[Zadar] - Construction update (2012 - 2013)

[mario_zadar]

[mario_zadar]

Za projekte u Zadarskoj županiji izvučeno 33 milijuna eura

Tko je sve tražio sredstva iz brojnih predpristupnih fondova EU nikome nije poznato, a vrlo teško se dolazi i do podataka koliko je programa prošlo, odnosno koliko je sredstava odobreno. Osnovni razlog za to što ne postoji obveza potpisnika ugovora da o tome ikoga obavještava, a ugovore potpisuju ne samo jedinice lokalne i regionalne samouprave, nego i tvrtke, ustanove pa i udruge građana.No, Upravni odjel za razvoj i europske procese Zadarske županije prikupio je sve raspoložive podatke o tome tko je i za koje programe dobio sredstva za projekte sufinancirane sredstvima EU.

- Ove podatke nije moguće, nažalost, dobiti ni s državne razine. A mi smo sve ove podatke prikupili radi planiranja aktivnosti u promoviranju korištenja EU sredstava za razvojne projekte kao i za planiranje ifo radionica i edukacija, kaže pročelnik Davor Lonić.Za ukupno 59 projekata koji su se kandidirali za razne Cards, Phare, Sapard, Ipard, Interreg i druge programe, iz EU fondova na područje Zadarske županije odobreno je 32,9 milijuna eura. Za brojne projekte razminiranja iz EU je došlo dva milijuna eura, za vodovodizaciju na području Lisičića, Bukovića, Podgradine, Zemunika i Škabrnje 2,2 milijuna eura, općine su se na natječajima izborile za sredstva za razne projekte od bibliobusa i gradnje multimedijalnog centra, preko dokumentacije za vodovodizaciju do uspostave staze sireva.

Sredstvca EU fondova koristili su dosad i brojne tvrtke - iz Sapard programa su rescimo Paška sirana i stankovački prerađivač riba Ostrea dobili po 1,3 milijuna eura, u programu Ipard znalajna sredstva dobili su ribarska zadruga Omega 3 iz Kali (1,4 milijuna eura), mesar paleka iz Zemunika (426 tisuća eura), pa OPG Sandre Babac (73 tisuće eura).Arbacomerce, tvrtka koja se bavi konfekcioniranjem ribe dobila je iz dva fonda ukupno 2,3 milijuna eura. Od projekata iz oblasti kulture najviše je odobreno za obnovu Maškovića hana u Vrani (2,5 milijuna eura) te za izradu studije za sve tri faze projekta Sveučilišnog kampusa u Zadru (800 tisuća eura).

http://www.057info.hr/vijesti/2012-0...-milijuna-eura

[mario_zadar]

Episkopalni kompleks na UNESCO-ovoj listi već u lipnju?!

Nakon što je u siječnju 2011. godine sjedištu UNESCO-a u Parizu predana sva dokumentacija potrebna za kandidaturu Episkopalnog kompleksa u Zadru na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, iz Pariza nisu stizale nikakve vijesti.Prema riječima koordinatora izrade dossiera i glavnog konzervatora u Upravi za zaštitu Kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske prof. Miljenka Domijana činjenica da nisu stizale vijesti je zapravo dobra vijest.

- Dokumentacija za Episkopalni kompleks je u redovitoj proceduri UNESCO-a. Svi rokovi tehničke naravi tijekom kojih su mogli biti upućeni prigovori su prošli. Nije bilo nikakvih objekcija, nisu se tražile izmjene što upućuje na to da je priloženi dossier potpun i da, Bogu hvala, sve ide dobro, rekao je prof. Domijan koji se nada da bi odluka o zadarskom Episkopalnom kompleksu mogla biti donesena poprilično skoro.

Osmi hrvatski lokalitet

- U lipnju će se u Petrogradu održati Generalna skupština UNESCO-a na kojoj će se, nadam se, odlučivati o sudbini Episkopalnog kompleksa u Zadru, rekao je prof Domijan.A ako bude na dnevnom redu UNESCO-ove Generalne skupštine i, naravno, ako odluka bude pozitivna, zadarski Episkopalni kompleks postat će osmi hrvatski lokalitet na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine.Cijeli proces oko kandidature započeo je u ožujku 2005. godine kad je Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske Episkopalni kompleks u Zadru uvrstilo na Tentativnu listu - listu nominacija za upis na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Potom se krenulo u opsežan posao oko prikupljanja potrebne dokumentacije koji je vodio prof. Miljenko Domijan te je Nacionalno vijeće za UNESCO donijelo odluku o kandidaturi za uvrštenje na prestižnu listu.

Prije nešto više od godinu dana, kada je dokumentacija poslana u Pariz, prof. Domijan je za Zadarski list isticao da je teže dospjeti na listu. No, sada nakon godinu dana nada da će odgovor UNESCO-a biti pozitivan učvršćena je, u ovom slučaju, "zlatnom" šutnjom sjedišta UNESCO-a. Jer, kako kaže prof. Domijan, dobra je vijest da nema vijesti iz Pariza. Prije godinu dana je glavni hrvatski konzervator za Zadarski list pojašnjavao i da proces do konačne odluke o uvrštenju nekog lokaliteta na UNESCO-ovu listu može potrajati nekoliko godina. Ipak, možda će u slučaju zadarskog Episkopalnog kompleksa stvari ići malo brže? Ostaje nam pričekati do lipnja.

Različite funkcije prostora

A da bi neki spomenik bio uvršten na listu osim njegova izuzetnog značenja, veoma je važno i njegovo održavanje te stanje u kojem se nalazi.Zadarski Episkopalni kompleks uvjet o očuvanosti i održavanju svakako ispunjava, a njegov veliki adut je i topički kontinuitet - na jednom su mjestu očuvani građevinski slojevi iz različitih povijesnih faza - od liburnskog, preko antičkog vremena pa sve do 19. stoljeća, ističe prof. Domijan.

Zanimljivo je i da su se i mijenjale funkcije ovog prostora. Najprije je to bio javni gradski forum, 2. po veličini na Jadranu, s povišenim kapitolijem i hramom te gospodarskim trgom - emporijem iz antičkog vremena. Uvođenjem kršćanstva kao službene religije Rimskog Carstva na mjestu foruma razvijaju se kultni sadržaji. Najprije pregrađivanjem sjevernih rimskih taberni u kršćanske oratorije, a nakon toga se gradi katekumeneum s mozaikom i šesterostrana krstionica. Nakon što se razvila ranokršćanska bazilika u 9. stoljeću pored nje gradi se i ranosrednjovjekovna rotonda Sv. Trojstva, (danas Sv. Donata). U to vrijeme biskup Donat u crkvu iz Srijemske Mitrovice donosi moći sv. Anastazije, pa se katedrala dotad posvećena sv. Petru posvećuje ovoj srijemskoj mučenici čijeg je imena hrvatska inačica Stošija.U 12. i 13. stoljeću na mjestu ranokršćanske bazilike nastaje romanička katedrala, koja se produžuje u 14. stoljeću kada dobiva gotički portal. Zvonik zadarske katedrale nastajao je u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale sagrađeni su u 15. stoljeću, dok je gornje katove od 1890. do 1894. prema tipu zvonika u Rabu gradio engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Thomas Graham Jackson. U 18. stoljeću izgrađeno je u baroknom stilu i u ilirskom duhu utemeljeno Sjemenište "Vicko Zmajević".

Prva faksimilska rekonstrukcija u Europi

U kandidaturu zadarskog episkopalnog kompleksa za UNESCO-ovu listu uključena i obližnja pravoslavna crkva Sv. Ilije sa zvonikom, građena u baroknom stilu, a njena je osobitost što čuva jedini mramorni ikonostas u našim krajevima. Također, uvrštena je i crkva Sv. Marije sa samostanskim kompleksom. Crkva je izgrađena darovnicom kralja Petra Krešimira IV. benediktinskoj opatici Čiki u 11. stoljeću, koja je osnovala i samostan uz crkvu. Početkom 12. stoljeća uz crkvu su prigrađeni kapitularna dvorana i zvonik u zrelom romaničkom stilu. Zvonik je dar prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana - kralja Ugarske, Dalmacije i Hrvatske, što je i uklesano u natpisu podno korniža između prizemlja i prvog kata tornja. Ostali su katovi rekonstruirani u 15. stoljeću kad je zvonik bio u trošnom stanju, ali se graditelj Nikola Bilšić obvezao izgraditi novi, upravo onakav kakav je bio stari, kako to izričito stoji u ugovoru. Ovaj čin izuzetno je važan jer je je riječ o prvoj faksimilskoj rekonstrukciji u Europi.

U 16. stoljeću crkva je produžena. U nutrini je stekla galerije, a vani na oplošju skladan renesansni izgled pročelja i bočnog zida. U 18. stoljeću interijer crkve prilagođen je kasnobaroknom stilu, a iz tog su vremena i svodovi te kupola svetišta.Tijekom 2007. godine završenih arheoloških istraživanja kapele Svete Stošije, koja se nalazi u pokrajnjoj (sjevernoj) lađi katedrale sv. Stošije, otkriveni su zanimljivi ostaci podnica liburnskih nastambi, preko sloja bogatog helenističkom keramikom, što je potvrda o 3.000 godina dugom kontinuitetu života na prostoru današnjeg Zadra. Tijekom istih arheoloških istraživanja otkriveni su i ostaci ranokršćanskih mozaika iz 6. st., kojim je nekad bila prekrivena cijela katedrala sv. Stošije. Treba istaknuti da je tad prvi put pronađen sačuvani centralni prikaz, medaljon s prikazom grožđa i kantara iz kojeg izlazi vinova loza, uz dosad već poznate geometrijske motive mozaika, pronađene ranije u južnom brodu katedrale.Eto pregršt povijesnih, arhitektonskih i kulturnih osobitosti zadarskg Episkopalnog kompleksa koji su, vjerujemo, dovoljno snažni argumenti za dobre vijesti u lipnju.

Hrvatski lokaliteti na UNESCO-ovoj listi

Dosad je na UNESCO-ovu listu dospjelo sedam hrvatskih lokaliteta:- stara jezgra Dubrovnika, Dioklecijanova palača u Splitu, Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, stara jezgra Trogira, katedrala sv. Jakova u Šibeniku i Starogradsko polje na Hvaru.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/05...i-vec-u-lipnju

[zaguric2]

Originally Posted by mario_zadar

Episkopalni kompleks na UNESCO-ovoj listi već u lipnju?!

Opa!

[bubi]

AKADEMSKA ZAJEDNICA SLAVI JUBILEJ
U desetoj godini postojanja zadarsko sveučilište raspolaže sa 155 milijuna kuna

Zadarsko sveučilište osnovano prije deset godina obilježit će višednevnim manifestacijama za Dan sveučilišta svoj mali jubilej, dok će se središnji skup održati 26. ožujka u novom Kazalištu lutaka, pored mjesta gdje je prije više od 600 godina osnovana najstarija sveučilišta zajednica u Hrvata.
Sveučilište u Zadru nije više "najmlađe" sveučilište u Hrvatskoj, jer je nakon njega osnovano sveučilište u Puli i Dubrovniku, ali još uvijek spada u sferu malih sveučilišta. Osobito kada se radi o financijskoj raspodijeli državnog kolača za znanost i obrazovanje. Zagrebačko sveučilište je najmoćnije s preko dvije milijarde kuna iz Državnog proračuna, dok će Sveučilište u Zadru koje je od ove godine prošireno i na studij u Gospiću, dobiti 155 milijuna kuna.
I s tolikom iznosom zadarska akademska zajednica druga je po financijskoj snazi u Zadarskoj županiji. Naime, po iznosu proračuna je iza Grada Zadra. Po svemu ostalom je prva, budući da zapošljava 613 djelatnika i da je upisano 5 300 studenata. U prvoj godini svog djelovanja Sveučilište je raspolagalo s 25 milijuna kuna proračuna, zapošljavalo 270 ljudi i imalo 3 500 studenata. Kada krene projekt kampusa zadarsko sveučilište će biti nositelj investicije veće nego li je danas Nova luka Gaženica. Gradnja na prostoru od 10 tisuća hektara nekadašnje vojarne trebala bi Zadar do 2030. godine napokon pretvoriti u sveučilišni grad. Do sada je to tek formalno.
Što je napravljeno i do čega se došlo u prvih deset godina zadarskog sveučilišta pokazat će monografija koja je pripremljena za taj jubilej.
U kom smjeru Sveučilište ide i kako će se razvijati to će nakon prvih deset godina najaviti rektor prof. dr. Ante Uglešić, a program proslave za sada je u sferi iznenađenja.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-0...-milijuna-kuna

[zoilo zd]

Bravo Mario!!!

[ozapa]

Originally Posted by bubi

Gradnja na prostoru od 10 tisuća hektara nekadašnje vojarne trebala bi Zadar do 2030. godine napokon pretvoriti u sveučilišni grad.

kamo lipe sriće

[mario_zadar]

Originally Posted by zoilo zd

Bravo Mario!!!

[brajo petric]

Zadar dobiva nezavisni kulturni centar

Prostor starog Kazališta lutaka uskoro bi na korištenje trebalo dobiti nekoliko gradskih udruga, koje već godinama muku muče s nedostatkom prostora. Između ostaloga prvotna namjena toga prostora bila bi širenje nezavisne kulture, a udruge Šigureca, Zdanje, Dragon Teatar, Eko Zadar i iZadar samo čekaju da se prostor nekadašnjeg kazališta isprazni te će početi s planiranjem programa. Kako su nam rekli u njemu planiraju raditi brojne manifestacije - od gitarijada i koncerta, preko raznih radionica do kazališnih predstava i sličnih događanja.

- Planiramo osnovati nezavisni kulturni centar i pokrenuli smo postupak osnivanja saveza udruga. Čekamo samo da nam jave kada će se prostor početi prazniti i da krenemo s adaptacijom prostora i planiranjem programa, kazao nam je Vedran Miočić Stošić iz Udruge Šigureca koja se bavi promicanjem nezavisne kulture.

Prema informacijama iz Grada Zadra, prostor će po svemu sudeći dati na korištenje udrugama, no problem je što se on još uvijek koristi kao skladište za scenografiju.

- Udruge će najvjerojatnije dobiti taj prostor na korištenje, a kada će se to dogoditi ne znamo. Prostor još uvijek koristi Kazalište lutaka kao skladište, kazala nam je Ivana Dadić iz Grada Zadra.

Iris Pavić Tumpa, ravnateljica Kazališta lutaka Zadar, kazala nam je da je u starom prostoru još uvijek scenografija s kojom treba pažljivo postupati, no da će sigurno do ljeta uspjeti sve preseliti.

- Mi smo, u principu, u procesu seljenja i to je samo pitanje mjeseci kada ćemo sve uspjeti prenijeti. Možda već i sljedećeg mjeseca, ali uglavnom do ljeta. Tamo još uvijek radimo scenografiju i još uvijek je sve što smo radili, kazala je Iris Tumpa.

Prema svemu sudeći, Zadar će dobiti nezavisni kulturni centar na ljeto, a možda i prije. S obzirom na to da su se udruge koje se okupljaju u savez već dokazale na raznim područjima nezavisne kulture, nema sumnje da će dobiti prostor kakav čekaju već godinama.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07...ulturni-centar

[DinoVabec]

Menadzeri, tj. odjel za ekonomiju se seli u 10. mjesecu sa Relje na Visnjik u vece prostore..Tako nam je danas bilo receno na faksu..

[croatia.alba]

Betoniranje je stalo. Vraćaju prednju masku, ajmo reći. Izgleda da kasne sa radovima, sad koliko, to je pravo pitanje....

[zaguric2]

Originally Posted by brajo petric

Zadar dobiva nezavisni kulturni centar

To se traži!

[Insider2012]

bravo mario i ti alba, izvukli ste me iz ove agonije "nista se ne desava", sta me pokupila ka hrvatsku momentalno

[mario_zadar]

Originally Posted by Insider2012

bravo mario i ti alba, izvukli ste me iz ove agonije "nista se ne desava", sta me pokupila ka hrvatsku momentalno

[mario_zadar]

Originally Posted by croatia.alba

Betoniranje je stalo. Vraćaju prednju masku, ajmo reći. Izgleda da kasne sa radovima, sad koliko, to je pravo pitanje....

tnx za slike !!

[mario_zadar]

Hostel uskoro spreman za goste

Zadarski "Turisthotel" počeo je s pripremom prostora bivše upravne zgrade na Forumu koji će se preurediti u hostel do početka iduće turističke sezone. Glavni projekt hostela već je gotov, a u njegovoj izradi sudjelovali su domaći arhitekti i dizajneri.Trenutno se u unutrašnjosti bivše Uprave "Turisthotela" obavlja čišćenje prostora, nakon čega bi trebalo početi i samo preuređenje u višu razinu hostela, moderno uređenog i namijenjenog mladima, čime se namjerava obogatiti ponuda na Poluotoku gdje je svake godine sve više turističkih sadržaja.Prema ranijim najavama, osim preuređenja hostela, renoviranjem će biti obuhvaćen i sadašnji cafe bar Forum.Otvorenje do početka lipnjaU zgradi u kojoj se nekoć nalazio hotel "Forum" s tridesetak soba, a nakon toga upravna zgrada "Turisthotela" bit će uređen hostel s oko 90 ležajeva. Cijena investicije s preuređenjem cafe bara procjenjuje se na milijun do 1,5 milijun eura, a "Turisthotel" će u to uložiti vlastita sredstva, bez kreditnih zaduživanja.

Zbog ograničenosti prostora u kojemu nema mjesta za veće zajedničke sadržaje kao što su blagovaonice ili restorani s većom salom, u "Turisthotelu" su se odlučili upravo na hostel, osobito zato što zadnjih godina upravo mladi turisti iz svih djelova svijeta pokazuju sve više interesa ne samo za razgledavanje zadarske stare jezgre, već i za boravak na Poluotoku po prihvatljivim cijenama.Iako je neobično da će na samom Forumu kao simbolu grada biti baš hostel, njegov moderni dizajn i uređenje opravdat će projekt - tvrde u "Turisthotelu" uz uvjerenje da će novi sadržaji biti otvoreni najkasnije do početka lipnja.Osim projekta na Forumu, u pripremi je i projektna dokumentacija za izgradnju velikog aquaparka u Turističkom naselju Zaton, koja bi trebala biti završena do kolovoza, jer se planira početak izgradnje već na jesen i dovršenje do turističke sezone 2013. godine.Osim zabavnih sadržaja, atrakcija i wellnessa, aquaparkom bi se proširila i plaža u resortu, a izgradio bi se i niz infrastrukturnih zahvata čime bi se podigla kvaliteta turističke ponude.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-0...reman-za-goste

[mario_zadar]

Grad Zadar nenamjenski potrošio 51 milijun kuna

Za poslovanje u 2010. godini Državni ured za reviziju dao je Gradu Zadru i Zadarskoj županiji uvjetno mišljenje.Državna revizija je utvrdila kako je u 2010. godini Grad Zadar mimo propisane namjene potrošio preko 51 milijun kuna, od čega 44,8 milijun kuna prihoda od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo i koji su trebali biti uloženi u rješavanje stambenog pitanja socijalno ugroženih osoba, odnosno u izgradnju takozvanih socijalnih i POS-ovih stanova, te 6,8 milijuna kuna za financiranje javnih potreba osnovnog školstva i redovite djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe. Umjesto za navedene svrhe, ova su sredstva utrošena za pokrivanje tekućih proračunskih potreba.

Zamjerka kreditu za Višnjik

Državna revizija je utvrdila i kako su koncem 2010. dospjela potraživanja iznosila 146.2 milijuna kn, od čega su potraživanja za komunalnu naknadu, zakupnine za poslovne prostore, gradske poreze i zatezne kamate iznosila 125.3 milijuna kuna ili 85,7%. U nalazu se napominje i kako za čak 41.1 milijun kuna Grad Zadar nije, osim slanja opomena, poduzimao druge mjere naplate.

-Boljom naplatom prihoda moglo se postići ostvarivanje više programa i ciljeva iz samoupravnog djelokruga, odnosno financirati više javnih potreba, navodi se u mišljenju Države revizije koja je, kao i ranijih godina, Gradu zamjerila što u proračunima nije planirao sredstva iz kojih bi isplatio glavnicu za izdane obveznice za potrebe izgradnje ŠC Višnjik u iznosu od oko 139.3 milijuna, već se u 2011. za potrebe otplate glavnice kreditno zadužio za 138.7 milijuna kuna.Utvrđujući kako je manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju koncem 2010. iznosio preko 83.1 milijun kuna, a dospjele obveze 86.7 milijuna kuna Državna revizija Gradu Zadru je predložila „izraditi program mjera za pokriće manjka te voditi računa o preuzimanju novih obveza, kako bi se proračunska sredstva u narednim fiskalnim razdobljima ravnomjerno koristila za zadovoljavanje svih javnih potreba iz nadležnosti Grada".Državna reviziji Županiji zamjera nepoduzimanja mjera prisilne naplate potraživanja za županijske poreze, te način nabave presadnica voća za što je županija izdvojila oko 578.000 milijuna kuna ili četvrtinu od ukupne vrijednosti presadnica koja iznosi 2.383.378 kuna, kao i način nabave električne energije u vrijednosti od oko 140.000 kuna ocjenjujući kako u ova dva slučaja nije postupljeno u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Sporne „županijske" presadnice

-Nabava presadnica povrća u vrijednosti 2.383.378 kuna i nabava utrošene električne energije u vrijednosti 139.911 kuna nije obavljena u skladu s propisima o javnoj nabavi. Županija je u travnju 2010. s pravnom osobom koja se bavi proizvodnjom presadnica povrća zaključila ugovor o sufinanciranju proizvodnje 1.031.160 komada presadnica za potrebe poljoprivrednika s područja županije. Županija je na temelju izvješća o preuzetim količinama presadnica pravnoj osobi doznačila svoj udjel u iznosu 578.474,00 kn. Postupak nabave nije proveden, stoji među ostalim u nalazu Državne revizije u kojem se navodi kako ovo nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi prema kojem su „naručitelji prilikom provođenja postupaka javne nabave obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastanka i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što je načelo tržišnog natjecanja, načelo učinkovitosti, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti".U odgovoru Županije Državnoj reviziji navedeno je kako je ugovor s proizvođačem presadnica sklopljen iz razloga što „na području županije osim te pravne osobe ne postoji rasadnik tolikog kapaciteta koji u tako kratkom vremenu može isporučiti toliko veliku količinu presadnica".

-Kako se radi o sufinanciranju poljoprivrednika koji su tim modelom sufinanciranja i kvalitetom isporučenog materijala bili zadovoljni prethodnih godina nabava presadnica obavljena je po istom modelu i u 2010., zaključuje se u odgovoru.U nalazu Državne revizije stoji i kako su potraživanja za županijske poreze iznosila 12.4 milijuna kuna, za naknade za uporabu pomorskog dobra u 1.9 milijuna, a za koncesije na pomorskom dobru 270.529 kuna pri čemu prema dužnicima za uporabu pomorskog dobra, osim opomena odnosno obavijesti o dospjelom dugu i kamatama, druge mjere naplate nisu poduzimane za razliku do slučajeva potraživanja po osnovi koncesije na pomorskom dobru gdje su na naplatu poslane zadužnice u ukupnom iznosu od oko 135.000 kn, od čega je naplaćeno nešto više od 119.000 kuna.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/07...1-milijun-kuna

[mario_zadar]

Što o kandidaturi Zadra piše na UNESCO-ovim stranicama

Tentativ list - je lista nominiranih za uvrštenje u Listu svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Zadar se na listi nalazi na zahtjev Ministarstva kulture od 1. veljače 2005. godine, dakle, nešto više od sedam godina.Nominacija se odnosi na - kulturnu baštinu i naziv je "Episkopski kompleks".Na UNESCO-ovim stranicama slijedi opsežan opis.

Iz opisa na stranicama UNESCO-a

U najkraćem početak teksta o - Zadar - Episcopal complex kaže da se područje nalazi u centru povijesne jezgre grada Zadra i sažima Rimski forum, ostatke hrama, Episkopski kompleks s katedralom svete Stošije, Nadbiskupskom palačom, crkvom svetog Donata i Sjemeništem "Zmajević", pravoslavnom crkvom svetog Ilije, benediktinski samostanom i crkvom svete Marije i Stalnom izložbom crkvene umjetnosti i Arheološkim muzejem.Cijelo područje obuhvaća oko tri hektara površine u zaštićenoj povijesnoj jezgri Zadra - pješačkoj zoni.Navodi se kako su u drugoj polovini 1. stoljeća liburnsko naselje zauzeli Rimljani izgradivši grad po standardnim nacrtima za kastrum s ukrštenim glavnim ulicama (decumanus i cardo) s pravim kutovima i paralelnim ulicama.

Tragedijom do - istraživanja

Originalni izgled većeg dijela grada posebno ovog prostora i Foruma istražen je u velikoj mjeri zahvaljujući tragediji savezničkog bombardiranja u 2. svjetskom ratu. Centralni trg je sa 95 sa 45 metara najveći na istočnoj obali Jadrana, slijedi opis tadašnjeg izgleda prostora.Potom se navodi dolazak kršćanstva i nove vizure s početkom Nadbiskupskog kompleksa od 4. stoljeća koji je kasnije dijelom prekrila nova gradnja katedrala, sakristija, baptisterij, Sveti Donat, Nadbiskupska palača...U srednjem vijeku gradi se nad Kapitolijem crkva svetog Ilije koja u 18. stoljeću postaje crkva Srpske pravoslavne zajednice u Zadru, djelomično redizajnirana u barok s dodavanjem zvonika.

Deteljni opisi objekata

Nadbiskupski kompleks građen je od četvrtog do 19. stoljeća.Sveta Stošija, nekad Sveti Petar, započet u petom stoljeću. Novija istraživanja nalaze i mozaik iz doba bizatskog cara Konstatina Porfirogeneta.Navodi se niz dogradnji kroz stoljeća.Navodi se i dobivanje relikvija svete Stošije (Anastazije) zahvaljujući diplomatskim vještinama i posredovanju biskupa Donata između Bizanta i Karla Velikog.Navodi se sadašnji izgled dominantno određen u romaničkom stilu u 12. i 13. stoljeću nakon pohoda Križara na Zadar 1202.Kao najizrazitija konstrukcija na cijelom kompleksu detaljno se opisuje crkva svetog Donata, prvotno Svetog Trojstva (do 15. stoljeća) potom imenovana prema vjerojatnom graditelju.Navodi se i povijest svih građevina do 1892., kada je dovršen zvonik katedrale prema nacrtu Engleza T.G. Jacksona u pseudoromaničkom stilu.Slijedi opis historijata Samostana benediktinki od opatice Čike i crkve sve do baroka te uništenja u 2. svjetskom ratu i rekonstrukcije. Spomen je to i Vekenegi kao i ugarsko-hrvatskom kralju Kolomanu. Opisuje se i SICU.Navodi se i nova zgrada Arheološkog muzeja i njegove temeljne kolekcije.To bi bitno sažeto bio opis onog što pretendira na UNESCO-ovu listu.Kako smo već pisali postoji nada da bi na sljedećem zasjedanju UNESCO-a u St. Peterburgu zadarski kompleks mogao na listu.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09...vim-stranicama

[mario_zadar]

Capital ing projektira hitni prijem

Hitni bolnički prijem, koji će se graditi u prizemlju zgrade Interne na mjestu stare bolničke kuhinje, projektirat će zagrebačka tvrtka Capital ing. Riječ o tvrtki kojoj je zadarska Opća bolnica povjerila i projektnu dokumentaciju za novu zgradu Zaraznog odjela.Dr. Dario Nakić, ravnatelj Opće bolnice Zadar, podsjeća da je osnivanje hitnog bolničkog prijema još prije tri godine od hrvatskih bolnica zatražilo tadašnje Ministarstvo zdravlja u sklopu reforme Hitne medicinske pomoći. Od hitnog bolničkog prijema, prema tadašnjim najavama, bit će izuzeti jedino pedijatrijski, ginekološki i psihijatrijski slučajevi.

- Izradnjom nove bolničke kuhinje oslobodio se prostor u prizemlju zgrade Interne. Na tom mjestu uredit ćemo hitan bolnički prijem, za koji će projektnu dokumentaciju izgraditi zagrebačka tvrtka Capital ing, kaže dr. Nakić, dodajući da će se hitni bolnički prijem uređivati nakon što se izgradi nova zgrada Zaraznog odjela.Novi objekt u krugu zadarske Opće bolnice radit će se na prostoru gdje je sada zgrada u kojoj su smješteni Zarazni i Kožni odjel. Kako je zgrada u derutnom stanju, planirano je njezino rušenje i gradnja novog objekta u kojem će mjesto naći Odsjek za pulmologiju, Zarazni i Dermatološki odjel te novi Onkološki odjel s radioterapijom i ležećim mjestima. Tim potezom riješit će se Odjel za pedijatriju koji će dobiti na prostoru odlaskom plućnih bolesnika, ali i radioterapija kod malignih bolesti koju do sada zadarska bolnica nije imala. Nova zgrada mostom će biti povezana s Poliklinikom.

http://www.057info.hr/vijesti/2012-0...a-hitni-prijem

[mario_zadar]

Gradnja zone Crno početkom 2013.?

Zadarski Poduzetnički inkubator ovih je dana sa Zajednicom ponuditelja D&Z d.o.o. Zadar i Građevinskim projektom d.o.o. Šibenik sklopio ugovor o izradi projektne dokumentacije komunalne infrastrukture Gospodarske zone Crno.Vrijednost ugovora bez PDV-a iznosi 790.000 kuna što je i više nego trostruko manje od 2,5 milijuna kuna, na koliko je prvobitno procijenjena ukupna vrijednost nabave. Izradu dokumentacije financira Grad Zadar, a rok izvedbe projekta je 90 dana. Važno je napomenuti da je izrada projektne dokumentacije komunalne infrastrukture zadnji korak prije pokretanja postupka ishodovanja lokacijske dozvole. Prema riječima Perislava Zrilića, direktora Poduzetničkog inkubatora, teoretski je moguće da bi lokacijska, a potom i građevinska dozvola mogle biti ishodovane do kraja 2012. godine. To bi značilo da bi se s realizacijom poslovne zone Crno moglo započeti početkom 2013. godine.

- No o rokovima je nezahvalno govoriti, a ova moja procjena je potpuno neslužbena, napomenuo je Zrilić.A kad je poslovna zona Crno po srijedi, rokovi su zaista veoma relativna kategorija. Naime, prve su najave govorile da se prvi investitori u Gospodarskoj zoni Crno mogu očekivati već polovinom ili do kraja 2008. godine. Nakon toga su aktivnosti oko Gospodarske zone Crno jedno vrijeme stale, a onda se tijekom 2010. godine radilo Idejno rješenje odvodnje oborinskih i fekalnih voda na području obuhvata Gospodarske zone Crno i tada se najavljivalo da bi prvi stanari u zonu mogli ući u drugoj polovini 2012. ili početkom 2013.Podsjetimo da će se Gospodarska zona Crno, koja se najavljuje kao jedan od najvažnijih razvojnih projekata Zadra, prostirati na površini od 400 hektara, od čega će 170 hektara biti namijenjeno proizvodno-poslovnim djelatnostima, 70 hektara proizvodnim djelatnostima, dok ostatak otpada na zelene površine, rekreacijsku zonu, ceste i zelene površine. Minimalna veličina čestice iznosit će 2.500 metara četvornih, a maksimalna između 10 i 15 tisuća metara četvornih, uz maksimalnu dopuštenu izgrađenost čestice od 30 posto te visinu objekta do 16 metara.Ukupna vrijednost investicije procijenjena je na oko 400 milijuna kuna.

http://www.057info.hr/gospodarstvo/2...-pocetkom-2013