daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Croatia > Dalmacija

Dalmacija Dalmatia: Split, Zadar, Dubrovnik, Šibenik, and the Dalmatian Highlands



Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 4 votes, 5.00 average.
Old April 23rd, 2011, 11:58 PM   #61
rosulje
haker
 
Join Date: Dec 2008
Location: Kemijska Zvijer
Posts: 4,529
Likes (Received): 40

Quote:
Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.
rosulje no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old April 26th, 2011, 06:32 PM   #62
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Nije do Uskrsa, ali bit će gotovo do 10. svibnja



Uploaded with ImageShack.us

Radovi na završnoj fazi trajektnog pristaništa u Preku nisu završeni udo Uskrsa kako je to bilo najavljivano od strane investitora koji kažu kako je službeni rok potpisan između Hrvatskih cesta i tvrtke Sarađen istječe 10. svibnja.
- Obzirom na dolazeću sezonu nismo bili spremni produžiti im rok, ali gro radova je završen i posao će biti okončan do ugovorenog roka, doznajemo od Ante Šarića, voditelja zadarska ispostave HC-a. Preostaje izrada signalizacija novog prometnog rješenja u Preku kojim će se dobiti rotor, autobusna stanica te deset ukrcajnih traka za trajekt.
Radovi su počeli u ožujku, nadzirao ih je IGH-a vrijednost posla je 2,8 milijuna kuna.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old April 26th, 2011, 07:08 PM   #63
sesvecan
mojarijetschsesluscha
 
sesvecan's Avatar
 
Join Date: May 2007
Posts: 2,313
Likes (Received): 675

Quote:
Originally Posted by mario_zadar View Post
Naša vizija je od Paškog sira napraviti svjetski brend



Uploaded with ImageShack.us

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

Županijska sirana

- Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se on proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo. To je naša politika od samog početka, prije šesnaest godina. Tada je to bila Sirena mala sirana, priča Ivan Gligora i nastavlja:

- Bili smo pioniri u otkupu mlijeka u Ravnim kotarima. Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su koristili u domaćinstvu i eventualno bi napravili nešto sira i to je bilo to. Kad smo se mi tamo pojavili i počeli kupovati mlijeko, oni nisu mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i da ćemo organizirati otkup mlijeka. Tada smo počinjali smo s malim količinama. Vozili bismo po par stotina litara u renoliću četvorci. Danas otkupljujemo 7.000 litara mlijeka godišnje.

Kako je rasla Sirena mala sirana, koja je prerasla u Siranu Gligora, tako su rasli i mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Posao koji se razvijao tražio je poštovanje standarde i novi pristup poslu. Neki koji nisu pratili ritam su otpali, ali mnogi su se posvetili tome, kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Što kroz otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora izravno veže uz sebe 250 obitelji s ovog prostora što je praktično 1.000 ljudi koji su se vezali na viziju i želju za uspjehom jednog čovjeka.

Tri stupa Gligorina uspjeha

Inače Gligora je rođen 1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da Zagrebačka mljekara traži učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje u Mljekarskoj školi u Kranju. Nakon završenog školovanja radio je u Mljekari Zadra, gdje je, kako kaže, proveo najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece Šime i Marije, osnovao je Sirenu - Malu siranu. Mala sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora je prvi put svoj Paški sir izložio 2002. godine na sajmu u Varaždinu i dobio je zlatnu medalju. Nakon toga je dvije godine zaredom pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu, a onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta dobio dvije zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir po kojem je sirana Gligora najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a poduzetnički duh je snaga koja spaja prva dva stupa i tjera ga naprijed.

- Uz sve to za proizvesti vrhunski proizvod treba imati vrhunsku opremu i ljude koji je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja. Mi smo jedini s otoka Paga koji su dobili priznanja za kvalitetu Paškog sira, kaže Gligora.

Dokumentacija od 20 kilograma


Danas se u Sirani Gligora godišnje proizvode 300 tona sira, od čega je 60 tona Paškog. Većinu proizvoda proda se domaćem tržištu. Obitelji Gligora izvoz nije imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla premijerka Jadranka Kosor zajedno sa svojim ministrima kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno 1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri milijuna eura. U prizemlju nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor za sazrijevanje sireva, a na katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je preko SAPARD-a dobio 40 posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.

- Procedura je bila jako teška. Pripreme su trajale dugo, dvije godine. Ušli smo u zadnji natječaj koji je bio vrlo rigorozan. Period izvršenje bio je pola godine. U tom roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali u Zagreb. Kad to radiš oni uzimaju sve pokazatelje firme i pročešljaju sve kao da su porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva, ako ne odgovaraš, ne možeš dobiti, kaže Gligora.

Gligora kaže da je njihov idući zadatak od Paškog sira napraviti svjetski brend.

- Paški sir je nepoznat u svijetu. Naša priznanja su otvorila put i ljudi su saznali da postoji neki sir u nekoj Hrvatskoj na otoku Pagu koji je dobio neko priznanje. Mi imamo situaciju da se na televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov kuhar spravlja od njega jela. Mi moramo zaštititi naš Paški sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo intenzivno da ga zaštitimo kao cjelinu.

PROF. DR. SCI. ANTE KOLEGA: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su: Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.

- Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

BORO MIOČ, PROFESOR AGRONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:

- Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali kome prodati svoju sirovinu.

ZDRAVKO BARAĆ, RAVNATELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać:

- Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.
konacno se netko probudio
__________________

ZAGREB


Vergewaltiger des Bösen - rapist of the evil
sesvecan no está en línea   Reply With Quote
Old April 29th, 2011, 02:40 PM   #64
Make it so
Cylon
 
Make it so's Avatar
 
Join Date: Oct 2008
Posts: 2,495
Likes (Received): 794

dok jedni rasprodaju didovinu, u hvarskim selima je nastoje sačuvati
ETNO-EKO U obnovu Humca utrošeno više od milijun kuna

Program razvoja etno-eko sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji koindicira s osnivanjem Udruge “Humac” (2004.), a njezin je cilj zapravo i bio revitalizacija tog pitoresknog pastirskog sela iz 13. i 14. stoljeća. Uskoro je Županija organizirala okrugli stol na kojemu su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja etno-eko sela uz poticanje gospodarskog razvoja i turističku revitalizaciju (uključujući i okolna ruralna područja), s tim da se zaustavi raseljavanje i osigura povratak domaćeg stanovništva. S vremenom je u Županiji osnovan i posebni fond iz kojega se od 2005. do 2009. godine u 33 etno-eko sela uložilo čak 7,2 milijuna kuna.




− Mi na otoku Hvaru govorimo o etno-eko selima Malo Grablje, Velo Grablje, Zorače, Brusje, Male Rudine i Humac, koji u tom pogledu prednjači, pa smo iz fonda do sada dobili više od milijun kuna. Naravno, novac smo utrošili u stvaranje pretpostavki za daljnju revitalizaciju sela, kao što su geodetsko snimanje, konzervatorska podloga, studija za odabir poslovno-upravljačkoga modela te izrada urbanističkog plana uređenja.

Osim toga, dok drugi rasprodaju djedovinu, mi smo kupili i obnovili zgradu u kojoj je sada etnozbirka predmeta koji su se nekoć upotrebljavali na Humcu, a u novije smo vrijeme također nabavili destileriju za proizvodnju eteričnih ulja, pa će i ona uskoro, nadam se, biti u funkciji – kaže Ivan Grgičević, čovjek koji je od samog početka uključen u realizaciju programa.



Najveća prepreka na tom putu svakako su problemi s pripremom dokumentacije jer se, primjerice, samo na UPU-a, unatoč velikoj upornosti i troškovima, radilo pune tri godine. Međutim, sretna je okolnost što se Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije prihvatila izrade kandidature za IPA-in program Jadranske prekogranične suradnje, što je rezultiralo dobivanjem 500 tisuća eura za hvarska etno-eko sela, a taj će se novac “povlačiti” isključivo na temelju programa njihove obnove.

Infrastrukturni radovi

Bespovratna sredstva, koja inače čine 85 posto ukupnog ulaganja, dobivena su na natječaju u sklopu IPA programa Jadranske prekogranične suradnje, objavljenom krajem 2009. godine. Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je projekt ukupne vrijednosti 3,9 milijuna eura, razradila i prijavila u suradnji s prekograničnim partnerima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije pod nazivom Adristorical lands. Financiranje Adristorical landsa odobreno je u prosincu 2010. godine.



Aktivnosti predviđene u okviru ovog projekta brojne su, navodi stručna savjetnica u Agenciji Mihaela Tomašević, naglašavajući da su sva ulaganja iz EU fondova pa i ovo, namijenjena jedinicama lokalne samouprave, a ne pojedincima. Ne znači, međutim, da pojedinci, privatni vlasnici kuća u etno-eko selima neće imati direktnu i indirektnu korist od ovog ulaganja.

– Sredstva su namijenjena pripremi dokumentacije za infrastrukturne radove u navedenim etno-eko selima, osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničko savjetovanje.




29.04.2011. | 12:51

dok jedni rasprodaju didovinu, u hvarskim selima je nastoje sačuvati
ETNO-EKO U obnovu Humca utrošeno više od milijun kuna

Program razvoja etno-eko sela u Splitsko-dalmatinskoj županiji koindicira s osnivanjem Udruge “Humac” (2004.), a njezin je cilj zapravo i bio revitalizacija tog pitoresknog pastirskog sela iz 13. i 14. stoljeća. Uskoro je Županija organizirala okrugli stol na kojemu su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja etno-eko sela uz poticanje gospodarskog razvoja i turističku revitalizaciju (uključujući i okolna ruralna područja), s tim da se zaustavi raseljavanje i osigura povratak domaćeg stanovništva. S vremenom je u Županiji osnovan i posebni fond iz kojega se od 2005. do 2009. godine u 33 etno-eko sela uložilo čak 7,2 milijuna kuna.
− Mi na otoku Hvaru govorimo o etno-eko selima Malo Grablje, Velo Grablje, Zorače, Brusje, Male Rudine i Humac, koji u tom pogledu prednjači, pa smo iz fonda do sada dobili više od milijun kuna. Naravno, novac smo utrošili u stvaranje pretpostavki za daljnju revitalizaciju sela, kao što su geodetsko snimanje, konzervatorska podloga, studija za odabir poslovno-upravljačkoga modela te izrada urbanističkog plana uređenja.

Osim toga, dok drugi rasprodaju djedovinu, mi smo kupili i obnovili zgradu u kojoj je sada etnozbirka predmeta koji su se nekoć upotrebljavali na Humcu, a u novije smo vrijeme također nabavili destileriju za proizvodnju eteričnih ulja, pa će i ona uskoro, nadam se, biti u funkciji – kaže Ivan Grgičević, čovjek koji je od samog početka uključen u realizaciju programa.
Najveća prepreka na tom putu svakako su problemi s pripremom dokumentacije jer se, primjerice, samo na UPU-a, unatoč velikoj upornosti i troškovima, radilo pune tri godine. Međutim, sretna je okolnost što se Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije prihvatila izrade kandidature za IPA-in program Jadranske prekogranične suradnje, što je rezultiralo dobivanjem 500 tisuća eura za hvarska etno-eko sela, a taj će se novac “povlačiti” isključivo na temelju programa njihove obnove.
Infrastrukturni radovi

Bespovratna sredstva, koja inače čine 85 posto ukupnog ulaganja, dobivena su na natječaju u sklopu IPA programa Jadranske prekogranične suradnje, objavljenom krajem 2009. godine. Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je projekt ukupne vrijednosti 3,9 milijuna eura, razradila i prijavila u suradnji s prekograničnim partnerima iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Albanije pod nazivom Adristorical lands. Financiranje Adristorical landsa odobreno je u prosincu 2010. godine.
Aktivnosti predviđene u okviru ovog projekta brojne su, navodi stručna savjetnica u Agenciji Mihaela Tomašević, naglašavajući da su sva ulaganja iz EU fondova pa i ovo, namijenjena jedinicama lokalne samouprave, a ne pojedincima. Ne znači, međutim, da pojedinci, privatni vlasnici kuća u etno-eko selima neće imati direktnu i indirektnu korist od ovog ulaganja.

– Sredstva su namijenjena pripremi dokumentacije za infrastrukturne radove u navedenim etno-eko selima, osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničko savjetovanje.
Edukaciju lokalnog stanovništva o poduzetničkim prilikama u etno-eko selima, izradu studije kojom bi se definirali standardi etno-eko sela u cijeloj Jadranskoj regiji. Glavni cilj ovog pilot-projekta je definiranje kategorije etno-eko sela u području ruralnog turizma i uspostava javnog modela upravljanja svakim pojedinim selom, po kojemu će se dalje razvijati etno-eko sela na području cijele Splitsko-dalmatinske županije.

U Agenciji za razvoj naglasit će da je projekt razvoja etno-eko sela predložen i za dobivanje sredstava iz EU strukturnih fondova kao regionalni projekt na razini NUTS2 regije Jadranska Hrvatska. Predložen je također i za financiranje preko EU projekta Lokalnog partnerstva za zapošljavanje preko kojeg bi se provodila edukacija lokalnog stanovništva iz tih sela za različite vrste samozapošljavanja.

pišu Mirko Crnčević i Jadranka Matić
SNIMIO Mirko Crnčević

‘Turizam na selu’

Pojedinci već sada mogu koristiti određene potpore iz HBOR-a i Ministarstva turizma. Spomenimo samo program “Turizam na selu” u sklopu kojega se krediti mogu dobiti na rok i do 15 godina, uz godinu počeka i dva posto kamata za korisnika. A što se nas tiče, mi smo Agenciji već predali predračune za uređenje suvenirnice, no isto tako želimo izgraditi obilaznicu oko Humca, urediti ulice i parkiralište s infopunktom, a da ne govorimo o potrebi elektrifikacije i eventualno sustava odvodnje – dodao je Grgičević, napomenuvši da se zajednička novčana sredstva trebaju utrošiti u sljedeću godinu i pol upravo za te potrebe, što onda mještanima omogućava da se dalje kandidiraju za razne programe, te urede i komercijaliziraju svoje objekte.
__________________
Samo je more moje znalo to
di me bez duše noćas odnilo,
samo je more moje znalo
di mi je vrime stalo,
što mi je srce taknulo
Make it so no está en línea   Reply With Quote
Old May 22nd, 2011, 06:09 PM   #65
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Pozlaćena sitna kuhinjska sol Paške solane



Uploaded with ImageShack.us

Na Novosadskom sajmu Solana Pag je osvojila veliku zlatnu medalju za kuhinjsku sitnu sol u pakiranju od jednog kilograma koja se u trgovinama prodaje u kartonskoj ambalaži s oznakom porijekla, odnosno kao paška sol. Bogdan Želehovski, tehnički direktor Solane Pag navodi kako je upravo to važno.

Širenje tržišta

- Na ambalaži te soli piše kako se radi o paškoj soli, dakle o soli koja je proizvedena u Pagu, dok takve oznake nema na krupnoj soli, jer se ona ne proizvodi u Pagu već se samo prerađuje, rekao je Želehovski.U Solani Pag su zadovoljni zbog nagrade koji su osvojili jer je, kažu, to priznanje kvaliteti proizvoda, ali nagrada otvara mogućnost širenja tržišta.

-Za svakog je proizvođača ugodna spoznaja da je njegov proizvod prepoznat i zbog toga nam je drago što smo na stranom tržištu, na tako velikom i važnom sajmu dobili nagradu, rekao je Želehovski.

Nagrada dobivena u Novom Sadu značajna je i zbog toga što je na tržištu Srbije prisutna tuzlanska sol, a Solana Pag želi osvojiti i to tržište.

Salamura već spremna

Kuhinjska sol proizvedena u Solani Pag je visoke kvalitete jer je more u Paškoj uvali, koje je sirovina za proizvodnju soli, jedno od najčišćih na Mediteranu.

- U studiji koja je rađena o kvaliteti mora u Paškoj uvali među ostalim se navodi kako sadržava zanemarivo male količine teških metala, a nema zagađivača i zbog toga je paška sol kvalitetna, rekao je Želehovski.

Bazeni na kojima se odvija proces proizvodnje salamure, mora visoke slanosti od 24 bomea, odnosno postotka, prostiru se na površini od 2. 500. 000 m2. Svake godine u travnju bazeni se pune morem prosječne slanosti 3 bomea koje se isparavanjem pretvara u salamuru. Ove godine se dogodilo nešto do sada nezabilježeno. Prva salamura uobičajeno se dobiva u lipnju, a u dokumentima Solane Pag se navodi kako se samo jednom salamura proizvela 30. svibnja. Međutim, ove godine i taj će se rekord oboriti. Salamura je, naime, već spremna za proizvodnju.

- Ova godina je za solare izuzetno dobra jer slanost salamure već sada iznosi od devetnaest do dvadeset bomea tako da će za nekoliko dana doseći razinu od dvadeset četiri bomea, a tada je salamura spremna za proizvodnju soli, rekao je Želehovski.

Nezabilježeno u povijesti solane

Salamura će se ove godine početi koristiti već 23. svibnja, a to u povijesti solane još nije zabilježeno. Želehovski to objašnjava velikom sušom, nizom toplih i vjetrovitih dana, dakle vremenom kakvom se solari oduvijek raduju. No, čemu se jedni raduju, drugi zbog toga tuguju. Redovnik augustinskog reda Alberto Fortis je 1774. godine u svojoj knjizi "Put po Dalmaciji" zapisao jedno svoje zapažanje o neobičnim suprotnostima na Pagu. Naveo je kako se u Novalji, gdje se živjelo od poljoprivrede, mještani mole za kišu, pa kada bi pala kiša, crkvi su davali milodare. Istovremeno, u Pagu su se molili za sušu jer se živjelo od solarstva, pa se crkvi davalo milodare ako u kasno proljeće i na ljeto ne bi palo previše kiše. Na jednom otoku, na samo desetak kilometara udaljenosti postoje dva svijeta, različite molitve i različite želje, a sve je to potaknuto prirodom koja je prema Pagu bila darežljiva barem u silnoj raznolikosti kakva se malo gdje drugdje može pronaći.

Solana Pag će proizvesti oko 120. 000 kuba salamure i 17. 000 tona soli, premda bi se moglo proizvesti znatno više.

-Proizvodimo onoliko koliko možemo prodati, a svake godine ostavljamo dovoljno salamure u pričuvi kako bismo u slučaju potrebe mogli proizvesti i veće količine, rekao je Želehovski.

U LANCU AGROKORA

Posljednjih godina Solana Pag proizvodnju prilagođava tržištu. Uz kuhinjsku i industrijsku sol, proizvodi se nekoliko vrsta soli sa začinima, sol za perilice suđa i soli za kupanje. Solana Pag dio je zagrebačkog koncerna Agrokor što je za paške solare sretna okolnost jer Agrokor ima dobro organiziranu distribuciju i trgovački lanac.

TISUĆU GODINA BEZ PRESTANKA

Na Pagu se sol proizvodi najmanje tisuću godina. Toliko je, naime, star prvi zapis o proizvodnji soli u Pagu. Po tome je proizvodnja soli u Pagu najstarija na svijetu. Postoje starije solane, ali na svijetu ne postoji solana koja toliko dugo radi bez prestanka.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 5th, 2011, 06:12 PM   #66
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

"Američki san" Paške sirane



Uploaded with ImageShack.us

Zahvaljujući suradnji "Paške sirane" i tvrtke "Forever Cheese", paški sir se prodaje u SAD-u, a nedavno je u SAD-u objavljen i prvi članak o paškom specijalitetu i to u listu "San Francisco Chronicle". Paški sir se opisuje kao sir koji je izgledom sličan siru Parmigiano-Reggiano i koji se radi od mlijeka male paške ovce.

Gastronomska kritičarka Janet Fletcher navodi kako je paški sir bio i njoj nepoznat, premda je objavila nekoliko knjiga o sirevima.

- Pogledajte u atlas i vidjet ćete da je Pag komadić kopna na Jadranu, odmah uz hrvatsku obalu. Buster je putovala tamo na odmor prije nekoliko godina, otišla u najbolji restoran na otoku i naručila lokalni sir. Dobila je odlično sazreli komad sličan talijanskom Parmigiano-Reggianu, zaliven maslinovim uljem, navodi se u članku u San Francisco Chroniclu.

Michele Buster koju spominje Janet Fletcher suvlasnica je tvrtke "Forever Cheese" i specijalizirala se za uvoz sireva iz Španjolske i Italije. Za paški sir je doznala slučajno. Prijateljica joj je pričala o Hrvatskoj kao o vrlo lijepoj zemlji i ona se čudila jer je, kao uvoznica sira iz Španjolske i Italije, dobro poznavala veći dio Europe, ali za Hrvatsku nije čula. Prije tri godine posjetila je Hrvatsku, a obilazeći Hrvatsku došla je i na Pag. U jednom je restoranu kušala paški sir i oduševila se. Preko Hrvatske gospodarske komore stupila je u kontakt s Paškom siranom, dogovorena je suradnja i na jesen prošle godine u SAD su isporučene prve količine paškog sira. U "Paškoj sirani" su zadovoljni suradnjom s Michele Buster i tvrtkom "Forever Cheese".

- U Njemačku i Austriju izvozimo kompletan asortiman naših sireva, a uz paški sir to su sirevi Dalmatinac, Pramenko, Primorac i Trapist. Zadovoljni smo izvozom paškog sira u SAD jer je to dokaz kvalitete naših proizvoda, rekao je Ante Oštarić, savjetnik Uprave "Paške sirane".

Izvoz u SAD velika je prilika za "Pašku siranu", ali proizvodnja paškog sira ovisi o količini ovčjeg mlijeka. Količina ovčjeg mlijeka je ograničena brojem ovaca, a broj ovaca ograničen je pašnjačkim površinama. Na Pagu nema ni pedalj neiskorištenih pašnjaka i zbog toga se ne može povećati broj ovaca niti proizvodnja ovčjeg mlijeka.

U tekstu objavljenom u San Francisco Chroniclu Janet Fletcher navodi kako je paški sir mirisom nedvojbeno ovčji, "uz notu whiskyja i prženih lješnjaka". Probala je dvije vrste paškog sira, stari i mladi. Stari sir opisala je kao slani i pikantan i preporučila ga je za ribanje. Drugi, mladi sir ocijenila je manje slanim i preporučila ga je za serviranje nakon večere. Paški sir na američkom tržištu postiže vrlo dobru cijenu od 50 do 60 dolara po kilogramu.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 5th, 2011, 08:05 PM   #67
oakwood....
Registered User
 
oakwood....'s Avatar
 
Join Date: Apr 2011
Location: Zagreb
Posts: 3,613
Likes (Received): 3094

Odlične vijesti sa Paga,pogotovo izvoz sira u SAD.Jedino je šteta nemogućnost povećanje broja ovaca,odnosno količina proizvodnje sira.Ali zato treba raditi na brendiranju sira te marketingu,odnosno stvoriti svjetski poznat proizvod. U tom slučaju treba ograničenu količinu proizvodnje koja je minus,pretvoriti u plus tako što bi vrhunski sir postizao vrhunsku cijenu na tim tržištima kao svjetski poznat brend.
oakwood.... no está en línea   Reply With Quote
Old June 7th, 2011, 01:15 PM   #68
Rovinjac
In the brig
 
Join Date: Sep 2009
Location: Rovinj-Hrvatska
Posts: 1,930
Likes (Received): 234

Pag rules!
Rovinjac no está en línea   Reply With Quote
Old June 9th, 2011, 12:08 AM   #69
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Festival čipke otvara ministar kulture Jasen Mesić



Uploaded with ImageShack.us

U organizaciji Grada Paga, Turističke zajednice grada Paga i Društva paških čipkarica "Frane Budak" od 14. do 18. lipnja u Pagu će se održati 2. međunarodni festival čipke na kojem će se predstaviti čipke iz Rusije, Češke, Poljske, Slovačke, Italije, Mađarske i Hrvatske.

- Ove će godine na festivalu sudjelovati više izlagača nego prošle godine i to nas raduje. Želja nam je da festival postane tradicionalna manifestacija u Pagu kao gradu čipke, a to je važno i za turizam jer se festival održava u predsezoni, rekao je Tino Herenda, zamjenik gradonačelnika koji je u projektu festivala zadužen za odnose s javnošću.

Pokrovitelj festivala je Ministarstvo kulture, a supokrovitelji su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica. Festival će otvoriti ministar kulture Jasen Mesić.

- U sklopu festivala u parku na Golji postavit će se poprsje Frane Budaka i na taj će se način odati priznanje gradonačelniku Paga s početka 20. stoljeća koji je odigrao važnu ulogu u osnivanju Čipkarske škole u Pagu 1906. godine, rekao je Herenda.

Prema programu, u utorak 14. lipnja u 11 sati na Trgu Petra Krešimira IV. održat će se svečano otvorenje festivala na kojem će nastupiti Gradska glazba Pag, Kolari i klapa "Peružini". Nakon svečanog otvorenja festivala, pojedinačno će se otvoriti izložbe zemalja sudionica. Uz to, u crkvi sv. Jurja otvorit će se izložba fotografija na temu paške čipkarice, a u crkvi Marijinog Navještenja u benediktinskom samostanu sv. Margarite otvorit će se izložba paške čipke u vlasništvu samostana. U 12.30 otkrit će se bista Frane Budaka. U 20.00 sati na Trgu Petra Krešimira IV. održat će se zabavni program u kojem će sudjelovati Gradska glazba Pag i klapa "Sol".

U petak 15. lipnja od 9 do 22 sata na izložbama će se prikazivati izrada čipke, a u 15 sati sudionici festivala će posjetiti Stari grad gdje će im se ponuditi autohtoni paški proizvodi. Navečer će se održati koncert klape "Jargola" i klape "Peružinke".

U četvrtak 16. lipnja u 12 sati gradonačelnik Paga Ante Fabijanić će u svojem uredu prirediti primanje za predstavnike zemalja sudionica festivala, a poslijepodne je za goste organiziran izlet brodom. Navečer će se na Branimirovoj obali održati koncert grupe "Maestrali".

U petak, posljednjeg dana festivala, u 18.30 sati na Trgu Petra Krešimira IV. članovi KUD-a "Družina" izvest će Veli tanac. Velikim tancom označit će se i završetak festivala, a sudionicima će se dodijeliti zahvalnice.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 13th, 2011, 10:37 AM   #70
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Kalmeta najavio projekt velikih ulaganja na otocima



Uploaded with ImageShack.us

U subotu su na otoku Silbu u rad dva za život na otoku značajna objekta: knjižnica i ambulanta. Na svečanosti povodom puštanja u rad sudjelovalo je brojno izaslanstvo državnih i lokalnih dužnosnika na čelu s ministrom mora, prometa i infrastrukture, Božidarom Kalmetom, saborskim zastupnicama Anom Lovrin i Nevenkom Marinović, županom zadarskim Stipom Zrilićem sa suradnicima i gradonačelnikom Zadra, dr. Zvonimirom Vrančićem sa suradnicima. Svih njih, kao i brojne okupljene mještane i njihove goste je na trgu ispred Osnovne škole pozdravila predsjednica Mjesnog odbora Silbe, Ana Lukin.

Ima prostora i za druge funkcije

- Veliko mi je zadovoljstvo što se ovaj naš projekt ostvario. To je bio naš naum uz pomoć Gradske knjižnice i njihovu nesebičnost koji su dio svoje građe dali nama na korištenje da bi mještani Silbe, kao i svi ljubitelji Silbe koji dolaze na otok, imali prigodu posuđivati i čitati knjige i kako bi se kultura dalje razvijala na ovom našem otoku. Tako i ova zgrada dobiva svoju novu funkciju, javnu funkciju, a nadamo se da će i još toga zaživiti jer ima još prostora u njoj i svatko s dobrim idejama je dobro došao, pokušat ćemo sve to objediniti, kazala je Ana Lukin koja je i izrazila želje Mjesnog odbora da se uredi i okoliš, osobito park uz školsku zgradu koji bi se trebalo urediti i postaviti igralište za djecu. Također je zahvalila svima koji su pomogli da se ovaj projekt realizira: ravnatelju Gradske knjižnice Ivanu Peharu, Nadi Radman, Tanji Telesmanić i Nini Supičić te Društvu za zaštitu prirode Silba.

Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Grada Zadra čiji je i Silba administrativni dio, rekao je da je ovo poruka kako se vodi računa o otočanima, koliko god da su udaljeni.

Vrančić: Lovrin zaštitnica Silbe

- Vjerujem da vodimo o vama računa, iako su vjerojatno vaše želje za uređenjem mjesta i nekim malim intervencijama možda i veće nego što mi uspijevamo, ali molim za razumijevanje jer malo je nezgodni financijski trenutak. U skladu s mogućnostima, nastojat ćemo i značajni broj vaših želja realizirati, a vidim i da je vaša predsjednica Mjesnog odbora poduzetna osoba koja lijepo surađuje s nama i tako ćemo nastaviti i dalje. Osim toga imate i veliku zagovornicu u gradskoj upravi, saborsku zastupnicu Anu Lovrin, jer se ni o čemu ne može razgovarati u gradskoj upravi, a da se ne završi sa Silbom, istaknuo je gradonačelnik Vrančić te ustvrdio da ova knjižnica po njemu već jest podružnica Gradske knjižnice, a da će se oko potrebnih proceduralnih i financijskih koraka lako postići dogovor.

U prigodnom kulturno umjetničkom programu koji je uslijedio nastupili su djeca i mještani Silbe, a svi su razgledali prostore novootvorene knjižnice koja će, kako je istaknuto, značajno obogatiti kulturni život otoka i za njegove stanovnike, tako i za brojne goste koji ga pohode.

Nakon svečanosti na trgu ispred škole, državna, županijska i gradska izaslanstva, kao i brojni mještani uputili su se do Vele Pijace na svečanost otvorenja nove zgrade ambulante. Ravnateljica zadarskog Doma zdravlja dr. Renata Bek upoznala je nazočne s tijekom radova i investicija u kojima je sudjelovao i Grad Zadar koji je darovao parcelu na kojoj je ambulanta izgrađena.

"Najvažniji su ljudi"

Dr. Bek je također upoznala nazočne s projektom u kojem su po prvi puta uređene i obnovljene sve ambulante na svim otocima Zadarskoga arhipelaga i svim pojedinim mjestima, izrazivši zadovoljstvo zbog dovršetka ambulante na Silbi, koja je najudaljenija otočna matična ambulanta zadarskog Doma zdravlja. Istaknula kako su zgrada i infrastruktura jako važne ali da su još važniji ljudi koji rade u tim objektima, liječnici, medicinske i patronažne sestre.

Ambulantu je službeno otvorio ministar Božidar Kalmeta, koji se potom obratio okupljenim mještanima, gostima i uzvanicima:

- Ovo su danas dva značajna događaja za ovaj otok, a ja bih iskoristio ovu prigodu i rekao još nešto, a u korist Silbe i svih otoka. Uskoro će biti na Vladi donesena odluka o jednom projektu za koji novac daje Europska investicijska banka, u kojem će svaki otok moći imati dva i to velika projekta, primjerice škole, školske dvorane, vrtiće, projekte odvodnje, vodoopskrbe, odnosno bilo koji projekt iz komunalne i društvene infrastrukture. Stoga koristim ovu priliku te pozivam predsjednicu Mjesnog odbora da razmisli i uputi prijedloge za ta dva projekta koji su potrebni Silbi i upute ih gradonačelniku, jer će ih Grad kandidirati a oni će onda brzo biti realizirani. To se odnosi na sve otoke, a projekt je vrijedan pedeset milijuna eura i s kojim možemo realizirati puno projekata na otocima, istaknuo je ministar Božidar Kalmeta.
Otoke s Gradskom knjižnicom povezati i bibliobrodom

Ravnatelj Gradske knjižnice Zadar, prof. Ivan Pehar, obratio se okupljenima te izrazio svoje zadovoljstvo ovim događajem.

- Za jedno ovako malo mjesto, ovo je veliki iskorak i veliki događaj, da se nakon toliko vremena, nakon 60 godina ipak probudi svijest o potrebi knjige, žeđ za knjigom, koja je jedan povlašten i privilegirani predmet, predmet koji je sačuvao našu nacionalnu svijest i naš nacionalni identitet. Upravo zato smo iz Gradske knjižnice započeli s ovim najsjevernijim otokom dalmatinskog otočja i presretni smo što upravo danas možemo započeti ovdje otvarati, po standardu rečeno, knjižnični stacionar. To je jedna mala knjižnica koja će biti jedna vrst mosta, s internetom, prema nama prema kopnu i surađivat ćemo u svakom slučaju, da knjiga dobije još bolje mjesto, istaknuo je Pehar.

Gradska knjižnica i inače čini sve da u svoju mrežu uključi cijelu Županiju s biliobusom na kopnu, a Pehar se nada da će doći trenutak u kojem će, kao u skandinavskim zemljama, poput bibliobusa na kopnu, knjižnica imati i bibliobrod koji će ići od otoka do otoka. Pehar se založio da ovaj objekt postane i ogranak Gradske knjižnice i time dobije još važniji status.

Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima

Ambulanta na Silbi je izgrađena u okviru projekta Izgradnja objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima koji je izradilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, Zavodom za školstvo i Hrvatskim vodama. Kao dio istog projekta izgrađene su nove ambulante u Ugljanu i Neviđanima, izgradnja ambulante na Viru je u tijeku, a rekonstruirana je ambulanta u Božavi, popravljen veći broj područnih broj područnih ambulanti na otocima te izgrađene podružnice Doma za starije i nemoćne u Preku i Salima.

Vrijednost investicije iznosila je 2,8 milijuna kuna od čega je 666 tisuća osigurano kroz dvije godine iz decentraliziranih sredstava Doma zdravlja, 600 tisuća je izdvojila Zadarska županija, a Ministarstvo preostali dio od milijun i 700 tisuća kuna.

Zrilić: Otoci traže poseban pristup

U ime Zadarske županije, nazočne je na otvaranju ambulante pozdravio župan Stipe Zrilić, istaknuvši svoje zadovoljstvo što se nalazi zajedno s mještanima pri ovom za njihovo mjesto važnom događaju.

- Otoci su zasebne prirodne cjeline na kojima se zbog specifičnih uvjeta živi na poseban način, a i planiranje razvoja svega onoga što može služiti životu na otocima traži stoga posebnu pozornost. Traži poseban pristup, a prije svega suradnju svih nas koji možemo pomoći da se dobri projekti dogode ovdje na otoku. Tako je i u realizaciji ovoga projekta sudjelovalo više subjekata, a ovako kako smo radili dosad, nastavit ćemo raditi i ubuduće s ciljem da kvaliteta življenja i ovdje bude dobra, koliko god je to moguće, naglasio je župan Zrilić, zahvalivši ministru Božidaru Kalmeti na potpori koju je njegovo Ministarstvo dalo realizaciji ovog projekta kao i brojnih drugih, upravo na zadarskim otocima.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 14th, 2011, 07:08 PM   #71
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Lakše i jeftinije do Grčke nego Dugog otoka i Hvara



Uploaded with ImageShack.us

U održivi razvoj otoka godinama se upinje, no, osnovni preduvijet koji bi spriječio odseljavanje mladih i zadržao život na jadranskim biserima, još uvijek nije ispunjen. Loša prometna povezanost s kopnom glavna je kočnica razvoja otoka. Problemi s brodskim vezama različiti su od zadarskog, preko šibenskog do splitskog područja, neki su se uspjeli izboriti za dovoljan broj linija, na brojnim otocima traže uvođenje dodatnih linija, a neke bi preporodilo samo mijenjanje reda vožnje i njegovo prilagođavanje potrebama stanovnika. No, svi imaju istu poruku - da država, ukoliko uistinu želi zaustaviti odumiranje otoka, mora uložiti još veći napor kako bi poboljšala povezanost sa kopnom.

Dugi otok u zadarskom akvatoriju sedmi je najveći hrvatski otok po površini, a četvrti po duljini. - Na Dugom otoku je 1948. godine živjelo 5.000 ljudi, a danas nas je u 12 mjesta manje od dvije tisuće. To sve govori. Polako, ali sigurno, Dugi otok desetljećima odumire i taj proces se ne zaustavlja, a zbog odnosa države prema otocima i ono malo što je ostalo će se uništiti. Ono što nam kronično fali zbog mladih koji su budućnost i čiji odlazak moramo spriječiti, jest večernja linija za Zadar. Mi večernje linije nemamo. Znači, naša djeca se poput drugih ne mogu baviti izvannastavnim aktivnostima, mladi ne mogu otići na izlazak u Zadar, u kino, ništa - kaže Zoran Morović, načelnik Općine Sali. Najviše štete otoku, naglašava, donijelo je ukidanje trajektne linije iz Ancone preko Brbinja do Zadra te katamaranske veze Božava-Sali-Ancona.

Cijene van pameti

- To nas je dotuklo. Veza s Anconom bila je fantastična za turizam i razvoj otoka. Svi apartmani na otoku tada su bili puni, a od kada su veze ukinute, taj dio turista se više nikako ne može nadoknaditi, niti popunjenost ponoviti. A upravo je to ključno za život na otoku, barem ta sezona u kojoj smo bili puni, a ljudi radili. A uz to, sada nam najnoviji udarac dolazi kroz poskupljenje cijene prijevoza. Cijena karata je van pameti. Jedna četveročlana obitelj s automobilom treba platiti 592 kune da dođe do otoka. Za taj novac mogu biti tri dana u apartmanu na kopnu ili dva dana otputovati u Tursku i Grčku s avionom i punim pansionom. I tko će onda doći. Umjesto da se radi na razvoju otoka, posebno turizmu, na nas se još dodatno udara. Nastavi li se ovako, nema za nas sreće - nezadovoljno će Zoran Morović.

Na samo dva kilometra udaljenosti od Šibenika nalazi se otok Zlarin. Najpoznatiji po pjesnikinji Vesni Parun, iako su s njega potekle brojne poznate osobe, danas broji 200-ak stalnih stanovnika, dok se u ljetnim mjesecima broj ljudi na otoku podiže i na nekoliko tisuća. Usprkos činjenici da je Šibeniku najbliži naseljeni otok, i njegovi stanovnici muku muče sa brodskom linijom.

- Uvijek je ista povezanost, i zimi i ljeti. Jedan je problem nedovoljan broj pruga, posebno ljeti, a drugi njihova neusklađenost sa stvarnim potrebama otočana. Na primjer, zadnji brod sa Zlarina ide u 18,40. Nakon toga nema niti jedne linije. To je katastrofa. Mi smo od Šibenika udaljeni 20 minuta, a nemamo kako doći do grada, niti oni koji kod nas dođu, posebno ljeti, ne mogu ostati do večeri. U vrijeme kada su plaže pune i ljudi se kupaju, oni bi trebali trčati na brod. Ili da plivaju do Šibenika - opisuje Zlarinjanin, Vladimir Buneta. Problem je, smatra, na razini države, ali ga nitko godinama ne rješava.

Loš raspored linija

- Prema Zlarinu ima pet isplovljavanja dnevno - u 6, 9,30, 13,30, 15,30 i 19,30, a iz Zlarina četiri, sa zadnjim u 18,30. Linijski prijevoz naprosto nije dobro riješen. Dok je tako mi ne možemo razvijati gospodarstvo. Ne možete imati kvalitetnu turističku ponudu, ugostiteljstvo, neku firmu, bilo kakvu djelatnost, ako radna snaga ne može doći na otok i nakon posla se normalno vratiti kući. Primjerice, ako netko radi na Zlarinu i posao mu počinje u osam, on mora doći brodom u 6 u jutro i valjda sat i pol besciljno tumarati čekajući početak radnog vremena. Ako radi popodne, kući se nema kako vratiti. Jednako je s našim ljudima koji rade u Šibeniku. Posebno ako rade drugu smjenu jer nema broda oko 14-15 sati kojim bi otišli na posao, niti se na večer više mogu vratiti kući. Zbog loše povezanosti naši mladi ne mogu na posao u Šibenik već su prisiljeni na podstanarstvo u gradu, veli Buneta. Nezadovoljavajuće stanje, ističe, ne može se promijeniti bez uvođenja novog broda jer postojeća linija povezuje dva grada i dva otoka.

- Brod Tijat ide na relaciji Šibenik-Zlarin-Prvić-Vodice. S jednim brodom nemoguće je uskladiti plovidbu s našim potrebama. On s ovakvim rasporedom naprosto fizički ne može stići odraditi još jednu liniju niti se išta može mijenjati. A to je katastrofa. Zlarin je na 20 minuta od Šibenika, prvi smo i najbliži otok gradu i nama su prijeko potrebne dodatne linije, i to, važno, usklađene s potrebama, kako bi se otok mogao turistički i gospodarski razvijati, a ne odumirati jer svi zbog posla odlaze na kopno - naglasio je Buneta, poručivši da je rješenje uvođenje još jednoga broda koji bi odvezao prugu oko 9 ili 10 sati, oko 15 sati i u večernjim satima. - Eh, tada bi sve bilo drugačije. Ne da ljudi ne bi odlazili s otoka, nego bi potaknuli ljude iz grada da dođu raditi na Zlarin - zaključio je Buneta.

Dodatne linije neophodne

Zadovoljni nisu niti na dalmatinskom turističkom biseru - otoku Hvaru. Gradonačelnik Pjerino Bebić kaže da upravo traže uvođenje dviju dodatnih katamaranskih linija za turističku sezonu o kojoj ovisi cijeli otok. - Zimi je problem što smo veliki broj dana odsječeni od kopna katamaranskom linijom, a trajekt iz Korčule prolazi pokraj nas, ali se ne zaustavlja. Tražit ćemo da se i to promijeni. No, sada nam je ključno izboriti se za dvije katamaranske linije u turističkoj sezoni koja upravo počinje i nadam se da će u Jadroliniji imati sluha za nas. Katamaranske linije su prerijetke. Zimi iz Hvara idu samo dvije i to ujutro, a ljeti imamo tri linije u 6,30, 7,30 i 14 sati. S tim da su svi katamarani u sezoni prodani dan prije. Iz Splita za Hvar idu u 14 i 16 sati, a ljeti još i u 11,30. To je premalo i dvije dodatne linije su nam neophodne, kaže Bebić. Situacija je slična i u Starom Gradu i Jelsi, dodaje, nastavljajući da su i prilikom zadnjeg posjeta premijerke Jadranke Kosor upozoravali na lošu prometnu povezanost pa se nada nekom rezultatu.

Svaki otok zasebna je priča, sa svojim posebnostima i specifičnim problemima, no onaj koji zajednički dijele upravo je prometna povezanost. Bez čijeg će poboljšanja, poručuju, održivi otočni razvoj ostati samo lijepa želja na papiru.

Bebić: Kako razvijati turizam bez prometnih veza

- Prometna povezanost je ključna za život na otoku. Svaku milju što idete dalje od kopna i što je manji broj brodskih linija, manji je broj rođenih i stanovnika. Mladi će radije izabrati budućnost u Splitu ili Zagrebu nego ovdje. Turizam je naša strateški najvažnija grana, svi se u njega upinju, no ne stvaraju preduvjete za njegov razvoj. Kako ga razvijati kada nemate osnovno, prometne veze. Odgovorni u državnom vrhu uvijek će nabrajati koliko je novca uloženo i projekata realizirano, da se radi, da na otoke treba vratiti život, turizam razvijati, no ako se istovremeno najvažnije ne riješi, odnosno ne omogući kvalitetna veza otoka i kopna, onda mogu samo reći da se usprkos lijepim govorima, loše odnose i prema otocima i prema turizmu, kaže Pjerino Bebić.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 15th, 2011, 02:21 AM   #72
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Sud i katastar počinju s radom 4. srpnja



Uploaded with ImageShack.us

Općina Kolan je pri završetku pet milijuna kuna vrijednog projekta katastarske izmjere parcela na području Kolanjskog polja što je, kako navode u Kolanu, jedan od najvažnijih projekata od osnutka te općine 2002. godine.

Katastarsku izmjeru od oko 300 hektara, a izmjera je trajala više od dvije godine, financirali su Vlada RH i Općina Kolan. Kolanjsko polje prostire se na površini izlaganja katastarskih karti te za upis vlasništva Općina Kolan je uredila prostore za rad suda i katastra koji su opremljeni najsuvremenijom elektronskom i računalnom opremom. Sud i katastar će započeti s radom 4. srpnja 2011. godine. Postupak izlaganja i upisa vlasništva nad parcelama trajat će dvije godine. U Općini Kolan navode da je popis parcela na području Kolanjskog polja bio u lošem i neažuriranom stanju što je bila prepreka za ulaganje u poljoprivredu.

- Izmjera katastra nekretnina na području Kolanjskog polja je povijesni trenutak za Općinu Kolan jer će po završetku tog postupka imovinskopravno biti uređeno preko 90 posto prostora općine Kolan, rekao je načelnik Općine Kolan Josip Zubović Pipe.

Općina Kolan je uložila značajna sredstva i na uređenje poljskih putova na području Kolanjskog polja, a planira se izgraditi i sustav navodnjavanja.

U općini Kolan očekuju da će se nakon rješavanja vlasničkog stanja na parcelama, uređenja pristupa parcelama i navodnjavanja na području Kolanjskog polja potaknuti razvoj poljoprivrede.

Stanovništvo Općine Kolan se bavi stočarstvom, poljoprivredom i turizmom, no posljednjih godina poljoprivreda je izgubila značenje koje je nekada imala.

U Općini Kolan navode da stočarstvo i poljoprivreda trebaju biti u funkciji turizma, a razvojem poljoprivrede želi se obogatiti ponuda raznih tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda, a osobito vina.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 27th, 2011, 06:36 PM   #73
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Paškom turizmu nedostaju hoteli



Uploaded with ImageShack.us

Na Pagu je počela još jedna turistička sezona bez novih hotela ili bilo kakvih drugih većih turističkih objekata. Obećanja što su ih lokalni političari davali šakom i kapom o izgradnji hotela i raznih drugih turističkih objekata, vila i slično, pokazala su se kao mrtvo slovo na papiru. Pag raspolaže s oko 500 hotelskih ležajeva što turistički djelatnici smatraju nedovoljnim za ozbiljniji turistički razvoj.

Bez strategije razvoja

Primjerice, od Paga znatno manji Rab ima deset puta više hotelskih ležajeva. Prije osam godina, u vrijeme donošenja Prostornog plana grada Paga na sjednicama Poglavarstva i Gradskog vijeća govorilo se o potrebi urbanizacije milijuna metara četvornih pašnjačkih površina radi izgradnje turističkih zona na kojima će, kako se govorilo, "vrlo brzo početi gradnja i turistički razvoj, a samo s jednom zonom osigurat će se oko 200 radnih mjesta." Zanimljivo je kako se od konca devedesetih pa sve do danas politička podrška svakom velikom projektu objašnjava na isti način, najavom otvaranja radnih mjesta. Kada bi se zbrojilo sve što se od 1997. godine do danas obećavalo graditi u Pagu i kada bi se zbrojila sva obećana radna mjesta Pag bi danas imao oko 4.000 zaposlenih, jedanaest hotela, oko 3.000 apartmana i vila, najmanje dvije marine, šest kampova, a manje turističke objekte čija se gradnja obećavala ne treba ni spominjati. Uz sve to, najavljivala se i izgradnja turističkih naselja. No, od svega nije se dogodilo ništa. Investitori čija imena paška javnost ne zna, u posljednjih su pet godina kupili goleme zemljišne površine koje su PP-om grada Paga namijenjene za turističku izgradnju, no vrijeme prolazi, a na zemljištima se ništa ne događa. Neki su uvjereni da su zemljišta kupljena radi mešetarenja, dok drugi smatraju kako su kupci imali ozbiljnu namjeru graditi, ali ih je u tome spriječila gospodarska kriza. Treći smatraju kako se gradnja hotela ne isplati jer se radom u dva do tri mjeseca godišnje ne može ostvariti zarada. Takav stav je neobičan jer je pitanje zašto bi netko davao milijune za kupnju zemljišta znajući kako neće ništa graditi jer se to ne isplati. Možda su najbliži istini oni koji tvrde kako je za sve pogreške krivo to što Pag nema dugoročnu strategiju razvoja. Jedan paški političar s velikim iskustvom u radu gradske uprave, koji je želio ostati anoniman jer se, kaže, ne želi svrstavati ni na jednu političku stranu, smatra kako je temeljna pogreška u tome što se prostorni planovi donose bez dugoročne strategije razvoja.

Hotelski kompleks - jezgra razvoja

- Nije mi jasno kako se mogu raditi i Prostorni plan grada Paga i planovi nižega reda kao što su urbanistički planovi uređenja, a sve bez vizije u kojem bi se smjeru Pag trebao razvijati i što su prioriteti. Kuća se ne gradi od krova nego od temelja. Pagu je potrebna dugoročna strategija razvoja koju trebaju izraditi stručnjaci i onda se mogu raditi i planovi. Ovako se sve to radi doslovno napamet, po sistemu sad ćemo ovo, sad ćemo ono, a nema nikakve vizije razvoja, kaže paški političar.

Na sjednicama Gradskog vijeća nikada se nije ozbiljno raspravljalo o dugoročnoj strategiji razvoja Paga. U Pagu se, smatraju mnogi, važne odluke donose stihijski ili zbog određenih političkih ili nekih drugih interesa i zbog toga se mnogo toga radi pogrešno, a posebice ono što se odnosi na turizam. Prema podacima Turističke zajednice grada Paga prošle godine je u Pagu boravilo oko 90.000 turista i ostvareno je oko milijun noćenja. Te brojke zvuče poput bajke, ali stvarnost je drugačija. Brojku bajkovitim čine gosti iz kampa "Šimuni", a sliku o paškom turizmu u posljednje tri godine spašavaju i tisuće posjetitelja Zrća koji u kolovozu spavaju u Pagu jer u Novalji ne mogu pronaći smještaj. Iz svega toga može se zaključiti kako je paški turizam na niskim granama. Turistički djelatnici smatraju kako je Pagu potreban velik hotel ili kompleks hotela što bi bila jezgra razvoja turizma. Takvom stavu ide u prilog iskustvo s hotelom "Bellewue" koji je izgrađen 1968. godine. Hotel "Bellewue" je imao 370 ležajeva i bio je najveći hotel na otoku. Tako veliki hotel je potakao gradnju drugih, manjih turističkih objekata i obogaćivanje turističke ponude tako da se u samo dvije godine broj turista u Pagu povećao za 400 %. No, u to je vrijeme Pag imao dugoročnu strategiju razvoja u kojoj je, doduše, turizam bio na drugom, a solarstvo na prvom mjestu. Danas je, prema riječima političara, turizam na prvom mjestu, ali se za razvoj turizma gotovo ništa ne radi.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old June 27th, 2011, 06:38 PM   #74
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Pramenko i Paški sir se pozlatili u Sloveniji



Uploaded with ImageShack.us

Na 25. stručnom ocjenjivanju kvaliteta mlijeka i mliječnih proizvoda u Gornjoj Radgoni u Sloveniji „Paška sirana" je osvojila dva prestižna priznanja za kvalitetu svojih proizvoda i to zlatnu medalju za Paški sir i veliku zlatnu medalju za sir Pramenko.

U „Paškoj sirani" su posebno zadovoljni nagradom za Pramenka jer im je cilj dokazati kvalitetu svih sireva koje proizvode.

- Na ovaj način" Paška sirana" je još jednom potvrdila visoku kvalitetu svojih proizvoda, rekla je Martina Pernar, voditeljica marketinga „Paške sirane".

Nagrada će se članovi uprave Paške sirane dodijeliti 22. kolovoza na 49. Pomurskom sajmu AGRA u Gornjoj Radgoni. Ovaj međunarodni sajam je najveća gospodarska manifestacija zajednice Alpe-Jadran, glasovite upravo po proizvodnji mlijeka, mliječnih proizvoda i sira na kojoj nastupaju izlagači iz Slovenije, Italije, Mađarske, Švicarske, Austrije i Hrvatske,
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old July 6th, 2011, 02:32 PM   #75
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Čekaju se velike jahte



Uploaded with ImageShack.us

Uz pomoć dizalice i platforme ovih je dana na dno brguljske vale na dubinu od oko 20 metara spušten betonski blok težak oko 22 tone.Ubuduće će ovaj vez, sidrište kojem je koncesionar Poljoprivredna zadruga - Brgulje, moći koristiti i veća plovila poput megajahte. Na ovaj se potez odlučio koncesionar zato što je iz godine u godinu sve veći broj uplovljenja na sidrište velikih megajahti.Ako se ukaže potreba, koncesionar će razmotriti pitanje mogućeg postavljanja još nekoliko ovako velikih blokova u okviru zadane koncesijske površine.

Naime, Brguljska vala jedno je od najsigurnijih uređenih sidrišta na ovome dijelu zadarskog otočja pa i šire. Vrlo je dobro zaklonište od svih vjetrova. Nautičari su i inače vrlo zadovoljni pružanjem usluga. Tako se, primjerice, redovno odvozi smeće s plovila, a prema potrebi nautičari mogu koristiti i manje količine vode. Pružena im je mogućnost i korištenja struje za najnužnije potrebe (punjenje akumulatora i sl.). Nautičari rado koriste, dolaskom na kopno, informativni punkt i tuš kabine.

Na usluzi su im trgovina i restoran iako zasad nema većeg broja nautičara. Upravitelj zadruge, koncesionara ovoga sidrišta Branko Šimin, rekao je da je ovo "zatišje pred buru" i da se nada da će sve kapacitete, njih oko osamdesetak plutača - sidrišta, sve bove, uskoro zauzeti domaći i strani nautičari.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old July 14th, 2011, 01:33 PM   #76
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Za brguljsku rivu 1,5 milijuna kuna



Uploaded with ImageShack.us

U rekordnom je roku završena dogradnja rive - brodskog pristaništa u Brguljama na otoku Molatu.

Naime, radovi na dogradnji ovog pristaništa za putničke brodove započeli su početkom lipnja i prema postignutom sporazumu vrijeme dovršetka svih radova ugovoreno je na 60 dana. Međutim, zahvaljujući djelatnicima SUN ADRIE iz Rijeke čija je tvrtka bila izvođač radova, rok završetka radova skraćen je za gotovo 20 dana.

Naime, već 12. srpnja radnici su napustili Bargumu, uvalu u kojoj su odradili svoj dio posla i krenuli put Vrgade gdje ih očekuju novi poslovi. Novi, dograđeni dio pristana dug je 26, a širok 6 metara. Dubina cijelog pristana kreće se od 3,60 do 4,90 metara te će sada u potpunosti zadovoljavati propise za odvijanje putničkog prometa.

Brguljska bi riva, osobito sada, mogla primati i naše najveće trajekte da je izgrađena rampa za trajekte. Nažalost, trajektna rampa nije predviđena iako je, misle mještani, bila idealna prigoda da se uz minimalne troškove ona i sagradi.Predstoji spajanje stupova vanjske rasvjete i druga "dotjerivanja", a nakon toga i tehnički prijem što bi se moglo očekivati za petnaestak dana. Brguljska će riva tako, nadajmo se, uskoro dobiti i uporabnu dozvolu.

Prve reakcije dijela mještana kao i turista su pozitivne osim, kako ističu dobri poznavatelji ovakvih i sličnih objekata, asfalt nije trebao biti stavljen na završnu ploču pristana. Više bi, zbog niza razloga, odgovarala cementna podloga.Investitor dogradnje pristana u Brguljama je zadarska Županijska lučka uprava. Cijena je ugovorena na 1,5 milijuna kuna.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old July 15th, 2011, 01:51 PM   #77
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Ujesen natječaj za novu fazu Lamjane?



Uploaded with ImageShack.us

Općina Kali dobila je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na prethodnu studiju utjecaja na okoliš projekta dogradnje Ribarske luke Lamjana, koju je izradila tvrtka Ekoner d.o.o. iz Zagreba.

Naime, u rješenju Ministarstva zaštite okoliša s datumom od 13. srpnja navodi se da "za namjeravani zahvat dogradnje ribarske luke Vela Lamjana nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš".

- Tvrtka " Obala" iz Splita radi glavni izvedbeni projekt i taj je dio posla pri završetku. Sada kad imamo pozitivan odgovor Ministarstva možemo nastaviti raditi prema planu pa će javna rasprava UPU-a XII Ribarske luke Lamjana biti održana 22. kolovoza. Nakon toga UPU ide u Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na ishodovanje suglasnosti, a potom će se ići na raspisivanje javnog natječaja i iznalaženje sredstava za financiranje samih radova, rekao je načelnik Općine Kali Tino Vidov. Projektnu dokumentaciju za dogradnju luke, informira nas Vidov, zajednički su financirali Općina Kali i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Prema njegovoj procjeni industrijska zona Ribarske luke Lamjana u konačnici će koštati oko 20 milijuna kuna, a Općina Kali očekuje da će i ovu fazu u većem dijelu financirati država.

Planiranom dogradnjom povećat će se kapacitet iskrcaja ribe s današnjih 6.000 na 10.000 ribe godišnje. Način rada luke neće se bitno mijenjati, ali će se omogućiti dodatna kvaliteta usluge u luci na način da će se urediti površina od ukupno 9.000 meatra četvornih za odlaganje i održavanje ribarske opreme.

Nadalje, realizacijom UPU-a XII dogradit će se operativni gat duljine 30 metra, a postojeća će se riva produžiti za 120 metara. Zajedno s prvom fazom koja je definirana UPU-om XI, dobit će se ukupno 345 metara privezišnog prostora i završiti izgradnja industrijske zone Ribarske luke Lamjana. Konkretno, planiranom će se dogradnjom izgraditi privez za oko 35 plovila domicilnog stanovništva i za oko 20 plovila za sportski ribolov. Time će problem nedovoljnog broja ribarskih vezova, koji je godinama mučio kaljske ribare, konačno biti u potpunosti riješen.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old July 16th, 2011, 08:53 AM   #78
mario_zadar
Registered User
 
mario_zadar's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Posts: 15,633
Likes (Received): 10755

Paškom siru "Superior taste"



Uploaded with ImageShack.us

International Taste and Quality Institute (ITQI)dodijelila je u Bruxellesu četvrtu godinu zaredom Sirani Gligora iz Kolana priznanje Superior Taste, a Paški sir je počela izvoziti u SAD. Predstavnici Sirane Gligora ranije su nastupili na Croatian Wine Tasting Eventu u New Yorku i Fancy Food Showu u Washingtonu, dok je prošle godine na Sirana na World Cheese Awards u Birminghamu osvojila tri zlatne medalje. Paški sir Sirane Gligora tada je uvršten među deset najboljih sireva na svijetu.

- Nakon prošlogodišnjeg trijumfa na Međunarodnom natjecanju u Engleskoj, nagrada iz Bruxellesa za nas znači potvrdu kako zbilja spadamo među najbolje proizvođače sireva u svijetu, jer ovo je već druga godina za redom da dobivamo tri zvjezdice, a prethodne dvije smo dobili po dvije. Iz toga se vidi da kvaliteta sira proizvedena u Sirani Gligora nije slučajna nego se unapređuje iz godine u godinu kao plod ustrajnog rada i predanosti izvrsnosti, rekao je Šime Gligora, izvršni direktor Sirane.

Sirana Gligora je uspostavila suradnju s tvrtkom Grand Prix Tradingom iz New Yorka koja njezin Paški sir distribuira u SAD.

- U SAD-u smo ove godine ostvarili prvi značajni izvoz Paškog sira. Sir je bez obzira na cijenu odlično prihvaćen i očito je da su kupci prepoznali nagrađivanu kvalitetu. Na Croatia Wine Tasting Eventu smo sudjelovali na poziv američkog organizatora u cilju promocije sira uz najbolja hrvatska vina. Reakcije na naš sir „Gligora" bile su izvrsne. Na poznatom i najvećem sajmu hrane u SAD-u, Fancy Food Show u Washingtonu sudjelovali smo s našim distributerom, rekao je Šime Gligora.

Zbog suše manje Paškog sira

Sirana Gligora godišnje proizvodi oko 300 tona raznih sireva, među kojima je najpoznatiji Paški sir s godišnjom proizvodnjom od oko 60 tona. Uz Paški sir, „Sirana Gligora" proizvodi sireve Žigljen, Kolan, Kozlar i Mladi trapist.

- Ove godine je, nažalost, zbog suše proizvedeno manje Paškog sira u odnosu na lani, jer je bilo manje paše pa tako i ovčjeg mlijeka. Nadamo se dobroj idućoj godini. Paški sir je dokazano vrhunske kvalitete, ali njegova je proizvodnja limitirana brojem ovaca na otoku, odnosno količinom ovčjeg mlijeka, rekao je Šime Gligora.
__________________
Tko kaže da grada ovog nesta ispod neba? Staro mu kamenje samo sazvati treba na stara mjesta i bit će grad: kamen do kamena ,ulice povijesne iako tijesne za naša ramena ...
mario_zadar no está en línea   Reply With Quote
Old July 18th, 2011, 02:51 PM   #79
Dado2010
Registered User
 
Dado2010's Avatar
 
Join Date: Nov 2010
Posts: 199
Likes (Received): 2

Murterani: Zrće će postat malo dijete u odnosu na nas!



Nakon što se uveo red na murterske prometnice uredovanjem prometnog redara i uvođenjem pauk-službe, već prva “Murterska špica” dala je naslutiti da se i kulturno-zabavnoj ponudi ovog ljeta pristupilo profesionalnije i, reklo bi se, timski.

Koncert Darka Rundeka i Isabel na posve neuobičajenom mjestu, u trokutu između kafića “Krešimir”, “Torkul” i “Kezo”, na kojem će se locirati svih šest “Murterskih špica”, privukao je više tisuća ljudi, a zabava je, sasvim legalno, trajala do ranih jutarnjih sati.

Uz osobno zalaganje nove postave Turističke zajednice općine Murter-Kornati, čiji je predsjednik aktualni načelnik Ivan Božikov, a novi direktor Šime Ježina, organizaciji ovoljetne zabave pridružila se i profesionalna zagrebačka tvrtka “Nota”.

- Mislim da će svatko ovog ljeta moći pronaći nešto za sebe. Osmislili smo raznoliku ponudu, od folklora, preko popa, rocka i pjena partyja, do koncerata klasične glazbe, a sve će se odvijati na nekoliko lokacija - reći će direktor TZ-a i, kao veliku novinu, objelodaniti da su i kafići i restorani pristali financijski potpomoći organizaciji.

Na žalost, ne svi, ali oni koji jesu već su zadovoljni učinkom, kaže Ježina. Moglo bi se reći da su “Murtalije”, festival komedije i satire, na velika vrata otvorile “Murtersko ljeto 2011.”. Nakon njih gotovo se svakoga dana u Murteru nešto održava.

Osim svakodnevnih uličnih događanja, u uvali Čigrađa održat će se nekoliko velikih koncerata, primjerice Tonyja Cetinskog, Hladnog piva..., treći Festival slobodne glazbe... U crkvi sv. Mihovila nekoliko koncerata duhovne glazbe, a u crkvi sv. Roka, nakon prošlogodišnje pauze, ponovno se održavaju koncerti klasične glazbe.

Predviđeni su i festivali piva i vina, obrtnički sajam te “Murterski pir” kao velike fešte.

Od mnoštva događanja nemoguće je sve nabrojiti, no valja citirati Hrvoja Huma, direktora “Note”, koji je rekao: “Razvikano Zrće postat će malo dijete u odnosu na ono što ćemo stvoriti u Murteru, naravno, u pozitivnom smislu.” Želji i nastojanju da Murter postane top-destinacija na Jadranu, pridonosi i zajednički nastup svih četiriju mjesta na otoku s plakatom pod sloganom “Murter - otok otoka”.
Dado2010 no está en línea   Reply With Quote
Old July 19th, 2011, 01:10 PM   #80
Make it so
Cylon
 
Make it so's Avatar
 
Join Date: Oct 2008
Posts: 2,495
Likes (Received): 794

http://www.novi-tjednik.hr/kultura/k...u-zlarinu.html



Večeras na otoku Zlarinu započinje još jedno ljetno izdanje Škole čakavštine koju će po tradiciji voditi karizmatični i najveći otočni čakavac – Mladen Bjažić. Škola čakavštine održavat će se dva puta tjedno, utorkom i petkom, s početkom u 21 sat, a o jezičnoj baštini Lijepe naše polaznici će učiti u kamenitim prostorijama zlarinskog muzeja ili popularnoj Kažermi. Škola započinje 19. srpnja, završava 2. kolovoza, a svi polaznici osim stečenog znanja doma će ponijeti i diplome. (sk)
__________________
Samo je more moje znalo to
di me bez duše noćas odnilo,
samo je more moje znalo
di mi je vrime stalo,
što mi je srce taknulo
Make it so no está en línea   Reply With Quote


Reply

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 09:59 AM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu