[Dalmatinski Otoci] - Construction update (2011 - 2013)

[rosulje]

Prema ugovoru financijer i budući vlasnik poslovnih objekata će biti Tommy, dok će Grad Korčula kao vlasnik zemljišta dobiti parkiralište uz 260 mjesta u garažama i još dvjestotinjak na otvorenome. Riječ je o projektu koji će sadržavati i veliki opskrbni centar s popratnim sadržajima, za koje se predviđaju troškovi od 30-ak milijuna kuna.

Ovaj izuzetno veliki objekt će po etažama imati: podrum – kompletno parkirališni prostor; prizemlje – parkirališni prostor s gradskom tržnicom i dva manja poslovna prostora; međuetaža – parkirališni prostor; I. kat – manji poslovni prostori i disko klub s posebnim ulazom sa zapadne strane ; II. kat – prodajni centar sa skladištem, kafe barom i restoranom.
Namjena objekta po etažama: podrum – kompletno parkirališni prostor; prizemlje – parkirališni prostor s gradskom tržnicom i dva manja poslovna prostora; međuetaža – parkirališni prostor; I. kat – manji poslovni prostori i disko klub s posebnim ulazom sa zapadne strane ; II. kat – prodajni centar sa skladištem, kafe barom i restoranom.

Poslovni prostori obuvaćaju 25 poslovnih jedinica s pristupnim hodnicima i stubištem, ukupne bruto površine od 6.250,00 m2.

Predviđeni broj zaposlenog osoblja u poslovnim prostorima iznosi 43 osobe.

Parkirališno-poslovni objekt ima cca 12.000 m2, od čega 6.770 m2 otpada na parkirališne površine, što znači da 53% površine objekta čini prometnu funkciju. Na platou kod ulaza će biti i parkiralište za turističke autobuse.

Poslovni prostori obuhvaćaju 25 poslovnih jedinica s pristupnim hodnicima i stubištem, ukupne bruto površine od 6.250,00 m2.Predviđeni broj zaposlenog osoblja u poslovnim prostorima iznosi 43 osobe.

Parkirališno-poslovni objekt ima cca 12.000 m2, od čega 6.770 m2 otpada na parkirališne površine, što znači da 53% površine objekta čini prometnu funkciju,čime će se na jednom mjestu riješi parkiralište za 400 vozila i mogućnost opskrbe građana Korčule,ali i kompletno rješenje dosadašnjih prometnih problema,ističe korčulanski gradonačelnik,pravdajući premještanje sadašnjeg disko kluba na novu lokaciju,čime će strogi centar grada dobiti tišinu i nove sadržaje.

Super vijest

[mario_zadar]

Na redu rekonstrukcija saljskog porta



Uploaded with ImageShack.us

Nakon što su pred mjesec dana Općina Sali i Državna geodetska uprava s tvrtkom Cadcom d.o.o. iz Zagreba sklopile Ugovor o javnim uslugama za obavljanje geodetsko-katastarskih usluga u svrhu izrade katastra nekretnina na području k.o. Božava, vrijedan oko milijun kuna, ovih se dana očekuje sklapanje ugovora za obavljanje geodetsko-katastarskih usluga na području k.o. Sali.

- Natječaj za Sali radio se istovremeno kao i za Božavu. No na onaj za Sali je uložena žalba, koja je u međuvremenu odbačena, pa se uskoro očekuje sklapanje ugovora i za katastarsku izmjeru Sali. Za razliku od Božave, gdje će se raditi izmjera cijelog područja ove katastarske općine, a iz razloga što je k.o Božava relativno mala, u Salima će se kao i u ostalim mjestima raditi izmjera proširenog građevinskog područja, informirao nas je načelnik Općine Sali Zoran Morović koji podsjeća da je prije nekoliko godina izvršena katastarska izmjera katastarskih općina Verunić, Veli Rat, Žman, Soline, Luka i Dragove.

Ovih šest mjesta time je dobilo prve zemljišne knjige u povijesti. Sali i Božava te Savar, Brbinj i Zverinac, tri mjesta koja će na red za izmjeru doći u sljedećem valu, imaju zastarjele zemljišne knjige koje datiraju još iz vremena Austro-Ugarske Monarhije.Osim katastarske izmjere u Općini Sali ovih je dana aktualan još jedan projekt. Riječ je o sanaciji dotrajale prometnice oko saljskog porta duge 700-tinjak metara.

- Ta je cesta prepuna rupa i mogu slobodno reći da na cijelom otoku nema prometnice lošije od ove. Kako je to s morske strane glavni ulaz u najveće mjesto na Dugom otoku potrebno je hitno nešto poduzeti. U Općini tako sad među sobom dogovaramo smjernice što i kako napraviti te ćemo uskoro potražiti projektanta koji će te naše želje staviti na papir. Osim rekonstruirati u planu nam je prometnicu i hortikulturno oplemeniti. Vjerujem da bi radovi mogli započeti već krajem godine ili početkom 2012. godine. U Općinskom proračunu za ovu smo namjenu na proračunskoj poziciji 'uređenje obale i putova' osigurali pola milijuna kuna. Naglasio bih da je riječ o vlastitim sredstvima Općine. Naime, iako smo projekt nominirali u resorno ministarstvo za ovu godinu nismo dobili pozitivan odgovor. Ipak, projekt ćemo nominirati i sljedeće godine jer, iako još ne znamo točnu vrijednost projekta, pola milijuna kuna ni u kojem slučaju neće biti dovoljno, napominje Morović.Načelnik Općine Sali ističe još jednu prometnicu na Dugom otoku, odnosno dio obale u jako lošem stanju. Riječ je o dijelu puta u uvali Barbenica u mjestu Luka koji se pod malo jačom plimom nađe pod morem.

- U planu nam je u što skorijem razdoblju riješiti i ovaj problem zbog kojega dio mještana Luke, a ljeti i njihovih gostiju, periodično ostanu odsječeni od ostatka mjesta. Osim što je tu potrebno ići u podizanje trase puta, ispred dijela koji poplavljuje izgradit će se i školjera kako bi se uvala zaštitila od valova, informirao nas je Morović o trenutačno najzanimljivijim planovima Općine Sali.

[mario_zadar]

Projekt od 20 milijuna eura: Gdinjsko sunce grijat će cili Hvar

http://www.slobodnadalmacija.hr/Spli...2/Default.aspx

[mario_zadar]

Općini Pašman oko 850 tisuća eura za kanalizaciju

Danas 27.10.2011. godine Općina Pašman dobila je rješenje o prihvaćanju kandidiranog projekta za izgradnju sustava kanalizacije u sektoru sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda iz mjere IPARD 301 - predpristupnog programa Europske Unije, te dobila na potpis Memorandum o sporazumijevanju.

Vrijednost prihvaćene investicije iznosi 6.313.000,00 kn tj. 847.780,84 EUR.

Izgradnja kanalizacijskog sustava pomoći će dinamičnom razvoju turizma na otoku i poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva.Natječajnu dokumentaciju za navedeni natječaj pripremala je križevačka tvrtka Forum Invest d.o.o..

[mario_zadar]

Pag: Radovi se odužili zbog nedostatka novca



Uploaded with ImageShack.us

Djelatnici tvrtke „Ploter" iz Zadra obavljaju završne radove na obnovi mosta Katine koji spaja staru gradsku jezgru Paga s Prosikom. Uz ogradu, na dvije strane pješačkog prijelaza postavljaju se stepenice, a nakon toga će se u most ugraditi rasvjeta. Most je obnovljen po uzoru na izvorni most koji je izgrađen u 15. stoljeću, obložen je kamenom i ima dva nejednaka luka od kojih je jedan visok četiri metra kako bi ispod mosta mogla prolaziti veća plovila. Radovi na obnovi mosta počeli su 24. studenoga 2008. godine i trebali su biti završeni za dvije godine. No zbog problema s financiranjem radovi su se odužili. Radove na obnovi mosta, vrijedne oko 11 milijuna kuna, trebali su financirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa 60, te Ministarstvo kulture i Grad Pag svaki sa po 20 posto sredstava. Međutim, Ministarstvo kulture je odustalo od financiranja, a bilo je problema i sa sredstvima koja je trebalo dostaviti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i zbog toga je najveći dio financiranja radova preuzeo Grad Pag što je opterećivalo gradski proračun. Zbog nedostatka sredstava radovi su kasnili, no do ljeta će sve biti završeno. Obnova mosta odvijala se u dvije faze. U prvoj fazi je srušen stari most i izgrađen je prijelaz za pješake. U drugoj fazi je postavljana podmorska infrastruktura i završena je konstrukcija mosta. Most Katine je prvi put rekonstruiran 1905. godine. Uklanjanjem dijela gornje konstrukcije most je snižen, a uklonjene su i stepenice jer su se u to vrijeme u Pagu počela koristiti veća zaprežna kola na konjsku vuču koja nisu mogla prelaziti preko stepenica.

No, izvorni izgled mosta posve je uništen između šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je skinuta kamena i postavljena željezna ograda, a pješački prijelaz je prekriven asfaltom. Završetkom radova na mostu Katine završit će se obnova obalnog dijela stare gradske jezgre. Naime, prije početka radova na obnovi mosta preuređena je Branimirova obala i luka Mandrač.

[mario_zadar]

VIR:Vrijednost radova na vodovodu 50 milijuna kuna



Uploaded with ImageShack.us

Nakon što je okončana ovogodišnja više nego uspješna turistička sezona ovih su dana na Viru punom parom nastavljeni poslovi unutar realizacije projekta izgradnje otočne kanalizacije. Riječ je o kapitalnom projektu pokrenutom zajedno s projektom izgradnje mjesne vodovodne mreže početkom 2009. godine čiji je nositelj virsko općinsko komunalno poduzeće Vodovod Vir.

Vrijednost radova procjenjuje se na preko 50 milijuna kuna, a pored Općine Vir njih uglavnom preko državnog proračuna osiguravaju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske vode.

Kako bi se kanalizacijski sustavi I., II. i III. faze što prije stavili u funkciju, odnosno njihove otpadne vode s područja od centra Vira do uvale Prezida preko crpne stanice sprovele u more, upravo se na predjelu zvanom Suva punta u neposrednoj blizini plaže Jadro, otpočelo s polaganjem podmorskog ispusta. Riječ je o sustavu Centar - Jug čija dužina iznosi oko 1.500 metara. Istovremeno s ovim poslovima na kopnenom se dijelu otpočelo s pripremnim radnjama na izgradnji crpne postaje. Nositelj radova o kojima je riječ je specijalizirana zagrebačka tvrtka za ovaj vid poslova Monter-strojarske montaže d.d., a u radovima u svojstvu podizvođača sudjeluje tvrtka Neptun-Sub d.o.o. iz Šibenika. Prema onome što smo doznali u Vodovodu Vir rok za realizaciju ovog projekta je 60 dana, naravno uz pretpostavku da izvođače prate povoljne vremenske prilike. Kada u cijelosti bude izgrađen navedeni pomorski ispust s prepumpnom stanicom stvorit će se svi potrebni uvjeti da se na otoku Viru konačno stavi u funkciju kanalizacijski sustav, što će uz planirani dovod pitke vode na otok u prvom kvartalu iduće godine biti događaj od golemog značenja za otok Vir i njegov budući razvoj.

[mario_zadar]

VIR: (Ne)zatrpani šahtovi



Uploaded with ImageShack.us

Već dvije godine otkako je asfaltirana ulica Put bunara ja pokušavam ukazati na nepravilnosti i nemar u izvođenju tih radova, ali me nitko od odgovornih ne shvaća ozbiljno. Načelnik Kristijan Kapović rekao mi je da su svi radovi napravljeni kako treba, ali sad je tu dokaz da sam bio u pravu, kaže virski umirovljenik Milenko Radović kazavši kako je bager taj "dokaz" iskopao na površinu.Naime, uz sam dvorišni zid Radovićeve obiteljske kuće prije svega tri dana započeli su novi radovi, a ovaj put riječ je o zammjeni satrih elektroinstalacijskih kablova koji zbog dotrajalosti otežavaju opskrbu električnom energijom brojnim virskim domaćinstvima. Kako su radni strojevi iskopali rov dubok oko jedan metar te su zakopali i dio prije dvije godine postavljenog asfalta, ispod tog sloja ukazao se metalni šaht telefonskog operatera.

- Ovdje se sasvim jasno vidi o čemu ja govorim. Kada su prije dvije godine dovršeni radovi na postavljanju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, izvođač radova je nasuo dionicu ceste u dužini od 150 metara i nakon toga je, ne mareći što su ispod ostali zatrpani šahtovi, asfaltirao. Time je cesta podignuta za 30 centimetara, a to se može vidjeti i po mom dvorišnom zidu, ističe Radović pokazujući na betonske blokove kojima je sazidan dvorišni zid, a kojih je po četiri u visinu, no s vanjske strane dvorišta, zbog nasipanja terena, vidljiva su samo tri. Zbog tako izvedenih radova, on, ali i još nekoliko njegovih susjeda imaju probleme sa slivnim vodama.

- Kako je cesta viša od moje okućnice, čim padne kiša s nje se kišnica slijeva direktno u moje dvorište, a nekoliko puta mi je voda poplavila i garažu, žali se Radović, a načelnik Kristijan Kapović upitan o čemu je ovdje zapravo riječ i dalje tvrdi da su svi radovi izvedeni sukladno valjanoj dokumentaciji i potrebnim dozvolama.

- Gospodin Radović već je i ranije prigovarao za sve i svašta kao vijećnik Hrvatske stranke umirovljenika. Radovi koje spominje od prije dvije godine izvedeni su po pravilima struke i u skladu sa zakonom što znači da za te radove postoji građevinska dozvola, a što spomenuti gospodin za svoju kuću nema, decidirano je odgovorio Kapović napominjući da je radove temeljem natječaja izvodilo poduzeće Vodoinstalacija. Činjenicu da su asfaltnim slojem debelim 30-ak centimetara prekriveni šahtovi, Kapović je nazvao još jednim nebuloznim Radovićevim prigovorom u nizu.

Zbog nemara uvećani troškovi radova

Milenko Radović, filatelist i kolekcionar, koji je dugi niz godina živio i radio u Njemačkoj, naviknut na red, rad i disciplinu po "njemačkom sistemu" nezadovoljan je i načinom na koji su izvedeni još neki radovi u Viru. Tako je, primjerice, fotografirao i postavljanje šahtova prilikom postavljanja kanalizacijskih cijevi jer i tu zbog loše i nestručno izvedenih radova uskoro očekuje probleme. Osim toga kazao je i da se nemalo iznenadio odnosom radnika koji su postavljali rubnike u jednoj virskoj ulici. Tu su, kaže, a isto potkrepljuje i fotodokumentacijom, radnici porazbijali betonske ogradne stupiće u vrijednosti od oko 30-ak tisuća kuna i nitko nije zbog toga odgovarao, a niti, tvrdi Radović, pokazao ikakav interes ili zabrinutost što se tek tako razbacuju općinski novci.

[mario_zadar]

PAŠMAN: Za izgradnju kanalizacijskog sustava dobili 6, 3 milijuna kuna



Uploaded with ImageShack.us

Općina Pašman u četvrtak je dobila pozitivan odgovor na kandidirani projekt izgradnje sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda iz mjere IPARD 301, a što se financira iz pretpristupnih fondova Europske unije.

- Riječ je o nastavku izgradnje kanalizacijskog sustava za Ždrelac, četvrte i šeste faze, odnosno osnovnog voda – kazao je Nediljko Medić, načelnik Pašmana i nastavlja:

- Prva, druga i treća faza su gotove, jedan kilometar cijevi za pročišćavanje otpadnih voda iz septičkih jama već je položeno u more. Ove radove financirala je sama Općina, a sredstva smo namaknuli putem kredita.

Vrijednost ove investicije iznosi 6 milijuna i 313 tisuća kuna.

Nakon izgradnje spomenutog voda, u Općini Pašman sljedeće godine planiraju početi sa sređivanjem dokumentacije za izgradnju sekundarne mreže kojom bi i ostalih sedam naselja koja se nalaze pod Općinom dobila kanalizacijski sustav.Na redu je potpisivanje Memoranduma o sporazumijevanju, a u Općini ističu kako će dovršetak ovog projekta poboljšati kvalitetu života tamošnjih stanovnika, a istovremeno će i uvelike pridonijeti razvoju turizma na otoku.

[mario_zadar]

PAG:Veliki mali mljekari



Uploaded with ImageShack.us

U organizaciji Udruge hrvatskih malih mljekara i Sirane "Gligora", a uz potporu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u izuzetno atraktivnom ambijentu kušaonice sira u Sirani „Gligora" u Kolanu održani su 6. dani sireva na kojima su sudjelovali članovi Udruge hrvatskih malih mljekara iz cijele Hrvatske.

Izvorni sirevi

Na svečanom otvorenju nazočni su bili brojni gosti, Zdravko Barač, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, Danijel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije, Vladimir Tomajić, predsjednik Udruge hrvatskih malih mljekara, prof. dr. sc. Neven Antunac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Stipe Zrilić, župan Zadarske županije i drugi. Domaćin skupa bio je Ivan Gligora, vlasnik Sirane „Gligora", proslavljeni mljekarski tehnolog čiji su sirevi dobili najviša svjetska priznanja, a Općinu Kolan predstavljali su Josip Zubović, načelnik Općine Kolan, i Ivo Butković, direktor Turističke zajednice Općine Kolan i predsjednik Udruge „Suhozid".

- Ponosni smo što se ova manifestacija održava u Kolanu u našoj sirani. Ovo događanje je bitno zbog toga što predstavnici Udruge malih mljekara dolaze iz svih krajeva naše zemlje, a smotra se mogla nazvati i dani hrvatskih izvornih sireva, jer svi imamo u proizvodnim programima proizvodnju sireva iz svojih krajeva. Mali mljekari su škaja koja drži zid, kako bi to rekli naši iz Udruge Suhozid ili sitni kamen bez kojeg zid ne može stajati. Da nema nas, hrvatsko sirarstvo i gospodarstvo bi bilo jako osiromašeno. Mali mljekari, za razliku od velikih sustava, rade s malim proizvođačima mlijeka kojih ima na stotine. Na tisuće ljudi na taj način stječu svoju egzistenciju zahvaljujući upravo ovakvom odnosu malih mljekara, rekao je Ivan Gligora.

Senzorno ocjenjivanje

Prof. dr. Neven Antunac je rekao da je u Udruzi malih mljekara udruženo osamnaest malih mljekara te da udruga ima značajnu ulogu u hrvatskom mljekarstvu i na tržištu.

- Razvojni put udruge nije bilo lagan, ali proizvodni program je specifičan i takav mora ostati i dalje te se specifičnost tehnologije proizvodnje i okusa i na dalje mora razvijati i čuvati. Karakteristike vaših sireva ne smiju poprimiti okuse industrijskih sireva te treba paziti da sirevi istog tipa ne bi bili identični. Ove godine je na senzornom ocjenjivanju sudjelovalo četrnaest proizvođača s trideset dva proizvoda, a ocjenjivao se vanjski izgled, boja, prerez, stanje sirnog tijesta, konzistencija, miris i okus, rekao je prof. dr. Neven Antunac.

Izložene sireve ocjenjivalo je stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. Jasmina Havranek, prof. dr. Dubravka Samaržija, prof. dr. Bogdan Perko, prof. dr. Samir Kalin, prof. dr. Nataša Nikulec i prof. dr. Neven Antunac. Najboljima su proglašena dva sira proizvođača „Euromed" iz Bedenice i to sirevi Dragec, jedan polutvrdi masni sušeni sir s paprom i drugi polutvrdi dimljeni sir, zatim Paški sir iz 2010. i Paški sir iz 2011. proizvođača Sirane „Gligora" i Križevački dimljeni sir proizvođača Križevačka mljekara. U zabavnom programu sudjelovali su izvođači napjeva nakanat, ženska klapa Kolanjke, a prikazan je dio iz tradicionalnih karnevalskih običaja iz Kolana uz sviranje na mišnice.

[mario_zadar]

PROJEKT BONA FIDE UGLJAN



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us



Uploaded with ImageShack.us

Projekt Bona Fide hotelsko – apartmanski resort sa 5 zvjezdica je u svom cijelokupnom planu predvidio ukupnu površinu od oko 15 ha ili 7 ha (68762) m2! Općina Preko je u svom službenom dokumentu potvrdila da je Bona Fide projekt građevina od važnosti za državu i županiju!

Građevinsko zemljište nalazi se na jugozapadnoj strani otoka Ugljana, u uvali Prtljug. Zbog 24-satne povezanosti trajektnom linijom Zadar – Preko, na lokaciju se dolazi vožnjom:

- 25 minuta od Međunarodne zračne luke do Zadra

- 25 minuta trajektnom linijom

U skladu s novom zakonskom regulativom omogućena je gradnja turističkih kapaciteta na obali unutar već postojećih turističkih zona.

[mario_zadar]

Tradicija i inovacija u otočnim proizvodima



Uploaded with ImageShack.us

U četvrtak su u Vodicama u organizciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture svečano dodijeljene oznake "Hrvatski otočni proizvod" za 87 proizvoda od ukupno 51 proizvođača. U ovom trenutku ovu oznaku nosi 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača s dvadeset hrvatskih otoka.I ove godine su proizvođači s otoka u Zadarskoj županiji pokazali svoju vještinu u proizvodnji inovativnih proizvoda koji ujedno s ponosom predstavljaju i tradiciju otoka na kojem nastaju.Oznaku "Hrvatski otočni proizvod" u Zadarskoj županiji dobili su predmeti s Iža, sir i sardine s Dugog otoka te sir, suveniri, tjestenina i slastice s Paga.

Oznaka kvalitete

OPG Žanpera iz Žmana s Dugog otoka dobio je oznake "Hrvatskog otočnog proizvoda" za dva proizvoda. Jednu za kozji sir u maslinovom ulju sa začinskim biljem i jednu za zelene masline. Sad OPG Žanpera ima ove oznake za ukupno pet svojih proizvoda, još za ulje i za dvije vrste sira koje je dobio prošlih godina. Žanpera je i prvi u Hrvatskoj dobio ekocertifikat za maslinovo ulje.

- Proizvod koji nije kvalitetan nikako ne može dobiti ovu oznaku, tako da nam je svaka nova oznaka, novo priznanje za trud, rad i kvalitetu, a i poticaj da ovako nastavimo, kaže Nikica Žanpera koji se s poljoprivredom bavi više od 15 godina.Kako kaže Žanpera, oznaka možda do sad i nije puno pomogla u boljoj prodaji proizvoda.

- Ljeti se prodaje dobro, a zimi lošije. Ipak, sad kad profunkcionira Zadruga "Hrvatski otočni proizvod" i kad se otvori trgovina sa svim tim proizvodima za mjesec dana u Zagrebu, vjerujem da će nam ova markica još više vrijediti, kaže Žanpera.Trgovina sa svim proizvodima koji nose ovu prestižnu oznaku trebala bi se otvoriti u prosincu na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Zasigurno će brojni Zagrepčani tamo pronaći božićne darove za svoje najmilije, a osim za hrvatski kontinentalni dio, ova trgovina bi mogla biti put u svijet za hrvatske otočne proizvode.

Tako bi sa polica te trgovine pozornost mogli privlačiti uporabni proizvodi od iške tradicijske keramike te škarpini - karakteristične iške cipele.I keramičke predmete i iške cipele u Velom Ižu izrađuju posljednji znalci tih zanata, Predrag Petrović Pepi i Saša Korolija, pod okriljem Kulturno-umjetničkog društva "Sloga" Veli Iž.Na svečanoj dodjeli je plaketu Ministarstva mora preuzeo Milivoj Škorlić, predsjednik KUD-a "Sloga".

- Drago nam je da je Ministarstvo prepoznalo ove unikatne proizvode karakteristične za naš otok i ovim projektom država uistinu daje značaj tome što radimo. Potrudit ćemo se da tu tradiciju i nastavimo. Nadamo se da će se i mladi zainteresirati za ove zanate, da im to bude vrsta zarađivanja za život, a ujedno i čuvanja stare tradicije svog otoka. Tako promatrano, ovaj projekt zaista može pomoći povratku života na otok, kaže Škorlić.

Škarpini i sardine

U pisanim tragovima, kako priča Škorlić, lončarstvo se na otoku Ižu prvi put spominje 1530. godine uz obitelj Orović, zvanu Lončar.

- Od lončarstva je na Ižu živjelo dosta obitelji. Svoje predmete su mijenjali za robu od Trsta do Boke Kotorske. Neki od tih predmeta su primjerice lopiž za kuhanje brudeta i gulaša, zatim, peka ili čeprnja, ribarsko kuhalo fogun, grijalice za ruke škaldin i lub ili mugar, posuda za čuvanje sira u maslinovom ulju, priča Škorlić.Svi ti uporabni predmeti se rade od gline u koju se doda kalcit "vrsta" što daje mogućnost termičke obrade tih predmeta.Posljednji iški lončar Predrag Petrović već je više puta u javnosti prezentirao ovu zanimljivu starinsku proizvodnju.Škarpini (od tal. scarpa - cipela) drugi je "označeni" otočki proizvod s Iža.

- Škarpini su karakteristične iške cipele koje su se počele proizvoditi krajem 19. stoljeća. Njihova zanimljivost je što su obje iste, nema lijeve i desne cipele. Prvo su potplate bile od volovske kože, ali su one propuštale vodu pa su kasnije zamijenjene s gumenim potplatama. Gornji dio je od tanke kože koja se šiva na drvenom kalupu zvanom 'kopit'. Postoje škarpini za svečane prilike i za 'u polje', kaže Škorlić.

Djed Saše Korolije je bio postolar, a on je sad jedini na Ižu koji i dalje njeguje ovaj zanat.S Dugog otoka su ove godine oznaku "Hrvatskog otočnog proizvoda" dobile i sve konzerve skuše i sardine u proizvodnji ribljih prerađevina Mardešić d.o.o. u Salima. Svi ti proizvodi imaju i oznaku "Hrvatska kvaliteta".Mardešić d.o.o. je jedna od rijetkih riboprerađivačkih tvrtki koje su ostale na otoku, a tvrtka je već sama tradicija s obzirom da djeluje preko 100 godina.

- Oznake koje dobivaju naši proizvodi možda neće biti veliki preokret u prodaji, ali je svakako velika potvrda našeg rada. I poticajno je imati te oznake. Sa zapošljavanjem ljudi i proizvodnjom na jedan način doprinosimo životu na otoku i kad kupci vide oznaku otočnog proizvoda, zasigurno će znati to prepoznati, rekla je Marina Depolo, direktorica tvrtke Mardešić d.o.o.

[mario_zadar]

Dom kulture oživi za Božić



Uploaded with ImageShack.us

U organizaciji paške gradske uprave i Centra za kulturu i informacije Pag obavljaju se radovi na uređenju Doma kulture. Radove na popravljanju unutarnjih zidova, na zamjeni dotrajalih stolica, na uređenju i bojenju pozornice obavljaju djelatnici gradske tvrtke „Pag II".Nakon završetka radova na unutrašnjosti Doma kulture popravit će i krov koji prokišnjava. Za popravak krova utrošit će se oko 100.000 kuna.

- U prosincu se u Domu kulture održavaju predstave u prigodi Božića i Nove godine i taj prostor mora biti prikladno uređen. Veći dio posla je obavljen, no najvažniji je popravak krova, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

U Domu kulture je postavljena i klimatizacija. Dom kulture izgrađen je pedesetih godina 20. stoljeća i imao je veliku, rotirajuću pozornicu s garderobom i 220 sjedećih mjesta. Namjena mu je bila polivalentna. U početku je bio sjedište sportskih klubova i raznih udruga i u njemu su se održavala natjecanja, razne priredbe i kazališne predstave, nastupi folklornog društva i gradske glazbe. U jednoj od prostorija Doma kulture održavale su se i karnevalske zabave. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Dom kulture je preseljeno kino koje se nalazilo u Kneževom dvoru. Kino je radilo gotovo trideset godina i za svake projekcija filma dvorana je bila puna, a kada bi se prikazivao neki filmski hit, dnevno su bile dvije, a ponekad i tri predstave. U Domu kulture su se održavale i razne priredbe, skupovi, sastanci i gotovo uvijek je dvorana bila puna. No, vremena su se promijenila i posljednjih godina Dom kulture nema ulogu kakvu je imao nekada. Centar za kulturu i informacije Pag je u više navrata pokušao obnoviti tradiciju prikazivanja filmova. Dom kulture je besplatno ustupljen tvrtki koja je obavljala poslove projekcije filmova, ali je zbog slabe posjećenosti kino prestalo s radom. Gotovo istovremeno u kinu su se prestali održavati i razni skupovi. Za te svrhe koristi se Gradska vijećnica ili u posljednje vrijeme Velika dvorana Kneževog dvora. No, barem u prosincu Dom kulture nakratko oživi zahvaljujući tradiciji održavanja blagdanskih priredbi za koje je potrebna velika dvorana i pozornica.

[mario_zadar]

Pag grad brendova



Uploaded with ImageShack.us

Uz pašku čipku, paški sir i tvrdo pecivo baškotin, Pag je bogatiji za još tri proizvoda koji nose oznaku „Hrvatski otočni proizvod".

Naime, na manifestaciji koja je u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održana u Vodicama oznake „Hrvatski otočni proizvod" dobili su kolač štrika i pecivo kolacić koji se rade u benediktinskom samostanu sv. Margarite, te slikovnice o solinarki i kuliku autorice Ljiljane Festini.

Štrika i kolacić

- Nakon paške čipke, paškog sira i baškotina, još tri proizvoda iz grada Paga nose oznaku 'Hrvatski otočni proizvod' i to je dokaz da je Pag grad brendova. Grad će od iduće godine financijski pomoći one koji rade izvorne proizvode i one koji rade proizvode po uzoru na naslijeđenu baštinu i nadam se da će se i iduće godine nekoliko proizvoda kandidirati za oznaku "Hrvatski otočni proizvod", rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.Grad Pag će, onima koji rade izvorne proizvode i koji te proizvode namjeravaju kandidirati za oznaku „Hrvatski otočni proizvod" dodijeliti 10.000 kuna.Od pet proizvoda iz Paga koji nose oznaku „Hrvatski otočni proizvod", tri su iz benediktinskog samostana sv. Margarite.

Tvrdo pecivo baškotin već ima oznaku „Hrvatski otočni proizvod", a sada tu oznaku imaju kolač štrika i pecivo kolacić. Štrika je kolač koji mještani uobičajeno naručuju u osobitim prigodama kao što su krštenje, prva pričest, krizma, vjenčanje, rođendan, ali i u raznim drugim prigodama. Jedna od osobitosti štrike je uz izuzetan okus i to što može trajati dulje od većine kolača. Kolacić je mekano pecivo koje se radi u obliku karike, ima izrazito ugodan miris i okus, a često se jede umočen u bijelu kavu. U obrazloženju dodjele oznake „Hrvatski otočni proizvod" za štriku i kolacić navodi se kako benediktinski samostan sv. Margarite predstavlja riznicu tradicije i još uvijek oživotvorene prakse.

- Izrada kolacića i štrika ima za cilj očuvanje i razvoj specifične, povijesno ukorijenjene kreativne gastronomske vještine kojoj je benediktinska zajednica ishodište, kao i grad Pag. Ovakvi srednjovjekovni specijaliteti su prepoznatljivi jer su to proizvodi vrhunske kvalitete rađeni u malim serijama i isključivo manualne proizvodnje, navodi se u obrazloženju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Slikovnice o solinarki i kuliku

Slikovnice o solinarki i kuliku, autorice Ljiljane Festini, dobile su oznaku „Hrvatski otočni proizvod" jer je, kako se navodi u obrazloženju, u slikovnicama ukoričena povijesno-kulturna tradicija.

- To je hvalevrijedan pokušaj da se za najmlađe sačuva u memoriji niz događaja vezanih za otok Pag, a kroz glavne junake, solinarku, malu ribu koja živi u moru visoke slanosti u bazenima soli i kulika, pticu koja je pred izumiranjem i na Pagu postoji još samo dvadesetak parova. Slikovnice govore o jednom od segmenata života u Pagu ili paškoj prošlosti, navodi se u obrazloženju.

[mario_zadar]

Trčat će se Paška alka



Uploaded with ImageShack.us

Pag ima dobro sačuvanu srednovjekovnu gradsku jezgru izgrađenu u 15. stoljeću koja je turistima vrlo zanimljiva, no kako bi se u toj jezgri i događalo nešto što je povezano s razdobljem srednjeg vijeka, počelo se raditi na velikom projektu pod radnim nazivom „Pag - srednjovjekovni grad".

- Nositelj projekta je Centar za kulturu i informacije, a u ostvarivanje projekta, uz Grad, uključit će se i Turistička zajednica. Osnovni cilj je promjena slike o Pagu, jer se činjenica što je Pag srednjovjekovni grad do sada malo koristila. Ovim projektom obogatit će se turistička ponuda, a gosti će moći vidjeti kako je Pag izgledao u Srednjem vijeku, rekao je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

Prvi korak u ostvarenju projekta „Pag - srednjovjekovni grad" je izrada srednjovjekovnih odora kakve su nosili gradski vijećnici, članovi gradske straže, alkari, mornari, a izradit će se i odjeća kakvu je nosilo plemstvo i puk. U ostvarenju projekta surađivat će se sa stručnjacima za srednjovjekovnu povijest, prije svega s prof. dr. Miroslavom Granićem sa Sveučilišta u Zadru koji je najbolji poznavatelj paške povijesti te s etnolozima. Uz izradu srednjovjekovnih odora obnovit će se i stare igre za koje su pronađena pravila. Konačan cilj projekta je obnoviti Pašku alku koja se u Pagu održavala u srednjem vijeku. Paška alka će objediniti sve elemente projekta „Pag - srednjovjekovni grad" i ona će, uz ljetni karneval, biti najatraktivnije ljetno događanje u Pagu. Za vrijeme održavanja Paške alke sudionici natjecanja, ali i mnogi statisti nosit će srednjovjekovne odore.

- Na ovom će se projektu raditi dulje vrijeme, vjerojatno dvije do tri godine, a do ljeta iduće godine imat ćemo dosta toga spremnog što će se moći pokazati turistima, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

Povijesna dokumentacija potrebna za ostvarenje projekta „Pag - srednjovjekovni grad" prikuplja se u Državnom arhivu u Zadru, a već su pronađeni crteži većine odora kakve su se u srednjem vijeku nosile u Pagu. Na ljeto iduće godine javnosti će se predstaviti prva serija srednjovjekovnih odora, a najmanje jednom tjedno u tim će odorama paškom rivom, ulicama i trgovima šetati mladići i djevojke. Zahvaljujući ovom projektu Pag će se turistima prikazati kao grad koji ima bogatu povijest i bogatu tradiciju, a upravo na tome će se graditi nova slika Paga.

[mario_zadar]

Prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga



Uploaded with ImageShack.us

Pred ljeto je na Pagu, nakon dvadeset godina, počeo organizirani otkup ovčje vune, a to bi mogao biti početak ostvarenja znatno većeg projekta. Naime, tvrtka „Kristan nautika" s Krka koja otkupljuje vunu, namjerava na Pagu urediti sabirni centar i to bi bio prvi sabirni centar za vunu u povijesti Paga i paškog ovčarstva. Tvrtka „Kristan nautika" otkupljuje vunu na području cijele Hrvatske i za sada je izvozi kao sirovinu, no dugoročni plan je vunu prerađivati u Hrvatskoj.

Financiranje otkupa vune

- Na Pagu smo prikupili određenu količinu vune, a imali smo vrlo dobru suradnju s upravom „Paške sirane". Djelatnici „Paške sirane" su vozače naših kamiona uputili do pašnjaka na kojem se vrši striža ovaca. S ovčarima smo imali različita iskustva, neki su surađivali, neki su se premišljali, međutim, od većine smo preuzeli vunu i zadovoljni smo, rekla je Karoline Depope-Naso iz tvrtke „Kristan nautika".Želeći potaknuti sve ovčare na suradnju, tvrtka „Kristan nautika" će se, zajedno s jedinicama lokalne samouprave, uključiti u financiranje otkupa. Naime, prema starom modelu, otkup vune trebale su sufinancirati samo jedinice lokalne samouprave s 1, 5 kuna po kilogramu.

- Želja nam je motivirati ovčare i plaćanjem, a već smo prihvatili njihov prijedlog da se vuna skuplja po pašnjacima, tako da je oni nisu morali sami dovoziti. Na otkupu vune ovčari neće puno zaraditi, ali zaradit će barem nešto, a riješit će problem vune na pašnjacima, navodi Karoline Depope-Naso.

Korist ovčarima i Pagu

Postupak otkupa vune znatno će se pojednostaviti uređenjem sabirnog centra, jer će se vuna moći prikupljati duže vrijeme, a ovčari neće morati čekati na dolazak kamiona. Na Pagu ima oko 30.000 ovaca od kojih se svake godine, u vrijeme striženja dobije oko 40 tona vune koja ostaje na pašnjacima. Procjenjuje se kako se u dvadeset godina, od kada nema otkupa, na pašnjacima nakupilo gotovo 800 tona vune. Početak otkupa vune na proljeće je pozdravio i dr. sc. Zdravko Barač, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije koji je vrlo dobro upoznat s ovčarstvom na Pagu.

- Zadovoljni smo da se pojavio subjekt za otkup vune, to je dobro prije svega zbog činjenice da se vuna godinama neodgovorno baca u okoliš, čime se narušava slika hrvatskog ovčarstva, koja se s druge strane ima podičiti čitavim nizom kvalitetnih proizvoda od mesa do iznimno cijenjenih sireva. Uvjete otkupa, cijenu vune i način sabiranja trebaju izravno dogovarati predstavnici uzgajivačkih udruženja i otkupljivača, a Hrvatska poljoprivredna agencija u okviru svojih djelatnosti može djelovati edukativno po pitanju striže ovaca te načina čuvanja odnosno skladištenja vune, rekao je tada dr. sc. Zdravko Barać.

Tvrtka „Kristan nautika" napravila je prve, možda još uvijek male, ali za otok Pag vrlo značajne korake u eliminaciji golemih količina vune nakupljene na otočnim pašnjacima. Ovčarima je vuna nekada bila glavni izvor prihoda i prodavala se skuplje od sira. No, pojavom sintetičkih materijala tekstilna industrija je prestala otkupljivati vunu koja je od unosne sirovine postala otpad. Vuna se ne može uništiti ni na koji način, čak ni spaljivanjem i zbog toga se nakuplja na pašnjacima. Tvrtka „Kristan nautika" je pokrenula proces koji bi, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave, ovčarima i cijelom otoku Pagu mogao donijeti veliku korist, prije svega konačnim uklanjanjem vune s pašnjaka.

Od paške vune Talijani izrađuju tepihe i madrace

Tvrtka „Kristan nautika" vunu isporučuje partnerima iz Italije koja od nje izrađuju tepihe i madrace.

- Pravi bi posao bila prerada vune, a ne izvoz sirovine, ali to je nešto o čemu ćemo razmišljati u budućim godinama. Dobili smo uvjeravanja nadležnih u Ministarstvu poljoprivrede kako bi projekt u doglednoj budućnosti, zaživi li na pravi način, mogao dobiti i neki vid državnih potpora, ali i poticaja iz EU fondova. Hoće li se to dogoditi tek ćemo vidjeti, ali potrebe za tom djelatnošću ima, navodi Karoline Depope-Naso.I nju, kao i mnoge druge, zanima zašto se Talijanima isplati od vune izrađivati tepihe i madrace, dok se to nikome u Hrvatskoj ne isplati, ali na to pitanje nema odgovora. Karoline Depope Naso je zadovoljna suradnjom s talijanskim partnerima.

- Naši su nam talijanski partneri izašli u susret pristajući na neke logističke ustupke koje kasnije, uhodavanjem tog posla trebamo ukloniti. Naime, prikupljenu, očišćenu i sortiranu vunu prije transporta potrebno je prešati i balirati, kaže Karoline Depope Naso.Prve tone vune paških ovaca otpremljene su u Italiju i tamo se od njih već izrađuju tepisi i madraci.

[mario_zadar]

Zašto Ledenik nije postao jedinstveni turistički krajolik?



Uploaded with ImageShack.us

Ogoljen burama, posolicom i kišama, Ledenik koji se nalazi na sjevernom dijelu Paga, nedovoljno je iskorišten, a još manje istražen i zaštićen. Ledenik je završna točka sjeverne brdske strukture otoka koja počinje kod Ljubačkih vrata, a strmom i jedva prohodnom kosinom spušta se do Velebitskog kanala u koji i ponire. Na Ledeniku se nalazi golem broj fosila morskog podrijetla što nije čudno jer se taj dio današnjeg otoka Paga nekada nalazio pod morem.

- Otok Pag je relativno mlađe geološke formacije, kao i ostali otoci oko njega i susjedno kopno. U starijim periodima činio je sastavni dio kopna s ostalim susjedinim otocima, u diluviju bio je pod morem, a u poslijediluvijalnom periodu izdizanjem kopna izronile su gorske kose, sa svih strana odvojene morem, koje sačinjavaju otok, navodi pr. dr. Mate Suić.

Neobičan krajolik

Neobičan krajolik Paga koji se proteže uz Velebitski kanal u 18. stoljeću je opisao putopisac Alberto Fortis.

- Olujno more bijesno udara u kamenitu obalu otoka nasuprot planini, s te su strane vrhovi i padine brjegova pusti zbog vjetra, tako da na njima nema ni šume, ni pašnjaka, ni njiva osim na nekoliko mjesta, nego strašno golo kamenje, pusto i nenaseljivo, pokriva gotovo svu površinu, navodi Fortis.

Ledenik je ispunjen brojnim tragovima daleke i bliže prošlosti, fosilima morskih životinja i biljaka iz raznih geoloških razdoblja te ostacima malih, od kamena izgrađenih nastambi. Pretpostavlja se kako se na Ledeniku nalaze ostaci ovčarskih torova iz doba Liburna koji su Pag naseljavali prije dvije tisuće godina. Liburni su na Pag donijeli ovce i proizvodili su tvrdi ovčji sir, preteču današnjeg paškog sira. Naseljavali su se na područjima koja se moglo dobro braniti i koja su bila pregledna, no premda je Ledenik upravo takav, malo je vjerojatno da se na tom, za život krajnje nepovoljnom području, netko ikada naselio. No, ondje su posve sigurno bili pašnjaci, a o tome svjedoče vrlo stare, ali još neistražene ograde i ovčarske nastambe.

Otok kamena i soli

U vrijeme dok se na otoku živjelo od trgovine, solarstva, pomorstva, poljoprivrede, ovčarstva i ribarstva krajolik poput onog kakav je na Ledeniku nije bio zanimljiv. Vrijednost Ledenika, kao savršeno očuvanog krajolika, uočena je u vrijeme kada je na Pagu turizam postao glavna gospodarska grana. U prostorno planskim dokumentima iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Ledenik je označen kao zaštićeni autohtoni krajolik, no ako je netko i imao planove o korištenju Ledenika u turističke svrhe, to se nije ostvarilo.

Ledenik se ni danas ne koristi za turističku promidžbu Paga premda takve kamene pustoši, gotovo bez tragova života, nema nigdje na Mediteranu. Upravo zbog toga u krajoliku Ledenika uživaju samo oni koji do njega dođu slučajno, kao na primjer nautičari koji ljeti prolaze Velebitskim kanalom. Mnogi od njih uplove u neku od obližnjih uvala, prošeću se i fotografiraju. Ledenik je prekriven vapnenačkim strukturama koje zapanjuju nevjerojatnim oblicima i upravo takvo područje na najbolji način potvrđuje sliku o Pagu kao otoku kamena i soli. Ledenik opravdava svoj naziv. Za zimskih dana ondje vjetar s Velebita donosi ledeni planinski zrak i zbog toga je na Ledeniku temperatura zraka za nekoliko stupnjeva niža nego na drugim dijelovima otoka. Udari bure na Ledeniku dvostruko su jači nego u Paškoj uvali, a trostruko jači nego na jugozapadnom dijelu otoka. Ondje nema tla u kojeg bi ponirala kišnica i ona se slijeva niz kamenje. Zbog toga je krajolik Ledenika oblikovan na osobit način i to je jedno od najzanimljivijih područja na otoku Pagu. Na Pagu postoji nekoliko zaštićenih rezervata prirode, jezera Velo blato, Malo blato, Blato rogoza, Lunjski maslinici i šuma Dubrava Hanzine. Nejasno je zašto Ledenik nije zaštićen kao jedinstveni krajolik s bogatstvom fosila i neobične strukture koju je stvorila priroda.

[mario_zadar]

Paška sirana na Russian Wine Fair-u u Moskvi



Uploaded with ImageShack.us

Paška sirana je predstavila svoje proizvode na još jednom međunarodnom sajmu. Radi se o Russian Wine Fairu koji se održavao od 17. do 19.11 2011. u Moskvi. Russian Wine Fair je jedna od najprestižnijih vinskih manifestacija u Rusiji, a u sklopu ove manifestacije održava se Croatia Gourmet Festival, prva ekskluzivna prezentacija hrvatske gastronomije u Moskvi.

-Ovo nije bio sajam u klasičnom smislu već je prezentacija proizvoda bila u obliku cooking show-a na posebnom štandu od 120 m2 gdje su renomirani hrvatski chefovi poput Deniza Zemba, Biljane Milina i Branka Ognjenovića kuhali za rusku publiku gurmanske specijalitete kontinentalne Hrvatske, Kvarnera i južne Dalmacije. Okuse se upotpunili marinirani inčuni, istarski tartufi, maslinovo ulje, kuleni, pršuti te PAŠKI SIR Paške sirane, najstarije sirane na otoku Pagu.

Kroz cooking show hrvatskih kuharskih zvijezda Croatia Gourmet Festival predstavio je Rusima ne samo hrvatsku gastronomiju i enologiju već i samu zemlju kao poželjnu turističku destinaciju.

[mario_zadar]

Nautičari će ipak svraćati u Tisno

Nakon 20 godina čekanja na početak gradnje luke u Tisnome, konačno se nešto pomaknulo s mrtve točke.

Naime, nakon što je Vlada u srpnju ove godine trgovačkom društvu “Agram Kaptol” d.o.o. iz Zagreba dala ovlaštenje za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene - luke nautičkog turizma u uvali Luke u Tisnom, ovlašteni koncesionar je u zakonskom roku od 60 dana od stupanja Odluke na snagu dostavio garanciju banke u visini 6.894.580 kuna u korist Republike Hrvatske.To je sedam posto vrijednosti ukupne investicije, koja prema Investicijskoj studiji ulaganja iznosi 98.494.000 kuna.Podsjetimo, “Agram Kaptol” koncesiju je dobio na drugom natječaju, jer je prvi poništen, b udući da tada izabrani koncesionar, također zagrebačka tvrtka “Bum gradnja” d.o.o., nije u zadanom roku uspjela pribaviti jamstvo banke.

Razvoj općine

- Luka nautičkog turizma, o čijoj se gradnji govori već desetljećima, izuzetno je važan projekt za turistički, a time i za gospodarski razvoj općine. Taj projekt za Tisno znači novi razvojni zamašnjak, donosi nova radna mjesta, ali i razvoj pratećih djelatnosti i usluga vezanih uz nautički turizam. Konačno se nakon dugog čekanja pojavio ozbiljan investitor, jer dostava garancije je veliki korak i značajan pokazatelj da “Agram Kaptol” misli ozbiljno - kaže zadovoljno Ivan Klarin, načelnik općine Tisno.

Radovi u luci, pak, neće početi sutra, jer “Agram Kaptol” mora pribaviti sve potrebne dozvole. Prema uvjetima natječaja, radovi trebaju početi najkasnije za četiri godine. U prve dvije godine koncesionar treba ishodovati lokacijsku dozvolu, a u druge dvije potvrdu glavnog projekta, odnosno građevnu dozvolu kako bi strojevi uopće stigli na lokaciju.Nadalje, koncesionar je dužan graditi luku prema Detaljnom planu uređenja Luke nautičkog turizma koji je već donesen. Luka će, prema Planu, imati ukupnu površinu od 63.345 četvornih metara, od čega na morski akvatorij otpada 54.510 četvornih metara, s 220 vezova u moru.

Ugovor o koncesiji

Društvo ‘Agram Kaptol, kao ovlaštenik koncesije, obvezalo se plaćati godišnju naknadu za koncesiju od sedam kuna po četvornom metru, što iznosi 443.415 kuna godišnje, te 7,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda luke. Nakon pribavljanja svih dozvola, ovlaštenik koncesije u roku od najviše 24 mjeseca od zaključenja ugovora o koncesiji pomorskog dobra, davatelju koncesije, odnosno Vladi RH, treba dostaviti uporabnu dozvolu.Koncesija će se izdati na rok od 30 godina. Inače, “Agram Kaptol” je najavio ulaganje u vrijednosti od 98,5 milijuna kuna i zapošljavanje 80 radnika. Međutim, ako ne dostavi na vrijeme sve potrebne dozvole, neće se potpisati ugovor o koncesiji i praktički će izgubiti koncesiju.

- Vjerujemo da do toga neće doći, jer onaj tko se upušta u ovako veliki projekt jako dobro zna što ga čeka. Isto tako, zna da će uložena sredstva kroz nekoliko godina vratiti - kaže Klarin.

http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%...7/Default.aspx

[mario_zadar]

Pag postaje muzejsko središte Mediterana



Uploaded with ImageShack.us

U Pagu će se izgraditi tri muzeja, muzej sira, muzej solarstva i muzej benediktinskog samostana sv. Margarite i na taj će način Pag postati jedno od važnih muzejskih središta na Mediteranu. Zaključeno je to na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici Grada Paga, gradonačelnik Ante Fabijanić, predsjednik Gradskog vijeća Branimir Paro Vidolin, savjetnik Uprave Paške sirane Ante Oštarić, predstavnik Solane Pag Damir Maržić, predstavnica benediktinskog samostana sv. Margarite časna sestra Benedikta Halilović, direktorica Turističke zajednice Željka Miletić i v.d. ravnateljica Centra za kulturu i informacije Pag Ivana Portada. Gradonačelnik Fabijanić je izrazio zadovoljstvo što su već obavljeni mnogi pripremni poslovi za izgradnju triju muzeja u Pagu.

Idejno rješenje za muzej soli

- Ovi projekti su od velikog značenja za Pag i spremni smo pomoći u procesima nastanka muzeja soli, sira i muzeja benediktinskog samostana, a gradske službe će biti na raspolaganju u rješavanju imovinskopravnih poslova kao i svega ostalog što je u nadležnosti Grada, obećao je gradonačelnik Fabijanić.

Na sastanku je rečeno da će se muzej benediktinskog samostana nalaziti u Koludraškoj ulici, a zgrada u kojoj će se nalazit muzej imat će polivalentnu namjenu. Časna sestra Benedikta Halilović je navela da je pri kraju izrada projektne dokumentacije koja se radi u suradnji s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture. U muzej će se postaviti kolekcija od 160 zaštićenih starih čipki koje su proglašene kulturnim dobrom RH i razne vrijedne umjetnine skupljane kroz šest stoljeća povijesti samostana. U prizemlju zgrade uredit će se suvenirnica koja će biti vezana uz muzej te prodavaonica koludraške štrike, rafiola, kolacića i baškotina. Na prvom katu nalazit će se pekarski pogon koji će ispunjavati kriterije Europske Unije.

- Uređenje zgrade radit će se uz pomoć crkvene financijske institucije. Redovnice nemaju mirovinu i moramo razmišljati o stalnim i sigurnim prihodima kako bi samostan mogao živjeti. Muzej će u turističkom i kulturnom smislu pridonijeti i dobrobiti grada. Naš samostan je povezan s karmelićanskim samostanima iz Venecije i Tomislavgrada te franjevačkim samostanom iz Crne Gore. Ti samostani čine mrežu samostana koji bi bili dio turističke ture. Mi smo dio Paga i iz ljubavi prema Pagu na svoj način želimo pridonijeti tome da se Pag izdigne, rekla je časna sestra Benedikta Halilović.Damir Maržić iz Solane Pag je naveo kako se izrađuje idejno rješenje za muzej soli koji će se izgraditi južno do tvornice soli na Svilnom, na području koje se u dokumentima solane naziva „Broj 1."

- Mjesto za uređenje muzeja predviđeno je na području gdje je, u vrijeme kada se sol proizvodila na tradicionalan način, bilo proizvodno središte solane. Često imamo upite turista koji bi željeli razgledati solanu, ali trenutačno nemamo za to uvjete i turiste moramo odbijati. Zbog toga želimo urediti muzejski prostor, a taj bi prostor bio dopuna Stalnoj izložbi solarstva koju treba usavršiti, rekao je Damir Maržić.

Nova slika Paga

Ante Oštarić iz Paške sirane je naveo da će se muzej sira nalaziti u zgradi u kojoj je sirana počela raditi. Zgrada je izgrađena 1946. godine.

- Idejni projekt muzeja sira je u izradi, ali zgrada je nakon pretvorbe u sporu između Paške sirane i Grada Paga i zbog toga je potrebno najprije riješiti imovinskopravne odnose, rekao je Ante Oštarić.Gradonačelnik Fabijanić je naveo da spor ne smije biti prepreka za uređenje muzeja te će Grad Pag Paškoj sirani prodati zemljište na kojem se nalazi zgrada.Željka Miletić, direktorica TZ-a Paga, navela je kako će muzeji znatno pridonijeti turističkoj ponudi Paga.

- Sve muzeje ćemo uvrstiti u nove turističke kataloge, kao važan oblik turističke ponude, rekla je Željka Miletić.Ivana Portada, v.d. ravnateljica Centra za kulturu i informacije, navela je kako je vrijednost muzeja iznimno velika te kako će njihovo uređenje značiti golem iskorak u vrednovanju naslijeđene baštine.

- Muzeji sira, solarstva i benediktinskog samostana su izuzetno vrijedni jer se radi o tri vrlo duge i neprekinute tradicije Paga koje imaju i znatno šire značenje. Sol se u Pagu, prema prvim poznatim zapisima, proizvodi više od tisuću i sto godina i to je posebnost i u europskim razmjerima, tvrdi ovčji sir se na Pagu proizvodi najmanje dvije tisuće godina, od doba kada su na otoku bili Liburni, a benediktinski samostan u Pagu djeluje preko šest stoljeća i ima kolekciju paške čipke, zapise i vrijednosti od golemog značenja za Pag i dobro je što će se sve to moći prezentirati, rekla je Ivana Portada.Gradonačelnik Fabijanić je rekao da se izgradnja triju muzeja uklapa u projekt stvaranja nove slike Paga. Naveo je da će i tri stara skladišta soli također imati muzejsku namjenu, a u izradi su idejna rješenja. U jednom od skladišta soli postavit će se izložba „Pradavno paško jezero" koju su izradili stručnjaci iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba.

- Izgradnjom triju muzeja i izložbenih prostora Pag će postati važno muzejsko središte što će biti u funkciji razvoja turizma, međutim to je važno i za očuvanje velikih vrijednosti koje Pag ima, rekao je gradonačelnik Fabijanić.

[mario_zadar]

Na moskovskom Russian Wine Fairu degustirao se i Paški sir

Riječ je o jednoj od najprestižnijih vinskih manifestacija u Rusiji zbog čega nam je posebno drago što je naš Paški sir bio dobro prihvaćen, rekla je voditeljica marketinga u "Paškoj sirani" Martina Pernar.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/27...se-i-paski-sir