[Dalmatinski Otoci] - Construction update (2011 - 2013)

[mario_zadar]

VIS: Idejno arhitektonsko rješenje za hotel u Visu

[mario_zadar]

VIS: Idejno arhitektonsko rješenje za hotel u Rukavcu

[mario_zadar]

Vis: Za dogradnju vrtića deset milijuna kuna

Temeljem odluke Branka Grčića, potpredsjednika Vlade RH i ministra regionalnog razvoja i i fondova EU-a, gradonačelnik grada Visa Ivo Radica potpisao je ugovor o sufinanciranju projekta dogradnje i nadogradnje dječjeg vrtića „Vis“ i izgradnje jaslica. Ugovorom koji je prethodno potpisao ministar Grčić predviđeno je da ovaj važan projekt za grad Vis zajednički financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja sa 8,75 milijuna kuna i grad Vis sa 1,25 milijuna kuna.Dok bude trajala dogradnja i nadogradnja vrtića, zahvaljući razumijevanju čelnika Doma zdravlja SD županije, najmlađi Višani i petero zaposlenih privremeno će biti smješteni u prostoru viškog Doma zdravlja koji više-manje zjapi prazan.

Sadašnja zgrada vrtića izgrađena je 1969. godine i osim dotrajalog krova svojim kapacitetom ne omogućuje primanje djece u jaslice i organiziranje cjelodnevnog boravka. Sada je u vrtiću 55 djece, što je nešto manje nego u protekle dvije godine, ali veseli podatak da je sada dvadesetak trudnica u Visu.Gradonačelnik grada Visa Ivo Radica najavio je početak radova krajem studenog ove godine i izrazio zadovoljstvo što će napokon i viška djeca napokon dobiti vrtić dostojan vremena u kojemu živimo. Dodao je kako u realizaciji ovog projekta očekuje pomoć i od SD županije.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...una-kuna-.aspx

[@ripperius]

Inicijativa splitskih inženjera: Mostom i
podmorskim tunelima povežimo Vinišće,
Drvenik, Šoltu i Brač!



Tek što su rasprave oko povezivanja hrvatskog
sjevera i juga mostom preko Pelješkog kanala
utihnule, među splitskim inženjerima ozbiljno se
raspravlja o sličnoj ideji. Osokoljeni vijestima iz
Bruxellesa da će EU financijski poduprijeti gradnju
pelješkoga mosta, inženjeri predlažu cestovnu vezu između Vinišća, Drvenika velog, Šolte i Brača, koja
bi splitsko i trogirsko područje spojila s otocima. Projekt je u povojima, pa nitko ne želi preuzeti
autorstvo dok ne dobije jasnije konture, a da bi se s
detaljima išlo na uvid pred širi auditorij, no struka ga
pozdravlja kao originalnu ideju koja jest futuristička,
ali je i ostvariva.

Jadranska metropola
Za testiranje medijske javnosti pomno je odabran
tajming, jer se upravo kuhaju izmjene Županijskog
prostornog plana, a u kojem bi se mogle predvidjeti i
situacije da se jednom zaista dogodi povezivanje
Splita i Trogira s otocima ispred njih. Dapače,
izgradnja podmorskih tunela, mostova i cesta kojima bi Split dobio trbuh i postao metropolom
Jadrana, prema grubim procjenama stajala bi manje
od gradnje pelješkog mosta. Poveznica koja se predlaže sastoji se od tunela i
mostova čije je ishodište na obali, u području
Vinišća, odakle bi se potopljenim tunelom, na dubini
između 20 i 30 metara kroz more, oslonjenim na
stupove i naglavnice temeljene na morskom dnu,
povezalo kopno s Drvenikom velim. Zatim bi se otvorenom trasom ceste preko Drvenika velog
ponovno ulazilo u podmorje tunelom istih
karakteristika i gabarita koji izbija na Šoltu. Ta
otočna cestovna trasa izbijala bi na Splitska vrata,
morsku razdjelnicu između Šolte i Brača, a koju bi
prelazila mostom visine 50 metara, da bi se omogućio nesmetan brodski promet i došlo do cilja -
otoka Brača. Ideja vodilja ovog projekta nesagledive su razvojne
mogućnosti srednjodalmatinskih otoka, a poglavito
najvećeg među njima - Brača. Taj otok, koji volimo
uspoređivati s Maltom, pa govoriti da bi mogao biti
“država za sebe” permanentno pogađa depopulacija,
unatoč odličnim trajektnim vezama Split - Supetar. Tako na obalnoj površini veličine Brača egzistira
više od 200.000 stanovnika, što je oko petnaest
puta više od stanovnika najvećeg dalmatinskog
otoka veličine čak 395 kilometara četvornih. I još nešto: realizacijom ove veze naj-turističkiji otok
Hvar bio bi udaljen tek 20-ak minuta, a otok Vis na
40-ak minuta vožnje od “kopna” - trajektnim,
odnosno brodskim linijama. Dakle, ovom se vezom
„proširuje kopno“, obalni dio Županije splitsko-
dalmatinske koji je na mjestima preizgrađen, a to omogućuje privredni i svaki drugi razvoj, u kojem bi
turizam bio perjanica jer bi veze s otocima bile
izvrsne. Da izloženo nije tek puka maštarija zanesenih
inženjera potvrđuje i to da predloženi model
povezivanja kod nas već postoji. Naime, otok Krk,
koji je po veličini sličan Braču, sa svojim mostom
ostvaruje oko deset posto prometa hrvatskog
turizma! Model tunela, istina, znatno manjih dimenzija, postoji već u Bakru, gdje je tunelom
premošćen u podmorju Bakarski zaljev radi
transporta rude za potrebe danas ugasle koksare. Poveznica kojom se predlaže “približavanje Splita
otocima” bila bi višenamjenska: tunelom, trasom i
mostom, te pravilnim gospodarenjem tom
infrastrukturom, mogu se provesti i druge instalacije
kao vodovod, električni i svjetlovodni kabeli, te
konačno i plinovod kao energent budućnosti. Inženjeri ističu da je potrebno proširiti namjenu kako
bi se uključilo što više potencijalnih sufinancijera, jer
bi time ovaj zahtjevni projekt bio bliže ostvarenju.

Ucrtati koridor
- Nakon sveobuhvatne analize, te u slučaju
pozitivnih rezultata, preduvjet za realizaciju je
ucrtavanje predloženog koridora u Prostorne planove
Splitsko – dalmatinske županije - upozorava poznati
arhitekt Dražen Pejković. - Vjerujem da će skoru budućnost obilježiti
dinamične diskusije, koje će potencirati potrebu
osmišljavanja novih razvojnih inicijativa. Autocesta
Zagreb-Split-Dubrovnik promijenila je zemljopisnu
kartu do te mjere, da danas možemo reći da obalno
područje Dalmacije postaje sastavnim dijelom infrastrukturne karte Europe. Slijedi vrijeme u kojem
ćemo tu prednost morati konkretnije gospodarski
iskoristiti. Dugoročno gledajući, naslov teme, ili točnije rečeno
generalni koncepta razvoja, na koji bi se novi
razvojni projekti mogli osloniti, glasi:”Dalmacija -
inteligentna zelena zona EU.”, ističe Pejković i
dodaje da ovaj projekt vidi kao inspirativnu podlogu
za pokretanje diskusije u kojoj će sudjelovati građani, nevladine udruge, sveučilišna zajednica, te
predstavnička tijela i izvršna vlast na razini županije
i države.

Foto : Duje KLARIĆ / CROPIX Dr. sc. Srećko Favro, koji je ispred Hidrografskog
instituta u Splitu bio organizatorom internacionalne
konferencije “Islands 2012”, mišljenja je da je
predloženi projekt izvediv i realan i da sam njim ne
treba čekati. - Projekt povezivanja tunelima i mostom “prvog
reda” srednjedalmatinskih otoka je projekt koji pruža
izniman potencijal za gospodarski razvitak ovog
područja koje je od posebnog državnog interesa.
Projekt bi omogućio razvitak i socio-gospodarski
oporavak zaostalih i depopuliranih otoka kao što je Drvenik veli sa samo 150 stanovnika i Šolta sa
1.500 stanovnika, te omogućio odgovarajuću
valorizaciju iznimnog prirodnog potencijala našeg
trećeg najvećeg otoka - Brača. Izgradnjom infrastrukture i suprastrukture, te
organizacijom upravnih jedinica, lokalnih,
županijskih i dislociranih državnih ovo područje
postaje točka povezivanja udaljenijih otoka, te
istovremeno rasterećujemo Split kao regionalno
središte - tvrdi Favro i pojašnjava da u tom slučaju ne bi trebalo odustati ni od brodskih linija. - Uspostavljanjem međuotočkih brzobrodskih linija
više puta dnevno s “centrima” na Braču i Šolti, te
dodatnim trajektnim linijama praktički bi se
realizirala nedosegnuta misao vodilja da su otoci
nedjeljivi djelovi Hrvatske. S nautičko turističkog
stanovišta ovi otoci postaju interesantni za izgradnju marina kao čarter baza, ali još više za vlasnička
plovila jer praktički dobivaju na dlanu netaknutu
prirodu. SAŠA LJUBIČIĆ

Pejković:
Predloženi projekt spada u tu, uvjetno rečeno, novu
kategoriju prijedloga. Vjerujem da će se uskoro
pojaviti i drugi prijedlozi koji će na sličan način
interpretirati razvojni potencijal kopnenog i otočnog
teritorija Dalmacije. Nadam se i prijedlozima koji će
osjetiti važnost željezničkog prometa i svega vezanog uz taj tip povezivanja.

Favro:
Ne treba zaboraviti da slični projekti postoje dugi niz
godina, pa za ovaj projekt ne bi bilo problema
pronaći investitore iz Norveške, Kine, Japana, gdje
su izgradili najduže mostove (160 i 113km) i
podmorske tunele (54km). Izgradnja tunela na
dubini većoj od 30 metara te mosta višeg od 50 metara ne bi ugrozila pomorski promet.

Kuzmanić:
Nama nedostaje strategija razvoja otoka. Mi
jednostavno ne znamo što bi s njima. Dakle, prvo
treba odrediti strategiju razvoja i urbanističkog
planiranja ne samo za otoke nego i za cijelu
Županiju, a onda ići s ovim prijedlozima koji su u
svakom slučaju dobrodošli.

Naseliti južnu stranu Brača
S prometnog stajališta priključkom na autocestu u
Prgometu i najzaostaliji dijelovi ovih otoka, njihove
južne strane, postaju glavna prometna poveznica
prema drugom i trećem redu otoka srednje
Dalmacije. Razvoj gospodarstva i naseljavanje
stanovništva na južnim, većinom pustim stranama Brača i Šolte, povukao bi za sobom potrebu za
proizvodnjom sto posto čiste ekološke hrane na
otočkim poljima koja su sada samo manjim dijelom
iskorištena. Povećanjem razvojnih mogućnosti cijene nekretnina
višestruko rastu kao i mogućnosti zapošljavanja -
tvrdi dr. Srećko Favro i predlaže da se pojedina
područja proglasi bescarinskim zonama i dodaje da
bi specijalizirani projekti naseljavanja stanovništva
uz razvitak visokoškolskih ustanova i edukacijskih centara dobili i veliku potporu od EU-a, a nešto
slično je već realizirao i VERN na Visu.

http://m.slobodnadalmacija.hr/Novost...9/Default.aspx

[mario_zadar]

AERODROM U VELOM POLJU
Vis će zračnu luku graditi na mjestu savezničke iz 1944.

Uz logističku potporu udruge “Palagruza”, a u nazočnosti predstavnika Hrvatske udruge inženjera i tehničara za osiguravanje plovidbe zrakoplova, viškog aerokluba “Cumulus”, komiške gradonačelnice Tonke Ivčević i zainteresiranih građana, u komiškoj galeriji “Mardešić” održana je radionica na temu “Revitalizacija aerodroma Vis”.O povijesti i budućnosti viškog aerodroma te o obnovi zračne luke na istome mjestu gdje se u Drugom svjetskom ratu nalazio saveznički aerodrom u Velom polju, govorio je Roman Cvek, član opatijskog aerokluba “Cumulus”, istaknuvši prednosti koje bi lokalna zajednica dobila realizacijom tog projekta (veći broj turističkih noćenja, bolja prometna povezanost, promocija otoka itd.).

- Priča o viškom aerodromu iz 1944. godine sasvim sigurno predstavlja jedno slavno razdoblje ovoga otoka, to je priča koju bi svatko volio poslušati i vidjeti to mjesto gdje se branila današnja civilizacija. Od te činjenice i s tom pričom treba krenuti i danas, što u startu jamči da čitav projekt odjekne i bude prepoznat u široj, europskoj, pa i svjetskoj javnosti - rekao je Cvek, koji je, zajedno s tajnicom viškog aerokluba Marinom Bajči, izvijestio nazočne u kojoj je fazi projekt, te istaknuo odličnu suradnju s viškim lokalnim vlastima.

Projekt će se kandidirati prema fondovima EU-a

Za početak izgradilo bi se 1200 dugo i 60 metara široko uzletište, a pronađena je i dokumentacija iz 1992. godine o gradnji zračne luke na Visu. Cvek je ustvrdio kako je dosad najviše vremena utrošeno za ishođenje dokumentacije koja je osnova za daljnje korake prema revitalizaciji, odnosno kandidiranju projekta prema fondovima EU-a.

- U ovom je trenutku vrlo teško reći kad će na Visu osvanuti aerodrom, ali ako se osvrnemo dvije godine unatrag, ovo je sada već puno bliže i izglednije i ja vjerujem kako bi se to u roku od godinu dana moglo i dogoditi - rekao nam je Cvek.Vinko Šoljan iz aerokluba “Split” na radionici je predstavio jedriličarstvo, jednu od specifičnih i atraktivnih disciplina koja može obogatiti turističku ponudu na otoku. Komižanin Pino Vojković, predsjednik kluba padobranskog jedrenja “Kaleb”, govorio je o razvoju paraglajdinga na Visu, a Srđan Čop, dopredsjednik Udruge hrvatskih zrakoplovnih inženjera i moderator radionice, također je podržao projekt i naglasio potrebu zajedničkog nastupa i prepoznavanja ovog projekta od strane svih relevantnih organizacija i udruga kako bi on bio uspješno realiziran.Tijekom rasprave, viški poljoprivrednik Velimir Mratinić, koji je trenutačno u zakupu “aerodromske” zemlje, podržao je ideju revitalizacije aerodroma Vis te istaknuo kako je spreman raskinuti ogovor o zakupu s Gradom Visom ako mu se omogući zamjensko zemljište.

Tražili izmjenu Županijskog prostornog plana

Podsjetimo, ideja o revitalizaciji aerodroma Vis stara je dvadesetak godina, a prije dvije godine skupina zaljubljenika u letenje i padobranstvo - Jurica Žitko, Pino Vojković i Goran Ratkajec - pokrenula je inicijativu za obnovu aerodroma, upoznavši s time i lokalne vlasti Visa i Komiže, od kojih su dobili snažnu potporu.U međuvremenu, prije godinu dana, u Hrvatskom domu u Visu održana je javna prezentacija projekta, a viško Gradsko vijeće uputilo je prijedloge za izmjene Županijskog prostornog plana u kojima se, umjesto lokacije Poljica za gradnju zračne luke, predlaže lokacija Velo polje.Nadalje, krajem prošle godine osnovan je i viški aeroklub “Cumulus” koji je s Gradom Visom potpisao sporazum o suradnji, a projekt obnove viške zračne luke “Cumulus” i Grad Vis nedavno su zajednički kandidirali za dodjelu nepovratnih sredstava prema Ministarstvu turizma RH.Sudionici radionice su u pratnji svojih domaćina obišli teren u Velom polju gdje se nalazila aerodromska pista iz Drugog svjetskog rata.

http://slobodnadalmacija.hr/Dalmacij...3/Default.aspx

[mario_zadar]

Bol gradi novi odvodni kanal

Nakon što je završila turistička sezona, u Bolu su počeli brojni infrastrukturni radovi, osobito na planu dogradnje kanalizacijskog sustava i uređenja cesta te ostalih javnih površina.Tako se gradi odvodni kanal za oborinske vode u istočnom dijelu Bola, iznad plaže Martinica. Radove obavljaju radnici splitskog “Domusa”, koji su najprije očistili i proširili prijašnju trasu zemljanoga kanala, a potom su počeli s betoniranjem korita i oblaganjem kamenom u dužini od 300 metara.

Dok se u istočnom dijelu Bola gradi novi odvodni kanal, dotle u središtu mjesta radnici komunalnog poduzeća “Grabov rat” čiste od trave i drugog raslinja kanal koji je izgrađen prije 121 godinu, te ga fugiraju.Uz taj su kanal Boljani posebno vezani jer je izgrađen nakon dva katastrofalna povodnja, 1792. i 1891. godine, kad je osam ljudi izgubilo život, a nastala je i velika materijalna šteta.Ostalo je zapisano da su taj kanal gradila 104 vojnika i četiri oficira, a car Fanjo Josip potpomogao je njegovu gradnju sa 6000 forinti iz svoje blagajne.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalm...dni-kanal.aspx

[mario_zadar]

Od subote Pag i Nin s pet timova imaju 24-satnu hitnu medicinsku pomoć

Od subote na Pagu i Ninu počinju s radom ispostave hitne pomoći koje će pružati uslugu hitne medicinske pomoći 24 sata dnevno građanima dvaju gradova i stanovnicima okolice. Riječ je o dvije od četiri nove ispostave Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koje se otvaraju u idućih mjesec dana. Trenutačno je u tijeku završna edukacija djelatnika koji će za dva dana činiti članove paških i ninskih timova T1 i T2.

- U ispostavi Pag će djelovati tri tima T1 i dva tima T2, dok će u ispostavi Nin djelovati pet timova T2. Tim T1 sačinjavaju liječnik specijalist hitne medicinske pomoći, medicinska sestra i tehničar. Timovi T2 se sastoje od medicinske sestre i tehničara od kojih je jedan vozač, kaže ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Zadarske županije Davorka Krnčević te pojašnjava što njihovim osnivanjem stanovništvo dobiva:

- Mi smo osnivanjem ovih ispostava povećali broj zaposlenih profesionalaca u sustavu hitne medicine. Konkretno na području ispostave Pag sada, uz postojeće medicinske sestre, tehničara i liječnika koji su do sada pružali zdravstvenu uslugu, uvodimo profesionalce - tri liječnika i sedam medicinskih sestara. Oni će kontinuirano tijekom 24 sata pružati uslugu hitne medicine čime ispunjavamo ciljeve njene reforme.Do sada područje grada Paga nije ujutro bilo pokriveno uslugom hitne medicine već su liječnici iz tamošnjih ordinacija kao i radnici domova zdravlja izlazili na hitne intervencije. Pritom su ostavljali svoje pacijente da u ambulantama čekaju njihov povratak. U slučajevima kada je pacijenta trebalo prevesti u Opću bolnicu Zadar cijelo područje grada Paga bi ostalo bez liječnika i bilo kakve mogućnosti pružanja usluge u sljedećoj hitnoj intervenciji.

- Od subote u Pagu ćemo imati naše profesionalce. Ujutro će dežurati tim T2, a poslijepodne, noću i vikendima imamo cijelu ekipu, odnosno djeluje tim T1, kaže Krnčević.

TEHNIČAR PAŠKOG TIMA - MARIO KLAPOVIĆ IZ LIPIKA

Većina novih zaposlenika hitne medicinske pomoći u Pagu nije iz Zadra. Interes za zasnivanje radnog odnosa bio je malen, a kao jedan od mogućih razloga navodi se najavljeno djelomično ukidanje putnih troškova. Mogućnost za dobivanje posla iskoristili su kontinentalci. Mariju Klapoviću iz Lipika natječaj Zavoda za medicinsku pomoć Zadarske županije bio je prvi na koji se javio u životu i odmah je dobio posao.

- Dobio sam posao kao tehničar u T2 timu u Pagu. Situaciju je u Lipiku što se tiče posla jako teška i nema nikakvih naznaka da će biti bolje. Ne odnosi se samo to na dobivanje posla u struci nego i običnog fizičkog. Završio sam srednju medicinsku školu u Pakracu. Bio mi je cilj što prije pronaći posao i odmah nakon stažiranja počeo sam ga tražiti, kaže Mario Klapović.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/29...dicinsku-pomoc

[mario_zadar]

Radovi koji rješavaju vodoopskrbu Paga i Povljane

Šezdeset i četiri milijuna kuna vrijednost je radova na komunalnoj infrastukturi koji se trenutačno izvode ili će se uskoro početi izvoditi na području grada Paga. Njima se za idućih pola stoljeća rješava vodoopskrba područja grada Paga i susjedne općine Povljana te odvodnja u samom gradu Pagu. Posebno su zanimljivi radovi na vodoopskrbnom sustava koji će u budućnosti omogućiti i pokretanje novih gospodarskih aktivnosti.Najteži projekt je izgradnja vodoopskrbnog sustava u Vrčićima koji čine vodosprema kapaciteta 1.000 kubika i šest bušotina. Projekt vrijedan četrnaest milijuna kuna zajednički financiraju Hrvatske vode i Grad Pag. To je najvažniji vodoopskrbni zahvat na Pagu u posljednjih dvadeset i tri godine, točnije od 1989. godine kada je otok povezan s kopnenim vodovodom u Senju. Dosadašnji sustav postao je nefunkcionalan zbog porasta potrošnje vode, osobito u ljetnim mjesecima kada se višestruko povećava broj korisnika.

- Ovim potezom mi rješavamo problem vodoopskrbe južnog dijela otoka i grada Paga u idućih pedeset godina. Radi se o naselju Vlašići, koje trenutačno ima vrlo nekvalitetnu vodoopskrbu, ali se to ovim potezom dugoročno rješava. Uz Vlašiće na sustav se spajaju Dinjiška, Povljana i Pag, kaže gradonačelnik Paga Ante Fabijanić.

- Prije desetak dana započeli su radovi na izgradnji novog vodoopskrbnog sustava Košljun - Sv. Martin vrijedni 12 milijuna kuna. Time se rješava vodoopskrba donjeg dijela otoka od Košljuna do Šimuna. Na tom potezu su prema našim prostornim planovima predviđene turističke zone i marine. Izgradnjom infrastrukture mi stvaramo preduvjete za njihovu realizaciju u budućnosti.Uz to gradi se odvodnja u gradu Pagu kojom će devedeset pet posto kućanstava biti spojeno na kanalizacijski sustav. Radovi na Bašacu, Katinama i Vodicama su počeli, a u ponedjeljak će početi na Lokunju, Sv. Heleni i Sv. Grguru. Svi projekti trebaju biti gotovi najkasnije za šest mjeseci.

DOBAR POSAO GRADSKE UPRAVE

Paški infrastrukturni bum rezultat je dobro odrađenog posla gradske uprave.

- Hrvatske vode su nositelj svih projekata. Imali smo jedanaest gotovih projekata s riješenim imovinskopravnim odnosima, građevinskim dozvolama i raspisanim natječajima. Njih smo nominirali u Hrvatske vode i oni su bez problema prihvaćeni, kaže gradonačelnik Fabijanić.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/29...aga-i-povljane

[mario_zadar]

Brač: Jako Andabak stare kuće pretvara u luksuznu turističku destinaciju

U selu Stipančići na Braču Jako Andabak namjerava obnoviti pet kuća i crkvu koju je kupio od privatnog vlasnika prije pet godina i staviti u funkciju luksuznog turizma, piše Liderpress.S obzirom da su ti objekti zaštićeni spomenici kulture, ne zna se još u kojem smjeru će smjeti obnavljati, trenutačno traje faza definiranja projekta u dogovoru s konzervatorima. Ovisno o odluci konzervatora, od kuća misli napraviti luksuzne objekte za najam ili čak stanovanje.Selo se nalazi iznad Bola u blizini Murvice na 300-tinjak metara nadmorske visine i kilometar od mora, s pogledom koji puca na Zlatni rat i hvarski kanal.

- Vidjet ćemo uskoro koliko možemo prilagoditi prostor današnjim potrebama turista. Jedan dio zemljišta koje smo kupili je građevinsko, pa bismo u sklopu sela napravili i neke dodatne sadržaje - potvrdio je Andabak za Liderpress.

http://dalmacijanews.com/Hrvatska/Vi...stinaciju.aspx

[mario_zadar]

Otvaranje EE info ureda u Pagu

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Grad Pag, 19. prosinca u 10:00 sati, svečano će otvoriti EE info Ureda i EE info pano u Gradskoj upravi Paga, na adresi Branimirova obala 1.

- Otvaranjem EE info točaka u cilju nam je informirati i educirati građane kao i poslovni sektor te utjecati na povećanje potražnje za korištenje energetski efikasnih građevinskih materijala i mjera kao i obnovljivih izvora energije na području grada Paga. EE Info ured mjesto je gdje građani mogu doći i postaviti upit o energetskoj efikasnosti, proučiti edukativne plakate te dobiti i informativno-edukativne brošure a smješten je u Gradskoj upravi, te je otvoren za besplatno savjetovanje svakog četvrtka od 09:00 do 11:00 sati, kazali su iz UNDP-a.Info pano, koji je komunikacijskih sustava u obliku dvostranog City Light display-a, građani će zamijetiti na Gradskoj rivi na području Katina, te pročitati o Sustavnom gospodarenju energije u gradu.

Nacionalni projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE) provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu zajedničkih aktivnosti poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj. SGE je usmjeren na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, a glavni su mu ciljevi primjena modela kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, strateškog planiranja energetike i održivog upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno doprinosi smanjenju troškova za energente uslijed racionalnije potrošnje energenata, uz istovremeno smanjenje emisija štetnih plinova u atmosferu, a potiče se i razvoj novih djelatnosti i lokalnog poduzetništva.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-1...o-ureda-u-pagu

[rum koolhaas]

http://lukavelaluka.com/

-ako se napravi 10% od svega navedenoga bit će vrhunski...iako se o nekim stvarima iz ovog plana govori vec goodinama, "nada umire posljednja" ili mozda "strpljen - spašen" bi bilo prikladnije

[mario_zadar]

Saljski proračun će "podebljati" tri milijuna kuna od komunalnog doprinosa

Proračun Općine Sali za 2013. iznosi 12 milijuna kuna što je 4,4 milijuna kuna više od 7,6 milijuna kuna, koliko je nakon rebalansa iznosio proračun za 2012. godinu.

- Razliku u ovogodišnjem proračunu čine prihodi od komunalnog doprinosa. Naime, s obzirom na legalizaciju očekujemo veće priljeve pa smo tako u ovoj prihodovnoj stavci predvidjeli čak tri milijuna kuna. Nadalje, kako je u tijeku katastarska izmjera k. o. Božava i k. o. Sali, pod koju spada i područje mjesta Zaglav, od uplata za katastarsku izmjeru očekujemo 'protočnih' 1,8 milijuna kuna. Protočnih jer će ta sredstva biti uplaćena Općini koja će ih samo proslijediti dalje, pojašnjava načelnik Općine Sali Zoran Morović.Što se tiče rashoda najveća investicija u 2013. godini "u režiji" Općine Sali bit će sanacija dijela saljskog porta za što je predviđeno oko dva milijuna kuna.

Sanacija saljskog porta

- Cijeli saljski porat je zapravo u katastrofalnom stanju, a mi ćemo ove godine ići u popravak najderutnijeg dijela. Dakle sanirat će se potez od ulaza do kraja nove rive na način da će se betonirati dio ispod sadašnjeg puta, koji služi kao prometnica, te će se promet prebaciti na tu dionicu. Onaj dio kojim se sada odvija promet preuredit će se u šetnicu i koristit će se isključivo kao pješačka zona. Naravno, ovo je privremeno rješenje, dok se ne riješi zaobilaznica preko punte Bluda. Tada će se porat u cijelosti postati pješačka zona, kaže Morović koji se nada da bi izgradnja prometne zaobilaznice preko punte Bluda, a s obzirom na to da je ta dionica prema novoj raspodjeli potpala pod državne ceste, mogla krenuti uskoro.Od većih projekata načelnik Morović izdvojio je i izgradnju mrtvačnice u Salima.

- Već imamo idejni projekt za mrtvačnicu, a ove godine očekujemo i njenu izgradnju te smo za tu namjenu u proračunu ostavili oko 800.000 kuna. Iako će se mrtvačnica izgraditi na groblju u Salima moći će je koristiti i ostala mjesta. To se posebno odnosi na situacije kad se pokop odgađa nekoliko dana zbog čekanja da na sahranu dođe netko iz obitelji tko živi u inozemstvo. Dosad su se u takvim slučajevima pokojnici morali odvoziti u Zadar, što izgradnjom mrtvačnice u Salima više neće biti potrebno, kaže Morović.I u 2013. godini Općina Sali nastavlja s radovima na sanaciji nerazvrstanih cesta na Dugom otoku, a u toj skupini investicija najveća je sanacija puta prema uvali Barbenica u mjestu Luka za što je u Općinskom proračunu predviđeno 600.000 kuna.Morović navodi da su znatna sredstva planirana i za kupnju građevinskog materijala koji se namjerava podijeliti mještanima koji žele sanirati mjesne puteve prema svojim kućama. Nastavlja se i s uređenjem protupožarnih putova, za što je ove godine predviđeno 200-tinjak tisuća kuna. Naš sugovornik ističe da se u planiranju aktivnosti u 2013. godini išlo sa stavom da se ulaže u svako mjesto na području općine, pa makar bila riječ i samo o sanaciji nerazvrstanog puta.

Aktivnosti oko vatrogasnog doma

Kad je o protupožarnoj zaštiti riječ, Zoran Morović informira nas da će se ove godine intenzivirati aktivnosti oko rješavanja projektne dokumentacije za vatrogasni dom u Salima.

- Što se tiče socijalnog programa, znatne izdatke smo predvidjeli za sufinanciranje ili financiranje rada dječjeg vrtića, knjižnice, za učeničke i studentske stipendije i slično. Konkretno za Dječji vrtić Orkulica osigurane su 282.000 kuna, a za Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali, čiji rad Općina financira u stopostotnom obimu, predviđeno je 229.000 kuna. Osnovnoj školi Petar Lorini Sali Općina će na ime uređenja nastavnog kabineta uplatiti 50.000 kuna, a za sportska događanja i klubove predviđeno je 150.000 kuna. Za stipendije je osigurano ukupno 140.000 kuna, od čega 80.000 kuna za studente i 60.000 kuna za srednjoškolce, nabraja Morović.Porodiljna naknada, kao i dosad, iznosi 2.000 kuna po svakom novorođenom djetetu s tim da će se, ako to sredstva budu dopuštala, ići na uvećanje iznosa za drugo i treće dijete u obitelji.

- Kako Općina svake godine osigura oko 40.000 kuna za božićne poklone kojima darivamo svako dijete mlađe od 11 godina, tako ćemo nastojati kroz rebalanse osigurati i nešto novca kako bismo za Božić razveselili i naše najstarije žitelje. Želja nam je svakom umirovljeniku na području Općine Sali podijeliti božićnicu od barem 200 kuna, kaže načelnik Općine Sali koji napominje da je došavši na mjesto načelnika u općini zatekao dug od 6,5 milijuna kuna koji se kroz protekle četiri i pol godine po malo smanjivao.

- U završnom računu za 2011. godinu vidi se da je čak 1,7 milijuna kuna bilo utrošeno za sanaciju starog duga. Jasno je da smo u toj situaciji imali malo prostora za nove projekte. Ostalo je još oko milijun kuna potraživanja izvođača s kojima smo u sudskom sporu i mislimo da to nećemo platiti jer je riječ o nerealnom iznosu, rekao je Morović ističući da je on kao načelnik koji je vraćao stare dugove dosad bio poput stečajnog upravitelja te da će Općina Sali tek od ove godine, bez utega dugova, napokon moći disati punim plućima.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/13...lnog-doprinosa

[mario_zadar]

Općina Tkon dobila dozvolu za trajni pogon Fotonaponske elektrane

Elektranu vrijednu oko 300.000 kuna postavila je tvrtka Eol ing d.o.o. iz Splita.Općina Tkon dobila je dozvolu za trajni pogon Fotonaponske elektrane.''Smatramo da će naša fotonaponska elektrana biti prva među gradovima i općinama u Zadarskoj Županiji.Unatoč mnogim preprekama i pogrešno upisanoj snazi elektrane, zbog čega nam je sada prihod po prodaje električne energije manji nego što bi to trebao biti, vjerujem da je puštanje u trajni pogon ipak dobra vijest od interesa svekolike javnosti u Sjevernoj Dalmaciji i Istočnoj Luci'', kazao je načelnik općine Tkon, ******* Katičin, te napomenuo kako se po pitanju prodaje električne energije intenzivno radi.Dozvolom iz HEP-a elektrana stječe pravo na trajni pogon s distribucijskom mrežom pod uvjetima definiranim u izdanoj elektroenergetskoj suglasnosti, navodi direktor HEP grupe, Tomislav Dražić.Elektranu vrijednu oko 300.000 kuna postavila je tvrtka Eol ing d.o.o. iz Splita.

http://www.ezadar.hr/clanak/opcina-t...nske-elektrane

[Even!]

ZELENO SVJETLO INVESTICIJI RUSKOG OLIGARHA NA MLJETU

Putinov prijatelj Vladimir Jevtušenko nakon skoro 10 godina čekanja, gradit će na Mljetu



Turistički kompleks ruskog milijardera Vladimira Jevtušenka na otoku Mljetu, vrijedan 109 milijuna eura, mogao bi postati jedan od prvih projekata koji bi budući Zakon o strateškim ulaganjima mogao pokrenuti s mrtve točke.

Iako u Vladi za sada ne žele otkriti koje će velike strateške investicije dobiti prioritet, Jevtušenkovo ulaganje ispunjava sve propisane preduvjete: višestruko premašuje zakonom propisanu vrijednost projekta, predviđa zapošljavanje 150 ljudi, pridonosi razvoju turizma, a realizira se na otoku, što je, prema Zakonu, dodatna prednost.

Kupio ledinu upisanu kao šuma

Jevtušenko, koji spada među 10 najbogatijih Rusa, prije sedam godina kupio je dva zemljišta na Mljetu za pet milijuna eura od Općine Mljet, no nije se mogao uknjižiti kao vlasnik, jer je dio zemljišta registriran kao šuma i kao takav nije se mogao prodati strancima. Reagiralo je i Državno odvjetništvo, pa je cjelokupan projekt ostao potpuno blokiran.

“Kvaka” je bila u tome što se uopće nije radilo o šumi, nego o pustoj zemlji koja je u zemljišnim knjigama bila upisana kao šuma. Prostorni plan Općine – u kojoj je na vlasti SDP - na tom je predjelu predvidio turističku zonu, no Dubrovačko-neretvanska županija – u kojoj je na vlasti HDZ - donijela je prostorni plan koji je Mljet ostavio bez ijedne čestice namijenjene turističkoj izgradnji.

Prije dvije godine Županija je u plan vratila jednu turističku zonu, no ona je samo dijelom pokrivala zemljište koje je kupio Jevtušenko. Budući Zakon o strateškim investicijama mogao bi riješiti ovu pat-poziciju, i to odlukom o strateškom upravljanju prostorom.

Obećanja Putinu

Načelnik Općine Mljet Nikola Hajdić, nakon sedam godina bitke sa županijskom i državnom vlašću, nije bio spreman komentirati čitav slučaj. Rezigniran blokiranjem projekta za koji je uvjeren da je mogao Mljetu osigurati novi val razvoja, poručio je tek da su “i do sada se mnogi zakoni mogli primijeniti da se ovaj slučaj riješi, ali se to ipak nije dogodilo”.

Jevtušenkov slučaj puno je puta bio na dnevnom redu razgovora između dviju zemalja na najvišoj razini, a neslužbene informacije govore da je bivša premijerka Jadranka Kosor navodno u dva navrata ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu obećala rješavanje tog problema. Ako uvrsti taj projekt na listu strateških investicija, Vlada bi konačno otklonila stalni kamen spoticanja u odnosima s Rusijom.

Marina Karlović-Sabolić

http://dubrovacki.hr/clanak/47704/pu...t-ce-na-mljetu

[Trsteničanin]

Neznam jel ovo već bilo al ako je slobodno brišite ća

arh Edo Šegvić
IDEJNI PROJEKT UREĐENJA LUČICE, Stari Grad, Hvar
2011

[Trsteničanin]

arh Edo Šegvić
VILA STOMORSKA,ŠOLTA
2011
425 m2 neto / 399 m2
Status:Rješenje o uvjetima građenja

[passat1717]

brutalno

[Trsteničanin]

arh Duje Šegvić
STAMBENA ZGRADA, Stomorska, Šolta
Status:Lokacijska dozvola
2008

[Trsteničanin]

REKONSTRUKCIJA I NADOGRADNJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA, Rogač, Šolta

REKONSTRUKCIJA I NADOGRADNJA POSLOVNO-STAMBENE ZGRADE, Rogač, Šolta

[Trsteničanin]

UREĐENJE DIJELA LUKE ROGAČ, Šolta