[Dolina Neretve | Ploče, Opuzen, Metković] - Construction update (2012 - 2013)

[passat1717]

LUKU PLOČE ČEKA TEŠKA GODINA

Godinu 2011. Luka Ploče je završila s prometom od preko 4,4 milijuna tona. To je za oko sto tisuća tona ili za dva posto manji promet nego u prethodnoj godini. Prema vrsti tereta dominirali su rasuti tereti s gotovo 80 posto, dok je promet tekućih i generalnih tereta bio podjednak. U pločansku luku u protekloj godini uplovila su 574 broda.



Premda je lani zabilježen neznatan pad prometa, zadržana je razina iz najboljih prijeratnih godina, uz napomenu da je tada ipak bila drugačija struktura tereta. Unatoč pokazateljima koji na prvi pogled „govore“ o još jednoj uspješnoj godini, direktor Luka Ploče d.d.d kap. Ivan Pavlović ocijenio ju je vrlo teškom. Naime, prihodi i promet ostali su otprilike na nivou iz 2010., ali su troškovi porasli za preko deset milijuna kuna.

Plaća je jedini trošak koji nije rastao. No 2012. godina će po svim pokazateljima, posebice ako se uzme u obzir situacija na tržištu susjedne BiH i Italije, biti još teža. Poteškoće koje ima tvornica koksa u Lukavcu, činjenica da u tvornici u Smederevu radi samo jedna peć, da željezara u Zenici radi s pola kapaciteta, da rad mostarskoga Aluminija zavisi o cijeni električne energije, da je Dalmacijacement zatvoren, te da talijanske elektrane prolaze kroz tešku krizu, ne ulijeva optimizam među lučkim vodstvom. Direktor Pavlović je kao otežavajuće okolnosti naveo i probleme s više željezničkih operatera u BiH, što rezultira dvostrukom skupljim uslugama prijevoza, te također dvostruke veće naknade Lučke uprave Ploče u odnosu na visine naknada u Rijeci ili Kopru, kao i dvostruko skuplje usluge tegljača u odnosu na riječku i koparsku luku. „Proizlazi da smo jedini koji posluju tržišno. No sami ne možemo biti konkurentni, moraju se uključiti i ostali.

U isto vrijeme moramo ulagati 50 milijuna eura u terminal za rasute terete, jer sadašnja lokacija, zbog niza razloga i ograničenja, nije odgovarajuća“, rekao je Pavlović. Uz napomenu da će pločanska luka preživjeti i ovu tešku godinu, direktor tvrtke koja s firmama u njenom vlasništvu zapošljava preko 900 djelatnika, poručio je kako više neće biti novih zapošljavanja, osim kada su u pitanju točno određena zanimanja. Do sada je Luka Ploče vodila računa o socijalnoj osjetljivosti, ali nakon promjene vlasničke strukture, to će biti sve teže. Pavlović je za 2012. najavio vjerojatni početak radova i na terminalu za tekuće terete i naglasio potrebu rješavanja problema trafostanice, bez koje „nema budućnosti ni za grad ni za luku“.

http://www.rogotin.hr/_2012_arh/12_01_04_luka.html

http://www.ploce.com.hr/gospodarstvo...a-teska-godina

[Bulikan]

Originally Posted by passat1717

Prije desetak dana završen je natječaj za izradu glavnoga projekta, uključujući ishođenje građevinske dozvole, za vrlo bitan infrastrukturni projekt na području luke Ploče. Radi se o nadvožnjaku koji će se izgraditi nedaleko od sadašnjega glavnog lučkog ulaza, čija je svrha da se premosti željeznička pruga kako bi se izbjegla čekanja uzrokovana prolaskom vagona prema novom terminalu za rasute i tekuće terete.

Jako neobičan članak. Kao da svi oni koji su u njemu spomenuti uključujući i Batura ne žive u Pločama i ne razumiju ili nežele razumjeti da je nadvožnjak od prvotne važnosti za grad jer odvojak glavne ceste ide pored otpada praktično direktno u luku čime se direktno ukida odvijanje teretnog prometa kroz sam grad dok on time dobiva najkraći i najbrži put na autoput i Jadransku magistralu dok grad umjesto sadašnjeg lošeg i kompliciranog spoja u Stablini preko novog nadvožnjaka i ceste koja bi se pravila od njega do kružnog toka na Birini isto tako dobiva brzu i jednostavnu prometnicu koja ga preko brze ceste povezuje s autoputem, a i sam izlaz na Jadransku magistralu u pravcu Dubrovnika dok je onaj u Baćini u pravcu Splita sasvim dovoljan budući da će se ljetne gužve kojih je do sada bilo snmanjiti otvorenjem autoceste.

[Bulikan]

Originally Posted by passat1717

Čemu čuđenje. Kao i svaka stara gradnja koja nije bila vrhunski odrađena kao što su npr. građevine Maja pod utjecajem vremena i površinskih naprezanja morala se srušiti. Nakon što se sanira ovo urušavanje slijedeće će biti na nekom drugom mjesti i sve tako ako se ne napravi preventivna sanacija injektiranjem ab pilona s unutrašnje strane ili kompletne rekonstrukcije u ovom ili nekom drugom obliku. Inače baš na ovoj fotografiji se vidi dio betonskog zida u nastavku koji je izgrađen na mjestu prvog urušavanja neposredno blizu ovog koje se dogodilo 17.09.1991. (dan prije ili kasnije). Naravno. U svrhu prevencije treba odmah srušiti cijeli zid udesno do samog početka uspona što nije mnogo i onda izvršiti sanaciju da neke slijedeće godine ne bude novi odron par metara dalje iako je za to manja mogućnost pošto je zid sve niži pa i slie koje djeluju na kamenje ali bi bilo dobro da se sve napravi u jednom "paketu", a ovaj dio koji ide prema Baćini će vjerovatno čekati neka bolja vremena ili da se nekome u vožnji svali na glavu.

BTW. Pošto su glavni krivac u većini slučajeva, a ovdje sigurno jesu, površinske vode nezamislivo mi je, s gledišta struke da u takvim potpornim zidovima (pogledaj malo taj AB zid na mjestu prvog odrona) nisu ostavljene rupe za otjecanje vode.

[passat1717]

Originally Posted by Bulikan

Jako neobičan članak. Kao da svi oni koji su u njemu spomenuti uključujući i Batura ne žive u Pločama i ne razumiju ili nežele razumjeti da je nadvožnjak od prvotne važnosti za grad jer odvojak glavne ceste ide pored otpada praktično direktno u luku čime se direktno ukida odvijanje teretnog prometa kroz sam grad dok on time dobiva najkraći i najbrži put na autoput i Jadransku magistralu dok grad umjesto sadašnjeg lošeg i kompliciranog spoja u Stablini preko novog nadvožnjaka i ceste koja bi se pravila od njega do kružnog toka na Birini isto tako dobiva brzu i jednostavnu prometnicu koja ga preko brze ceste povezuje s autoputem, a i sam izlaz na Jadransku magistralu u pravcu Dubrovnika dok je onaj u Baćini u pravcu Splita sasvim dovoljan budući da će se ljetne gužve kojih je do sada bilo snmanjiti otvorenjem autoceste.

Ma taj ulaz bi bia najvažnija prometna stavka u povijesti grada... o sigurnosti da ne govorimo... protičnosti na 4 trake, pristup luci i sl.. širenje grada i mogućnost da se onaj dio do Čeveljuše nekako iskoristi. Tamo ima stvarno dosta prostora onaj dio uz željeznicu.

[Bulikan]

Originally Posted by passat1717

Ma taj ulaz bi bia najvažnija prometna stavka u povijesti grada... o sigurnosti da ne govorimo... protičnosti na 4 trake, pristup luci i sl.. širenje grada i mogućnost da se onaj dio do Čeveljuše nekako iskoristi. Tamo ima stvarno dosta prostora onaj dio uz željeznicu.

Svojevremeno je nekoj firmi trebao privremeno prostor u tim predjelima. Kad se pogledalo u papire sve vlasništvo željeznice...
Inače sam protivnik širenja grada i općenito gospodarske zone u vrhunski plodnu zemlju Vranjaka jer prostora prema Baćini ima koliko hoćeš samo treba malo kopati, a ovako se bubne par kamiona kamenja i teren za gradnju spreman. Ovo sa pristupnom cestom sam već viđao više puta na papiru dok mi informacija od meteorologa koji kaže da se postaja seli na drugo mjesto zbog nadvožnjaka samo to potvrđuje.
Ono što nažalost ne vidim u bližoj budućnosti je širenje i povećanje grada, a dobar pokazatelj više odumiranja nego stagnacije je i podatak da je ove/prošle godine u prvi razred osnovne škole upisano rekordno malo 65 đaka što opet dokazuje ono što se naočigled vidi da je ovo grad umirovljenika i "spavača".

[passat1717]

To za odumiranje se potpuno slažem tako da su nam sve priče o izgradnji i širenju uzaludne... kad se nema za koga graditi. Bila je i nova škola u planu ali nema potrebe za njom, na žalost.

[Bulikan]

Originally Posted by passat1717

To za odumiranje se potpuno slažem tako da su nam sve priče o izgradnji i širenju uzaludne... kad se nema za koga graditi. Bila je i nova škola u planu ali nema potrebe za njom, na žalost.

Ako bude posla doći će ljudi kako su i prije došli.
Što se tiče djece. Mladosti zasučite rukave i spustite hlače i gaće

Ma koliko se pisalo da je ugovor tek sklopljen terminal za rasute terete je već dvije godine u izgradnji. Najnovija slika pokazuje da je više od polovine površine nasuto mljevenim kamenom. Prije toga je mljeveni kamen injektiran vibriranjem u tlo tako da će u konačnici biti nasuto preko milion tona kamena u plato koji treba biti 9m iznad razine mora. Na fotografiji se vidi dio koji je poravnat, mnogo malih humaka od kojih svaki predstavlja količinu velikog kamiona za prijevoz i koje treba poravnati kao i dvije krnje piramide koje predstavljaju predopterećenje jer će tu vjerovatno biti neki vitalni dijelovi tehnike. Sada slijedi Konstruktor koji će u nastavku desno raditi gat i gdje će se morati produbljivati dno do predviđene dubine, infrastruktura kao što su kanali za tehniku, šine za elevatore, kanali otpadnih voda, betoniranje cijele površine... da bi, na kraju sama Luka Ploče trebala kupiti potrebnu tehniku s kojom nestaje potreba za prekrcaj klasičnim dizalicama.

[Bulikan]

Počela je obnova terminala za glinicu. Nakon što su postavljene skele ovih dana odjekuju zvukovi pjeskarilica da se skine stari sloj boje s tornja i cijevi, a poslije će se obojati i već zarđali glavni rezervoar koji dominira i već je postao ruglo grada.

[passat1717]

Odlična vijest... to je dio luke koji se najviše vidi iz grada pa nek onda i izgleda pristojno...

[Bulikan]

Originally Posted by passat1717

Odlična vijest... to je dio luke koji se najviše vidi iz grada pa nek onda i izgleda pristojno...

Zgrada na rivi prekoputa benzinske svojim pročeljem nam je godinama nabijala prst u oko. Trenutno se uređuje i uskoro bi i ona mogla zasjati novom bojom. Na početku su bili stavili ove bijele Fasadex zaštitne zavjese ali ih je prva olujna bura razbucala. Drugi dan su ih lijepo ponovo vratili, a iste večeri zapuhala olujna tramontana da ih je bilo i po krovu. Više nisu ni pokušavali, a danas su dio bacili u kontenjere za smeće

[passat1717]

To sve plaća grad, samo da ne bude ruglo kad poneki kruzer zaluta do Ploča

[passat1717]

PROBLEMI S OPSKRBOM ENERGIJE

Gotovo da je postalo pravilo da nakon svake kiše, a posebno poslije grmljavinskoga nevremena, stanovnici istočnoga dijela Grada Ploča ostanu u mraku. Problemi zbog nestabilnosti napajanja električnom energijom češće se događaju zadnjih godina. To posebno osjećaju stanovnici Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše i Stabline, koji su izloženi višesatnim prestancima opskrbe električnim naponom. Osim što prekidi napajanja električnom energijom nastali uslijed kvarova ometaju svakodnevni život dolazi i do velikog broja kvarova na električnim, a osobito elektroničkim uređajima u domaćinstvima. S postojećim problemom upoznati su i djelatnici HEP-a, koji u pravilu promptno reagiraju na kvarove u bilo koje doba dana.



Naime, mreža koja povezuje Opuzen i Ploče nalazi se iznad spomenutih naselja na brdovitom i kamenom terenu, koji je izložen čestim atmosferskim pražnjenima, odnosno udarima groma. S obzirom da se radi o kamenitom tlu koje ima vrlo veliki električni otpor, sva pražnjenja se uglavnom ostvare preko energetske mreže. Prema neslužbenim informacijama iz HEP-a, upravo je viša sila uzrok tim prekidima napajanja. No, znakovito je da je učestalost kvarova znatno povećana u posljednjih nekoliko godina, što među dijelom stanovništva izaziva sumnju u ispravnost gromobranskih instalacija. Pogođeno stanovništvo smatra da bi mreža trebala biti otpornija na veće udare groma, jer izgradnjom prometnica na tome području poboljšani su uvjeti pristupa dalekovodnim stupovima, a smanjeni su i troškovi HEP-a radi eventualnih intervencija. Istina, izgradnjom prometnica došlo je do premještaja jednog broja dalekovoda između Šarić Struge i Stabline, te je izgrađeno nekoliko novih trafostanica za potrebe brze ceste, pa bi bilo dobro imati uvid u trenutačnu energetsku bilancu potrebnu za opskrbu ugroženih naselja i prometnica. Zbog postojećih problem glavari mjesnih odbora Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina i Stabline uputili su dopis HEP-u tražeći stabiliziranje napajanja električnom energijom u istočnome dijelu Grada Ploča. HEP je pozvan da učini potrebne izvide, projekte i radove koji će u konačnici dovesti do toga da i ugrožena naselja, nakon više od stoljeća od početka uporabe električne energije u Hrvatskoj, imaju nesmetano napajanje energijom kao i ostala mjesta u okolici.

http://www.rogotin.hr/_2012_arh/12_01_13_dal.html

[passat1717]

Evo ima na temi za AC, nek se nađe i ovdje...

Skladgradnja probila tunel dug gotovo kilometar

Još jedna radna pobjeda za braću Slavena i Jozu Žužula i njihovu Skladgradnju. S radnicima su proslavili probijanje druge, 962 metra duge cijevi tunela Šubir na dionici autoceste Ravča - Ploče u blizini graničnog prijelaza Crveni Grm. Vrijednost građevinskih radova iznosi 100 milijuna kuna.



Zahtjevni projekt

Radilo se o izuzetno zahtjevnom projektu jer trasa prolazi brdskim terenom premreženim podzemnim vodama.

Ukoliko se sve bude odvijalo po planu, radnici Skladgradnje ovog će se ljeta oprostiti s tunelom Šubir. Nezahvalno je prognozirati kada bi se dionica mogla završiti, jer sve ovisi o novcu, kojeg danas baš i nema.


Tehnički podaci

Cestovni tunel Šubir nalazi se na autocesti Zagreb-Split-Dubrovnik (A1), na dionici Ravča-Ploče, na poddionici od km 92+941,222 do km 98+350,00.

Tunel Šubir izvodi se sa dvije tunelske cijevi, za puni profil autoceste, tako da će promet teći kroz svaku cijev u jednom smjeru. Predviđeno je istovremeno izvođenje obadvije cijevi.

Trasa autoceste na navedenoj poddionici prolazi brdskim terenom, što uvjetuje i dužinu samog tunela.

Predviđene ukupne dužine tunela koje uključuju podzemni iskop i portalne građevine su:

desna cijev: L= 962,00 m

lijeva cijev: L= 825,00 m

Projektni elementi autoceste u području tunela određeni su za računsku brzinu od 100 km/sat.

http://www.ploce.com.hr/gospodarstvo...tovo-kilometar

[passat1717]

Metković: Asfaltiranje u Ulici Matije Gupca




Unatoč lošem vremenu djelatnici metkovske tvrtke Asfalt inženjering danas su započeli asfaltiranje Ulice Matije Gupca. Trasa je većim dijelom stavljena pod asfalt, a preostalih stotinjak metara planira se završit sutra ujutro. Prema najavama sljedeći tjedan obavit će se asfaltiranje Ulice Bočina.

http://www.metkovic.hr/

Metković: Uređenje kanala u Vrbovcima



Na području Vrbovaca obavljaju se radovi na uređenju parcelacijskih kanala, propusta i poljskih putova. Radovi su započeli na inicijativu Grada Metkovića, a investitor su Hrvatske vode.
Vrijednost radova procjenjuje se na oko tri i pol milijuna kuna, a izvode ih djelatnici tvrtkeNeretvanski sliv . Na terenu je sedam bagera koji pročišćavaju kanale i postavljaju cijevi za propuste. Tim radovima prethodilo je uređenje poljskih putova koji su izravnani, nakon čega je na njih postavljen geotekstil i nasut novi sloj jalovine pa je svaka parcela postala dostupna vozilima. Radi se o parcelama na području grada Metkovića koje su predmet Javnoga natječaja za prodaju poljoprivrednoga zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=3885

[passat1717]

Ploče : SANIRAN ZID, SLIJEDI KANALIZACIJA

15.01.2012. 19:15:47

SANIRAN ZID, SLIJEDI KANALIZACIJA

Djelatnici tvrtke Ikebana d.o.o. iz Ploča završili su radove na sanaciji potpornog kamenog zida kod Pučkog otvorenog učilišta, koji se nedavno urušio na županijsku cestu u Gračkoj ulici. Za vrijeme radova promet je reguliran semaforima.



Nakon završetka sanacije, za koju se koristio isti kameni materijal, Grad Ploče planira sanirati oborinsku odvodnju i kanalizaciju koja od izgradnje objekta do danas nije spojena na postojeći oborinski i kanalizacijski sustav. Radove će obaviti djelatnici Javne ustanove Izvor.

http://www.rogotin.hr/_2012_arh/12_01_15_zid.html

Ploče : NOVA FASADA NA ZGRADI POU


NOVA FASADA NA ZGRADI POU

U tijeku su radovi na obnovi fasade na zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Pločama. Uklanja se stara, dotrajala fasada, koja se zamjenjuje novom. To je završna faza obnove fasade, jer je ostatak već prije saniran i obojan, pa će zgrada PUO uskoro Pločanima biti predstavljena u novom svjetlu. U objektu su smješteni Glazbena škola, Zavičajna zbirka, Likovna radionica, Dječja kreativna i likovna radionica, sale za sastanke, uredi i Radio postaja Ploče.



Radove na poboljšanju vizualnoga izgleda objekta financira Grad Ploče. Prema riječima v.d. ravnatelja POU Ivice Kostanića, prema financijskim mogućnostima uklanjaju se postojeći drveni otvori na zgradi, a umjesto njih postavljaju se aluminijski.

http://www.rogotin.hr/_2012_arh/12_01_15_pucko.html

[passat1717]

NUŽNA REVIZIJA PROGRAMA RAZVOJA PLOČA

U Pločama je osnovana Radna skupina za reviziju projekta Program ukupnog razvoja Grada Ploča. Program je usvojilo Gradsko vijeće 2008. godine i od usvajanja toga dokumenta nastala je potreba za revizijom njegovih dijelova koji se odnose na Strategiju razvoja i Razvojne projekte. U skladu s tim, Grad Ploče pristupio je revidiranju Programa ukupnog razvoja koji će gradu omogućiti planiranje kontinuiranog razvoja u budućnosti. Nužnost revizije PUR-a Grada Ploča uvjetovana je dinamikom i brzinom gospodarskih promjena kako na regionalnom tako i na nacionalnom planu. Revidiranjem dokumenta postiže se fleksibilnost u promjenjivim gospodarskim kretanjima. Predsjednik Radne skupine za reviziju Programa PUR-a je dogradonačelnik Ploča Goran Kovač, a članovi su: Marija Kovač, Ana Musa, Mario Milošević, Vlaho Orepić, Đino Zmijarević, Goran Marković-Tomak, Darko Plećaš, Čestislava Visković i Marin Radaljac.

http://www.rogotin.hr/_2012_arh/12_01_15_razvoj.html

[passat1717]

ODMORIŠTE PLOČE - nove sumnje!


Prije nekoliko dana bivši čelnici Hrvatskih autocesta (HAC) Jurica Prskalo i Marijo Lovrinčević su i službeno optuženi za već dobro znanu aferu „Odmorište Ploče – ukradeno brdo", u kojoj su navodno oštetili državnu tvrtku HAC za 58,5 milijuna kuna!

Malo ću se osvrnuti na ovu temu na temelju podataka objavljenih u medijima od početka afere do danas.

Kad pogledaš kako izgleda navodno odmorište, koje je iskopano u živoj stijeni, oblog oblika, usred ničega, sa pogledom na odrezanu stijenu i nebo, odmah vidiš da tu nešto ne štima!


Odmorište Ploče-pogled s juga


Pogled sa sjevera

U isto vrijeme čovjek ne može shvatiti da projektanti i investitori nisu na ovom području našli za shodno kilometar dalje prema Pločama napraviti barem manje odmorište ili vidilicu s koje bi se turistima i svim putnicima pružio prekrasan pogled na deltu Neretve-čudo i izuzetna ljepota prirode. Ne, oni buše rupu u kamenu s pogledom na nebo!


Pogled na prekrasnu deltu Neretve 1 km prema Pločama

A počelo je dogovorom Vlade i investitora HAC i Lučke uprave Ploče da će se predviđeni višak od iskopa na našem području, koji je predračunom iznosio oko 2 milijuna kubika kamena, besplatno ustupiti za izgradnju terminala za kontejnere i rasute terete. Odličan i koristan dogovor, jer bi investitor inače bio obvezan te silne kubike viška iskopa na odgovarajući način sanirati, kako kaže ravnatelj Lučke uprave Tomislav Batur.

Pristupna cesta je završena i svečano puštena u promet krajem 2008. godine, a iznenadni radovi na novom prije nepredviđenom odmorištu su naglo obavljeni u 2009. godini, sa navodnim obrazloženjem da nema potrebnih količina kamena za Luku, pa je zato odabran ovaj najveći usjek da se iskopa navodnih 470.000 m3.

Ugovorena je cijena od 63,4 milijuna kuna, od čega glavnom izvođaču Konstruktor- inženjeringu ide skoro 5 milijuna provizije, a Skladgradnji kao podizvođaču 58,5 milijuna Kn. Jedinična cijena je ugovorena za 53,62 Kn/m3.

Iz objavljenih podataka je vidljivo da je iskopano 470.000 m3 i da je to Skladgradnja naplatila 58,5 milijuna Kn, pa ispada da je kubik plaćen 124,46 Kn, a to bi bilo 2,32 puta, odnosno 232 % više nego je ugovoreno. Ispada da je tu više zaračunato 33.294.800 Kn, nego šta je trebalo!? Bez posebnih insinuacija napominjem da se radi o godini u kojoj su bili lokalni izbori, a znamo već kako su financirani.

Međutim, jučer sam obišao trasu ceste i famozno odmorište i utvrdio nove nelogičnosti, koje mi mirišu na nove afere. Naime, samo 200 m dalje od odmorišta se i dan danas nalazi veliki dio deponije viška iskopanog materijala, koji se i sada vozi u Luku i nije potrošen! Dalje 5 km prema Kobiljači, tik uz tunele i vijadukt preko rijeke Matice se također nalazi ogromna deponija viška materijala, koju treba odatle odvesti. Obje navedene deponije sigurno u sadašnjem trenutku sadržavaju više materijala, nego je iskopano na tzv. „Odmorištu Ploče".


Nepotrošena deponija 200 m sjevernije od odmorišta!


Druga nepotrošena deponija 5 km sjevernije-Kobiljača


Pogled sa vijadukta na deponiju

Posebna je priča da je to vrlo vjerojatno napravljeno potpuno nezakonito i sa gledišta Zakona o rudarstvu i pripadajućih Pravilnika, jer se tu praktično radilo o eksploataciji mineralnmih sirovina-kamena, za koju je bilo potrebno ishoditi propisanu projektnu dokumentaciju, dozvole i koncesiju, ali HAC je bahato neviđenom silom provodio svoje zamisli, bez obzira na zakone.

Po osnovu eksploatacije kamena Grad Ploče bi imao pravo na 5% od vrijednosti tog posla, kao naknadu koja pripada jedinici lokalne samouprave, što je iznos od oko 3 milijuna Kuna. Taj bi se iznos sada, ako ništa drugo, mogao lijepo upotrijebiti u pregovorima oko nadoknade troškova vezanih uz izgradnju i premještanje trafostanice, pa bi se problem za nas umanjio za taj iznos. Vjerujem da će to ipak moći biti dobar argument za našu stranu.

srza.bloger.hr

http://www.ploce.com.hr/gospodarstvo...oe-nove-sumnje

[passat1717]

Europa Opuzenu gradi kanalizaciju


POTPORA RAZVOJU: Odobren novac iz programa Ipard pretpristupnih fondova

Projekt izgradnje i dovršetka kanalizacijskog sustava na području grada Opuzena financirat će se novcem iz programa IPARD pretpristupnih fondova Europske unije.

Riječ je o izgradnji druge faze kanalizacijskog sustava u Opuzenu, što podrazumijeva izgradnju primarne kanalizacijske mreže u ulicama Zrinskih i Frankopana te Barake.

Kompletna investicija procijenjena je na oko 5,4 milijuna kuna. Opuzen je za sada jedini grad u dolini Neretve koji je dobio novac iz pretpristupnih fondova Europske unije namijenjen uređenju komunalne infrastrukture. Posao nije bio nimalo lagan jer su stručne službe Grada prikupile desetak kilograma dokumentacije potrebne za odobrenje novca.

Inače, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je odobrila 190 milijuna kuna novčanih potpora kako bi se unaprijedila poljoprivredna gospodarstva, te poboljšala prerada i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Riječ je o programu IPARD, u sklopu europskih pretpristupnih fondova, kojim se potiče poljoprivreda i ruralni razvoj do 2013. godine.

Tako se zainteresiranim poljoprivrednicima nude ulaganje u poljoprivredna gospodarstva, mljekarstvo, govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, proizvodnju voća i povrća te izgradnju preradbenih kapaciteta objekata za preradu voća i povrća.

Prema ovom programu može se ostvariti i do 50 posto povrata investicije, dok mlađe osobe mogu računati i na 60 posto povrata. U okviru ruralnog razvoja potiče se razvoj seoskog turizma, rekreacijsko jahanje, lov i ribolov, što je posebno značajno za Dalmaciju, gdje je ribarstvo među najznačajnijim gospodarskim djelatnostima.

Osim toga, novi Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi pruža novčane potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potpore za ekološku i integriranu proizvodnju, kao i potpore za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi.

Upisivanje i evidencija svake pojedinačne parcele u ARKOD osnova je za ostvarivanje novčanih potpora u biljnoj proizvodnji. Osim ruralnog turizma, nepovratna sredstva unutar Mjere 302 mogu se ostvariti i za izgradnju i rekonstrukciju objekata za tradicijske obrte, kao i za opremu poput alata za bačvara, klobučara, knjigovežu, urara, staklara, te za opremu za proizvodnju suvenira na tradicionalan način.

Tradicijski obrti

Ova mjera omogućava potporu izgradnji prostora za izravnu prodaju na farmi te objekata za pakiranje i trženje proizvoda. Ni slatkovodno ribarstvo nije zanemareno, jer se unutar tog sektora nepovratna potpora može ostvariti za izgradnju mrjestilišta riba te objekata za uzgoj i skladištenje ribljih proizvoda.

U sklopu mjere 302 mogu se graditi IT centri na selu, dječji vrtići i igraonice, sportski i rekreacijski centri za mlade i odrasle, što svakako može pridonijeti društvenom razvoju ruralnih područja u Hrvatskoj.

Prema informacijama iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, maksimalna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu iznosi 150.000 eura, od čega je polovina nepovratna potpora.

To bi svakako bio dodatni poticaj neretvanskim poljoprivrednicima da se jave na ovaj natječaj kojim se, osim potpora u poljoprivredi, sufinancira i razvoj ruralnog turizma.



Vrijednost investicije procijenjena je na 5,4 milijuna kuna

http://www.ploce.com.hr/gospodarstvo...i-kanalizaciju

[passat1717]

Metković : Započeli radovi u Ulici Mobine



18.1.2012. - Danas su u Ulici Mobine započeli radovi na izgradnji kolektora za odvodnju oborinskih voda.
Uz djelatnike tvrtke MGA, koja će izvoditi radove na spomenutom zahvatu, na teren su izašli djelatnici Komunalnog poduzeća Metković i HEP - Pogona Metković kako bi izmjestili vodovodne cijevi i elektro-instalacije koje su se našle na trasi budućeg kanala za odvodnju.
Projekt za sustav odvodnje oborinskih voda obuhvaća ulice Mobine, Petra Zoranića i Andrije Kačića Miošića, a gradi se prema idejnom projektu metkovske tvrtke Arhitektura i graditeljstvo Goluža. Projekt investiraju Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske vode sa po 500 tisuća kuna, a ostatak će pokriti Grad Metković.
Skrećemo pozornost vozačima da je promet Ulicom Andrije Kačića Miošića prekinut na križanju s Ulicom Mobine zbog radova koji se na tom mjestu odvijaju.

http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=3893

[passat1717]

Metković : Uređuje se spoj Neretve s kanalom Nokat



Na spoju Neretve s kanalom Nokat, koji prati Ulicu Franje Asiškoga, izvode se završni radovi na proširenju spojnoga kanala i izgradnji prijelaza preko njega.
Radovi se izvode u svrhu poboljšanja uvjeta za redovno tehničko i gospodarsko održavanja korita i inundacijskog pojasa rijeke Neretve. Posao izvode djelatnici tvrtke Neretvanski sliv, a naručitelj su Hrvatske vode.
Spomenuti spoj omogućuje cirkulaciju vode u donji meandar Stare Neretve, a u budućnosti će biti dio planiranoga sustava za navodnjavanje doline Neretve.

http://www.metkovic.hr/vijest.asp?vijest=3895