Muzej Mimara | ZAGREB | Muzej

[Singidunum]

Muzej Mimara
Zagreb

NAMJENA: Muzej
ARHITEKT: prema projektu njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera, a prema zamisli historika, slikara i političara Izidora Kršnjavog
ZAVRŠETAK IZGRADNJE: 1898. g.
Street view: http://goo.gl/maps/8CKZq

Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara gdje je više od 3.750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti, od antike i staroegipatskih predmeta do slika velikih majstora - Raffaella, Velasqueza, Rubensa i Rembrandta.

Muzej Mimara utemeljen je donacijom kolekcionara Ante Topića Mimare (1898. - 1987.), a otvoren je za javnost 1987. g. Riječ je o najvećoj donaciji umjetnina u Hrvatskoj nakon one biskupa Strossmayera. Muzej je smješten u neorenesansnoj zgradi bivše gimnazije, dovršene 1898. g. prema projektu njemačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera, a prema zamisli historika, slikara i političara Izidora Kršnjavog (1845. - 1927.), koji je obnašao dužnost predstojnika tadašnjeg Odjela za bogoštovlje i nastavu od 1891. do 1896. g. Kamen temeljac za njezinu izgradnju položio je car Franjo Josip I.

Fundus čini 3 750 umjetnina, među kojima je, uz skupinu ikona, oko 450 slika različitih europskih škola i majstora od razdoblja gotike, renesanse i manirizma do baroka, 19. st. i postimpresionizma s početka 20. st. Niz vrijednih arheoloških djela koja pripadaju starim civilizacijama pokrivaju širok vremenski raspon od prapovijesti do kasne antike, a skupina kipova i reljefa u različitim materijalima čine bogatu zbirku europske skulpture od ranoga srednjeg vijeka do 20. st. Nisu manje brojna ni raznovrsna djela umjetničkog obrta od srebra, bronce, bjelokosti, stakla, porculana i dr. od antike i srednjeg vijeka do novog vijeka, odnosno do kraja 19. st. Njima su pridružene i umjetnine Srednjega i Dalekog istoka te skupina od osamdesetak vrijednih orijentalnih sagova. Brojni predmeti pokazuju iznimnu finoću izrade vrhunskih majstora i svjedoče o kulturnim potrebama u svakodnevnomu vjerskom i svjetovnom životu ljudi minulih epoha.

Stalni je postav podijeljen prema vrsti građe i kronološki: u prizemlju su kao zasebne cjeline izloženi predmeti iz zbirke stakla, orijentalni sagovi i djela srednjoistočne i dalekoistočne umjetnosti; na prvom je katu u mješovitom postavu prezentirana arheološka građa, a zatim kronološki, nastavljajući se na kasnu antiku, djela europskog kiparstva i umjetničkog obrta. Drugi kat namijenjen je slikarstvu.

Iznimno vrijedni uporabni i dekorativni predmeti staklarskog obrta potječu iz vremena starog Egipta (2. tisućljeće pr. Krista); iz antičkoga i ranosrednjovjekovnog razdoblja; iz zemalja islamske tradicije (9. - 14. st.); iz Venecije kao važnog središta staklarstva, te iz drugih europskih zemalja (15. - 19. st.). U zbirci se tako mogu vidjeti reprezentativni primjerci brušenoga i graviranog stakla njemačkog podrijetla i izvrsni artefakti češke staklarske tradicije 19. st.
Zbirka tekstila zastupljena je orijentalnim sagovima nastalima, među ostalim, u Perziji, Turskoj i na Kavkazu, u razdoblju od 16. do 20. st.
Dalekoistočnu umjetnost prezentiraju većinom predmeti kineske umjetnosti. To su izvanredni primjerci od bronce, keramike i porculana, predmeti od rijetkih materijala poput žada ili roga nosoroga, kao i virtuozna ostvarenja od drva, roga, bjelokosti, rezbarenog laka te predmeti ukrašeni emajlom. Znatan je broj i predmeta japanske primijenjene umjetnosti, kao i predmeta koji pripadaju kulturama drugih azijskih prostora: Indiji, Indoneziji, Vijetnamu, Koreji i dr.

Najstariji izložak zbirke starih civilizacija jest Ženski idol iz mlađeg paleolitika, a izloženi su i predmeti iz Mezopotamije (Ženska glava) i starog Egipta te predmeti grčke umjetnosti iz arhajske faze (Lav i Lavlja glava), klasičnog razdoblja (Lekit, Statueta muškarca), kao i veći broj helenističkih ostvarenja. Osobito je zanimljiva etrurska i grčka brončana mala plastika te rimska portretna skulptura.

U postavu kiparstva izdvajaju se glave kraljeva i kraljica od polikromiranog drva koje pripadaju engleskoj umjetnosti romanike (12. i 13. st.) te primjerci gotičke sakralne skulpture (s temom Bogorodice s Djetetom) u kojima se očituju specifičnosti regionalnih škola. Ističu se kasnogotički Arkanđeo Gabrijel s anđelima (Flandrija, 15. st.), par anđela-svijećnjaka, kip sv. Juraj Jacquesa de Baerzea, a među kipovima i djelima umjetničkog obrta iz renesanse 15. i 16. st., kao i iz vremena manirizma i baroka, izdvajaju se Verrocchijeva skulptura Putto, Kleopatrina smrt iz Augsburga, skulpture kojima su autori P. Tacca, G. Petel i dr. U vrlo bogatoj zbirci bjelokosti ističu se podjednako vrijedni kipovi i djela umjetničkog obrta. Uz skulpture većih formata i brojne uporabne predmete, zastupljena je i raznovrsna sitna plastika, kao i iznimni komadi namještaja poput renesansnih škrinja i naslonjača te komoda i stolova iz 17. i 18. st. Europsko kiparstvo s kraja 19. i iz 20. st. prezentiraju Meunierova Flora i Rossova impresionistička Glava Gavrochea.
Svojom se vrijednošću kao posebna cjelina izdvaja europski porculan i fajansa 18. i 19. st.

Među ikonama su neke vrlo rane (6. - 12. st.), koje potječu iz Palestine, Antiohije i Male Azije, a zbirkom dominiraju vrhunski primjerci veneto-bizantske, grčko-bizantske, moskovske i novgorodske ikonopisne škole.
Veći dio zbirke slikarstva čine djela europskih majstora, škola i radionica od 13. do 20. st., različitih stilskih obilježja: gotike, rane renesanse, visoke renesanse i manirizma, baroka, rokokoa, neoklasicizma, romantizma, realizma, impresionizma i postimpresionizma.
U središnjoj dvorani drugog kata predstavljen je izbor slika različitih škola i stilova u Europi od 16. do 18. st., odabranih prema vrijednosti, važnosti i formatima. Izloženi su reprezentativni primjerci koji se pripisuju najvećim slikarskim imenima talijanske renesanse i manirizma (Raffaelu, L. Lottu, P. Veroneseu), flamanskoga i nizozemskog baroka 17. st. (Rubensu, Van Dycku, Rembrandtu, Eeckhoutu) te španjolskoga i engleskog klasicizma (Goyi, Hoppneru).
U postavu slikarstva mogu se vidjeti i djela internacionalne gotike te talijanske i sjevernjačke rane renesanse (B. da Siena, B. di Lorenzo, radionica S. Botticellija, sljedbenici R. Campina, H. Boscha, J. van Clevea), visoke renesanse i manirizma (venecijansko slikarstvo, V. Catena, D. Beccafumi), talijanskog baroka (L. Giordano), flamanskoga baroknog slikarstva 17. st. (P. P. Rubens, A. van Dyck, J. Jordaens, A. Breughel), nizozemskoga baroknog slikarstva 17. st. (H. J. Ter Brugghen, J. G. Cuyp, J. van Ruisdael, A. Cuyp, J. van de Cappelle) te španjolskog baroka 17. st. (D. Velézquez, A. Cano, F. A. y Sarabia, B. E. Murillio).
Među slikarskim djelima 19. st. izdvajaju se Krajolik J. Constablea, Makovi E. Delacroixa, krajolici Ch. de Daubignyja i C. Troyona, portreti C. Corota, mrtve prirode E. Maneta, H. de Fantina Latoura i Carla Schucha te djela C. Pissarroa, P.-A. Renoira, E. Degasa i dr.

Dio muzejskog fundusa čini i zbirka crteža s vrlo vrijednim ostvarenjima europskih majstora kao što su Bronzino, Ch. Le Brun, C. Lorrain, F. Guardi, Gericault i dr., kao i minijature podrijetlom iz Kine, Armenije, Irana i dr.


Posebna dvorana na drugom katu posvećena je Anti Topiću Mimari, s izborom tekstilnih umjetnina (sagova, tapiserija) i namještajem (klupe, naslonjači, komode), koji su reminiscencija na ugođaj donatorova doma.



image hosted on flickr

Mimara by strelar, on Flickr







image hosted on flickr

Mimara Museum, Zagreb by Sheepdog Rex, on Flickr

image hosted on flickr

zagreb croatia mimara museum (8) by davehighbury, on Flickr

image hosted on flickr

zagreb croatia mimara museum (3) by davehighbury, on Flickr

image hosted on flickr

Mimara lobby by European Bank for Reconstruction and Development, on Flickr

image hosted on flickr

EMW033 by apl1986, on Flickr

[Emperor Diocletian]

Fasada u očajnom stanju, arhitektura prosječni austrougarski kič, a navodno je i sadržaj muzeja uglavnom krivotvorina. Ali eto, mi nemamo bolje, pa ću joj dati peticu.

[x-type]

apsolutno najljepša zgrada u Zagrebu, možda i u Hrvatskoj.

[sesvecan]

Originally Posted by Emperor Diocletian

Fasada u očajnom stanju, arhitektura prosječni austrougarski kič, a navodno je i sadržaj muzeja uglavnom krivotvorina. Ali eto, mi nemamo bolje, pa ću joj dati peticu.

ali je monumentalna, jeli?
zgrada je sasvim ok.
ono kako si rekao, najbolje sto imamo...

[Mr. Troll]

bezze

ne znam sta da dam...slicnih zgrada po RH koliko hoces

[sesvecan]

Originally Posted by Mr. Troll

bezze

ne znam sta da dam...slicnih zgrada po RH koliko hoces

po stilu mozda, ali ne po velicini.
nemozete sada onu postansku zgradu u osijeku u nebo hvaliti a ovo na obicnu zgradu degradirati.

[ST_dasa]

Originally Posted by sesvecan

po stilu mozda, ali ne po velicini.
nemozete sada onu postansku zgradu u osijeku u nebo hvaliti a ovo na obicnu zgradu degradirati.

tako je zato Mimari ide desetka s moje strane.

Stilski ništa ekstra, no veličina + okoliš + povijesni značaj + održavanje = visoka ocjena.

[Mr. Troll]

Originally Posted by sesvecan

po stilu mozda, ali ne po velicini.
nemozete sada onu postansku zgradu u osijeku u nebo hvaliti a ovo na obicnu zgradu degradirati.

u Sjevernoj Koreji vjerojatno ne bi mogli, no ovdje smatram da imam pravo na svoje misljenje i sud, a isto tako i ocjenu...ili ne?

[rosulje]

Divno 10

[Emperor Diocletian]

Originally Posted by sesvecan

ali je monumentalna, jeli?
zgrada je sasvim ok.
ono kako si rekao, najbolje sto imamo...

monumentalna jest, ali nije ništa ekstra u arhitektonskom smislu.
osim toga, fasada je strašno prljava i oguljena je na mnogim mjestima. mogli bi je barem okrečit.

[sesvecan]

Originally Posted by Mr. Troll

u Sjevernoj Koreji vjerojatno ne bi mogli, no ovdje smatram da imam pravo na svoje misljenje i sud, a isto tako i ocjenu...ili ne?

kakva sj. koreja...
nisam ja neka vrsta Kim Jong-un|a i ne zelim nit ti ne mogu nesto zabraniti, svi tako i ja imamo takodjer pravo na izrazavanje pa smatram da ovo vrijedi i na ovoj dretvi. nemoj se uvrjediti...

rekao si da postoje slicne zgrade po hr koliko ih hoces, ne da se stim ne slazem, jednostavno nije istina.
neki biraju po odnosu na grad o kojem stoji zgrada a neki po odnosu svih drugih zgrada u hr. tako dodje do razicith rezultata.
bit ce to sve malo iskrivljeno na kraju ako biramo top 10 zgrade.

fasada nije u dobrome stanju, al koja je vec...

po meni dobra zgrada koja ima statut gradskog landmarka, sta tek ako se ju malo spuca.
8,5 points from germany

[Ballota]

Stilski ništa previše posebno, ali dimenzijama zbilja upada u oči.
Ako se ne varam, ovo je najveća "palača" u Zagrebu. U nekim drugim gradovima u ovakvim zdanjima bi živjeli monarsi.

[Emperor Diocletian]

Originally Posted by Ballota

Stilski ništa previše posebno, ali dimenzijama zbilja upada u oči.
Ako se ne varam, ovo je najveća "palača" u Zagrebu. U nekim drugim gradovima u ovakvim zdanjima bi živjeli monarsi.

Da, u Ugandi.

[sesvecan]

[ArtNouveauFan]

9. Lijepa zgrada, jednostavna, vuče na Beč, volio bih da je više nakićena svim i svačim i da ima složenije krovište.

Kao da je važno jel slika krivotvorina ili ne, lijepa slika je lijepa slika, bez obzira jel original il ne. A vidim da imaju i lijepe rame.

[Sawovsky]

Ako me je nešto oduševilo kod Zagreba sad kad sam bio na kratko to su upravo otvoreni prostori koji dozvoljavaju starim palatama da dišu i dodju do izražaja. Beograd je sav nabijen, pa mnoge monumentalne i lepe palate su skrajnute i ne dolaze do izražaja kako bi trebalo.

[FredPerry]

10/10

Nemrem si zamisliti Zagreb bez Mimare i HNK.

[gorgoroth]

Volim ovakve zgrade,s toga 10