daily menu » rate the banner | guess the city | one on oneforums map | privacy policy | DMCA | news magazine | posting guidelines

Go Back   SkyscraperCity > European Forums > Hrvatski Forum > Croatia > Slavonija i Baranja

Slavonija i Baranja Slavonia and Baranja: Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Vukovar, etc.



Global Announcement

As a general reminder, please respect others and respect copyrights. Go here to familiarize yourself with our posting policy.


Reply

 
Thread Tools Rating: Thread Rating: 21 votes, 5.00 average.
Old December 11th, 2012, 11:26 PM   #1041
ACOSLBROD
Registered User
 
ACOSLBROD's Avatar
 
Join Date: May 2012
Posts: 138
Likes (Received): 1

Quote:
Originally Posted by Dr.McKay View Post
Kao nije imao 8 godina da rješi Sveučilište!?Da ne nabrajam ostale projekte koje je obećao ali se nisu pomakli s mrtve točke.Ako tko o ičemu politizira to je onda on,a politizira o svemu.Druže moj Žeravački,vrijeme je da kupiš prnje!
Slavonski Brod itekako ima obrazovanog i kadra sa iskustvom,pogotovo za osnivanje nekakvog politehničkog Sveučilišta.Uostalom ne mora biti upisnih mjesta na fakultete kao u Zagrebu,Splitu ili nekom većem gradu.
Problem je u tome da su ovo,po navici,predizborna laprdanja!
ja mislim da mi nismo zivjeli u istom gradu,pa brod se nije mrdnuo s mrtve tocke dok nije dosao duspara.to vidi svak lud.ovi nasi slavonci nam nista nisu pomogli a sad treba napadati dusparu koi je do sada napravio najvise od dosadasnjih geadonacelnika.
ACOSLBROD no está en línea   Reply With Quote

Sponsored Links
 
Old December 12th, 2012, 11:45 AM   #1042
Dr.McKay
Registered User
 
Join Date: Nov 2008
Location: Slavonski Brod
Posts: 156
Likes (Received): 10

Quote:
Originally Posted by ACOSLBROD View Post
ja mislim da mi nismo zivjeli u istom gradu,pa brod se nije mrdnuo s mrtve tocke dok nije dosao duspara.to vidi svak lud.ovi nasi slavonci nam nista nisu pomogli a sad treba napadati dusparu koi je do sada napravio najvise od dosadasnjih geadonacelnika.
Dr.McKay no está en línea   Reply With Quote
Old December 12th, 2012, 01:52 PM   #1043
mali pariz
Registered User
 
Join Date: Aug 2010
Location: Brod n/S
Posts: 66
Likes (Received): 1

Quote:
Originally Posted by lokomotiva View Post

samo treba imati novce, onda će doći predavači iz svih krajeva hrvatske..
A tu smo jaki, do jaja.
mali pariz no está en línea   Reply With Quote
Old December 12th, 2012, 02:00 PM   #1044
mali pariz
Registered User
 
Join Date: Aug 2010
Location: Brod n/S
Posts: 66
Likes (Received): 1

Quote:
Originally Posted by Dr.McKay View Post
Slavonski Brod itekako ima obrazovanog i kadra sa iskustvom,pogotovo za osnivanje nekakvog politehničkog Sveučilišta.
Kakvo bi to bilo Sveučilište? Slično Veleučilištu, na kojem idu po kućama i tuku tko ne želi završiti Menadžment.
Kuku, lele.

Last edited by Miki86; December 12th, 2012 at 02:20 PM.
mali pariz no está en línea   Reply With Quote
Old December 12th, 2012, 02:20 PM   #1045
Brod na Savi
Registered User
 
Brod na Savi's Avatar
 
Join Date: Nov 2012
Posts: 36
Likes (Received): 1

Quote:
Originally Posted by ACOSLBROD View Post
ja mislim da mi nismo zivjeli u istom gradu,pa brod se nije mrdnuo s mrtve tocke dok nije dosao duspara.to vidi svak lud.ovi nasi slavonci nam nista nisu pomogli a sad treba napadati dusparu koi je do sada napravio najvise od dosadasnjih geadonacelnika.
Duspara je mozda mogao i bolje, ali nezadovoljnici bi uvijek nasli dlaku u jajetu.
Ruku na srce, tko bi bio taj koji bi napravio vise ili koji bi sada i sutra bio bolji? Ako ga ima treba ga izabrati na slijedecim izborima.

Ali da nam je takav kao Duspara predsjenik drzave, nebi imali danasnju bijedu za koju su direktno krivi ideoloski polukreteni koji grade vec dvanaest godina crvenu hrvatsku a ne naprednu gospodarsku Hrvatsku .
Brod na Savi no está en línea   Reply With Quote
Old December 12th, 2012, 02:24 PM   #1046
Miki86
Moderator
 
Miki86's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Slavonski Brod
Posts: 4,043
Likes (Received): 2083

Dobro, ovime se polako udaljavamo od teme pa ćemo povući ručnu što se tiče politike, inače nam ne gine 5 stranica političkih prepucavanja. Ovaj topic je jedan od konstruktivnijih na forumu pa neka takav i ostane.
Miki86 está en línea ahora   Reply With Quote
Old December 14th, 2012, 02:26 PM   #1047
Miki86
Moderator
 
Miki86's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Slavonski Brod
Posts: 4,043
Likes (Received): 2083

Slavonski Brod dobiva pučku kuhinju

Danas se u 10,00 sati u Velikoj vijećnici Grada Slavonskog Broda održalo svečano potpisivanje ugovora o korištenju prostora između Grada Slavonskog Broda i Caritasa Đakovačko – osječke nadbiskupije. Potpisivanjem ovog ugovora Slavonski Brod napokon dobiva prostor u kojem će se realizirati javna pučka kuhinja.
Uz gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Dusparu, dr.med i predstavnike Caritasa potpisivanju ugovora prisustvovati će i đakovačko – osječki nadbiskup i metropolit Mons. dr. Marin Srakić.

Prvotno je kao prostor bila zamišljena vojarna na Jelasu, ali nakon vječnih obećanja i tapkanja na mjestu, moralo se pristupiti traženju novog rješenja. U međuvremenu je skinuta i blokada s gradske imovine te je pronađen novi prostor. Prostor pučke kuhinje nalazi se u Preradovićevoj ulici i površine je 350 m2. Prema podacima Caritasa, u Slavonskom Brodu će biti potrebno oko 100 obroka dnevno, ali u pučkoj kuhinji će svoj obrok moći kupiti i sugrađani slabog imovnog stanja i to po cijeni od 10 kuna. Ukoliko naš sugrađanin ni to ne može priuštiti, moći će dobiti besplatan obrok. Kolika je potreba za pučkom kuhinjom, govori i podatak iz Osijeka, gdje je u ovo vrijeme prošle godine bilo dostatno 180 obroka, ove godine potrebno je osigurati 250 obroka.

Vrijednost investicije uključujući građevinske radove i radove na uređenu iznositi će oko 1,8 milijuna kuna, a Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije spreman je odmah po potpisu ugovora krenuti s pripremnim radovima.

Gradonačelnik je dodao kako je preseljenjem klubova iz dvorane Sokol u nove prostore, oslobođeno mjesto te će se za prvu ruku osigurati barem dvije prostorije za beskućnike, no postoji mogućnost uređenja do 4 prostorije. Budući su temperature izrazito niske, a uređenje prostorija zahtjevati će određeno vrijeme, beskućnici mogu biti smješteni u nekom od domova mjesnih odbora, a trebaju se samo javiti u Gradsku upravu.





http://www.ebrod.net/slavonski-brod/...hinju-158.html


Još jedno ruglo manje u centru grada:

Miki86 está en línea ahora   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 12:02 AM   #1048
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

OTKRIVENA SPOMEN PLOČA KRUNOSLAVU KERNU

Slavonski Brod danas se odužio poznatom slikaru i likovnom pedagogu Krunoslavu Kernu na svemu što je učinio za svoj grad.

Povodom 20. obljetnice smrti jednog od najpoznatijih hrvatskih akvarelista u Zajčevoj 6, na njegovoj rodnoj kući, otkrivena je spomen ploča. Reljef Krunoslava Kerna rad je akademskog kipara Stanka Jančića,a inicijatori su Galerija umjetnina i Grad Slavonski Brod.

Uloga Krunoslava Kerna neizostavna je u likovnoj povijesti Slavonskog Broda. Od 1970. bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i ostvario je veliki broj samostalnih i skupnih izložbi. Uz akademskog slikara Predraga Golla Kern je osnivač Akvarelističke kolonije "Sava" . Pokretač je i likovne kolonije "Slikari bolnici", a osnivač je i crtačke i slikarske škole "Albert Gruber". Zaslužan je za formiranje brodskog slikarskog kruga akvarelista koji su zahvaljujući njegovoj inicijativi i stručnom radu postali vrsni slikari.

U ime Grada Slavonskog Broda spomen ploču otkrio je gradonačelnik Mirko Duspara,dr.med.





http://www.slavonski-brod.hr/index.php

Last edited by Brko; December 15th, 2012 at 12:08 AM.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 12:18 AM   #1049
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

BOKSAČKI I KARATE KLUBOVI U NOVIM PROSTORIMA

Karate klub „Slavonski Brod“ i Boksački klubovi „Posavina kuna“ i „Radnički“ vrlo brzo trebali bi useliti u novi prostor.
Naime potpisivanjem ugovora između gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare dr,med i čelnih ljudi navedenih klubova danas je obavljena primopredaja novouređenog prostora u prizemlju Sportske dvorane „Vijuš“.
U pitanju je ukupno 500 kvadrata prostora namijenjenih karatašima i boksačima koji se sastoje od prostora za vježbanje, sanitarnog čvora i ureda. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 903.000 kuna, a uređenjem navedenih prostora omogućeni su kvalitetniji uvjeti za rad sportskih klubova, te njihovo postizanje još boljih rezultata.









http://www.slavonski-brod.hr/
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 12:21 AM   #1050
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

Vjekoslava je kulinarsku ljubav razvila u posao
U Brodu otvorila čokolateriju

Posebno je ponosna na svoje ručno rađene praline, koje se nigdje u Brodu do sada nisu mogle kupiti

SLAVONSKI BROD - Da nikada nije kasno za ostvarenje snova, pokazuje primjer Brođanke Vjekoslave Vojke Golob, dugogodišnje inženjerke elektrotehnike, zaposlene u Elektri koja je ususret blagdanima otvorila čokolateriju i slastičarnicu „Bonjour" u središnjoj brodskoj Starčevićevoj ulici.

- Od djetinjstva uživam u mirisima pečenih kolačića koji se šire kućom, od mladosti i u njihovoj pripremi, a najveće zadovoljstvo su mi ozarena lica ukućana i gostiju koji uživaju u mojim slasticama - zadovoljna učinjenim, kaže Vojka.

Okidač za konačnu odluku bila je izjava prijatelja iz Engleske, koji je kušajući moj "srneći hrbat” kazao kako sam pogriješila zanimanje, a presudan je bio komentar mog supruga koji je za moje praline kazao "bolje su od belgijskih”. Njemu vjerujem jer ih redovito degustira gdje god putujemo i odličan je znalac - kaže Vjekoslava.

A u romantičnoj maloj čokolateriji sve podsjeća na bajku - starinske šalice i posuđe u minimalističkom namještaju, uredne svijetle vitrine s domaćim kolačima rađenim prema bakinim receptima, ali i nekim novim.

- Tajna je prije svega u ljubavi koja se ulaže u svaki kolač i u tome da se koriste prvoklasne namirnice u količinama koje zahtijevaju izvorni recepti. Baza su slatko vrhnje, maslac, jaja, bademi, orasi i najfinije čokolade - pojašnjava Vojka, naglašavajući kako u njezinim kolačima nema surogata što će prepoznati oni koji znaju što je pravo domaće. A ljubitelji pravih slastica tu će naći kraljice među tortama - dobošicu koju je prvi put pripremio Jozsef C.Doboš 1885. te sacher-tortu nastalu 1832. na dvoru vojvode Metternicha, te modernije torte ganache, cappucino, browniese..., kolače koji se rade od prhkog tijesta, kreme, voća, šlaga...

- Prvu sam dobošicu ispekla s 15 godina prema receptu iz bakine kuharice, a ona ju je pekla za sve važnije događaje - dodaje Vjekoslava.

Posebno je ponosna na svoje ručno rađene praline, koje se nigdje u Brodu do sada nisu mogle kupiti. Za pripremu iznimno zahtjevne i skupe slastice (koju je u 16. stoljeću smislio kuhar maršala du Plessis-Praslina-Cesar), ručno se pune u kalupe čokoladom i kremama s okusom cimeta, naranče, marelice, višnje, a uz božićne blagdane i klinčića. Rade se, kaže Vojka od najfinije crne, bijele i mliječne čokolade. Kako bi ovaj prostor ubuduće bio mjesto ugodnog susreta i druženja, vlasnica čokolaterije i slastičarnice uz kolače obećava i najkvalitetniju kavu i čaj, ali i posebne pogodnosti.

- Primjerice, četvrtak je dan kada umirovljenici imaju specijalni popust pa mogu doći na kavicu, kolačić i uz druženje priuštiti si ono što su zaslužili, a inače ne mogu, dodaje Vojka.
Bit će još iznenađenja
U "Bonjouru” će se raditi i mini torte od istog sastava kao velike, i još štošta. Za sada ima zaposlenu jednu slastičarku no jedva čeka da se i sama prihvati kuhače. Njezin san se ostvario, a možda će i nekima koji kušaju praline s malinom, lavandom, nugatom, kavom...

http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/...o/default.aspx
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 12:45 AM   #1051
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

PRIVREMENO PRIHVATILIŠTE U BRODU
Hrvatski sokol rješenje za beskućnike

Od Grada se očekuje trajno rješenje za ljude bez krova nad glavom

SLAVONSKI BROD - Zima je zakucala na vrata, temperature su se u Slavonskom Brodu spustile do -17 stupnjeva, no, čini se, ponovno je iznenadila one koji su trebali pronaći prostor za prihvatilište beskućnika. Ovih dana, prema riječima ravnateljice brodskog Crvenog križa Milene Plivelić Grgić, dva su muškarca dolazila raspitivati se o smještaju kao i prošle zime, no rješenja još nema, a razgovori između Grada i CK su u tijeku. Iako su pripremljeni madraci, deke, osnovne potrepštine za higijenu, volonteri koji će se uključiti, još nije pronađeno prikladno mjesto jer se prošlogodišnje privremeno prihvatilište u Domu J.J.Strossmayera pokazalo neprimjerenim.

- Najveći je problem nedostatak kupaonice pa su korisnici prihvatilišta morali ići do sportske dvorane na Vijuš i onako topli vraćati se u Dom - objašnjava ravnateljica, navodeći da je Grad preuzeo obavezu rješavanja problema s lokacijom i prostorom prihvatilišta.

Optimistične vijesti ipak stižu iz gradske uprave. Gradonačelnik Mirko Duspara kaže da je u Gradu dovoljno praznih prostora i da će se vrlo skoro za beskućnike naći rješenje koje će biti bolje od prošlog. A već danas (četvrtak), prema riječima pročelnice Dubravke Marković, održat će se sastanak s odgovornima iz Crvenog križa, Centra za socijalnu skrb i policije o privremenom smještaju na novoj lokaciji.

- Riječ je o dvorani Sokol s dva manja prostora (svlačionice), koja ćemo najvjerojatnije osposobiti za prihvatilište. Prostori su zagrijani, tu je i kupaonica s toplom vodom. Donijet će se kreveti, posteljina i sve potrepštine, a Grad će u dogovoru s Crvenim križom osigurati jedan topli obrok i što već bude potrebno - kazala je Marković. Obećala je da će prihvatilište ovih dana biti spremno za one koji potraže pomoć, a za sada se ne zna njihov broj.

U Crvenom križu pak vjeruju da će Grad ubuduće, uz suradnju svih institucija koje se brinu o ljudima, sukladno s novim zakonom o socijalnoj skrbi, naći i trajno rješenje za beskućnike.

M. Radošević http://www.glas-slavonije.hr/184278/...-za-beskucnike

Ova odluka je prihvatljiva samo kao privremena vatrogasna mjera jer se radi o jednom od najatraktivnijih zemljišta u centru grada i sasvim je neprimjereno da ga se pretvori u dom za beskućnike. Dvorana je sagrađena 1959. godine i sad je već u prilično zapuštenom izdanju, a temelje su joj načele ozbiljne pukotine. Površina dvorane i pripadajućeg dvorišta iznosi 930 m2. Sad kad su je napustili i zadnji korisnici izgubila je svoju prvotnu namjenu. Zgrada Hrvatskog sokola je pod zaštitom iako nema nekakvu posebnu arhitektinsku ljepotu. Kad bi se na tom mjestu sagradila neka nova lijepa zgrada, s 2-3 kata, čitava Skaličina ulica bi se preporodila.

Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 12:59 AM   #1052
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

Prvi korak na dugom putu
Konačno formaliziranje ideje o Sveučilištu

Postupak osnivanja sveučilišta dugotrajan je proces koji će trajanjem nadmašiti trajanje ovoga mandata gradskog i županijskog vijeća, gradonačelnika i župana, pa čak i trajanje ovoga saziva Sabora. Stoga je potrebno hladno i stručno, a ne politički, staviti ovaj problem na dnevni red.

SLAVONSKI BROD - Jučer je u gradskoj vijećnici održan sastanak gradonačelnika Mirka Duspare s dekanima i drugim predstavnicima ustanova u znanosti i visokom školstvu: Strojarskog fakulteta, Učiteljskog fakulteta, Veleučilišta, Hrvatskog instituta za povijest Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Studentskog centra u Slavonskom Brodu, te Srednje tehničke škole „M. A. Reljković", koja razvija centar znanstvene izvrsnosti kroz laboratorije za poljoprivredne znanosti, a povlači i znatna sredstva iz EU fondova.

Sastanku je prisustvovala i pročelnica za društvene djelatnosti Grada Dubravka Marković, a pročelnik za društvene djelatnosti Županije brodsko-posavske Vladimir Štefanek održao je i izlaganje o dosadašnjim aktivnostima Županije na razvoju visokog školstva, uglavnom u svezi s naporima županije na školovanju domaćeg kadra i o aktivnostima oko nekadašnjeg osnivanja i današnjeg razvoja Veleučilišta u Brodu. Tema ovog sastanka, održanog na inicijativu koordinatora za projekte u kulturi, znanosti i visokom školstvu Grada, Petra Bašića, bila je konačno pokretanje službenog postupka izrade projekta za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Cilj - konačno formaliziranje ideje o Sveučilištu

Uvodnu riječ gradonačelnika najavio je Bašić, rekavši da se ovaj sastanak održava s ciljem konačnog formaliziranja ideje koja postoji u našem gradu već više od dva desetljeća. Većina relevantnih znanstvenika, političara, pa i ekonomista i drugih koji razvoj Slavonskog Broda promišljaju strateški, slaže se da je grad zaslužio imati sveučilište te kako je potencijal kadrova i organizacija u gradu dovoljan da se, s našim ulaskom u EU, formalno pokrene to pitanje.

Pri tome je naglasio kako ovaj sastanak ne smije imati predizbornu svrhu, jer je postupak osnivanja sveučilišta dugotrajan proces koji će trajanjem nadmašiti ovaj mandat gradskog i županijskog vijeća, gradonačelnika i župana, pa čak i trajanje ovog saziva Sabora. Stoga je potrebno hladno i stručno, a ne politički, staviti ovaj problem na dnevni red.

Gradonačelnik Mirko Duspara uvodno je istaknuo nekoliko činjenica o stanju visokog školstva u Hrvatskoj, kroz koju se može vidjeti nelogičnost sadašnjeg zapostavljanja Slavonskog Broda na tom području državne politike.

"Grad Slavonski Brod sedmi je grad po veličini u državi, a ako se uzmu u obzir samo evidencije prijavljenih prebivališta, čak peti. Jedini je, od devet najvećih gradova u Hrvatskoj koji nema sveučilište. Na moru je osnovano čak pet sveučilišta, od čega dva u posljednjih deset godina, a u kopnenoj Hrvatskoj postoji samo jedno, osječko, te poluprivatno medijsko sveučilište u daleko manjoj Koprivnici. Dubrovnik i Pula su također manji od Broda, a dobili su sveučilišta u zadnjih nekoliko godina, bez ikakve tradicije, i premda navodno 'nema novca'. Varaždin već najavljuje osnivanje državnog sveučilišta u tom gradu." - istaknuo je gradonačelnik Duspara.

Zagreb, kao glavni grad, dobio je nedavno uz potporu države čak i drugo po redu, Hrvatsko katoličko sveučilište!

Već više godina, pa i desetljeća, postoje ideje i razmišljanja kako je visoko školstvo u Slavonskom Brodu nedovoljno razvijeno i kako je pokretanje visokoškolskih institucija preduvjet razvoja grada.

Da smo čekali 'sazrijevanje' ne bi bilo ni Veleučilišta

U Europi je praksa imati manja sveučilišta (5 - 15 000 studenata ukupno), disperzirana kako bi bila bliže svim stanovnicima, a ne koncentrirana u velikim gradovima. Dapače, neka od najpoznatijih europskih sveučilišta nalaze se u srednjim gradovima, brodske veličine. Kod nas je samo primjerice Filozofski fakultet u Zagrebu mastodont od gotovo 15 000 studenata, poput malog humanističkog sveučilišta sam za sebe, a skoro 75 posto svih studenata studira u glavnom gradu koji ionako ušiše polovicu BDP-a i biznisa u Hrvatskoj.

Preko pet tisuća studenata iz Slavonskog Broda studira u drugim gradovima Hrvatske, što predstavlja ne samo znatan odljev financijskih sredstava iz grada (direktan odljev iz ovoga ionako presiromašnoga grada od oko milijun eura mjesečno!), već i odljev intelektualnog kapitala, mladih ljudi koji se neće vratiti u naš grad. Gradonačelnik je pozvao prisutne i da, nasuprot sadašnjem stanju, pokušaju zamisliti i situaciju da četiri do pet tisuća studenata izvana dolazi u Brod i donosi novac, od čega bi grad živnuo i postao mjesto doseljavanja".

Gradonačelnik je posebno naglasio kako: "Ovaj cilj ne smije biti predmet nikakvog politiziranja, jer se radi o dugoročnom projektu, zapravo od presudne razvojne važnosti za naš grad. S druge strane, ne treba čekati jer svaki i najdulji put počinje prvim korakom.

Da smo čekali sazrijevanje svih uvjeta za rad Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prije šest godina, ne bismo niti danas imali Veleučilište, a ovako na njemu danas studira gotovo tisuću studenata" - rekao je.

Što o stanju kažu voditelji ustanova?

Nakon toga, gradonačelnik je pozvao predstavnike visokoškolskih ustanova, koje djeluju u gradu, neka uzmu riječ i iskažu svoja razmišljanja o ovoj temi. "Danas smo se okupili ovdje samo da razmijenimo mišljenja, ali i da donesemo zaključak o koracima koje moramo pokrenuti kako bismo došli do važnog cilja. I najdulji put počinje prvim korakom. Stoga su mi vaša mišljenja iznimno važna", kazao je

Predstavnici visokoškolskih ustanova raspravljali su nakon toga o sadašnjem stanju kadrovskih i materijalnih potencijala, te su iznijeli svoje vizije razvoja vlastitih ustanova, te njihovo uklapanje u viziju osnivanja budućeg Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Dekan Veleučilišta u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Antun Stojić, istaknuo je da je Veleučilište krenulo s vrlo skromnim potencijalima i prostora i kadrova, ali da je s vremenom izraslo u značajnu visokoškolsku ustanovu koja ima već pet "vlastitih" doktora znanosti, a još ih nekoliko dovršava doktorate. Na Veleučilištu studira preko tisuću studenata na više smjerova. Istaknuo je načelnu potporu osnivanju Sveučilišta, i ponudio svaku moguću stručnu pomoć gradskim naporima.

Voditeljica dislociranog studija Učiteljskog fakulteta, doc. dr. sc. Emina Berbić Kolar, istaknula je da je u tijeku prijedlog za osamostaljivanjem fakulteta u Slavonskom Brodu, kao samostalne ustrojbene jedinice pri osječkom sveučilištu, a osnivanjem smjera kineziologije, stvorit će se preduvjeti za daljnji organski razvoj fakulteta.

Dr. sc. Stanko Andrić, voditelj Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Hrvatskog instituta za povijest, istaknuo je da je institut zbrinut prostorima i potporom većini njihovih istraživačkih težnji, ali da problem predstavlja odljev već završenih kadrova (tri doktora znanosti su prešla na druge ustanove u Zagrebu, većinom zbog sigurnosti radnog mjesta, koja im Podružnica ne može osigurati).

U raspravi je sudjelovao i doc. dr. sc. Marijan Šabić, koji je predložio uzradu registra kadrova koji bi mogli predavati na novom sveučilištu, sa svih znanstvenih područja a pozvao je i da se prouče iskustva drugih gradova, primjerice Zadra, koji je dobio sveučilište izrastanjem iz jednog fakulteta, kroz osnivanje novih odjela.

Primjedba koju je koordinator Bašić iznio ovdje odnosila se na mogućnost da po novom zakonu sveučilišta budu povezana sa znanstvenim institutima, pa bi postojanje jednog ovako snažnog instituta u Slavonskom Brodu svakako bila značajna prednost i snažan argument prema Vladi Republike Hrvatske.

Prof. dr. sc. Tomislav Šarić, prodekan za razvoj i suradnju s gospodarstvom Strojarskog fakulteta, istaknuo je da je fakultet zaokružena sredina, od brucoša do redovitih profesora, koja funkcionira odlično, a ima i viziju razvoja. Istaknuo je i da je isto tako položaj fakulteta u sastavu osječkog sveučilišta respektabilan, i da se ne može očekivati da fakultet ide preko noći rezati takve veze. Ako se do osnivanja sveučilišta bude išlo devolucijom, kadrovski potencijal Strojarskog fakulteta će biti spreman dati svoj doprinos.

Sudionici su se složili da je Strojarski fakultet, ne samo po tradiciji, broju znanstvenika u najvišim zvanjima ili organiziranjem svih oblika studiranja sve do izbora u najviša akademska zvanja, nesporna perjanica visokog školstva u Slavonskom Brodu. Naglašeno je s jedne strane kako je potrebno da Strojarski fakultet bude temeljni kamen svake ovakve inicijative, ali da se ne gura ta ustanova u nepotrebne sukobe na relaciji Osijek-Slavonski Brod.

Gradonačelnik se složio i rekao da se borba za Sveučilište u Brodu i treba voditi na dvije razine.

"Nitko ne očekuje da se naši fakulteti bore protiv svoje matične ustanove, osječkog sveučilišta, jer je to suludo. Stručni i kadrovski kapacitet tih fakulteta treba uklopiti u pripremu projekta novoga sveučilišta, a borbu za njegovo osnivanje moraju povesti Grad i Županija, jer je ona u osnovi ipak politička. Očekujem da se oko ovoga u Slavonskom Brodu postigne koncenzus svih stranaka, jer je ovo potrebno radi budućnosti sljedećih generacija Brođana" - istaknuo je Duspara.

Kao osobit problem od strane predstavnika ustanova istaknuto je neotvaranje stalnih radnih mjesta za mlade znanstvenike, doktore znanosti, koji nakon školovanja i isteka ugovora o višem asistentu (ukupno do deset godina), dobivaju otkaze! Gradonačelnik Duspara je rekao da će Grad u okviru svojih mogućnosti pokušati riješiti goruće probleme dok država ne pristupi tom katastrofalnom stanju sustavno.

Zaključio je da će njegova gradska uprava, u suradnji svih gradskih službi s odgovarajućim županijskim razinama, prvo pristupiti izradi registra kadrovskih potencijala za buduće sveučilište u gradu, s popisom mogućih predmeta koje bi znanstveno-nastavno osoblje u Slavonskom Brodu ili zainteresirano za dolazak u Slavonski Brod moglo predavati.

Radna skupina za rad, a ne njegovo kočenje

Zatim je rekao da će se s tim materijalima pozabaviti radna skupina koju će Grad osnovati (a u kojoj se očekuje i aktivno sudjelovanje Županije i barem dijela općina) koja bi također pristupila izradi elaborata s ocjenom ukupnih mogućnosti grada Slavonskog Broda za osnivanje takve ustanove.

Pri tome bi se trebalo služiti i iskustvima Zadra, Pule i Dubrovnika, te Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji su osnovani kao integrirana sveučilišta, s odjelima umjesto pojedinih fakulteta, sumirao je raspravu gradonačelnik.

Sve ove aktivnosti trebale bi biti gotovo do kraja 2013. kako bi se tad, i formalno, u ime Grada i Županije, moglo nastupiti prema Ministarstvu znanosti i Vladi Republike Hrvatske, sa zahtjevom za osnivanjem državnog Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

Novac jest problem, ali ako ima za druge sredine u državi, ima ga i za nas. Ukupna svota novca za početak rada ionako bi iznosila samo trošak središnjih službi (rektorat i tajništvo), jer bi se sredstva koja se danas daju za postojeće fakultete, samo prenamijenila na drugu stavku u proračunu.

Gradonačelnik je istaknuo navod pročelnika Štefaneka, da Osijek ima 22000 studenata i 560 milijuna kuna za Sveučilište! Zašto je nemoguće da Grad Slavonski Brod dobije, za svoje sveučilište, barem desetinu toga iznosa? Isto tako, kod gradnje zgrada za sveučilište, treba imati u vidu da su zgrade u drugim sveučilišnim gradovima građene, ne lokalnim sredstvima, već baš iz središnjeg dravnog proračuna, u koji novac itekako uplaćuju i Brođani.

Grad je već namijenio zemljište, a možemo razgovarati i o drugim zgradama i prostoru, poput 18 hektara zemlje kod Srednje tehničke škole, za koje je ravnatelj Vlado Prskalo istaknuo da već ima strateške vizije razvoja za sljedećih 20 godina. Prskalo se također nadovezao, te podsjetio da novca u europskim fondovima ima, za redove veličina naših potreba, gotovo u izobilju (samo je njegova škola povukla više od 2,5 milijuna eura), ali moramo znati što i kako tražiti i kako napraviti projekt koji bi bio prepoznat kao vrhunski.

Utvrđeno je i da Slavonski Brod čak i prema strategiji koja je u Saboru usvojena 2011. gotovo već ima minimalne uvjete za sveučilište (minimalno tri fakulteta i kadar), jer se na vrijeme počelo misliti na školovanje doktora znanosti u raznim područjima poput bilinogojstva.

Strojarski, poljoprivredni, učiteljski, ekonomski, interdisciplinarni studiji, balkanski studiji, sestrinstvo...

Prednost je također što se fakulteti koji postoje nalaze u tri različite grane (strojarstvo, učiteljski, te veleučilišna baza s poljoprivredom i ekonomijom).

Uz to, tu je i jedan od boljih hrvatskih instituta, Hrvatski institut za povijest, te neki klinički odjeli bolnice, pri kojima se već dogovara osnivanje studija sestrinstva, a još prije su se pokretale inicijative za prerastanje bolnice u klinički nastavni centar, o čemu je govorio još tadašnji ravnatelj dr.sc. Davorin Đanić.

Ravnatelj Prskalo je predložio kao ideju i korištenje naših komparativnih prednosti: primjerice osnivanje studija peradarstva, okrenutog prema školovanju kadrova za potrebe tržišta mesa peradi za desetak milijuna muslimana u jugoistočnoj Europi. Treba misliti "outside the box", izvan kutije naših uobičajenih dogmi i predrasuda i tako naći svoju znanstvenu, ali i tržišnu nišu.

Neki drugi fakulteti mogu se lako osnovati, osobito društveni i humanistički, poput ekonomije ili jezika, koji ne zahtijevaju velika ulaganja niti postrojenja. Osim toga, trend u Europi i jest imati interdisciplinarne studije, primjerice balkanske studije, međunarodne odnose i slično.
Treba iskoristiti i što ćemo biti prvi grad na granici EU prema balkanskim zemljama, sličnoga jezika i kulture, gdje će se studenti radije doseljavati i uklapati u našu sredinu, donoseći novac i isukustva.

Sveučilište je važno osnovati, tijekom sljedećih dvije do tri godine i za to je, dakle, potrebna politička odluka.

Nakon toga, ili bolje, paralelno, treba pokrenuti organski razvoj. Hoćemo li mi imati za tih deset godina tri ili deset fakulteta onda ostaje na nama samima, ali Sveučilište koje se jednom osnuje ne gasi se i Slavonski Brod imat će perspektivu razvoja, koju dakako moramo sami iskoristiti i ostvariti.

Sudionici su se suglasili da nije cilj stvoriti "trgovinu diploma", kao što se napravilo u nekim gradovima susjedne Bosne i Hercegovine, već sveučilište prvorazrednog hrvatskog, a po mogućnosti i europskog ugleda.

Gradonačelnik Mirko Duspara zaključio je sastanak s ovim konkretnim zaključcima i pozvao prisutne da u sljedećoj godini poduzmemo sve kako bi se konačno ustanovilo kakav temelj imamo za osnivanje Sveučilišta u Slavonskom Brodu, izradilo stručni i ekonomski elaborat o njegovoj utemeljenosti koji bismo uputili prema Vladi i Saboru. Pozvao je također da ova važna tema ne bude predmet političkih prepucavanja već političkog koncenzusa svih gradskih stranaka i znanstvene, kulturne i obrazovne javnosti Slavonskog Broda.

Autor: Petar Bašić http://www.sbplus.hr/brodsko-posavsk...spx#ad-image-0

Ovaj iscrpni tekst našeg forumaša zaslužuje objavljivanje pa makar i s nekoliko dana zakašnjenja
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 11:17 AM   #1053
Miki86
Moderator
 
Miki86's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Slavonski Brod
Posts: 4,043
Likes (Received): 2083

Čermak bi HEP za partnera u investiciji od pola milijarde eura

Upućeni drže da je sve izglednije da bi HEP mogao uskoro mogao ući u poslovni odnos s Crodux plinom i to na projektu gradnje najmodernije plinske termoelektrane snage 570 MW u Slavonskom Brodu s iskoristivošću većom od 60%. Ukupna vrijednost investicije iznosi 500-tinjak milijuna eura, a radi se o najjačem termoenergetskom proizvodnom objektu u zemlji. Čermak priželjkuje da HEP preuzme 25-posto udjela u tom projektu, što nam je umirovljeni general potvrdio. "Imamo jako dobru suradnju s HEP-om. Naravno da su oni pozvani da nam se pridruže u tom projektu. Imat ćemo četiri do pet ulagača u taj objekt, što privatnih, što fondova, a ni jedan ulagač neće imati više od 20-ak posto udjela", rekao nam je Čermak. Crodux plin računa da će 2013. ishoditi lokacijsku dozvolu i da će se početi s pripremnim radovima.

Interes HEP-a za nove objekte je evidentan jer tvrtki nedostaje konkurentnih proizvodnih objekata, zbog čega se premetnula u velikog uvoznika struje. U nekoliko javnih predstavljanja HEP-a elektrana u Brodu već je ucrtana kao objekt s odličnim potencijalom za regulaciju obnovljivih izvora energije. To je ujedno jedini privatni energetski objekt na koji HEP računa da će biti realiziran. HEP ima dosta poteškoća s realizacijom svojih projekata. Za projekt HE Ombla još nisu dovršene dodatne ekološke studije koje je tražio financijer Europska banka za obnovu i razvoj kako bi umirio javnost, a protivljenja su velika i kod TE Plomin C, koja će se ipak realizirati.

http://www.jutarnji.hr/cermak-izbacu...tku--/1072588/
Miki86 está en línea ahora   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 03:28 PM   #1054
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

Ovo je najefikasnija plinska elektrana na svijetu, a uskoro i u Slavonskom Brodu

U Slavonskom Brodu sprema se gradnja najnaprednije europske plinske elektrane. Je li na pomolu revolucija u domaćoj energetici?



Plinska termoelektrana Slavonski Brod, investitora Ivana Čermaka, trenutačno je možda i najveći elektroenergetski projekt koji se razvija u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 500-tinjak milijuna eura, podrazumijeva gradnju elektrane snage od čak 570 megavata - najjačeg termoenergetskog proizvodnoog objekta u državi. Uz elektranu, u drugoj fazi projekta planirana je i gradnja industrijskog postrojenja za proizvodnju bioetanola iz kukuruza, a možda i proizvodnja topline koja bi služila za grijanje stanovnicima Slavonskog Broda. Sve u svemu radi se o najvećem privatnom investicijskom projektu trenutačno u Hrvatskoj, no iz perspektive hrvatske energetike važnost ovog projekta značajno je veća od njegove puke financijske vrijednosti. Naime, osim što bi trebala znatno pomoći pri smanjenju kroničnog hrvatskog deficita u proizvodnji električne energije, Croduxova elektrana u Slavonskom Brodu, ako se izgradi, bit će neosporno najnaprednija plinska termoelektrana istočno od Njemačke, te jedna od najnaprednijih u svijetu. Naime, u Croduxu su se odlučili da postrojenje grade koristeći tehnologiju njemačke kompanije Siemens, a u Slavonskom Brodu bi se praktično trebala graditi kopija bloka 4 njemačke elektrane Urlich Hartmann. Radi se o elektrani smještenoj u bavarskom gradiću Irschingu, nekoliko kilometara udaljenom od Ingolstadta. Ta elektrana i službeno je najefikasnija plinska elektrana na svijetu, s postignutom efikasnošću od 60,75 posto. Pojednostavljeno rečeno, na kugli zemaljskoj ne postoji elektrana koja iz iste količine plina proizvede više električne energije, dok su pritom emisije štetnih spojeva u zrak, te buka i ostali načini utjecaja na okoliš svedeni na minimum. Razlog tome je primjena tehnologije kombiniranog plinskog ciklusa. Radi se o procesu u kojem se prirodni plin prvo koristi za pogon plinske turbine koja proizvodi električnu energiju, a potom otpadni plinovi vrlo visoke temperature upotrebljavaju za proizvodnju pare, koja napaja parnu turbinu – koja opet proizvodi električnu energiju. Radi se o relativno staroj tehnologiji, no čije je detalje Siemens znatno usavršio i ostvario najveću dosad postignutu efikasnost rada.

Siemensova tehnologija

Temelj ove tehnologije je Siemensova revolucionarna plinska turbina, model SGT5-8000H. Iza tog kodiranog naziva krije se najsnažnija plinska turbina na svijetu, nominalne električne snage od 400 megavata, koja samostalno može proizvesti dovoljno energije da pokrije potrebe grada s otprilike 2,2 milijuna stanovnika. Ipak, u kombiniranom ciklusu, dakle sinhroniziranim radom s parnom turbinom, snaga Siemensovog bloka raste na 600-tinjak megavata. Radi se o golemom postrojenju, težine usporedive s napunjenim airbusom A380, najvećim putničkim avionom na svijetu, a na njegovom razvoju, koji je trajao dugi niz godina, radilo je više od 750 Siemensovih zaposlenika. Rezultat je plinska turbina koja za istu količinu proizvodene energije troši otprilike 30 posto manje plina, te izaziva 30 posto manje emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Pojednostavljeno rečeno, tijekom jednogodišnjeg rada nova Siemensova elektrana će emitirati 43 tisuće tona CO2 manje nego uobičajene takve elektrane. To je ekvivalent ukupnih godišnjih emisija 10 tisuća automobila koji prođu 20 tisuća kilometara. Hrvoje Čermak, član Uprave i direktor Croduxa, kaže kako je odabir najbolje svjetske tehnologije dokaz ozbiljnosti investitora i cijelog projekta. “Kod nas je uobičajeno da investitori tvrde da će koristiti najmoderniju tehnologiju, no to često nije slučaj. Ovdje je to nepobitno tako, a posebna je vrijednost to što na temelju iskustva rada elektrane u Irschingu možemo točno predvidjeti sve okolnosti rada našeg budućeg postrojenja. Dakle, svi koji su zabrinuti radi emisija štetnih plinova, mogu se na primjeru te elektrane uvjeriti kako opasnosti nema i da ona funkcionira u skladu s najstrožim europskim regulacijama. Zbog toga vjerujem kako ćemo uskoro uspješno dovršiti proces izrade studije utjecaja na okoliš, ishoditi lokacijsku dozvolu, pa već 2013. početi s pripremnim radovima”, kaže Čermak. U samo dvije godine, otkad je u pogon pušten prototip u Irschingu, diljem svijeta prodano je 17 Siemensovih turbina. Većinom se radi o naručiteljima iz SAD-a i Koreje, pa bi Hrvatska, poslije Njemačke, bila prva europska zemlja gdje bi ta tehnologija bila primijenjena i to uz određenu nadogradnju. Naime, kako Čermak planira uz elektranu graditi i sinergijsko postrojenje za preradu kukuruza u bioetanol, izdvajanje dijela topline iz proizvodnog ciklusa – kakvog u elektrani u Irschingu nema – određene modifikacije na samom dizajnu morat će biti izvedene. Radi se o kompleksnom zadatku, jer izdvajanje pare ili topline neumitno utječe i na efikasnost samog ciklusa proizvodnje električne energije. Naročito je to izraženo u slučaju kad je komunalni toplinarski sustav grijanja vezan na elektranu, jer potrebe za toplinom često nisu usklađene s potrebama s energijom. Primjerice, zimskim vikendima potražnja za električnom energijom je manja, no toplinska potrošnja kućanstva je velika, pa je elektrana prisiljena raditi, iako je cijena energije niža nego preko radnog tjedna. Ipak, takav isprekidani rad zapravo je jedna od glavnih odrednica plinskih elektrana. Zahvalaljujući znatnoj fleksibilnosti – mogućnosti gradacije snage proizvodnje – takve elektrane idealne su za vršni režim rada, jer mogu u vrlo kratkom vremenu odgovoriti na promjene u potražnji električne energije.

Kompleksnija nego u Njemačkoj

Kako je proizvodnja električne energije od plina, i uz korištenje najefikasnijih tehnologija, znatno skuplja od energije dobivene iz hidorelektrane ili nuklearnih elektrana, takav vršni rad za plinske elektrane je zapravo i ekonomski uvjet, jer omogućava da proizvode struju samo onda kad je njezina cijena najviša. U Irschingu uobičajeno elektrana radi samo tijekom radnog tjedna i to po danu. Takav rad uvelike omogućava i napredna Siemensova tehnologija zahvaljujući kojoj elektrana može postići proizvodnu snagu od 500-tinjak megavata samo 30 minuta nakon puštanja u pogon, te gradirati proizvodnom snagom u intervalima od 35 megavata po minuti. Ipak, ako se zna da bi s 570 megavata snage na slavonskobrodsku elektranu otpadala otprilike šestina ukupno instaliranih proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj, evidentno je da će proizvodni ciklus postrojenja u Slavonskom Brodu ipak morati biti nešto drukčiji.

Ovaj tekst preuzet je iz posebnog priloga za energetiku ENERGO Tesla.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/ovo-...m-brodu-224190
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 03:56 PM   #1055
LAMPAŠ8
LEGA LEGA!
 
LAMPAŠ8's Avatar
 
Join Date: Feb 2009
Location: OSIJEK
Posts: 19,330

Sto znaci termoelektrana za Slavonski Brod konkretno?
__________________
.........bolje biti lampa u kući ,nego zvijezda na nebu......
LAMPAŠ8 no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 04:00 PM   #1056
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

Na izgradnji bi trebalo raditi čak 800 radnika, a od toga veliki broj iz ĐĐ Montaže, cijena grijanja u gradu bi pala za oko 40 posto, toplinska energija bi se koristila i za grijanje plastenika, u samoj elektrani bi se otvorilo 40 ili 90 radnih mjesta (ta dva broja se spominju), pokrenula bi se izgradnja istočne vezne ceste, a Luka Brod bi dobila veliki mamac za privlačenje investitora.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 15th, 2012, 07:11 PM   #1057
jakesh
Registered User
 
jakesh's Avatar
 
Join Date: Sep 2011
Posts: 468
Likes (Received): 64

Pozitivna geografija

Quote:
Originally Posted by Brko View Post
Na izgradnji bi trebalo raditi čak 800 radnika, a od toga veliki broj iz ĐĐ Montaže, cijena grijanja u gradu bi pala za oko 40 posto, toplinska energija bi se koristila i za grijanje plastenika, u samoj elektrani bi se otvorilo 40 ili 90 radnih mjesta (ta dva broja se spominju), pokrenula bi se izgradnja istočne vezne ceste, a Luka Brod bi dobila veliki mamac za privlačenje investitora.
Nisam upućen u tehničke detalje Simensove elektrane u Njemačkoj, ali me zanimaju neki brojevi:
- emisija C02
- emisija dioksina
- kud će sa šljakom/ostacima izgaranja?

Sjajna je i vezna cesta i grijanje staklenika i sav taj zapošljavajući i ekonomski profit. Bilo bi šteta ne zaokružiti cijelu stvar s ekološke i toksikološke strane i pitanja budućnosti djece koja danas rastu u Brodu, tako da i tu dobije zeleno svjetlo. Nova tehnologija je jedino što može izvući ovu zemlju iz go**na, ali ne tako da se rade nove ekološke crne točke.
Jer, ko se jednom opeče na vodenu paru iz rafinerije Brod, taj i na jogurt puše..
O Duspari i pljuvanju Žeravca, te o Topolju, Perkovcima, Topolovcima, Imotskom i drugim šta-ti-ja-znam-gdje toponimima koji se spominju vezano uz gradonačelnike, nemojte ljude, obitelji i krajeve vrijeđati. Pljujte po njihovoj politici i pljujte po greškama i neznanju.
__________________
Hasta la victoria siempre!
jakesh no está en línea   Reply With Quote
Old December 16th, 2012, 12:10 PM   #1058
Dr.McKay
Registered User
 
Join Date: Nov 2008
Location: Slavonski Brod
Posts: 156
Likes (Received): 10

Quote:
Originally Posted by Brko View Post
BOKSAČKI I KARATE KLUBOVI U NOVIM PROSTORIMA

Karate klub „Slavonski Brod“ i Boksački klubovi „Posavina kuna“ i „Radnički“ vrlo brzo trebali bi useliti u novi prostor.
Naime potpisivanjem ugovora između gradonačelnika Slavonskog Broda Mirka Duspare dr,med i čelnih ljudi navedenih klubova danas je obavljena primopredaja novouređenog prostora u prizemlju Sportske dvorane „Vijuš“.
U pitanju je ukupno 500 kvadrata prostora namijenjenih karatašima i boksačima koji se sastoje od prostora za vježbanje, sanitarnog čvora i ureda. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 903.000 kuna, a uređenjem navedenih prostora omogućeni su kvalitetniji uvjeti za rad sportskih klubova, te njihovo postizanje još boljih rezultata.









http://www.slavonski-brod.hr/
1800 kn/m2 za par sanitarnih čvorova.Voda,kanalizacija i struja su bile uvedene.Dobar posao u Slavonskom Brod,također jedan od mnogih slučajeva za policiju i DO.Jel se zna tko je to "uređivao"?
Prostor za pučku kuhinju jednostavnom računicom će koštati 5142 kn/m2 odnosno 670 eur/m2.Jel oni to ruše i grade,lepšu i stariju pučku kuhinju?Ili ako računaš u obrocima za najpotrebitije ,uređenje će koštati 90.000 obroka po cijeni od 20 kn.Jel može itko pametan objasniti ,zašto se ne preuredi prostor u vlasništvu grada koji ne treba "tolike" zahvate?Naglasio sam tolike jer će netko omastiti brkove(i ne,pri tome ne mislim na obične ljude) na ovom skupocjenom uređenju.

Last edited by Dr.McKay; December 16th, 2012 at 12:21 PM.
Dr.McKay no está en línea   Reply With Quote
Old December 16th, 2012, 12:55 PM   #1059
Brko
Yosemite Sam
 
Brko's Avatar
 
Join Date: Sep 2008
Location: Slavonski Brod/Croatia
Posts: 10,403

Uređenje ovog prostora na Vijušu su radile tvrtke Izotehna i ELCOM GRUPA, a mislim da je projektnu dokumentaciju radio Ambijent-RST (ako se varam onda je Ingart).

Tvrtka Izotehna je za grad Brod odradila ove poslove:

- uređenje spomen doma D. Tadijanović u Slavonskom Brodu (305 944 kn)

- dodatni radovi na uređenju Spomen doma D.Tadijanović u Slavonskom Brodu (73 900 kn)

- adaptacija krovišta zgrade MO Brodsko Vinogorje (183 173 kn)

-adaptacija krovišta zgrade MO Mali Pariz (147 557 kn)

- Seka i braco (346 792 kn)

- Hvidra (144 720 kn)

- MO Mali Pariz - južni krov (148 971 kn)

- nadstrešnica na gradskom groblju (201 879 kn)

- garaža za JVP (333 335 kn)

- kupola KKD (393 404 kn)

- krovopokrivački radovi na OŠ (324 412 kn)

- toplinska fasada OŠ Hugo Badalić (298 937 kn - iznos sklopljenog ugovora, konačni ukupni iznos plaćen temeljem ugovora nepoznat)

Svi ovi ugovori s gradom sklopljeni su u periodu od 9.7.2010. do 5.9.2012.


Ivan Kovačević, gradski vijećnik HNS-a:"...Stojim iza svojih riječi jer u Brodu sve poslove radi pet firmi."


http://www.sbplus.hr/slavonski_brod/...i/default.aspx

Last edited by Brko; December 16th, 2012 at 01:00 PM.
Brko no está en línea   Reply With Quote
Old December 16th, 2012, 01:09 PM   #1060
mali pariz
Registered User
 
Join Date: Aug 2010
Location: Brod n/S
Posts: 66
Likes (Received): 1

Quote:
Originally Posted by Dr.McKay View Post
1800 kn/m2 za par sanitarnih čvorova.Voda,kanalizacija i struja su bile uvedene.
Otkud ti to? Prostor je bio goli beton, sirovi roh-bau. Instalacije postoje u zgradi (dvorani), ali navedene prostore je valjalo opremiti. Ne bi bilo loše da se bolje informiraš, kad kreneš u zapišavanje.
Brko, varaš se.

Last edited by Miki86; December 17th, 2012 at 06:39 PM.
mali pariz no está en línea   Reply With Quote


Reply

Tags
brod na savi, slavonski brod

Thread Tools
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off



All times are GMT +2. The time now is 06:10 PM.


Powered by vBulletin® Version 3.8.8 Beta 1
Copyright ©2000 - 2014, vBulletin Solutions, Inc.
Feedback Buttons provided by Advanced Post Thanks / Like v3.2.5 (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

vBulletin Optimisation provided by vB Optimise (Pro) - vBulletin Mods & Addons Copyright © 2014 DragonByte Technologies Ltd.

SkyscraperCity ☆ In Urbanity We trust ☆ about us | privacy policy | DMCA policy

Hosted by Blacksun, dedicated to this site too!
Forum server management by DaiTengu