprava počela je s radovima na sanaciji hvarske rive.

Kako doznajemo, projektnu dokumentaciju izradila je tvrtka “Obala” d.o.o., dok radove izvodi građevinsko poduzeće “Pomgrad” iz Splita.

- Sanacija je neophodna jer je utvrđeno da se riva počela podlokavati još 2008. godine, a potom su se pojavile i pukotine. Očekujemo da ćemo započete radove, vrijedne oko 750.000 kuna, završiti do 15. travnja i da će obnovljena riva u punom sjaju dočekati ovu turističku sezonu – kazao je Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije.

Gradilište u Hvaru nije jedino na škoju jer se već otprije sanira riva u Starom Gradu, gdje će na svoje doći domaći, ali i turisti. Bit će bolje i nautičarima jer će luka dobiti nove vezove.

Osim starogradske luke, Lučka uprava, prema riječima ravnatelja Maroevića, planira nadogradnju postojećih lukobrana u jelšanskoj luci, ali i proširenje nautičkih kapaciteta u ovom hvarskom mjestu.

[mario_zadar]

Novi izgled luke do Uskrsa



Uploaded with ImageShack.us

Godinu i pol dana od posljednjih zahvata na uređenju Trajektne luke Preko jučer su započeli radovi na posljednjoj fazi uređenja. Kako nas je informirao načelnik Općine Preko Ante Jerolimov posljednja faza obuhvaća izgradnju autobusnog kolodvora, autobusnog stajališta, ukrcajnih traka za automobile te kružni tok kojim će omogućiti protočnost prometa.

- Hrvatske ceste su raspisale natječaj, a za izvođača završnih radova je izabrana tvrtka Sarađen d.o.o. iz Stankovaca. Ako se radovi budu odvijali prema planu, do Uskrsa imat ćemo uređenu luku. Inače na ovom se trajektnom pristaništu počelo raditi gotovo od kad sam došao na mjesto načelnika općine. Dakle, kad zbrojimo od kad smo počeli skupljati potrebnu dokumentaciju pa do danas, gotovo deset godina radi se na uređenju luke, navodi načelnik Jerolimov.

Voditelj ispostave Hrvatskih cesta u Zadru Ante Šarić kazao je da je vrijednost radova procijenjena na 3,5 milijuna kuna s PDV-om.

- Završetkom radova trajektna luka u Preku dobit će devet ukrcajnih traka za trajekt koji će moći primiti 140 automobila, potom stajanku za četiri autobusa, autobusnu čekaonicu i kružni tok. Kompletne radove vodit će Institut građevinarstva Hrvatske, pojašnjava Šarić.

Podsjetimo, radovi na projektu proširenja trajektne luke Preko počeli su potkraj 2008. godine. Dovršeno je proširenje postojećeg pristanišnog gata za 27 metara. Gat na kojem trenutačno pristaju trajekti koji prometuju na relaciji Zadar-Preko produžen je s prijašnjih 73, na 100 metara i može bez ikakvih problema primati najveće putničke trajekte koji postoje u hrvatskoj floti.

Na istočnoj strani pristaništa podignut je veliki lukobran, dug 100 metara, koji štiti brodove i trajekte od južnih vjetrova. Predzadnja faza uključila je uređenje parkirališta te su izgrađene poslovne zgrade gdje su smješteni kiosci, trgovina, slastičarnica, cvjećarnica, kladionica, ugostiteljski objekt i kemijska čistionica. Kako je mnogo puta istaknuo načelnik Jerolimov, najveća je vrijednost ovih objekata je što su se otvorila nova radna mjesta te se osigurao ostanak na otoku mladim ljudima i njihovim obiteljima.

Radovi koji su završeni prije godinu i pol dana obuhvatili su asfaltiranje dijela operativne obale koji trenutačno služi kao parkiralište s ukupno 160 parkirnih mjesta. Uskrsne praznike i prve turiste dočekat će primjereno uređeno trajektno pristanište, kako i pristoji Preku.

[grofBombelles]

Bilo bi odlično kad bi se Jadrolinija skompala s Liburnijom i koncesionarom parkirališta i ponudila povoljnije povratne (s otoka) Bus+Ferry i Park+Ferry karte, za kratkotrajne odlaske u Zadar. Ljetujem na Ugljanu, i uz sadašnje cijene: 10kn bus+15kn trajekt+15 kn trajekt natrag+10 kn bus=50 kuna mi se česti izlasci u Zadar ne isplate. Takva akcija bi privukla još više turista u grad i povećala potrošnju.

[mario_zadar]

Originally Posted by grofBombelles

Bilo bi odlično kad bi se Jadrolinija skompala s Liburnijom i koncesionarom parkirališta i ponudila povoljnije povratne (s otoka) Bus+Ferry i Park+Ferry karte, za kratkotrajne odlaske u Zadar. Ljetujem na Ugljanu, i uz sadašnje cijene: 10kn bus+15kn trajekt+15 kn trajekt natrag+10 kn bus=50 kuna mi se česti izlasci u Zadar ne isplate. Takva akcija bi privukla još više turista u grad i povećala potrošnju.

pa istina , samo meni se čini da mi još nismo na tom levelu suradnje ako tako mogu reći , ne može se to objasniti vlašuriji ...

[mario_zadar]

Vrgadi je potrebna nova riva



Uploaded with ImageShack.us

Ribarskoj zadruzi „Vrgada" koja s dva broda; „Vrgada" i zamjenskim „Lumbrikata", obavlja putnički prijevoz na liniji Vrgada - Biograd - Pakoštane potrebna je obnova flote. Agencija za obalni linijski pomorski promet objavila je novi natječaj za dodjelu koncesije na ovoj liniji koja će istječi 2016. godine, a potom će se, kao i na drugim linijama i ovdje ravnopravno moči natjecati brodari iz Europske unije. Nabava novih većih brodova nije potrebna samo kao priprema za moguću europsku konkurenciju,već i zbog samih putnika, s obzirom na činjenicu da se ovim brodovima prevozi i teret, a još više zbog toga što otočani nisu u mogućnosti dobiti neke usluge koje ovise o prijevozu brodom.

Ipak, kako pojašnjava Srđan Pudoš, upravitelj Ribarske zadruge Vrgada, nabavka većeg broda, iako predstavlja veliki financijski izazov za zadrugu, manji je problem. Naime, veći brod, kako navodi, ne može pristati.

Hitna pomoć bez ugovora s HZZO-om

-Nama je i danas najveći problem što se nemamo gdje privezati. U Biogradu na rivi moramo zaobilaziti mreže plivarice. Po jugu ne možemo pristati u Pakoštanima, a niti u Biogardu, i onda moramo pristati kod benzinske pumpe gdje ljudi imaju problema s iskrcajem tereta. Novu rivu treba napraviti i u Vrgadi jer na postojeću veći brod me može pristati, upozorava Pudoš.

Na prijevozu putnika zadruga zapošljava osam osoba, a broj godišnje prevezenih putnika iz godine u godinu se povećava, pa je u 2006. prevezeno 36.844, a u 2010. 43.238 putnika.

Pudoš navodi kako je prošlogodišnja brojka putnika taman tolika da djelatnost preživljava. Za postojeći natječaj Agencije za obalni linijski pomorski promet navodi kako je prilagođen ponudi Ribarske zadruge, a na upit bolji li se što za zadrugu, kao malog brodara, donosi ulazak u EU, odgovara kako je ne teško ne bojati se takve neizvjesnosti.

Pudoš napominje i kako Ribarskoj zadruzi nije omogućeno da s HZZO-om sklopi ugovor o prijevozu osoba kojima je potreba hitna medicinska pomoć.

-Njih po ugovoru trebaju prevoziti Lučka kapetanija i Policija, ali oni često nisu u mogućnosti stići dovoljno brzo i mi smo najbrža pomoć i tad prevozimo putnike iz čiste humanosti, navodi upravitelj zadruge „Vrgada" dodajući kako bi u slučaju sklapanja ugovora s HZZO-om mogli makar refundirati troškove goriva koje su ovako prisiljeni naplatiti od osobe kojoj je hitan prijevoz pružen.

Livić: Okupatori gradili, Hrvatska ne ulaže

Eriden Livić (HNS), predsjednik MO Vrgada i opozicijski vijećnik u Općinskom vijeću Općine Pakoštane smatra da se i država i Općina Pakoštane prema potrebama mještana Vrgade odnose maćehinski.

-U Republici Hrvatskoj na otocima živi 125.000 ljudi i to možda nije velik broj, ali država svake godine ubere velike iznose od turizma, a ti turisti dolaze na obalu, na otoke i zbog otoka, a otocima se od novca zarađenog od turizma vrati možda 0,01% na jedan euro. Malo je reći da se u razvitak otoka ne ulaže dovoljno. Svaki okupator koji je došao na Vrgadu, nešto je izgradio; Talijani cisternu, Austrijanci rivu, a naša država Hrvatska nije uložila gotovo ništa. Činjenica je da je država platila varaždinskom Zavodu za ekonomiku izradu elaborata razvitka otoka Vrgade i da je taj elaborat postavio deset točaka po kojima je trebalo raditi, ali u Općini se tog elaborata ne drže. Jedna od tih točaka bila je vodoopskrba i to je jedino donekle napravljeno, ali tu su i povećanje borja linija i sređivanje dva pristaništa. Vrgadi je potreban novi mul dužine 35 do 40 metara i dubine tri do tri i pol metra. Za Vrgadu je u općinskom proračunu za 2011. izdvojeno samo 40.000 kuna i to 20.00 za rad Mjesnog odbora i 20.000 za vjerske zajednice. Tražili smo da se izdvoje sredstva za pripremu projektne dokumentacije za izradu kanalizacijskog sustava. Betonirana su dva kilometra putova i tražili smo da se postavi i javna rasvjeta, izgrađena je škola a nema javnu rasvjetu. Imat ćemo problem jer je po novom zakonu o popisu stanovništva potrebno imati nazive ulica, a mi nemamo table. Lani je za Vranu u ti svrhu bilo izdvojeno 20.000 kuna i trebalo je ove godine izdvojiti i za Vrgadu. Gotov je projekt Elektre za postavljanje glavnog električnog voda pod zemlju što znači da će trebati staviti nove kandelabre. Škola ima nepropusnu septičku jamu koja nema ozračnik i nema odvoda pa će ju u bliskoj budućnosti trebati ispumpavati,a cisterna e do škole ne može pristupiti, navodi Livić pojašnjavajući kako niti ima puta kojim bi cistrena došla do škole, niti uopće može cisterna doći na otok, jer je za brodove koji mogu pristati prevelika, a veći brod ne može pristati na rivu u Vrgadi.

-U tijeku je natječaj za mjere 301 i 302 iz IPARD programa i da nismo bezrazložno svrstani iz kategorije turističkog naselja D u kategoriju C mogli smo preko ovog natječaja riješiti izgradnju kanalizacije, uređenje šetnice uz more i izgradnju dječjeg vrtića. Nije mi jasno kako je Vrgada dospjela u kategoriju C, a Vrana je ostala u kategoriji D, a mi nismo ništa razvijeniji od njih. Vrgada je jednini otok koji je pod posebnom državnom skrbi, jer je Općina Pakoštane područje od posebne državne skrbi, a od toga ništa nismo imali, zaključio je Livić.
KURTOV: U 2011. VRGADI MILIJUN I POL OPĆINSKIH KUNA

- Mi smo prošle godine razvili vodoopskrbni cjevovod kopno - otok Vrgada i u tom projektu Ministarstvo regionalnog razvitka i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sudjeluju s po četiri milijuna kuna, a Općina Pakoštane s milijun kuna. Radili smo mjesnu vodoopskrbnu mrežu koja će koštati barem 2 milijuna kuna i za to smo od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili pomoć od pola milijuna kuna, što znači da 1,5, milijun ide iz općinskog proračuna. Vrgada ima oko 180 stanovnika, izvorni prihodi u proračunu Općine su 15-tak milijuna kuna, a u ovoj godini će otprilike milijun i pol otići za Vrgadu. Ne može cijeli proračun biti za Vrgadu, oni čine 5% stanovništva Općine. Mi smo se potrudili da im riješimo vodoopskrbu, još je ostalo za završiti par stotina metara cjevovoda. Općina nema novca za šetnice i drugo što bi ljudi htjeli. Napravljena je škola, imaju vodu, Elektra je radila na podizanju kvalitete opskrbe, komunalno su opremljeni kao i svi drugi. Drage koje imaju preko 1.000 stanovnika nemaju kanalizaciju i razumljivo je da je prioritetnije kanalizaciju riješiti njima, pa onda Vrgadi, a na samoj Vrgadi je prioritet završiti priključke na vodoopskrbnu mrežu, pa onda ići s drugim projektima. U sklopu proračunskih mogućnosti nastojimo osigurati uravnotežen razvoj svih naselja u Općini i pravično rasporediti sredstva kojima Općina raspolaže, odgovara načelnik Općine Pakoštane Milivoj Kurtov (HDZ).

Kurtov navodi i kako će Općina pokušati s Hrvatskom turističkom zajednicom dogovoriti vraćanje otoka Vrgade u kategoriju turističkog naselja D, no smatra kako ova kategorizacija nije jedina prepreka povlačenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, već su tu na prvom neuređeni katastarski podaci, ali i kapacitet gospodarskih subjekta za povlačenjem europskog novca.

-Točno je da je kod nekih pretpristupnih fondova uvjet D razred. Radi se o tome da je u toj kategorizaciji naseljima podignut razred, jer smo ta naselja komunalno opremili. Mi smo, kao područje posebne državne skrbi. za to i dobili sredstva od države i ne možemo sad reći da se to nije napravilo i „frabati" državu koja je dala novac, rekao je Kurtov.
BARIĆ: POTREBAN DOGOVOR ZA POMOĆ OKO OBNOVE FLOTE

- Bilo bi potrebno da se Zadarska županija, Općina Pakoštane, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo gospodarstva dogovore oko načina na koji je moguće pomoći Ribarskoj zadruzi „Vrgada" da dođe do povoljnog kredita za obnovu flote, kazao je Denis Barić, predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke koji napominje kako bi za sve brodare na Jadranu bilo dobro da im se koncesija produži do 2016. kako bi se imali vremena pripremiti za uvjete na zajedničkom tržištu EU.

Ovo se, napominje Barić, u prvom redu odnosi na koncesionare na brozbrodskim linijama.

[grofBombelles]

Originally Posted by mario_zadar

pa istina , samo meni se čini da mi još nismo na tom levelu suradnje ako tako mogu reći , ne može se to objasniti vlašuriji ...

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom!

Ako je Liburnija isto gradska/državna firma, onda sramota da se ne mogu dogovoriti. Za tu istu relaciju (i mnogo dužu) u Zagrebu koju brže prođem platim samo 8 kuna, a ovdje 25. I ništa popusti na brojnost... baš im se ne sviđa da idem s otoka-na otok nekoliko puta

[Asti Gospe]

Originally Posted by grofBombelles

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom!

To je problem koji se vuče već godinama! Nije to samo taj jedan put bilo

[mario_zadar]

Originally Posted by grofBombelles

Trebali bi otočani malo dići glas. Vidiš one s Hvara, stavili im jedan dan drugi trajekt, i odma krenuli prosvjedovati i prijetiti blokadom luke, a predvođeni načelnikom!

Ako je Liburnija isto gradska/državna firma, onda sramota da se ne mogu dogovoriti. Za tu istu relaciju (i mnogo dužu) u Zagrebu koju brže prođem platim samo 8 kuna, a ovdje 25. I ništa popusti na brojnost... baš im se ne sviđa da idem s otoka-na otok nekoliko puta

slažem s u potpunosti , cijene jesu ajme meni , a ko zna možda se opamete pa to promijene , ipak žele od Zadra i okolice napraviti top destinaciju , elitni hoteli i elitni turizam ...