[Pula] - Construction update (2012 - 2013)

[Rocky031]

Mislim da je to Danska firma,odlični su

[sisavac]

POČELI ISPITI
Studij za medicinske sestre u Puli se nastavlja



Nakon završetka predavanja proteklog petka otpočeli su ispitni rokovi za 160 medicinskih sestara i tehničara, koliko ih studira u Puli na područnom odjelu Zdravstvenog fakulteta iz Zenice. Naime, pulski studenti sestrinstva imaju indeks Zdravstvenog fakulteta iz Zenice, koji svoj program u Puli realizira u suradnji s Politehnikom i Europskim centrom za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih naroda (ECPD).

(...)

Prof. dr. Sahid Muminagić, inače vrstan ortoped, pojašnjava nam da je program studija sačinjen prema uzoru na slične vrsne programe u Grazu, Švicarskoj, Njemačkoj i Beogradu. Dodaje da su u realizaciji studija ostvarili dobru suradnju s kolegama iz pulske Opće bolnice i Zavoda za javno zdravstvo, ustanove koje će biti nastavna baza kad započne praksa.

Studij se financira isključivo iz školarine, a cijena jedne školske godine iznosi 2.000 eura. Pohađa se deset kolegija, svaki po 30 sati u semestru. Nositelji kolegija su mahom gostujući profesori iz Zenice. Od bolničkih liječnika nositelji kolegija su dr. sc. Lorene Honović i dr. sc. Valter Stemberga, a organizatori se nadaju da će i drugi pulski liječnici steći odgovarajuće zvanje pa će više predavača biti iz Pule, čime će i cijena studija moći biti manja.

Predavanja, vježbe i ispiti ovog trogodišnjeg studija održavaju se za sada u prostorima pulske Opće bolnice i Metrisa, dok se ne završi renoviranje prostora na rivi. Prva je generacija studenata zenički medicinski fakultet s nastavom u Puli upisala ove jeseni, a po njegovom završetku steći će zvanje diplomirane medicinske sestre, tehničara ili fizioterapeuta.

(...)

Inicijativa za osnivanje veleučilišta

Premda su se neki iznenadili zašto je baš fakultet u Zenici došao u Pulu, valja reći da je u susjednoj zemlji dobro razvijen cijeli sustav upravo zdravstvenih fakulteta, veleučilišta i ustanova, kao što je primjerice poznati hospicij u Tuzli u čemu su pripomogli i brojni strani donatori. Ne treba se zanositi da je u Hrvatskoj visoko školstvo bolje od bosanskog, prilagođeno potrebama tržišta radne snage. Očito je da nedostaju i programi i stručni kadar.

Stoga još jedna inicijativa stiže iz Pule. ECPD, u suradnji s Politehnikom, Gradom Pulom i Istarskom županijom pokrenut će postupak osnivanja veleučilišta u Puli, u kojem će imati učešće kao suosnivač i strani univerzitet Vamk iz Finske. Upravo Finci imaju izuzetne programe iz informacijskih tehnologija, te je njihov ulog akreditirani program.

- Osnivanjem veleučilišta svi bi postojeći i budući programi bili pod jednom kapom. Imamo puno kvalitetnih planova, ali u nezgodno vrijeme, zaključuje dekan Politehnike Luciano Delbianco. (Piše Jasna ORLIĆ)

Izvor: Glas Istre

Nastavna baza napokon bi (među ostalim) trebala pridonijeti da se Opća bolnica u Puli rekategorizira u 2. kategoriju bolnica u RH (tj. županijsku bolnicu regionalnog značaja poput onih u Zadru, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Dubrovniku). Odlična je vijest da se lokalnom bolničkom osoblju nastoji dati uloga predavača u studiju.

No, važnija vijest od ove svakako je Delbiancova najava osnivanja veleučilišta u Puli koje bi trebalo postati inkubator novih stručnih (i specijalističkih) studija (pa i gore spomenutog). Time će se Pula napokon svrstati među one sveučilišne gradove koji imaju i veleučilišta, poput Zagreba, Splita, Rijeke i Dubrovnika (Osijek i Zadar nemaju svoja veleučilišta). Još kad bi visokoškolske ustanove pratila odgovarajuća studentska infrastruktura za kojom grad kronično vapi.

[Greg052]

Originally Posted by sisavac

Nastavna baza napokon bi (među ostalim) trebala pridonijeti da se Opća bolnica u Puli rekategorizira u 2. kategoriju bolnica u RH (tj. županijsku bolnicu regionalnog značaja poput onih u Zadru, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Dubrovniku).

Već je rekategorizirana na jesen (u IIA). Sad je aktualno ovo: Akreditacija

[Puležan]

Originally Posted by sisavac

Izvor: Glas Istre

No, važnija vijest od ove svakako je Delbiancova najava osnivanja veleučilišta u Puli koje bi trebalo postati inkubator novih stručnih (i specijalističkih) studija (pa i gore spomenutog). Time će se Pula napokon svrstati među one sveučilišne gradove koji imaju i veleučilišta, poput Zagreba, Splita, Rijeke i Dubrovnika (Osijek i Zadar nemaju svoja veleučilišta). Još kad bi visokoškolske ustanove pratila odgovarajuća studentska infrastruktura za kojom grad kronično vapi.

Veleučilišta imaju Zagreb (i to 2), Vukovar, Knin, Karlovac, Požega, Rijeka, Šibenik i Varaždin
http://www.mzos.hr/virtus/veleucilista.asp

Cijenim njihov trud u razvoju mreže institucija i ispreplitanju programa različitih fakulteta (izvan i unutar RH), ali zašto se ne bi osnovao nekakav medicinski fakultet, umjesto veleučilišta, koji bi obuhvaćao te programe koje imamo i sada, kao i one koji su u planu (može se i drugačije zvati: zdravstveni i sl.). Na taj način bi se pulsko sveučilište povećalo i osnažilo svoj utjecaj, a i sve bi bilo objedinjeno zajedničkim vodstvom, upravom, koordinacijom programa

[Miki86]

Ima i u SB-u veleučilište: http://www.vusb.hr/

[Puležan]

Prihvatilište za beskućnike do kraja godine



Jedna od vjerojatno najvećih novina u novoj odluci o socijalnoj skrbi koju je u ponedjeljak donijelo pulsko Gradsko vijeće zasigurno je ona o osnivanju prihvatilišta za beskućnike i otvaranju pučke kuhinje. [B]Nova odluka o socijalnoj skrbi donijeta je uglavnom zbog nužnog usklađivanja sa zakonom, a upravo je u zakonu definirano da su gradovi s više od 30 tisuća stanovnika obavezni osigurati sredstva za pučku kuhinju te prihvatilište za beskućnike.[/B](veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, a Pula spada u prvu kategoriju , op.a.)

I dok je za potonje novac već osiguran u pulskom proračunu te bi prihvatilište s 20-ak kreveta trebalo i u Puli zaživjeti do kraja godine, zbog ispunjavanja niza standarda, nešto sporije će ići proces otvaranja pučke kuhinje. Vjerojatno će Pula tek dogodine dobiti pučku kuhinju, a u tome će, uz Grad Pulu sudjelovati i Istarska županija, Gradsko društvo Crvenog križa te Centar za njegu i pomoć.

Upravo će se na adresi Centra za njegu i pomoć u Valturskoj ulici najvjerojatnije nalaziti i prihvatilište i pučka kuhinja.

Najmanje pet godina boravka u Puli

Od ostalih novina valja naglasiti da će potencijalni korisnici morati imati najmanje pet godina prebivanja ili stalnog boravka na području grada Pule prije podnošenja zahtjeva za ostvarenje prava na pomoć u sustavu socijalne skrbi, bilo da su hrvatski državljani, stranci ili osobe bez državljanstva.

Utvrđena je i osnovica za obračun naknade za pomoć, koja iznosi 15,04 posto proračunske osnovice, odnosno 500 kuna. Ona će također biti korištena za obračun prosječnih prihoda korisnika, a u njih će ubuduće biti uračunati i primici koje samac i članovi kućanstva ostvare na temelju odluke i Zakona o socijalnoj skrbi te drugih propisa.

Osim toga, novom odlukom u oblike skrbi uvrštena je subvencija nabave školskih udžbenika. S druge strane, zbog izmjene zakonodavstva izostavljena je naknada članovima obitelji čiji je hranitelj na obaveznoj vojnoj službi. Značajno za korisnike je i ukidanje ograničenja broja oblika skrbi koje mogu istovremeno primati. Naime, dosad su korisnici mogli primati najviše do tri pomoći istovremeno. (ali ni sada neće moći primati neograničen broj jer već po Zakonu o socijalnoj skrbi neke socijalne usluge isključuju druge, op.a.)

Što se tiče pomoći za stanovanje, za određivanje prosječnog prihoda više neće biti bitno je li korisnik samac ili član obitelji, nego će ga, kao i iznos pomoći, određivati životna dob, radna sposobnost, zdravstveno stanje i obiteljske prilike, s tim da će novac ići direktno stanodavcu.

Za primanje pomoći za prehranu djece do prve godine života kriterij postaju prosječni prihodi. Da bi se taj kriterij uveo i u sufinanciranje programa predškolskog odgoja te u cijeni školske marende, uz škole, za utvrđivanje tog prava bit će zadužen i nadležni odjel gdje će se građani morati javiti za kompletne ili veće subvencije.

Subvencioniranje troškova prehrane

Zahvaljujući zakonu povoljniji kriteriji očekuju korisnike usluge pomoći i njege u kući - koja uključuje i dostavu obroka - kada se ona financira iz državnog proračuna. Kod dodatne pomoći umirovljenicima također su izmijenjeni kriteriji, pa je prosječni prihod za samce s 1.700 kuna povećan na 1.850 kuna, a za umirovljenike članove obitelji s 1.550 na 1.600 kuna po članu.

Na taj način tromjesečni iznos više neće biti jedinstvenih 300 kuna, već će ovisno o visini prihoda po članu iznositi od 300 do 500 kuna.

Što se tiče dodatne novčane pomoći, promijenjena je tek namjena oblika skrbi i to s "pokrića životnih troškova" u "subvencioniranje u troškovima prehrane", a to se pravo primjenjuje do početka rada pučke kuhinje.

Reviziju svih prava ostvarenih na temelju odluka koje se stavljaju izvan snage (odluka o socijalnoj skrbi, novorođenačkoj pomoći te dodatnoj novčanoj pomoći umirovljenicima za pokriće životnih troškova) te neizbježno usklađivanje nadležni upravni odjel obavit će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu nove odluke. (I. N. TURKOVIĆ)

http://www.glasistre.hr/istra/vijest/347930

Odlična vijest za Pulu, koja će puno značiti onima kojima treba Možda je jedino lokacija malo "van ruke", ali još se ni ne zna da li će to biti konačna odluka...

[Puležan]

Gradsko vijeće za pročistač i Lungomare



Gradsko vijeće podržalo je zaključak o utvrđivanju osnovnih smjernica prostornog uređenja područja Lungomare, odnosno potvrdilo postojeću lokaciju Valkane na kojoj će se postaviti najmoderniji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Ujedno je potvrdilo i valorizaciju šumice Lungomare i njeno preuređenje u urbanu park-šumu da bi se krajobrazno i ekološki osnažila te obogatila kvalitetnijim sadržajima za sve uzraste.

Kao gotovo nikad ranije Gradsko vijeće bilo je suglasno u podršci projektu. Iako su i pozicijski, ali i opozicijski vijećnici hvalili uređenje Lungomarea i definiranje lokacije pročistača, oporba je u konačnici na glasanju sa sedam suzdržanih glasova (15 glasova za) odustala od "službenog" konsenzusa u podršci.

Veoma opsežna i argumentirana te kvalitetno pripremljena prezentacija, koju su iznijeli pročelnik prostornog uređenja Giordano Škuflić, direktor Herculanee Igor Stari i izrađivač idejnog rješenja obnove urbane park-šume Lido Sošić, i više je nego zadovoljila vijećnike, pogotovo oporbene, koji su redom hvalili projekt i davali mu bezrezervnu podršku naglašavajući sjajnu komunikaciju i suradnju s gradskom upravom prilikom pripreme projekta.

Nesporazum je ipak nastao prilikom neprihvaćanja amandmana Bruna Nefata, predsjednika Kluba vijećnika Ladonje, koji je tražio uvrštavanje smjernica za izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata kao podlogu za izmjene i dopune GUP-a.

- Projekt je jako prihvatljiv i već jednom treba prekinuti raspravu o poziciji pročistača, dok uređenje šumice znači valorizaciju cijelog područja. Ovo je lokacija pročistača kanalizacije postojeće Pule, dok će se novi dio grada poput Muzila, područja predviđenih projektom "Brijuni rivijera" i Puntižele rješavati na nekoj drugoj lokaciji.

Međutim, ne smije se izgubiti iz vida da u GUP-u nemamo smjernice da se na ovom području izgrade objekti, a ni u ovom prijedlogu nema tih smjernica. Uvrštenjem amandmana riješili bismo dva plana jer samo dvije smjernice, o pročistaču i uređenju šumice, su nedovoljne, rekao je Nefat.

Marko Martinčić, predsjednik Kluba vijećnika vladajuće koalicije IDS-SDP, odgovorio je, pak, da su predložena rješenja podložna promjenama kroz vrijeme. Lungomare je, kako je rekao, "dnevni boravak" Pule, a uređenjem mu se daje određeni komfor, pozitivan sadržaj, što je isključivo javni interes jer Lungomareu trenutno nedostaje štošta, pogotovo tuševa, WC-a, kabina ili objekata za okrjepu, što je predviđeno na tri lokacije do kojih će pristup biti omogućen i umirovljenicima, osobama s invaliditetom i majkama s djecom.

Ipak, naoko nevažan prijedlog oporbe uzrokovao je da se prvotni prijedlog ne usvoji jednoglasno bez obzira na natjecanje u pohvalama i podršci projektu. Tako je Lovorka Tomičić, predsjednica pulskog HDZ-a, pohvalila suradnju, no pitala se gdje je gradski bazen na nogometnom pomoćnom igralištu.

Dijelom zbog neodobrenog amandmana Nefatu, dijelom zbog "neuvrštenog" bazena, Radovan Cvek, vijećnik HSU-a, na koncu je odustao od konsenzusa i bio suzdržan u glasanju, iako je itekako odobravao projekt tijekom rasprave. Štoviše, o njegovom kvalitetnom učinku bio je upoznat još dok je bio direktor Herculanee.

- More je godinama gutalo sve i svašta i drago mi je da je došlo do ovog projekta, koji su neki odbijali kada sam o njemu u prošlosti govorio. Pročistač koji će se ugraditi je jako dobar, a naša je obveza ugraditi najmoderniju tehnologiju, dakle uređaj trećeg stupnja pročišćavanja, rekao je Cvek.

Pročelnik Škuflić branio je odbijanje amandmana i naglasio da je kompletan početni prijedlog UPU-a Lungomare izrađen u skladu s pulskim GUP-om, dok je gradonačelnik Boris Miletić pojasnio situaciju u vezi s bazenom.

- Grad ozbiljno razmišlja o drugoj lokaciji bazena, a ne onoj na Pragrandeu. Upravo stoga smo nabavili studiju o tome i moguće je da pomoćni teren na Valkanama, koji je u vlasništvu Grada, bude lokacija gradskog bazena. Ali, ponuditelj na natječaju za "Brijuni rivijeru" predložio je gradnju bazena na području Sv. Katarine pa smatram da je Puli dovoljan jedan bazen. Naravno, čim prije, istaknuo je Miletić i naglasio da je UPU Lungomarea važno izraditi što prije da bi se spremno dočekala mogućnost korištenja sredstava EU fondova kada Hrvatska postane članica Europske unije. Ne bude li Pula spremna, istaknuo je Miletić, sve će platiti građani.

Pritom je gradonačelnik odgovorio oporbi da, prema zakonu, ova rasprava nije ni trebala biti na Vijeću, ali je gradska vlast željela postići konsenzus političkih stranaka s obzirom na strateški značaj ovog plana za Pulu.

Još je veću podršku Gradskog vijeća dobila nagodba o financiranju izgradnje komunalne infrastrukture između Grada Pule i riječke tvrtke SBE za područje lučice Delfin.

Iako je plan uređenja ovog područja izazvao žestoke rasprave u prošlosti, pogotovo vijećnika Ladonje, Nefat je nagodbu nazvao logičnom i jedinim ispravnim putem u kojem se prvo gradi infrastruktura, a potom objekti, te su svi vijećnici Ladonje podržali nagodbu. Cvek je, međutim, upozorio na tužbu Ustavnom sudu nakon poznatih protesta građanske inicijative oko usvajanja UPU-a lučice Delfin, te predložio da se sačeka odluka suda te u glasanju ostao suzdržan, dok je Tomičić jedina bila protiv, i to, kako je rekla, jer je to nastavak protivljenja prethodnoj priči o lučici Delfin.

Između ostalog, vijećnici su upozoravali na loš engleski prijevod ugovora o nagodbi.

OŠ Veli Vrh prijenos osnovnih sredstava

Gradsko vijeće usvojilo je i odluku o prijenosu osnovnih sredstava Osnovnoj školi i vrtiću Veli Vrh. Grad Pula kao investitor izgradnje i opremanja škole i vrtića prepisao je ovim ustanovama osnovna sredstva kojima su građevine opremljene, dakle, vrijednost stolova, stolica, ploča, regala, kompjutera, alata, opreme garderobe, sanitarija, kuhinje, dvorane, itd.

Iako se nije protivio prihvaćanju odluke, Bruno Nefat istaknuo je da su, po troškovniku, planirana sredstva za opremanje škole bila 3,2 milijuna kuna, a prepisuju se sredstva u vrijednosti od 6,4 milijuna kuna, dok je za vrtić, prema troškovniku, bilo planirano 695 tisuća kuna, a prepisuju se sredstva u vrijednosti 855 tisuća kuna.

- Po tome, razlika između planiranog troškovnika i krajnje vrijednosti nabavljenih sredstava iznosi 3,37 milijuna kuna, kazao je Nefat. Nadležni pročelnik Erik Lukšić obećao mu je pisani odgovor. (Goran ROJNIĆ)

http://www.glasistre.hr/istra/vijest/347927

Napokon malo logike i normalne suradnje na Forumu!
Osim odluke o uređenju šumice na Lungomareu, uredit će se i nekakvi sanitarni i ugostiteljski sadržaji. Pročistač je napokon dobio zeleno svjetlo, a lučica Delfin se gradi od temelja, tj. prvo ide infrastruktura (baza) a tek onda nadgradnja, što joj jamči urednost (papirnatu i tehničku) u daljnjim fazama realizacije projekata

Za bazen ćemo se očito još načekati, ali čini mi se da se ipak počelo privoditi kraju...

[kojone]

bilo bi dobro kada bi nova bolnica bila sveučilišna bolnica,jer bi Istra i Pula imale vecu korist od takve jedne bolnice, npr. nebi se trebalo za svaki kur** odlazit u zg na preglede ili operacije. Al to je sada dosta kompleksa stvar tako da ono...

[sisavac]

Originally Posted by Greg052

Već je rekategorizirana na jesen (u IIA). Sad je aktualno ovo: Akreditacija

Ovo sam čuo u kuloarima , pa sam ono napisao prema posljednjoj službenoj informaciji. U svakom slučaju nastavna će baza podebljati bodove u trenutačnoj kategoriji.

Originally Posted by Puležan

Veleučilišta imaju Zagreb (i to 2), Vukovar, Knin, Karlovac, Požega, Rijeka, Šibenik i Varaždin
http://www.mzos.hr/virtus/veleucilista.asp

Istina, ali među gradovima koje navodiš samo su Zagreb i Rijeka sveučilišni gradovi, a njih sam naveo. Zagreb zapravo ima četiri veleučilišta, tri javna (Zdravstveno, Tehničko i Društveno) i jedno privatno (VERN). Ostali veleučilišni gradovi nisu sveučilišni, iako u nekima od njih djeluju sastavnice pojedinih hrvatskih sveučilišta.

Originally Posted by Puležan

Cijenim njihov trud u razvoju mreže institucija i ispreplitanju programa različitih fakulteta (izvan i unutar RH), ali zašto se ne bi osnovao nekakav medicinski fakultet, umjesto veleučilišta, koji bi obuhvaćao te programe koje imamo i sada, kao i one koji su u planu (može se i drugačije zvati: zdravstveni i sl.). Na taj način bi se pulsko sveučilište povećalo i osnažilo svoj utjecaj, a i sve bi bilo objedinjeno zajedničkim vodstvom, upravom, koordinacijom programa

Postoji mnogo razlika između sveučilišnih i stručnih studija, od kataloga znanja, nastavnog plana i programa, pa sve do onih najočitijih i svima znanih titula, tj. stečenih akademskih odnosno stručnih naziva. Razlika između studenata sveučilišnog i stručnog studija jest u usvojenim znanjima i vještinama, čak i onda kad su studiji unutar istog znanstvenog polja. Puli svakako treba veleučilište, a Politehnika je svakako jezgra za to. Sadašnji (izvanredni) stručni studij sestrinstva ono je što Puli nedostaje jer regrutacijsku bazu za ovaj studij Pula već ima, a to je Medicinska škola u Puli (čija nova zgrada nažalost još uvijek nije izgrađena pa se učenici potucaju uokolo ). Za osnivanjem medicinskog ili zdravstvenog fakulteta u Puli zasad nema nikakve opravdanosti jer Rijeka i Trst su sasvim blizu sa svojim medicinskim (i kirurškim ) fakultetima. Na nekoliko koraka dalje tu su još Zagreb, Ljubljana, Maribor, Udine i Padova.

Što se tiče Sveučilišta u Puli, ono se može ojačati otvaranjem novih studija unutar postojećih odjela ili izvan njih. Daljnji napredak sveučilišta ne vidim bez otvaranja studija iz prirodoslovnih područja! Primjerice, već se neko vrijeme može čitati o geografima u Istri kao deficitarnoj struci, a valja znati da je takav studij u Puli već postojao na Pedagoškoj akademiji, dok se trenutačno na OET-u i Odjelu za obrazovanje učitelja i odgojitelja mogu slušati neki geografski predmeti. Studij znanosti o moru već postoji i to bi s npr. spomenutom geografijom (ili kemijom, matematikom i sl.) trebao biti zametak prirodoslovnog područja na Sveučilištu. U obzir može (čit. mora!) doći i otvaranje novih studija kojima će se stjecati specifična znanja i vještine u odnosu na postojeće studije u RH (usp. Primorčev studij forenzičkih znanosti u Splitu). Ako se bude promišljalo u ovome smjeru, moći će se otvoriti i nekakav biomedicinski studij na Sveučilištu. To bi onda mogla biti jezgra budućeg medicinskog fakulteta. Naravno, ne moram ni govoriti da je kvalitetna bolnica preduvjet za medicinski fakultet svagdje u svijetu. Drugi put do osnivanja medicinskog fakulteta išao bi izvan Dobrilinih krugova, a uključivao bi širenje dijelova Medicinskog fakulteta u Rijeci na Pulu (slično nastanku/izdvajanju pulskog Sveučilišta iz riječkog ili nastanka splitskog MF-a iz zagrebačkog MF-a i UNIZG-a, a ne UNIST-a).

Originally Posted by kojone

bilo bi dobro kada bi nova bolnica bila sveučilišna bolnica,jer bi Istra i Pula imale vecu korist od takve jedne bolnice, npr. nebi se trebalo za svaki kur** odlazit u zg na preglede ili operacije. Al to je sada dosta kompleksa stvar tako da ono...

Sveučilišna bolnica kao takva nije definirana zakonom, pa stoga u HR ne možeš nigdje naći sveučilišnu bolnicu. Čak i ona koja se diči ovim imenom nalazi se u Blatu. Ne, veliko slovo nije pravopisna pogreška, nego ime zagrebačkog naselja blizu zagrebačke Arene. Opća bolnica u Puli razlikuje se od kliničkih bolnica odnosno kliničkih bolničkih centara (obje zdravstvene ustanove su opće bolnice po definiciji!) u tome što se u njoj ne obavljaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite iz neke specijalističko-konzilijarne djelatnosti, ne izvodi nastava visokih učilišta i ne provodi znanstveni rad za djelatnost za koju je osnovana. Drugim riječima, OB u Puli nema klinike, iako je postala nastavna baza sestrinskog studija, a i osoblje publicira znanstvene radove.

P. S. Pregrijala mi se tipkovnica, odoh spat.

[Istrijan]

Herculanea: objava rezultata natječaja za obalni kolektor

VRIJEDNOST UGOVORA ZA OBJE DIONICE IZNOSI 55.768.693,44 KN S UKLJUČENIM PDV-OM

U službenom oglasniku Ujedinjenih naroda DG market, u Narodnim novinama kao i na službenim stranicama Hrvatskih voda objavljena je odluka povjerenstva Svjetske banke o odabiru izvoditelja za izgradnju glavnog obalnog kolektora Riva – II faza – Flaciusova ulica i glavnog kolektora Riva – III faza – Pula Centar, pod oznakom HV/ICB/PU-W-1. Kao najpovoljnija, izabrana je ponuda zajednice ponuditelja JV VIADUKT d.d. Zagreb – GP KRK d.d. Krk - GK GRUPA Varaždin. Vrijednost ugovora za obje dionice iznosi 45.340.401,17 kn bez PDV-a, odnosno 55.768.693,44 kn s uključenim PDV-om.

Osim zajednice ponuditelja JV VIADUKT (vodeći partner) - GP KRK - GK Grupa Varaždin zaprimljene su još tri ponude sljedećih ponuditelja: STRABAG AG te tvrtki Vodotehnika d.d. – Grasa d.o.o. – Hidrocommerce d.o.o. te JV CENTROGRADNJA d.o.o. – HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d – GEOTEHNIKA-INŽENJERING d.o.o

U razmatranje je uzeta još ponuda tvrtke STRABAG AG kao potpuna u ponuđenoj vrijednosti od 48.639.173,85 kn bez PDV-a, dok su ponude tvrtki Vodotehnika dd – Grasa d.o.o.- Hidro commerce d.o.o. u iznosu od 47.485.951,85 kn bez PDV-a i zajednice ponuditelja JV CENTROGRADNJA d.o.o. – HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d – GEOTEHNIKA-INŽENJERING d.o.o u iznosu od 43.473.686,55 kn odbačene jer nisu bile u skladu s uvjetima iz natječajne dokumentacije.

Podsjećamo, ovim ugovorom obuhvaćena je izgradnja fekalnih i oborinskih gravitacijskih cjevovoda u Flaciusovoj ulici (II faza) i na Rivi (III faza), od glavne pošte do ulaza u brodogradilište Uljanik (upravna zgrada) te dionica od zgrade Lučke kapetanije do vrata brodogradilišta Uljanik (otok). Planirani rok za izvedbu ovih radova je 17 mjeseci. U tijeku je priprema za potpisivanje ugovora o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Također, završetkom izrade izvedbenog projekta dionice Uljanik u pripremi je i postupak za objavljivanje natječaja za preostalu dionicu Uljanik (trasa unutar ograde brodogradilišta Uljanik). (REX)

Regional Express

[Istrijan]

IZGRADNJA KOLEKTORA
Pulska prometna rješenja stižu poštom

Od danas Grad Pula počinje s dijeljenjem 20 tisuća letaka o novoj preregulaciji prometa radi skorašnjeg zatvaranja rive zbog izgradnje obalnog kolektora. Građani će letke pronaći u svojim poštanskim sandučićima. Na jednoj strani letka naći će se karta pulskih prometnih tokova nove regulacije prometa, s druge, pak, prometno te pojašnjenje zbog čega je obalni kolektor nužan Puli.

Građane se informira da je projekt izgradnje obalnog kolektora Pule ukupno vrijedan 114 milijuna kuna, a strateški je važan ne samo zbog rješavanja problema otpadnih voda i prestanka zagađivanja Pulskog zaljeva, već i stoga što se dijelom financira bespovratnim sredstvima inozemnih institucija kroz projekt "Jadran" od gotovo 50 milijuna kuna, odnosno 42 posto ukupnih sredstava.

Realizacija izgradnje obalnog kolektora duž rive trajat će 17 mjeseci i izazvat će velike promjene u Puli. Riva i Flaciusova ulica bit će zatvorene za promet stoga Grad poziva građane na strpljenje i suradnju kao ključni preduvjet da se lakše prevlada to razdoblje. Drastičnih promjena, o čemu smo već pisali, neće biti jer se glavni prometni pravci ne mijenjaju. Sav promet usmjerava se na postojeće protočne pravce Rakovčeva - Marulićeva, odnosno Nazorova - Stankovićeva, a tijekom sljedećih 17 mjeseci svakodnevno će promet regulirati jedinice prometne mladeži, prometni redari i djelatnici MUP-a.

Najznačajnije promjene tiču se Amfiteatarske ulice iz koje će se promet usmjeravati u Carrarinu dok će na raskrižju Istarske i Ulice Dubrovačke bratovštine semafor biti izvan funkcije. Usto, gornji dio Ulice Dubrovačke bratovštine, Poljana svetog Martina i dio Vukovarske ulice do križanja s Rakovčevom ulicom postaje jednosmjerni dvotračni pravac. Treća promjena je "kozmetičke" prirode, u Ulici Starih statuta, nasuprot cvjećarnice, bit će autobusno stajalište da autobusi ne bi bili primorani voziti Splitskom ulicom.

U letku Grada stoji da je projekt od iznimnog značaja za zaštitu okoliša da je izgradnja obalnog kolektora nužna za podizanje kvalitete življenja u gradu, kako danas, tako i za generacije koje dolaze. Stoga se građane još jednom poziva na strpljenje zbog prometnih poteškoća koje će iskusiti idućih godinu i pol dana. (G. ROJNIĆ)

Glas Istre

[bis21]

Ništa od izgradnje kružnog toka u Šijani do daljnjega...opet imovinsko-pravne zavrzlame

[Istrijan]

I da su ga krenuli raditi bio bi gotov tek na jesen, šta znači da bi po ljeti bio jako velik kažin.

[Odsutan Pulaljero]

Pa prometni plan za zaobilazak rive je skoro isti kao i ovaj prije
Bilo bi ljepo kad bi se riva uspjela totalno zatvorit za promet, al onda se treba ponudit efikasno zamjensko prometno rješenje...vidit ćemo kako će ovo funkcionirat za vrijeme gužve

Ja sam odavno za zatvaranje Giardina i rive, tj. cijelog tog prstena za osobne automobile, dakle samo JGP koji bi trebao biti gušći, bolje reklamiran i organiziraniji. Čak " park and ride " opcija sa biciklama u centru grada bila bi odlična jer je teren u većini prohodan ( ravan ), al onda opet treba napravit staze i ostalu potrebnu infrastukturu

[Istrijan]

OSIM RIVE
Pula: Zagrebačka ulica zatvara se do ljeta

Osim zatvaranja rive zbog izgradnje obalnog kolektora, Puljane u veljači očekuje zatvaranje još jedne važne prometnice - Zagrebačke ulice - i to od žute škole, odnosno križanja s Rakovčevom do križanja s Ulicom Rižanske bune (Medicinska škola), otprilike 300 metara.

Taj dio Zagrebačke bit će zatvoren za promet radi kompletne rekonstrukcije, kako prometnice tako i svih komunalnih instalacija. Prvenstveno se to odnosi na izgradnju nove vodovodne mreže, fekalne kanalizacije i oborinskog sustava te rekonstrukciju derutne prometnice koja je u očajnom stanju. Usto će se na dionici izvesti plinofikacija, koja je već početkom godine započeta na dijelu Zagrebačke te u Santorijevoj nadomak obilaznice.

S obzirom na očekivano opterećenje prometa zatvaranjem rive, nemogućnost prometovanja Zagrebačkom unijet će dodatni kaos u pulski promet.

- Itekako nam je jasan značaj Zagrebačke ulice i poveznice Rakovčeva - Marulićeva i Nazorova - Stankovićeva, koja je postala najznačajniji prometni pravac u Puli. Prilikom rekonstrukcije Zagrebačke ulice neće se zatvarati raskrižja ove prometnice s Rakovčevom i Stankovićem, i to uopće nije bilo upitno.

Ti radovi mogu se izvoditi isključivo u noćnim satima i već je definirano da i tada jedna traka prometnice bude otvorena za promet, najavljuje Damir Prhat, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu, te ističe da su radovi u Zagrebačkoj neophodni te se poklapaju sa zatvaranjem rive jer se više ne može odgađati sanacija izuzetno derutne prometnice i komunalnih instalacija u njenom trupu.

Vrijednost radova znat će se nakon okončanog natječaja za izvođača radova na koji su se prijavila četiri ponuditelja. No, prema prognozama gradske uprave, radovi bi sigurno trebali biti okončani do početka ljetne sezone. (G. ROJNIĆ)

Plinofikacija ovisi o radovima na rivi

Prema riječima direktora Plinare Deana Kocijančića, upravo se dovršava plinofikacija Verude, gdje je već gotovo 60 posto od planiranih devet kilometara mreže. Također, plinoficira se i Šišansko naselje, gdje je također gotovo 70 posto mreže. Čim se ta dva naselja zgotove, Plinara će strojeve i radnike premjestiti na Gregovicu, i to na dio koji zatvaraju Zagrebačka i Mutilska ulica.

- Planirali smo ići i na Puntu, ali zbog izgradnje rive taj nam je plan za sada odgođen, ali ćemo se zato prebaciti bliže Areni, od Zagrebačke do Istarske ulice. Radit ćemo po dijelovima sve dok budu trajali radovi na rivi. Također, u četvrtoj fazi prebacit ćemo se i na Radićevu ulicu, što znači da ćemo obuhvatiti Marulićevu i Negrijevu, ali ćemo se i tu morati usuglasiti s radovima na rivi, sve kako bi promet bio maksimalno prohodan, rekao je Kocijančić te najavio i početak radova na Monte Zaru. (S. Z. T.)

Glas Istre

Za sve one koje neznaju to je na slici prikazana ulica i po mom mišljenju ulica koja je najviše propala u Puli.

[Puležan]

Ajde da napokon i Zagrebačka dođe na red. Time će se polako privesti kraju 1.krug rekonstrukcija glavnih gradskih ulica (odrađene su Radićeva, Nazorova, Stankovićeva, Rakovčeva, UPB, Arsenalska, Starih statuta) kojima teče najgušći promet i koje su najbitnije za funkcioniranje grada. Osim Zagrebačke, još treba obaviti rekonstrukciju Marulićeve i 43.istarske divizije da bi se moglo govoriti o pristojnoj osnovnoj mreži ulica


A evo i vijesti o ulaganjima u osnovne škole:

ODLUKE GRADONAČELNIKA
Za pulske osnovne škole 2,2 milijuna kuna



Na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave izabrana je najpovoljnija ponuda za rekonstrukciju i dogradnju dječjeg vrtića Zvjezdice u iznosu od 7,4 milijuna kuna (bez PDV-a) koliko je ponudila tvrtka Radnik iz Križevaca.

Također kao najpovoljnija, za uslugu stručnog nadzora nad izvođenjem spomenutih radova, izabrana je ponuda društva Arhimed iz Pule u iznosu od 156,5 tisuća kuna (bez PDV-a), podaci su koje je iznio gradonačelnik Boris Miletić govoreći o aktima koje je donio u razdoblju od 26. siječnja do 2. veljače.

Zanimljivo je izdvojiti i dvije odluke kojima je definirano da će Grad u osnovne škole uložiti 2,2 milijuna kuna u prvom tromjesečju ove godine. Odluka o financiranju minimalnog financijskog standarda iznosi 1,5 milijuna kuna.

Najviše sredstava, u visini od 487 tisuća kuna, namijenjeno je zamjeni vanjske i unutarnje stolarije te rekonstrukciji triju sanitarnih čvorova u OŠ Tone Peruško, dok su za zamjenu vanjske i unutarnje stolarije u OŠ Giuseppina Martinuzzi predviđene 373 tisuće kuna.

Nadalje, 262 tisuće kuna utrošit će se za zamjenu vanjske stolarije u OŠ Centar, a potom još 200 tisuća kuna za dobavu i montažu pregradne stijene za sportsku dvoranu OŠ Stoja te 166 tisuća kuna za zamjenu vanjske stolarije i parketa u OŠ Monte Zaro.

U planu je i sanacija poda u knjižnici OŠ Šijana, za što će se utrošiti 60 tisuća kuna, te nadogradnja sustava videonadzora u školi Veruda. Plan rashoda za tekuće i investicijsko održavanje iznosi 714 tisuća kuna.

Najveći iznos, 511 tisuća kuna, predviđen je za sanaciju sportske dvorane, zamjenu parketa u učionicama te postavljanje videonadzora u Osnovnoj školi Kaštanjer, zatim po 85,5 tisuća kuna za sanaciju krovova škole Stoja i Vidikovac te 32 tisuće kuna za sanaciju dijela fasade OŠ Giuseppina Martinuzzi. (S. R. S.)

http://www.glasistre.hr/istra/vijest/348139

166 000 kn za zamjenu vanjske stolarije i parketa u OŠ Monte Zaro?!?!
Svaka čast arhitektima na ideji, ali mi nije jasno kako su previdjeli činjenicu da će toplinska izolacija biti loša/neadekvatna. I otkud sad problem s parketima? Ovo me podsjeća na problem riječkog sveuč.kampusa gdje je bura odnijela fasadu (od onih montažnih panela), a sve zbog činjenice da projektant nije uzeo u obzir sile vjetra koji puše u primorju...

[Vallelunga]

Pozdrav svima!

Da li mi može netko reći da li će se konačno krenuti u izradu UPU-a Karšiole? Sada kad je relativno izgledno da će se krenuti sa Brijuni Rivijerom, kakve su šanse da se i u tom dijelu grada omogući gradnja, jer sredstva koja su potrebna za izradu UPU-a su neusporedivo manja od prihoda kojeg bi Grad mogao uprihoditi samo od komunalnog doprinosa...znam pouzdano da je papirnati dio već bio gotovo dovršen kada je Gradsko vijeće Pule stavilo izvan snage Odluku o izradi i donošenju tog UPU-a...samo zato što se slovenac koji je trebao biti financijer izrade, povukao iz toga zbog gospodarske situacije...zaista je šteta što se to ne realizira, kad bi koristi bile veće nego od ovakvog stanja danas. Hvala svakome tko iskomentira ovo i da možda informaciju iz prve ruke...
pozz...

[bis21]

Originally Posted by Vallelunga

Pozdrav svima!

Da li mi može netko reći da li će se konačno krenuti u izradu UPU-a Karšiole? Sada kad je relativno izgledno da će se krenuti sa Brijuni Rivijerom, kakve su šanse da se i u tom dijelu grada omogući gradnja, jer sredstva koja su potrebna za izradu UPU-a su neusporedivo manja od prihoda kojeg bi Grad mogao uprihoditi samo od komunalnog doprinosa...znam pouzdano da je papirnati dio već bio gotovo dovršen kada je Gradsko vijeće Pule stavilo izvan snage Odluku o izradi i donošenju tog UPU-a...samo zato što se slovenac koji je trebao biti financijer izrade, povukao iz toga zbog gospodarske situacije...zaista je šteta što se to ne realizira, kad bi koristi bile veće nego od ovakvog stanja danas. Hvala svakome tko iskomentira ovo i da možda informaciju iz prve ruke...
pozz...

Pozdrav i tebi i dobro nam došla!
Mislim da se na krivom mjestu raspituješ
Jesi probala poslati poruku Upravnom odjelu za prostorno uređenje,mislim da će ti oni najbolje znati objasniti...makar sam im ja svojevremeno slao neke upite al odgovor nisam nikad dobio

[Puležan]

Originally Posted by Vallelunga

Pozdrav svima!

Da li mi može netko reći da li će se konačno krenuti u izradu UPU-a Karšiole? ...

Originally Posted by bis21

Pozdrav i tebi i dobro nam došla!
Mislim da se na krivom mjestu raspituješ
Jesi probala poslati poruku Upravnom odjelu za prostorno uređenje,mislim da će ti oni najbolje znati objasniti...makar sam im ja svojevremeno slao neke upite al odgovor nisam nikad dobio

A grad nije obvezan odgovoriti na upite građana, iako znam iz prve ruke da odgovaraju na mailove s takvim upitima. Čak nam je jednom prilikom i gradonačelnik Miletić rekao da slobodno pitamo (izravno ili mailom) što nas zanima

Što se tiče Karšiola, iskoristit ću priliku da i ovdje navedem neke osnovne činjenice za informaciju svima: UPU Karšiole je službeno u izradi (iako to traje već godinu-dvije), tako da se konačni datum ne zna. Mislim da će po pokretanju Brijuni rivijere porasti interes građana i stranaca za nekretninama u tom dijelu grada, pa da će to požuriti Grad da donese potrebne planove za okolna područja. Sada je Grad usredotočen na širenje prema istoku (zona uz UPB), tako da je sjeverni dio grada zapostavljen u svakom pogledu (sjetite se samo stanja komunalne infrastrukture na Padulju, Velom Vrhu, Štinjanu, Kapelerima!)...

Toliko od mene za sad, uz ova 2 stara linka:
http://www.pula.hr/index.php?id=596 (na dnu stranice)

Priča koja više nije aktualna zbog povlačenja investitora, ali evo da se dobije cijela pozadina za one koji ne znaju:
http://www.ipress.hr/gradovi-i-opcin...pule-5370.html

[Puležan]

A evo još jedne bitne vijesti:

ZBOG ZATVARANJA RIVE
Sanacija pulske obilaznice tek krajem 2013.



Od sanacije najskupljeg kilometra pulske prometnice, obilaznice, i dalje neće biti ništa, štoviše, dogodit će se najranije tek ujesen 2013. godine. Toliko će, naime, uključujući turističku sezonu 2013. godine, trajati izgradnja obalnog kolektora na rivi, zbog čega će biti zatvoren taj prometni pravac.

Za to vrijeme prvim kilometrom proširene obilaznice i dalje će se prometovati uz regulaciju prometnim znakovima koji dozvoljavaju brzinu od 50 kilometara na sat.

U nekoliko je navrata Grad Pula naglasio da traži sanaciju kompletne nove dionice, s obzirom da je napravljena od identičnog materijala kao i dijelovi na kojima su se pojavila oštećenja, bez obzira što je prilikom puštanja u promet obilaznica dobila prolaznu ocjenu. Grad ne odustaje od tog zahtjeva, a Cesti će to predstavljati trošak od oko tri milijuna kuna.

Razlog oštećenja dugo se otkrivao na terenu i u laboratoriju, a po objavljenim rezultatima istraživanja do "kvara" je došlo zbog vožnje koja je nakon određenog perioda rezultirala većim otporom kolotraženja nego kada je dionica puštena u promet. Laički, došlo je do "zaglađenja" pojedinih dijelova prometnice, ponajviše nadomak rotoru, u zonama kočenja. Budući da je dionica napravljena od istog materijala, sumnja se da će se deformacije s vremenom pojaviti i na ostalim dijelovima pa otuda i zahtjev za kompletnom sanacijom.

Valja podsjetiti da je niti godinu dana nakon puštanja u promet neugodno odjeknula u javnosti činjenica da je najskupljem kilometru već potrebna sanacija, potom se dugo nije znao uzrok problema, da bi se zatim predlagala sanacija 200-tinjak metara, na što Grad nije pristao.

Sada će Pula biti zaokupljena radovima na rivi pa u idućih godinu dana i, najmanje, devet mjeseci (radovi na rivi trebali bi trajati 17 mjeseci plus turistička sezona), dakle sve do jeseni 2013. godine, od sanacije proširenog dijela obilaznice neće biti ništa. (G. ROJNIĆ)

http://www.glasistre.hr/istra/vijest/348203