[Dalmatinski Otoci] - Construction update (2011 - 2013)

[mario_zadar]

POS KOMIŽA



Uploaded with ImageShack.us

[passat1717]

Neke dodatne informacije o ovom POS-u?

[mario_zadar]

ugl to se radi da mistu bivše vojarne JNA , evo link

http://www.mojotokvis.com/index.php?...:vis&Itemid=84

[Pegula.00]

Zlatnom ratu prijeti devastacija zbog diskoteke



Na znamenitu plažu Zlatni rat, jedan od hrvatskih zaštitnih znakova, nadvila se potencijalna katastrofa. Naime, planira se gradnja diskokluba na otvorenom što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za taj zaštićeni prirodni fenomen.

Na velikom skupu u Bolu brojni mještani su iskazali veliku zabrinutost zbog namjere da se u srcu stare borove šume na Zlatnom ratu izgrade manji objekti koji bi radili i noću, svojevrsni diskoklub na otvorenom, što bi moglo dovesti do neslućenih posljedica za zaštićeni prirodni fenomen.

Boljani su spremni na revoluciju, a ujedinila ih je plaža Zlatni rat na kojoj je koncesionar, tvrtka Grabov rat, dodjelom posla obrtu Varadero2, dala zeleno svjetlo djelovanju caffe bara s noćnim radnim vremenom. Time je Grabov rat, općinska tvrtka koja spada pod isključivu nadležnost Općinskog vijeća, blagoslovila noćna masovna okupljanja mladeži u srcu šume rata, tek nekoliko desetaka metara od mora.

Dovela se pritom u pitanje opasnost od požara ili svakojakog onečišćenja jedne od najpoznatijih svjetskih plaža. Katastrofa je na pomolu, kažu načelnik općine Tihomir Marinković i Ana Marija Botteri-Peruzović iz Udruge za bolji Bol, ne skrivajući kako je samo slučajno odbačeni neugašeni čik dovoljan za požar koji bi lako mogao progutati kompletnu staru borovinu. Bojazan je to veća što bi devastiranjem šume zbog naleta vjetrova moglo doći i do mijenjanja svjetski prepoznatljivog izgleda rta.

Već se počelo sa rušenjem stabala, kopanjem, postavljanjem temelja za šankove.

''Tražimo hitno poništavanje ugovora između koncesionara i tvrtke koja će tu otvoriti diskoklub, te da se plaža proglasi parkom prirode. Želimo preispitivanje procedure raspisivanja natječaja i sklapanja ugovora, stegovne mjere ako je bilo nelegalnosti. Pozivamo sve hrvatske nadležne službe da se uključe u sprječavanje prijeteće katastrofe'', kaže Botteri-Peruzović.

Načelnik Marinković ne krije kako nadležnost nad radom koncesionara plaže snosi Općinsko vijeće na čelu s HDZ-ovcem Jakšom Marinkovićem Šimićem, ujedno i predsjednikom Skupštine Grabova rata. Marinković Šimić i njegov vijećnički kolega, ali i još jedan član Skupštine koncesionara, također HDZ-ovac Branko Mikulić, s Tomislavom Marčićem, direktorom Grabova rata, i odlučili su o ishodu natječaja, za kojeg su ponude otvarali na tročlanoj sjednici početkom ožujka.

Jedna od odrednica u odabiru Varadera2, umjesto njihova konkurenta koji se vezao jedino uz dnevno poslovanje, bila je ta što je izabrana tvrtka ponudila kvalitetniju dokumentaciju vezanu uz osiguranje plaže, Grabovom ratu vrlo bitne u slučaju noćnog rada. Članove Općinskog vijeća, reklo se na skupu, pritom nije zanimalo to što je pružanje usluga na Zlatnom ratu dano vlasniku bolskog caffe bara koji već dugi niz godina ne poštuje općinske odluke. To je istaknuo i načelnik Marinković, piše Slobodna Dalmacija.

[fafafa2233]

nerežišća pred procvatom
ŠVICARSKO LJEČILIŠTE NA BRAČU Ulog od 276 milijuna eura i 820 zaposlenih



Gradnja četiriju specijalističkih zdravstvenih centara, hoteli, urbane vile, wellness, ekskluzivni dućani, niz sportskih terena za raznorazne sadržaje, rasprostranjenih u tri velika kompleksa na milijun četvornih metara zemljišta Vidove gore, nije tek puki ambiciozni plan, već realni projekt bračke općine Nerežišća koja je u suradnji sa švicarskim fondom “Verica Trust AG” pokrenula prve poteze na razvoju centra zdravstvenog turizma.

Prvi dio je napravljen, švicarski investitori od Bračana su već kupili 800 tisuća kvadrata privatnog zemljišta na potezu Prajca-Jerkovica-Pletenik s južne, brdske strane otoka.
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Port...ISC2_thumb.jpg

[cimavica]

Originally Posted by fafafa2233

nerežišća pred procvatom
ŠVICARSKO LJEČILIŠTE NA BRAČU Ulog od 276 milijuna eura i 820 zaposlenih


Gradnja četiriju specijalističkih zdravstvenih centara, hoteli, urbane vile, wellness, ekskluzivni dućani, niz sportskih terena za raznorazne sadržaje, rasprostranjenih u tri velika kompleksa na milijun četvornih metara zemljišta Vidove gore, nije tek puki ambiciozni plan, već realni projekt bračke općine Nerežišća koja je u suradnji sa švicarskim fondom “Verica Trust AG” pokrenula prve poteze na razvoju centra zdravstvenog turizma.

Prvi dio je napravljen, švicarski investitori od Bračana su već kupili 800 tisuća kvadrata privatnog zemljišta na potezu Prajca-Jerkovica-Pletenik s južne, brdske strane otoka.
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Port...ISC2_thumb.jpg

mene ovo plasi ako se zaista radi o zdravstvenom turizmu, a ne jos jednoj aparmanizaciji pod otkriljem neceg drugog, od 820 zaposlenih vjerovatno ce bit vrhnje radnih mista pokupit stranci.
U bolnicama koje najavljuju ce se uglavnom lijecit penzioneri i hendikepirana dica iz drugih bogatijih zemalja kako je najavljeno u nekim drugim clancima.
Ljecnici i medicinsko osoblje ce radi jezicnih barijera najvecim dilom bit uvezeno, a nasi ce radit kao pomocno osoblje.
Svicarci ce uvest svoje standarde, a nasi likari tome mogu tesko udovoljit.

[Make it so]

Mislin da je nazalost drzava puno ljudi privarila ali i mi smo dosli u situaciju da nikome nevirujemo ..no upravu si kad kazes da je lose zaposljavanje stranaca pa da onda domicilno stanovnistvo nema nista od toga ..nista ja neman kontra stranaca koji rade posteno ali nebi tija da domaci ljudi izvise na kraju

[mario_zadar]

Paški sir postao hit u Sjedinjenim Državama!



Uploaded with ImageShack.us

Američki dnevni list San Francisco Chronicle objavio je ovih dana vrlo pohvalni tekst posvećen paškom siru, ali još je zanimljivija priča o uvoznici hrvatske ovčje delicije i njezinim dugim okršajima s ovdašnjom administracijom da predstavi hvaljeni sir Amerikancima.

Tekst iz pera gastronomske kritičarke Janet Fletcher, koja je objavila niz knjiga o najboljim svjetskim sirevima, ocjenjuje da je paški sir dosad bio potpuno nepoznat čak i tako upućenim osobama kakva je ona, kao što je i inače slučaj sa sirevima iz našeg dijela svijeta, osim grčke fete. Zahvaljujući njujorčanki Michele Buster to bi se moglo promijeniti, jer je upravo ona odnedavno postala uvoznica "dragulja poznatog kao paški sir" u SAD.

Mjesecima se borila s hrvatskom administracijom

- Pogledajte u atlas i vidjet ćete da je Pag komadić kopna na Jadranu, odmah uz hrvatsku obalu. Buster je putovala tamo na odmor prije nekoliko godina, otišla u najbolji restoran na otoku i naručila lokalni sir. Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, piše SF Chronicle, navodeći da je nakon toga Michele Buster još dva puta putovala na Pag, bezuspješno mjesecima pokušavajući naći proizvođača voljnog za suradnju.

- Nakon što upute i kontakti dobijeni iz Hrvatske gospodarske komore nisu davali nikakvoga ploda, našla je opskrbljivača spremnog za hrvanje s problemima papirologije i transporta, piše Fletcher, dodajući da je prva pošiljka napokon stigla u New York prošle jeseni.

"Miris ovčji, uz notu whiskyja i prženih lješnjaka"

Čudeći se kako ne postoji strogo propisana procedura za dobijanje pravog paškog sira, kritičarka navodi da nepisano pravilo traži da sir bude napravljen od mlijeka ovaca sitnije građe koje su karakteristične za Pag. Dobavljač koji opskrbljuje Michele Buster - SF Chronicle mu ne navodi ime, ali je u hrvatskim medijima svojedobno objavljena njezina suradnja s Paškom siranom - ima, kako piše Fletcher, svoje stado od tri tisuće ovaca, ali kupuje mlijeko i od drugih ovčara.

Ocjenjujući sir s Paga, Fletcher piše da doista iznutra podsjeća na Parmigiano-Reggiano, te da je mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Kritičar je, kaže, probala dva uzorka koja su se dosta međusobno razlikovali, jedan je bio slaniji i pikantan, pa ga umjesto služenja u komadu preporučuje kao dosta skupi (50-60 dolara za kilogram) sir za ribanje. Drugi uzorak je bio nešto manje slan, pa je pogodan za serviranje nakon večere, a uz njega preporučuje desertno vino.

[cimavica]

Originally Posted by mario_zadar

Paški sir postao hit u Sjedinjenim Državama!

Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, piše SF Chronicle, navodeći da je nakon toga Michele Buster još dva puta putovala na Pag, bezuspješno mjesecima pokušavajući naći proizvođača voljnog za suradnju.

Ocjenjujući sir s Paga, Fletcher piše da doista iznutra podsjeća na Parmigiano-Reggiano, te da je mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Kritičar je, kaže, probala dva uzorka koja su se dosta međusobno razlikovali, jedan je bio slaniji i pikantan, pa ga umjesto služenja u komadu preporučuje kao dosta skupi (50-60 dolara za kilogram) sir za ribanje. Drugi uzorak je bio nešto manje slan, pa je pogodan za serviranje nakon večere, a uz njega preporučuje desertno vino.

ocito da se amerikanci ne razume u sireve
Parmigiano Reggiano je kravlji sir i nemoze se nikako uspredjivat sa ovcjin siron ni ukuson, ni izgledon
to je isto kada usporedjujes sok od kruske i jabuke...
a o desertnom vinu uz paski sir bolje da mucin

[mario_zadar]

Uplovljavanje u uspješniju nautičku sezonu



Uploaded with ImageShack.us

Jučer na Dugom otoku otvorila su se dva sezonska međunarodna granična prijelaza druge kategorije, ona u mjestu Sali i u Božavi, kaže kapetan Lučke ispostave Sali, Ivo Švorinić.Naime, kao što je običaj sezonski međunarodni granični prijelazi na Dugom otoku otvaraju se 1. travnja. Ima i iznimaka, poput onih, ako je Uskrs ranijeg datuma, tada i uredi u Salima i Božavi započinju s radom tijekom ožujka.

Talijani najbrojniji

Prema saznanjima kapetana Švorinića očekuje se veliki broj uplovljavanja u ovo predsezonsko nautičko vrijeme i to ne samo u Salima, već i u poznatoj nautičkoj i turističkoj destinaciji Božavi.

Dosadašnja praksa je pokazala da su Talijani na prostoru dugootočnog akvatorija najbrojniji, u postocima čak 85 posto. Ostalih petnaestak posto čine Njemci, Austrijanci i Slovenci. Međutim, nadodaje kapetan Švorinić, moramo se prisjetiti da nautičari paušalnu boravišnu pristojbu izračunatu na osnovi dužine broda i provedenih dana u teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju u ispostavama Lučkoj kapetaniji ili u njenim ispostavama.U posljednje vrijeme, ističe saljski "piloto", nautičke sezone su po broju izdanih vinjeta u porastu i to redovito desetak posto. Na sezonskom međunarodnom graničnom prijelazu u Salima koji obuhvaća južni dio Dugog otoka i otok Ravu, prošle godine izdano je približno 800 vinjeta, dok je uplovljavanja bilo 1.500.

Kapetanu Vjeki Borojeviću, šefu božavske ispostave, u nadležnosti je akvatorij sjevernog djela Dugog otoka, uključujući otoke Žverinac i Rivanj. Važnost dviju dugootočnih ispostava prepoznala je i zadarska Lučka kapetanija. Umjesto dosadašnjeg broda veličine 10,5 metara, na raspolaganju je za ovu nautičku godinu brod calafurija od 14 metara. Osim za redoviti posao novi brod calafurija koji je po svojim kvalitetama postao simbolom plovidbe koristit će se pri traganju i spašavanju osoba, kao i u službi prijevoza bolesnika s otoka u Zadar.

Na pitanje koja je dužnost zapovjednika plovila koji uplovljava u Republiku Hrvatsku morskim putom, kapetan Švorinić odgovara da je zapovjednik dužan najkraćim putem uploviti u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet radi obavljanja granične kontrole. Dužnost zapovjednika plovila je da ispuni vinjetu, ovjeri popis posade, putnika i osoba u Lučkoj kapetaniji ili u ispostavi lučke kapetanije.

O vinjetama

Kapetan Švorinić pojašnjava da plovilo mora biti na vidljivu mjestu označeno vinjetom. Vinjetu također mora imati i plovilo čija je duljina tri metra ili veća, kao i plovilo manje od tri metra ako ima ukupnu snagu porivnih strojeva 5 KW ili jaču. Vinjetu ne moraju imati plovila na vesla, bez obzira na svoju duljinu napr: kajak, sandolina, pedalina i sl. Vinjetu ne mora imati ni plovilo koje se čuva u luci ili nekom drugom odabranom mjestu u RH.Rok valjanosti vinjete je godinu dana od dana izdavanja, a za jedno plovilo može se izdati samo jedna vinjeta. Vinjetu izdaje Lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije. Zapovjednik plovila na kojem će se izmjenjivati osobe tijekom plovidbe u RH dužan je lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije ishoditi poimeničan popis osoba koje u razdoblju valjanosti vinjete mogu boraviti i ploviti na plovilu, a ne može biti veći od dvostrukog kapaciteta uvećanog za trideset posto jediničnog kapaciteta. Na pitanje što se događa ako se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da se na plovilu nalazi osoba koja nije navedena na popisu osoba ili ako popis osoba nije ovjeren dijelom vinjete, kapetan Švorinić smatra da se plovilom obavlja kabotaža.

Kapetan Šarunić spominje i kruzere koji plove dugootočnim akvatorijem. U dvije posljednje godine mjesto Sali postalo je susretište kruzera.

- U 2009. i 2010. nautičkoj godini ugostili smo po deset 'plovećih ljepotana'. Raduje me što je ove godine prijavljeno čak 35 kruzera koji dolaze direktno iz Venecije ili Dubrovnika, bez zaustavljanja u Zadru. Razgovarajući s posadama kruzera i samim gostima dolazimo do zaključka da su prezadovoljni s dugootočnim akvatorijem kao i sa Salima, mjestom u kojem možete uživati u ribljim i mesnim delicijama, saljskim užancama, raznovrsnim kulturnim događanjima i ostalim ljetnim dogodovštinama, zaključuje kapetan Švorinić.

[mario_zadar]

Europa će Hvar grijati i hladiti s bespovratnih 2,19 milijuna eura



Uploaded with ImageShack.us

Program “Solution Hvar” izravno potiče domaće investitore na otoku Hvaru bespovratnim novčanim sredstvima Europske komisije u iznosu od 2,19 milijuna eura, i to u vezi s projektima povećanja toplinske učinkovitosti zgrada, energetske učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i ventilacija (s maksimalno 50 eura po četvornom metru stana), zatim ugradnje solarnih kolektora topline (s maksimalno 250 eura po četvornom metru stana), te solarnih fotonaponskih modula (s maksimalno 750 eura po četvornome metru stana).
I središte otoka iskoristit će sredstava projekta ‘Solution Hvar’


Projekti se moraju realizirati do kraja 2013. godine

- Smisao ovog programa je u smanjenju potrošnje energije barem za 20 posto, a projekti se moraju realizirati najkasnije do kraja 2013. godine. Naravno, prednost imaju oni kućevlasnici koji podnesu skupni zahtjev, te ranije dovrše i certificiraju svoje projekte – kazao je Ivan Vranković, koordinator programa i predstavnik Ic Grupe iz Beča koja zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom (javne zgrade) i HEP-OIE (solarna elektrana) organizira privatne investicije u zgrade, krovnu solarnu elektranu, proizvodnju komposta i bioplina, te bio-solarno grijanje i hlađenje.

A da je Program uistinu zaživio potvrđuje činjenica da se već ovih dana trebaju evaluirati i certicifirati projekti povećanja toplinske učinkovitosti na dvije privatne zgrade u Jelsi i Vrboskoj. Procedura isplate bespovratnih sredstva, otprilike 50 posto uloženog novca, može potrajati najviše osam mjeseci, ali njihovi vlasnici će zasigurno biti zadovoljni što su bili sudionicima Demonstracijskog energetskog programa Europske komisije na otoku Hvaru.

Inače, za energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada (do 18.800 četvornih metara) predviđena su bespovratna sredstva u iznosu od 942.000 eura, za izgradnju solarnih elekrana (do ukupno 780 kWp) ukupno ugradnje solarnih kolektora topline (s maksimalno 250 eura po četvornom metru stana) 975.000 eura, dok za korištenje biomase i sunca ostaje 276.000 eura, a svi ti projekti su u pripremi ili tijeku realizacije.

[cimavica]

Prvi vodeni park gradi se u Supetru

U trci za prvi hrvatski vodeni park pobijedio je brački Supetar u kojem će do sezone 2012., na pet tisuća kvadrata zemljišta unutar kompleksa Supetrus hotela, niknuti projekt ‘težak’ dva milijuna eura. Marion Duzich, vlasnik supetarskog hotelskog resorta, ispunio je obećanje o gradnji zabavnog vodenog centra dano prije dvije godine, a koji je u prvoj zamisli trebao imati 13 tisuća kvadrata.

Supetarska vlast koja je bez problema dala blagoslov novoj hotelskoj zanimaciji, naknadno je ograničila njegove planirane prostorne gabarite, ne umanjivši pritom raznovrsnost sadržaja koji će se nuditi. Bit će tu zabave za sve generacije, navodi Duzich, mudri američki poslovni čovjek, hrvatskog podrijetla, pokazavši nam već prve realizacijske korake. Početak se vezao uz gradnju bazena za najmlađe, s nizom sadržaja, a vrijednost projekta je sto tisuća eura.
Danju djeca - noću odrasli

– Idemo na multifunkcionalnost tako da će bazen tijekom dana biti mjesto dječje zabave, a navečer će se pretvoriti u koktel i šampanj-bar za odrasle. On će biti u funkciji već ove sezone, a za ostalo trebamo srediti još nešto papirologije. To bi trebalo biti gotovo do kraja listopada, nakon čega bi počela gradnja. Prvi gosti već u svibnju naredne godine uživat će u zabavi prvog hrvatskog aquaparka, jedinstvenog i po tome što će koristiti morsku vodu – kaže Duzich.

Park će nuditi niz sadržaja za sve generacije, od mini bazena za bebe, do onih za djecu starije dobi, kojima će pažnju privući i veliki vodeni zmaj ili igraonica. Za odrasle su predviđeni raznorazni tobogani, standardni veliki otvoreni, oni tipa divlje rijeke, te zatvorene tube. Cijeli sustav bit će povezan bazenima, mostićima, barovima, otvorenim šankovima, odmorištima, a zanimljivo je i da će u svom sastavu za atrakciju nuditi i malu tvrđavu, za koju se već po otoku počeo tražiti kamen.

– Naš resort je obiteljskog tipa, pa će i zabava u novom parku biti samo produžetak takve ideje. Dnevno ćemo moći primiti od 600 do tisuću ljudi, koji će kod nas provoditi odmor, a računamo i na školske grupe, te goste s jednodnevnom ulaznicom s otoka i kopna.

Park će biti ograđen, uz njega radimo i parking za 500 vozila, a ni najviši njegovi dijelovi neće narušavati vizure cijelog kraja. Svi sadržaji bit će pokriveni ogradnim zidom, te stablima u koja će doslovce biti uronjen. Na niti jedan način neće se uništiti ljepota pejzaža sjeverne otočne obale – kaže Marion Duzich.

Prvi čovjek supetarskog hotelskog resorta navodi i kako će aquapark povećati kvalitetu njihovih usluga, produžiti sezonu i, što je iznimno važno, zaposliti nove ljude. O cijelom pogonu stalno će se brinuti 15 ljudi, s tim da će se u sezoni broj povećati na 20-ak. Bit će tu posla za mnogobrojne profile, vrtlare, električare, tehničare, informatičare... morat će se voditi računa i o rezervoarima u kojima će se morska voda tijekom sezone, od travnja do studenoga, grijati na 22 Celzijeva stupnja.

Štednja energije

Projekt će postaviti španjolski stručnjaci koji će naknadno educirati naše ljude o svim tajnama vodenog parka.

Duzich ne krije da će se cijeli projekt bazirati na kvalitetnom odabiru vrhunskih materijala, ali i pametnim mjerama štednje, primjerice korištenjem solarne energije koja će zagrijavati morsku vodu u predviđenim cisternama, kanalima, toboganima i bazenima.

Parkom će dominirati dalmatinsko autohtono bilje, a direktno će se preko sjevernog ulaza vezivati uz plažu resorta, koja će dobiti još neke nove sadržaje.

odlicno!

[mario_zadar]

predobro !!!

[mario_zadar]

Već popunjeno 95 posto marine



Uploaded with ImageShack.us

Prije četiri godine na otoku Ugljanu vrata je otvorila Olive Island Marina u Sutomišćici. S obzirom na to da je nautička sezona pred vratima, o stanju u ovoj otočnoj marini razgovarali smo s njenim direktorom Gordanom Perićem i Marijom Dadić, menadžerica.

Od Londona do Sutomišćice

- Marina financijski posluje u blagom plusu s obzirom na to da su cijene energenata u zadnjih nekoliko godina porasle. Tome moramo pridodati da su cijene na otoku veće nego na kopnu. Trenutačno je 95 posto marine popunjeno, a oko 12 vezova je slobodno. Neki brodovi nosivosti preko 30 tona su na servisu u Lamjani ili u Marini Dalmacija u Sukošanu, kazuje Perić.

Gotovo 60 posto popunjenosti čine brodovi koji nose austrijsku i njemačku zastavu, potom ih slijede hrvatski brodovi sa 15 posto. Brodovi s engleskom zastavom zastupljeni su 10 posto, a prema mišljenju Perića, razlog tome je uvođenje niskotarifnih letova Ryan aira. U manjem postotku zastupljeni su slovenski, mađarski, ruski, češki i ukrajinski brodovi.

- Godina 2009. bila je definitivno kruna našeg rada počevši od 2007. kad smo svoja vrata otvorili. Gostovanja na brojnim turističkim sajmovima u Beču, Munchenu, Dusseldorfu, putovanja diljem svijeta, maksimalno davanje svakog djelatnika u rad marine postigli su fenomenalne rezultate tako da se vidjelo već nakon dvije godine da se isplatio naš trud. Te smo godine podignuli ljestvicu kvalitete rada koju i danas moramo pratiti. Dobitnici smo brojnih nagrada, a između ostalog Zadarskog lista i Turističke zajednice Zadarske županije u 2009. godini za 'Najbolji restoran u kategoriji gastroponude', navodi Perić. Prošlogodišnja sezona doista je bila recesijska što se moglo osjetiti i u životu Marine.

- Primijetili smo da su gosti manje trošili, odnosno da ne žele trošiti jer ne mogu. Također, mogli smo vidjeti da su kuhali i hranili se na brodu. Za ovu godinu vjerujemo da bi mogla biti i bolja od 2009., ističe Perić. S obzirom na to da je po cjeniku usluga Olive Island Marina skuplja od ostalih hrvatskih marina pa i od ACI marine, tajnu izvrsnog poslovanja otkrio nam je njezin direktor.

- Gost koji dođe u marinu dobio je uslužnu djelatnost na visokoj razini. Za nas svaki je gost na prvom mjestu. Vrlo je važna komunikacija s njim. To bi značilo da on može u bilo koje doba dana, bez najavljivanja i zakazivanja sastanka kod tajnice, ući u ured i popričati s direktorom. Kontakti s gostima su svakodnevni te nam uvijek mogu uručiti kritiku ili pohvalu. Da ne postoji komunikacija između osoblja i gostiju, brzo bi se gatovi ispraznili, govori Perić, dodajući da je elektronska pošta jedan od načina komuniciranja s gostima u izvansezonskom razdoblju. Često dobiju zamolbe gostiju da im nađu apartman u mjestu jer bi došli na nekoliko dana u Marinu. Brojne je regate dosad ugostila sutomiška marina te je tako postala mjesto ugodnog druženja brojnih zaljubljenika u more i plovidbu.

Položaj Marine, također, je jedan od razloga njenog izvrsnog poslovanja.

- Olive Island Marina ima najbolju lokaciju u Zadarskoj županiji. Mi smo depandansa grada Zadra. Nautičar koji se zasiti grada, ide na brod i za svega nekoliko minuta je na otoku, na drugom svijetu s posve drugačijim mentalitetom, ali i sa svim popratnim sadržajima. Čovjek koji se zasitio Londona i želi se otisnuti na more svojim brodom koji je vezan u marini, od Engleske do Sutomišćice treba putovati oko sat i pol vremena. Nakon što sleti u Zračnu luku Zadar, uzme taksi koji ga doveze do grada, a mi ga gliserom prebacimo na otok, priča Perić.

Pristup za invalidne osobe

Nedavno je u Marini boravila grupa Norvežana, koji su inače kao nacija poznati kao strastveni nautičari, te su se poskidali u kratke rukave i hlače jer je kod njih temperature bila oko -4.

- Treba napomenuti da je u to vrijeme kod nas još trajala zima i puhala je bura, a za njih je počelo ljeto, priča Marija Dadić. Marina u Sutomišćici spada u treću kategoriju, premda je, kako napominje Perić, blizu drugoj.

- Od otvorenja Marine pa do danas malo se toga napravilo i to zbog pomanjkanja sredstava. Ogradili smo marinu te postavili dizalicu za servisiranje brodova. U planu nam je uređenje parkinga i loung bara na terasi te izgradnja bazena. Marina je otvorena 365 dana u godini 24 sata uz noćnu i dnevnu stražu, kazuje Dadić. Faza mirovanja u Marini počinje polovinom studenog do polovice siječnja s tim da menadžment ne miruje.

- To je vrijeme kad gostujemo na sajmovima diljem svijeta jer kako siješ zimi, tako ćeš žeti ljeti. Gosti prate našu nazočnost na tržištu. I to uvijek moramo imati na umu. Udarno razdoblje za nautičare traje od travnja do listopada, dodaje Dadić. Marina se proteže na 52 tisuće četvornih metara, a od toga 25 spada pod kopneni, a 27 četvornih metara na morski dio.

- Marina je opremljena sa svim potrebnim sadržajima od sanitarnog čvora koji se grije, praonice rublja, trgovine, specijalizirane trgovine za nautičku opremu i ostalog. Unutar objekta djeluje restoran gdje se često organiziraju proslave vjenčanja, krstitke, domjenci i ostalo, govori Dadić. Vrijedi istaknuti da cijela marina ima rampe prilagođene invalidnim osobama. Prošle je godine prvi put uplovio brod s invalidnom osobom te je ostao na vezu.

- Ovo je još jedan znak koliko godina smo pričali o tome da je cijela marina pristupačna za invalidne osobe da bi nam se na kraju uloženi trud počeo vraćati. Osim toga, malo je marina na Mediteranu koje imaju pristup za invalidne osobe, napominje Perić. Među većim plovilima koja su se usidrila u sutomiškoj marini je i ona poznatog ruskog tajkuna Romana Abramoviča duga 86 metara.

[mario_zadar]

Za kukljički trg potrebno milijun kuna



Uploaded with ImageShack.us

Prije dva tjedna započeli su dugo iščekivani radovi na uređenju prostora na mjestu bivše tržnice. Izvođač radova je mjesna tvrtka Majpruz gradnja. Načelnica Općine Kukljica Gordana Poropat kazala je da je s izvođačem dogovorena prva faza koja obuhvaća rušenje i vađenje dotrajalih betonskih ploča te formiranje prolaza.

- Druga faza obuhvatit će postavljanje rasvjete i rubnjaka za cvjetne oaze te cementiranje prilaza budućem trgu. Nakon što se povade sve ploče te se očisti sav teren, postavit će se podloga za betonske kocke, kazuje načelnica Poropat.

Podsjetimo da će se jedan dio trga urediti u zelenu površinu, a drugi će biti prolaz, odnosno komunikacija između općinske zgrade i mora. Izvođač daljnjih radova za sada nije poznat, a o njemu će se odlučiti idući tjedan.

- Financijska sredstva određuju zahvat radova na trgu. Za sve ono što imamo u planu napraviti, trebalo bi nam milijun kuna, no toliko osiguranih sredstava nemamo, pojašnjava Poropat. Projektom uređenja trga predviđeno je uklanjanje objekta gdje se trenutačno prodaje kruh. No, kako je u tijeku sudski spor s mjesnim pekarom, objekt za sada ostaje.

- Jedno je sigurno, kad se spor završi, objekt će se srušiti te će na tom mjestu biti zelena površina, a prodajno mjesto krušnih proizvoda bit će premješteno na tržnicu, kazala je na kraju Poropat.

[Dado2010]

NATJEČAJ: Otočani u utrci za naj-proizvode



Oznaka “Hrvatski otočni proizvod” bit će ove godine dodijeljena na jesen u Šibeniku i treba okupiti sve one koji rade nešto što može nositi tu oznaku, govori nam to pročelnica Županijskog upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Jadranka Fržop. Oznaku “Otočni proizvod” dodjeljuje Ministarstvo mora, a projekt vodi Uprava za otoke.

Pročelnicu Fržop očekuje veliki posao na animiranju i okupljanju otočana šibenskog akvatorija, a želja joj je da se šibenski otočni proizvod posebno predstavi i afirmira u prilici kad je ovaj grad domaćin cijele manifestacije.

Brojne ideje

– Već na prvom sastanku s predstavnicima mjesnih odbora naših otoka, čulo se niz ideja o tome čime bi naši otočani mogli konkurirati za oznaku “Otočni proizvod”. Za sada to su samo natuknice, naravno, proizvod ne mora biti prehrambeni, može to biti bilo što uz uvjet da nastaje, da se proizvodi na otoku. Čak je svojedobno i “škrapinig”, kao primjer nematerijalnog proizvoda, dobio oznaku otočnoga proizvoda.

Cilj je potaknuti naše otočane da proizvode, odnosno afirmiraju ono što mogu proizvesti, da se to uključi među proizvode koje nudi već sad formirana Zadruga za otočni proizvod, a upravo se u samom središtu Zagreba uređuje specijalizirana prodavaonica za otočne proizvode – kaže Fržop.

Predsjednica Savjeta projekta “Hrvatski otočni proizvod” Maja Dvornik kaže da se na jesen u Šibeniku dodjela oznaka “Otočni proizvod” organizira peti put – bit će to i njezin mali jubilej.

Od meda do zdjela

– U ovom trenutku imamo oko 200 proizvoda 70 proizvođača i cijelu paletu – od likera, meda, ukiseljenog motara ili kapara, puno vrsta maslinova ulja, tu su zdjele od maslinova drva, prirodna kozmetika, otočne kuharice – dakle u obzir dolazi sve što se može proizvesti na otoku.

Ideja je da ti proizvodi napokon postanu vidljivi i da se prodaju, i to s cijenom koja će ih afirmirati, jer ne treba zaboraviti da je riječ o manufakturi, o proizvodima koji se rade ručno i u malim serijama. Ponekad mi se čini da bi i naši mali proizvođači sami morali shvatiti vrijednost toga što imaju, što rade i što mogu! – kaže Maja Dvornik.

Napominje i kako se malo zna o otočnom proizvodu u samoj regiji te da su s prodajnim mjestom išli najprije u Zagreb (u novom kompleksu koji se gradi na izlazu s Trga bana Jelačića u Vlašku ulicu) jer u samoj Dalmaciji, odnosno na otocima, vlastiti, domaći proizvod, kao nešto notorno poznato, jednostavno – izaziva manje pažnje, znatiželje i motivacije da se kupi.

Manifestacija koncem listopada u Šibeniku, peta po redu, trebala bi dati novi impuls promjeni odnosa prema proizvodu otoka – jer je to iznimno značajan dio njihove revitalizacije.

[Make it so]

http://mok.hr/2011/04/novi-lukobran-...a-otoku-zirju/



Lukobran u uvali Muna na otoku Žirju obnovljen je, a svečano ga je otvorio državni tajnik u ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Borić. Ministarstvo je investiralo 2,5 milijuna kuna u obnovu lukobrana, dok je Lučka uprava Šibensko-kninske županije prethodno za potrebnu dokumentaciju izdvojila 400 000 kuna, stoji u priopćenju iz Ureda župana. Postojala je velika potreba za obnovom mula, koji je pod naletom valova često pucao te je prijetila opasnost od urušavanja. Obnovom je s vanjske strane postavljena školjera kako bi se obala zaštitila od udara valova, popločana je riva te postavljeni gumeni bokobrani.
Svečanosti otvorenja lukobrana nazočili su još zamjenik župana Zoran Smolić sa suradnicima, državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić, zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika Petar Baranović i ravnatelj Lučke uprave Šibensko-kninske županije Željko Dulibić. Kako je kazao državni tajnik Josip Borić, ovo je jedna od 67 luka na Jadranu koje su se uspjele u osam godina ili rekonstruirati ili obnoviti, dok su izgrađene i neke nove.

Najavljena sanacija luka Rogoznica, Murter i Tribunj

Jučer su na otoku Žirju također potpisana i tri nova ugovora između Lučke uprave Šibensko-kninske županije i Ministarstava mora, prometa i infrastrukture. Riječ je o Sporazumu o zajedničkom financiranju sanacije dijela luke Rogoznica otvorene za prihvat ribarskih brodova ukupne vrijednosti 4.000.000,00 kuna, o zajedničkom financiranju sanacije i rekonstrukcije objekata u luci Murter otvorene za prihvat ribarskih brodova ukupne vrijednosti radova 2.600.000,00 kuna, te o zajedničkom financiranju sanacije lukobrana sv. Nikola u luci posebne namjene -ribarskoj luci Tribunj. Potpisivanju sporazuma nazočili su i načelnica Općine Rogoznica Sandra Jakelić, načelnik Općine Tribunj Damir Pilipac i načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Božikov.

[Make it so]

http://www.novi-tjednik.hr/zupanija/...na-butini.html



Nakon mjesec dana radova, Murterini su na predjelu Butine dobili novu rivu, po izgledu i funkcionalnosti primjernu današnjem vremenu. Nova riva koja se proteže od centra mjesta do tamošnje benzinske pumpe, na prostoru koji je nasut još osamdesetih godina prošlog stoljeća, završena je u roku, pa će Murter ovog ljeta spremno dočekati goste, ostalo je tek urediti zelene površine.


KOMUNALNI VEZOVI


Projekt vrijedan 1,6 milijuna kuna u cijelosti je financiran iz općinskog proračuna.
- Investicija je, između ostalog, uključivala uređenje komunalnih vezova, pa su lokalni vlasnici brodica napokon dobili primjerene vezove jer se do sada, prilikom svake plime, more, a s njime i brodice, dizalo na razinu same obale – kaže načelnik općine Murter – Kornati Ivan Božikov.
Osim vezova, Murter je završetkom ovog projekta napokon dobio i klasičnu šetnicu uz rivu, s već spomenutim zelenim površinama. Uređeno je i novo asfaltirano parkiralište, što je također veliki plus s obzirom na kronični nedostatak parkirnih mjesta za vrijeme turističke sezone.
- Kako sam već prije kazao, lice svakog dalmatinskog mjesta je njegova obala i riva. Murter je po tom pitanju specifičan s obzirom na njegovu povijest i nekadašnji način života njegovih stanovnika kojima su brodice bile glavno prijevozno sredstvo, pa ja naša riva ispresijecana improviziranim molićima. Međutim, sada smo na jednom dijelu obale dobili modernu rivu sa šetnicom, dok ćemo na drugom dijelu, između Hramine i plaže Luke, sačuvati većinu molića, odnosno, samo ćemo ga upotpuniti šetnicom.


SPOJ MODERNOG I TRADICIONALNOG


To bi, kada taj dio bude gotov, trebalo biti vrlo atraktivno za turiste – kaže Božikov, dodajući kako za uređenje tog dijela rive već postoji idejni projekt kojeg će aplicirati pri Ministarstvu regionalnog razvoja kao kapitalni projekt. Vrijednost te investicije iznosi oko 2,5 milijuna kuna. (pp)

[mario_zadar]

Pristanište u Preku gotovo sredinom svibnja



Uploaded with ImageShack.us

Premda je bilo najavljeno da će završni radovi na četvrtoj posljednjoj fazi uređenja trajektne luke Preko biti završeni do Uskrsa, načelnik Općine Preko Ante Jerolimov informirao nas je da će dio radova biti završen, a ostalo nakon Uskrsa.

- Kompletni radovi na trajektnom pristaništu bit će završeni do 15. svibnja i tada će svi sadržaji biti stavljeni u funkciju, pojašnjava Jerolimov.

Posljednja faza obuhvaća izgradnju autobusnog kolodvora, autobusnog stajališta, ukrcajnih traka za automobile te kružni tok koji će omogućiti protočnost prometa. Izgradnjom devet ukrcajnih traka za automobile riješit će se problem čestih "prometnih čepova" koji su nastajali prilikom čekanja na ukrcaj i iskrcaj automobila iz trajekta. Ukrcajne trake će moći primiti 140 automobila.

- Do sad su automobili čekali ukrcaj na državnoj cesti D110 i svjedoci smo koliki je kaos nastajao, a osobito tijekom ljetne sezone, navodi Jerolimov. Podsjetimo da kompletne radove vodi Institut građevinarstva Hrvatske. Što za otok Ugljan i njegove stanovnike znači ovako uređena trajektna luka, objasnio nam je Jerolimov.

- Trajektna luka za otok i otočane mnogo znači. Prije svega ima primarnu ulogu u povezivanju otoka s kopnom, a time i s cijelim svijetom. Trajektna luka u Preku je najfrekventnija luka na Jadranu te je proširenjem i uređenjem dobila izgled i funkcionalnost koji do sad nije imala. Također, važno je istaknuti da se otvorilo novih 50 radnih mjesta što za otočane ima neprocjenjivu vrijednost. Nakon Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, trajektna luka u Preku je druga tvrtka po broju zaposlenih na otoku, istaknuo je Jerolimov. Podsjetimo da su Hrvatske ceste raspisale natječaj za izvođača radova te je izabrana tvrtka Sarađen d.o.o. iz Stankovaca. Vrijednost radova procijenjena na 3,5 milijuna kuna s PDV-om.

Radovi na projektu proširenja trajektne luke Preko počeli su potkraj 2008. godine. Dovršeno je proširenje postojećeg pristanišnog gata za 27 metara. Gat na kojem trenutačno pristaju trajekti koji prometuju na relaciji Zadar-Preko produžen je s prijašnjih 73, na 100 metara te može bez ikakvih problema primati najveće putničke trajekte koji postoje u hrvatskoj floti.

Na istočnoj strani pristaništa podignut je veliki lukobran, dug 100 metara, koji štiti brodove i trajekte od južnih vjetrova. Predzadnja faza uključila je uređenje parkirališta te su izgrađene poslovne zgrade gdje su smješteni kiosci, trgovina, slastičarnica, cvjećarnica, kladionica, ugostiteljski objekt i kemijska čistionica. Kako je mnogo puta istaknuo načelnik Jerolimov, najveća je vrijednost ovih objekata što su se otvorila nova radna mjesta te se osigurao ostanak na otoku mladim ljudima i njihovim obiteljima.

[mario_zadar]

Naša vizija je od Paškog sira napraviti svjetski brend



Uploaded with ImageShack.us

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

Županijska sirana

- Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se on proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo. To je naša politika od samog početka, prije šesnaest godina. Tada je to bila Sirena mala sirana, priča Ivan Gligora i nastavlja:

- Bili smo pioniri u otkupu mlijeka u Ravnim kotarima. Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su koristili u domaćinstvu i eventualno bi napravili nešto sira i to je bilo to. Kad smo se mi tamo pojavili i počeli kupovati mlijeko, oni nisu mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i da ćemo organizirati otkup mlijeka. Tada smo počinjali smo s malim količinama. Vozili bismo po par stotina litara u renoliću četvorci. Danas otkupljujemo 7.000 litara mlijeka godišnje.

Kako je rasla Sirena mala sirana, koja je prerasla u Siranu Gligora, tako su rasli i mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Posao koji se razvijao tražio je poštovanje standarde i novi pristup poslu. Neki koji nisu pratili ritam su otpali, ali mnogi su se posvetili tome, kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Što kroz otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora izravno veže uz sebe 250 obitelji s ovog prostora što je praktično 1.000 ljudi koji su se vezali na viziju i želju za uspjehom jednog čovjeka.

Tri stupa Gligorina uspjeha

Inače Gligora je rođen 1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da Zagrebačka mljekara traži učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje u Mljekarskoj školi u Kranju. Nakon završenog školovanja radio je u Mljekari Zadra, gdje je, kako kaže, proveo najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece Šime i Marije, osnovao je Sirenu - Malu siranu. Mala sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora je prvi put svoj Paški sir izložio 2002. godine na sajmu u Varaždinu i dobio je zlatnu medalju. Nakon toga je dvije godine zaredom pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu, a onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta dobio dvije zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir po kojem je sirana Gligora najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a poduzetnički duh je snaga koja spaja prva dva stupa i tjera ga naprijed.

- Uz sve to za proizvesti vrhunski proizvod treba imati vrhunsku opremu i ljude koji je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja. Mi smo jedini s otoka Paga koji su dobili priznanja za kvalitetu Paškog sira, kaže Gligora.

Dokumentacija od 20 kilograma

Danas se u Sirani Gligora godišnje proizvode 300 tona sira, od čega je 60 tona Paškog. Većinu proizvoda proda se domaćem tržištu. Obitelji Gligora izvoz nije imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla premijerka Jadranka Kosor zajedno sa svojim ministrima kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno 1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri milijuna eura. U prizemlju nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor za sazrijevanje sireva, a na katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je preko SAPARD-a dobio 40 posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.

- Procedura je bila jako teška. Pripreme su trajale dugo, dvije godine. Ušli smo u zadnji natječaj koji je bio vrlo rigorozan. Period izvršenje bio je pola godine. U tom roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali u Zagreb. Kad to radiš oni uzimaju sve pokazatelje firme i pročešljaju sve kao da su porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva, ako ne odgovaraš, ne možeš dobiti, kaže Gligora.

Gligora kaže da je njihov idući zadatak od Paškog sira napraviti svjetski brend.

- Paški sir je nepoznat u svijetu. Naša priznanja su otvorila put i ljudi su saznali da postoji neki sir u nekoj Hrvatskoj na otoku Pagu koji je dobio neko priznanje. Mi imamo situaciju da se na televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov kuhar spravlja od njega jela. Mi moramo zaštititi naš Paški sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo intenzivno da ga zaštitimo kao cjelinu.

PROF. DR. SCI. ANTE KOLEGA: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su: Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.

- Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

BORO MIOČ, PROFESOR AGRONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:

- Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali kome prodati svoju sirovinu.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać:

- Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.