Energetski Sektor - Енергетски Сектор | Energy Sector

[LordMarshall]

Građani Sanskog Mosta protiv izgradnje hidroelektrane na Sani

Prije nekoliko dana, neformalna grupa građana Sanskog Mosta je pokrenula inicijativu protiv gradnje hidroelektrana na rijeci Sani.

"Zbog nedovoljno informacija o konkretnim namjerama za gradnju i o tipu hidroelektrane planirane na rijeci Sani, o njenoj veličini, o konkretnim posljedicama po ekosistem, o visini investicije, hoćemo da čujemo ekspertska mišljenja protivnika hidroelektrana i tražimo da se odustane od unošenja HE u Prostorni plan Federacije, jer nemamo uvida u konkretne razmjere moguće štete i kompetentna mišljenja koja govore protiv elektrana", kažu nam građani Sanskog Mosta.

Iz tog razloga su pokrenuli peticiju u Sanskom Mostu kako bi se na taj način, kažu, stvorila kritična masa protiv narušavanja rijeke Sane i njenih prirodnih ljepota. Vlada FBiH je još 2010. godine odlučila kako će se na Sani graditi dvije hidroelektrane i to HE Vrhpolje (80 MW) i HE Čaplje (12 MW).



"Trenutno je u izradi prednacrt prostornog plana Federacije gdje se ne navodi da su odustali od HE Vrhpolje. Također, planirali su gradnju termoelektrane u Kamengradu 15-ak kilometara od Sanskog Mosta. Ovo su bitne odluke koje se tiču naše životne sredine i smatramo da ih ne bi trebalo donositi bez informisanja javnosti te detaljnih studija", poručuju.

Građansku peticiju Sanjani mogu potpisati na lokaciji ispred Malog parka na rijeci Zdeni, u terminu od 10 do 16 sati. Peticiju je prije izvjesnog vremena pokrenula neformalna grupa građana u online formi.

Klix

[Ljepoje]

Dobar potez..

[LordMarshall]

[LordMarshall]

HE Ustikolina na javnom uvidu: Projekat vrijedan oko 90 miliona eura čeka okolinsku dozvolu

Projekat vezan za izgradnju HE Ustikolina kreće sa mrtve tačke, Elektroprivreda BiH dostavila je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole - prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za - pogon planirane HE Ustikolina, koju je obradio CETEOR Sarajevo.


HE Ustikolina (pregradni profil) se planira na udaljenosti 14 km uzvodno od Goražda i 16 km nizvodno od Foče. Planirana instalirana snaga je 60,48 MW. Planom je predviđeno da se akumulacija formira uglavnom u koritu rijeke Drine u dužino od oko devet km. Kota uspora je 373,00 m n.m koji se završava na uzvodnom kraju Cvilin polja, odnosno u neposrednoj blizini pregradnog profila planiranog uzvodnog postrojenja HE Paunci. HE Ustikolina je projektovana kao pribransko postrojenje, a sa energetskog stanovišta je protočna elektrana.

U okviru projekta HE Ustikolina, kako je iskazano u Studiji o procjeni uticaja na okoliš predviđeni su određeni radovi na postojećim i novim saobraćajnicama, odnosno postojeći magistralni put M20 planirano je da se rekonstruiše u području brane na dužini od 550 m, uredi postojeći lokalni put na desnoj obali u ukupnoj dužini 5.2 km, uradi pristupni put do strojare HE Ustikolina u dužini od 600 m kao i pristupni put do krune brane, dužine 170 m.

U planu je i izgradnja uzvodnih elektrana (HE Buk Bijela, HE Foča, HE Paunci i HE Sutjeska).

Studijom je predviđeno da u slučaju implementacije planiranog projekta HE Ustikolina, tekuća koncesiona naknada bude oko 380.000 KM godišnje.

"Prema Zakonu o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata naknada bi se uplaćivala u budžet općine ili grada, na čijem je području izgrađen hidroakumulacioni objekat. Prema raspoloživim podacima može se procjeniti, da bi ta naknada za planiranu HE Ustikolina, bila cca 2,5 miliona KM godišnje, dok bi visina posebne vodne naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije, iznosila 0,001 KM po kWh proizvedene energije. U tom kontekstu, u budžet BPK- a Goražde, usmjeravalo bi se oko 115.000 KM godišnje za korištenje vode za planiranu HE Ustikolina", stoji u Studiji.

Prema ranijim planovima Elektroprivrede BiH, HE Ustikolina trebala bi se graditi pet godina, a njena godišnja proizvodnja iznosit će 255 GWh. Ukupna investiciona ulaganja iznosit će 92,2 miliona eura, dok će radno u njenu izgradnju biti angažovano 1.000 osoba, a samim stavljanjem u funciju otvorit će se mogućnost za 40 novih radnih mjesta.

Inače, rok za davanje primjedbi i sugestija na Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole- prethodne procjene utjecaja na okoliš je 30 dana od dana objavljivanja na web stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

E-Kapija

[LordMarshall]

Turkoil u utrci za najam spremnika u Luci Ploče

Uskoro bi trebalo biti poznato ime kompanije koja je prošla na javnom pozivu raspisanom od strane Naftnih terminala Poče za najam skladišnog prostora i manipulaciju naftnim derivatima u skladištu Naftnih terminala Federacije d.o.o. Ploče, smještenog u slobodnoj zoni Luke Ploče.

Radi se o dva spremnika i to: spremnik T-02 kapaciteta 10.000 m3 za skladištenje EDG (eurodiesel) i spremnik T-07 5.000 m3 za skladištenje EDG (eurodiesel).

Spremnici se daju na najam u trajanju od jedne godine.

Rok za dostavljanje ponuda je istekao, a komisija Naftnih terminala Ploče je 04. aprila pristupila otvaranju ponuda za najam tankova, među kojima se nalazi i ponuda Turkoil Terminala za koju u ovoj komaniji smatraju da je ubjedljivo najpovoljnija za zakupodavca.

"Turkoil je ponudio plaćanje zakupnine unaprijed za vrijeme trajanja Ugovora", kažu za ekapija.ba u Turkoilu, nadajući se da se neće pojaviti prepreke te da će se što prije pristupiti potpisivanju Ugovora o najmu 15.000 m3 spremnika u NTF, Slobodna Zona Ploče.

E-Kapija

[Bad_Hafen]

zar se nisu oni povukli s trzista BiH?

[ampicilin]

Nope

[LordMarshall]

ja sam mislio da jesu ali izgleda da jos hoce terminale

[Ljepoje]

Strateška tačka

[bjazi]

Mutna posla

[leopol]

Ovo je "Turkoil Terminali", a ono je bio Turkoil d.o.o..

Razlika je intergalakticka...





...

[LordMarshall]

Kreće obračun sa negativnim pojavama u distributivnim preduzećima

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević izjavio je poslije sastanaka sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom da se u narednom periodu kreće u obračun sa svim negativnim pojavama u distributivnim preduzećima. Na sastanku kod Dodika, koji je trajao oko dva časa, zajedno sa Kovačevićem bili su i predstavnici rukovodstva "Elektroprivrede RS" i "Elektrokrajine".

"Danas neće biti smjena u "Elektroprivredi RS", ali će se protiv svih koji budu odgovorni preduzimati zakonom predviđene mjere. Svi koji budu stajali na putu raščišćavanju negativnih pojava u distributivnim preduzećima biće odgovorni za situaciju u ovim oblastima", rekao je Kovačević i dodao da na sastanku nije bilo riječi o personalnoj odgovornosti rukovodilaca u "Elektroprivredi", niti o ministarskoj odgovornosti.

Istakao je da je dat rok od dva mjeseca da se analiziraju svi zadaci koje su dogovoreni kako bi elektroenergetski sektor bio unaprijeđen.

Predsjednik RS Milorad Dodik održaće sastanke sa ministrima u Vladi RS, u cilju sagledavanja situacije u pojedinim oblastima. On je za "Glas Srpske" kazao da je moguće da poslije sastanaka s ministrima dođe do određenih promjena, ali da će odluka o tome biti donesena poslije analize stanja u njihovim sektorima.

E-Kapija

[LordMarshall]

Ruski naftni gigant širit će se i na Hercegovinu

Ruski "Zarubežnjeft" ima vrlo ambiciozne investicijske planove, koji će sve više obuhvaćati i prostor Federacije BiH, ali i susjedne zemlje.

Do sada su investicije ove grupacije uglavnom bile fokusirane na stabilizaciju i razvoj kompanija koje su preuzeli prije pet godina, a to su Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivna mreža benzinskih crpki Nestro Petrol. Nakon što je stabilizacija ovih kompanija i proizvodnje u dvije rafinerije uspješno okončana, iz Optima Grupe, koja okuplja "Zarubežnjeftove" tvrtke u BiH, najavljuju nova ulaganja.

Prema usvojenom planu investicija, koji su jučer u Sarajevu predstavili direktor Optima Grupe Aleksandar Đakonov i njegovi suradnici, u razdoblju do 2016. godine planirane su nove investicije u brodsku rafineriju u iznosu od 750 milijuna eura. Zahvaljujući tim ulaganjima, ističu, rafinerija u Brodu svrstat će se među najmodernije rafinerije s maksimalnom kvalitetom prerađevina i kapacitetima prerade od 4,2 milijuna tona nafte godišnje. U odnosu na sadašnji kapacitet prerade, radi se o podizanju kapaciteta za više od tri puta, što će se izravno odraziti i na rast poreznih prihoda u državnoj blagajni.

Kada je u pitanju Rafinerija ulja Modriča, tijekom ove godine će biti izgrađena nova linija za proizvodnju motornih ulja, počet će radovi na izgradnji novog pogona za hidroizomerizaciju i vakuum destilaciju, a planirano je i investiranje u novi dizajn ambalaže za motorna ulja, što bi trebalo doprinijeti većem plasmanu proizvoda na domaće i inozemno tržište. Ipak, uz najavljeno otvaranje ureda u Sarajevu, snažnije prisustvo Optima Grupe na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine najviše će biti vidljivo kroz nove benzinske crpke Nestro Petrola. U trenutku privatizacije ovo je bila vrlo zastarjela i nekonkurentna mreža benzinskih crpki isključivo na prostoru Republike Srpske.

Ulaganjima većim od 15,7 milijuna eura Nestro Petrol je dobio lanac suvremenih crpki, na kojima je za samo dvije godine prodaja naftnih prerađevina povećana za 70 posto.

"Mreža benzinskih crpki Nestro Petrol, koja je u trenutku privatizacije imala 78 objekata, uvećana je na 90 prodajnih objekata u BiH. Nastavlja se širenje maloprodajne mreže Nestro Petrola, tako da se uskoro mogu očekivati novi objekti širom BiH, gdje, prije svega, mislimo na Sarajevo, Mostar, Banja Luku, Tuzlu, Zenicu i druge gradove u BiH. Usporedo sa širenjem mreže benzinskih crpki u BiH, planirano je širenje i na okolna tržišta Republike Hrvatske i Republike Srbije", kaže Đakonov.

E-Kapija

[bjazi]

negdje na Ilidži će im biti benzinska u Sarajevu kako sam čuo

[LordMarshall]

FERK donio nova rješenja

Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine-FERK je na šestoj redovnoj sjednici u 2012. godini, donijela rješenja po prijedlogu Prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta mHE "Hum" podnosioca zahtjeva "ESKIMO S2" Travnik d.o.o. i to na period 12 mjeseci, te po prijedlogu Dozvole za rad-licenci za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije podnosioca zahtjeva "COMPREX" d.o.o. Sarajevo na period od 10 godina.

Na sjednici je usvojen Nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta male elektrane na biomasu podnosioca zahtjeva "ESCO ECO ENERGIJA" d.o.o. Livno, te Nacrt prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta solarne fotonaponske elektrane "Bičakčić 1", podnosioca zahtjeva "BIČAKČIĆ" d.o.o. Sarajevo. Zainteresovanu javnost pozivamo da se o terminima opštih rasprava o ovim nacrtima dozvola detaljnije informiše na internet stranicama: www.ferk.ba ili u dnevnim novinama.

Donesen je zaključak po Zahtjevu za izdavanje prethodne dozvole za izgradnju proizvodnog objekta male hidroelektrane mHE "Šedinac", podnosioca zahtjeva "MLINPEK-ŽITAR" d.d. Jajce, te rješenje po zahtjevu/žalbi kupca ZIS 94 d.o.o. iz Kladnja. Osim toga, na današnjoj sjednici FERK-a donesena je i Odluka o regulatornoj naknadi za 2012. godinu.

Slijedeći potrebu unaprjeđenja vlastitih pravilnika, kao i obaveze iz Zakona o električnoj energiji, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, odnosno Trećeg paketa direktiva Evropske unije o energetskom tržištu kao i ostalih obavezujućih pravila i propisa, FERK je na današnjoj sjednici usvojio i uputio u postupak javnih rasprava niz dokumenata. Riječ je o nacrtima sljedećih dokumenata: Pravilnika o snabdijevanju kvalifikovanih kupaca električnom energijom, Pravilnika o javnim raspravama i rješavanju zahtjeva, sporova i žalbi FERK-a, Pravilnika o kvalifikovanom proizvođaču, te Pravilnika o garanciji porijekla električne energije. O terminima javnih rasprava o navedenim dokumentima zainteresovana javnost se može informisati putem web stranice FERK-a: www.ferk.ba, odnosno, dnevnih novina.

FERK je nezavisna komisija čiji je cilj zaštita kupaca, proizvođača, distributera, snabdjevača i trgovca električnom energijom. FERK radi na uređivanju njihovih međusobnih odnosa u skladu sa Zakonom o električnoj energiji.

E-Kapija

[Ljepoje]

HE na Trebišnjici rade otežano
13.04.2012




Neočekivano male padavine za ovo doba godine, gdje su znatno smanjeni dotoci u Bilećko i Trebinjsko jezero, uslovile su da u Hidroelektranama na Trebišnjici u prva tri mjeseca proizvodnja električne energije bude dosta manja od planirane, a naročito umanjenje je evidentirano u martu i aprilu.

“Mi smo u dogovoru s ‘Elektroprivredom RS’ ostvarili restriktivnu proizvodnju, štedeći vodu u akumulaciji za naredni period, odnosno za planirane remonte termoelektrana Republike Srpske”, kaže Marko Mitrović, direktor HET-a.

Objašnjavajući da je zbog toga u martu zabilježena i izuzetno niska proizvodnja od 36,91 gigavat-čas električne energije od planiranih 105,31, dok je za prvih 12 dana aprila proizvedeno svega 10 odsto od plana za taj period, Mitrović kaže da januarska i februarska proizvodnja nisu bile loše, jer je u oba ova mjeseca ostvareno oko 70 procenata od planiranog.

“Dotoci u Bilećku akumulaciju su u januaru i februaru, doduše, bili manji za više od polovine od planiranog, ali smo u martu imali planirani dotok od oko 86 metara kubnih u sekundi, a ostvarenje je bilo oko 96 kubika, dok je u aprilu od planiranih oko 97 metara kubnih zabilježeno ostvarenje od 81,04″, kaže Mitrović.

Pri svemu navedenom, kota Bilećkog jezera u odnosu na planiranu trenutno je manja za 15,86 metara, što je, kako navode u HET-u, takođe jedan od razloga za umanjenu proizvodnju.

Podsjećajući da je ovako teškoj situaciji doprinijela velika suša, Mitrović dodaje da su od 15. marta prošle do 15. marta ove godine zabilježene samo dvije ozbiljnije padavine za hidroakumulacijski sistem, i to krajem proljeća i u jesen prošle godine.¨

“Nažalost, ni snjegovi u zaleđu nisu dali očekivani efekat zbog toga što poslije snijega nije došlo do kišnih padavina, što bi omogućilo da se snijeg otopi i završi u hidroakumulaciji Bileća, već je dobar dio tog snijeg ispario, odnosno vratio se u atmosferu”, kaže na kraju Mitrović.

On dodaje da, ako bi se nastavile padavine kakve su zabilježene u noći između srijede i četvrtka, kada je na cjelokupnom slivu Trebišnjice palo u prosjeku oko 50 litara kiše po metru kvadratnom, i stanje na akumulacijama u Hercegovini bi se znatno popravilo.

U Hidroelektranama na Trebišnjici dodaju da i pored svega nemaju naznake da bi trebalo da bude restrikcija struje, jer, i pored loše hidrološke situacije, ostali proizvodni kapaciteti rade valjano.


Nezavisne Novine

[LordMarshall]

Potraživanja Elektroprivrede RS preko 340 miliona KM

Potraživanja Elektroprivrede Republike Srpske od kupaca za isporučenu električnu energiju iznose zaključno sa 2010. godinom preko 340 miliona KM i predstavljaju više od 50 posto ukupnih godišnjih prihoda tog mješovitog holdinga i skoro 100 posto ukupnih prihoda distributivnih preduzeća.
Osim što su potraživanja izuzetno visoka, Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a je upozorila da posmatrani četverogodišnji period karakterizira i povećanje potraživanja od kupaca i njegova veoma nepovoljna struktura.

Naime, oko polovine potraživanja starije je od godinu dana, a značajan dio datira od prije pet i više godina. Revizija je upozorila da visina i nepovoljna struktura potraživanja imaju značajan utjecaj na finansijsku poziciju i finansijski rezultat „Elektroprivrede RS" i njenih distributivnih preduzeća.

Skoro jedna petina potrošača, njih oko 85.000, predstavlja na neki način neuredne potrošače koji na vrijeme ne izmiruju svoje obaveze (dug veći od 300 KM), ali su najveća dugovanja ipak koncentrirana kod izuzetno malog broja potrošača.

Njih nešto preko 600 (oko 100 fizičkih i 500 pravnih osoba – aktivnih potrošača) duguju Elektroprivredi RS-a, odnosno pripadajućim distributivnim preduzećima, po 20.000 ili više KM, a njihov ukupan dug iznosi oko 84 miliona KM, to jest oko jedne četvrtine ukupnih dugovanja.

Također, veliki broj značajnih dužnika su javne institucije koje se finansiraju iz budžeta RS, budžeta lokalnih jedinica i budžeta fondova, komunalna te druga preduzeća u većinski javnom vlasništvu.

"Nagomilana potraživanja od kupaca iz javnog sektora u narednom periodu mogu dodatno opteretiti funkcioniranje budžeta, fondova ili finansijski položaj javnih preduzeća i ustanova, uključujući i samu Elektroprivredu RS", upozorila je Glavna služba za reviziju javnog sektora u RS.

Iako su neki potrošači odjavljeni, njihova dugovanja se još uvijek vode u poslovnim knjigama distributivnih preduzeća. Zaključno sa 2010. godinom preko 140 miliona KM se odnosi na potraživanja od kupaca koji su odjavljeni i kao takvi više ne koriste električnu energiju. Od tih 140 miliona, 60 miliona se odnosi na domaćinstva, dok je iznos od preko 80 miliona KM vezan za ostalu potrošnju.

Potraživanja od kupaca se sastoje od osnovnog duga i kamate za neblagovremeno plaćanje. Struktura potraživanja (osnovni dug i kamata) različita je po distributivnim preduzećima, ali opći pokazatelj na nivou Elektroprivrede RS je da kamate u ukupnim potraživanjima učestvuju sa oko 30 posto, odnosno preko 100 miliona KM.

Da su potraživanja od kupaca ozbiljan problem dovoljno govori podatak da ima distributivnih preduzeća čija su potraživanja veća od njihovog godišnjeg prihoda, kao što je slučaj s banjalučkom Elektrokrajinom. Ovaj odnos je opterećavajući i kod drugih distributivnih preduzeća, ali ne u tolikoj mjeri.

Pored potraživanja od ovih kategorija važno je posebno istaći jednu grupaciju potraživanja koja se odnosi na preduzeća koja su u stečajnim postupcima. Naime, podaci Elektroprivrede RS pokazuju da se preko 50 miliona KM potraživanja odnosi na potraživanja od preduzeća nad kojima je otvoren stečajni postupak i imaju i karakter rizičnih potraživanja, imajući u vidu primjer „Elektrokrajine".

Kada je ovo preduzeća u pitanju, u stečajnom postupku prijavljena potraživanja zaključno s 2009. godinom iznose 26.754.302 KM, od čega su priznata potraživanja 10.053.465 KM, dok su naplaćena 2.490.819 KM, odnosno nešto ispod 10 posto prijavljenih potraživanja.

Međutim, distributivna preduzeća nisu imala aktivnu ulogu u pokretanju stečajnih postupaka. Zanimljiv je i odnos distrubutivnih preduzeća prema onima koji duguju za isporučenu struju. Radna jednica Doboj, primjera radi, ima 50 potrošača iz kategorije domaćinstva koji su dužni preko 1.000 KM, dok isto preduzeće u Prijedoru ima njih 3.676.

Ako granicu duga povećamo s 1.000 KM na iznos od 5.000 KM, taj broj se kod dobojskog preduzeća značajno smanjuje i svodi na šest potrošača, dok je kod Radne jednice Prijedor dosta drugačiji odnos i dalje ima veliki broj dužnika, njih 1.218.

Radna jednica Doboj ima samo jednog potrošača s dugom većim od 10.000 KM, dok prijedorsko preduzeće ima čak 301 takvog potrošača.

Ni reprogrami, koje su davala distribitivna preduzeća, nisu urodili plodom kada je u pitanju naplata duga od onih koji nisu uplatili veće iznose. Revizija je utvrdila da je najveći odziv bio kod relativno malih dužnika po visini duga, dok su oni veliki reprogram koristili kao jednu od mogućnosti da i dalje „legalno" troše električnu energiju bez iskrene namjere ili mogućnosti da reprogram ispoštuju.

U periodu 2006-2010. godine bile su prisutnije naplate sudskim putem nego u ranijem periodu i podneseno je preko 10.000 tužbi nadležnim sudskim organima, ali je naplata izvršena samo u 500 slučajeva.

Za najveće dužnike najčešće nije korišten mehanizam isključenja s mreže, ukazala je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS-a.

Oslobodjenje

[LordMarshall]

Prva istražna bušotina u RS-u početkom 2013. godine

Kompanija "Jadran-naftagas" Banja Luka planira da ove godine uloži pet miliona eura u seizmička 2D ispitivanja nafte i gasa u Republici Srpskoj i da definiše koordinate prve istražne bušotine u RS-u, čije je bušenje predviđeno za prvi kvartal 2013. godine, izjavio je direktor kompanije Predrag Radanović.
Radanović je rekao Srni da je u 2011. godini izvršeno regionalno 2D seizmičko ispitivanje 210 kilometara područja od Novog Grada do Doboja i 490 kilometara detaljnih 2D reflektivnih seizmičkih ispitivanja na području Semberije, u opštinama Bijeljina, Ugljevik, Lopare i Zvornik.

On je dodao da je do sada u ove poslove uloženo tri miliona eura i da je trenutno u toku obrada i interpretacija terenskih podataka dobijenih u prvoj fazi terenskih istraživanja.

"Drugu fazu terenskih radova predstavljaju 2D reflektivna seizmička ispitivanja na području Posavine u opštinama Šamac, Modriča, Donji Žabar i Pelagićevo, čiji početak je planiran za april ove godine", rekao je Radanović, dodajući da je u okviru ovih istraživanja planirano snimanje još 300 kilometara seizmičkih profila.

Prema njegovim riječima, dosadašnje procjene geoloških rezervi temelje se na podacima starim oko 20 godina i one iznose približno 50 miliona tona, a rezultati do sada provedenih naftno-geoloških istraživanja ukazuju na postojanje naftno-gasnih potencijala u ovoj regiji.

"Ove geološke rezerve treba da potvrdimo terenskim seizmičkim radovima koji su obavljeni u 2011. godini i biće nastavljeni 2012. i 2013. godine, kao i istražnim bušenjem koje će krenuti početkom 2013. godine", naveo je Radanović.

On je dodao da će do kraja 2014. godine, do kada je definisana faza istraživanja, biti uložen ukupno oko 41 milion dolara.

U "Jadran-naftagasu" ističu dobru saradnju sa Vladom Republike RS-a, Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva, BiH MAK centrom za uklanjanje mina, Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Republičkim zavodom za geološka istraživanja.

"Jadran-naftagas" je zajedničko preduzeće NIS "Gaspromnjefta" i "Njeftgasinkora", osnovano 14. decembra 2010. godine u Banjoj Luci, sa osnovnom djelatnošću istraživanja i proizvodnje ugljovodonika na teritoriji RS-a.

Klix

[LordMarshall]

Javna rasprava o elektrani na biomasu

Regulatorna komisija za električnu energiju Federacije BiH (FERK) najavila je za sutra javnu raspravu o Nacrtu prethodne dozvole za izgradnju male elektrane na biomasu na području opštine Livno, potvrđeno je u opštinskoj upravi.

Javna rasprava biće održana u zgradi opštine Livno, a mogu joj prisustvovati sva zainteresovana pravna i fizička lica kojima će biti pružena mogućnost da daju svoje mišljenje i komentare na Nacrt prethodne dozvole.

Podnosilac zahtjeva za izdavanje dozvole za izgradnju elektrane instalisane snage 1.259 kilovata i planirane godišnje proizvodnje 10.296 gigavat-sati električne energije jeste privatno preduzeće "Esko-eko energija" iz Livna, koje je suvlasnik livanjske Gradske toplane.

Klix

[LordMarshall]

Za pokretanje investicija u USK nužna podrška lokalne zajednice

Članovi Uprave JP Elektroprivreda BiH, predvođeni generalnim direktorom Elvedinom Grabovicom, zvaničnici Vlade Unsko-sanskog kantona (USK) i načelnici općina s područja tog kantona razgovarali su o planiranim projektima JP EPBiH na području USK-a sa akcentom na izgradnju hidroelektrane "Unac".

EPBiH je zainteresirana za izgradnju hidroelektrana "Vrhpolje" i "Čaplje" na rijeci Sani, HE "Kljajići" na rijeci Sanici, HE "Unac" na rijeci Unac i za proširenje HE "Una Kostela" petim agregatom saopćila je Služba za komunikacije JP EPBiH.

"U toku su i intenzivne pripreme za izgradnju energetskih kapaciteta, korištenjem potencijala vjetra na dvije lokacije - Medveđak i Bravsko/Klenovac", navodi se.

Za planirane projekte JP EPBiH neophodna je podrška Vlade Kantona i lokalne zajednice.

Tokom sastanka ukazano je na potrebu zajedničkog djelovanja kad je u pitanju planiranje i realizacija investicija.

"Namjera kantonalne vlasti je da učini najbolje za građane, a JP EPBiH da započne gradnju planiranih objekata. Nismo protiv izgradnje HE "Unac", kazao je premijer USK-a Hamdija Lipovača.

Generalni direktor JP EPBiH istakao je da nova uprava želi pokrenuti projekt izgradnje HE "Unac" s mrtve tačke, jer vrijeme prolazi.

"Iz tog razloga zajednički pristup i stalna komunikacija s lokalnom zajednicom je najbolji put za prevazilaženje postojećih prepreka i početak realizacije planova", navodi se.

"Zaključak je da lokalnu zajednicu treba kontinuirano informirati o značaju izgradnje HE "Unac" i drugih elektroenergetskih objekata na tom području kroz stalni uvid u benefite koje planirane investicije imaju za lokalna područja - zapošljavanje lokalnog stanovništva, stalni prihod općinama kroz nadoknade propisane zakonom procijenjene na oko 5,3 miliona KM na godišnjem nivou, energetsku neovisnost USK-a, stabilnost elektroenergetskog sistema kroz sigurnije i kvalitetnije napajanje električnom energijom", saopćila je Služba za komunikacije JP EPBiH.

Klix