Bosnia and Herzegovina | Federation of B&H - Regional Development

[LordMarshall]

Federation BiH Action Plan 2006

IZ PROGRAMA RADA VLADE FBiH U 2006. GODINI

SARAJEVO, 31. decembra (FENA) - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznat će Parlament FBiH s programom svog rada za idući godinu koji je, u skladu s ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, usvojila 29. decembra.

Jedna od njenih planiranih težišnih aktivnosti je nastavak realizacije mjera iz Programa 16 koje nisu provedene u ovoj godini, a odnose se na reformu javne uprave. U tome će joj pomoći Evropska unija.

Preostaju obaveze vezane za donošenje i uspostavu procedura za izvoz roba životnjskog porijekla i Državne uprave za zaštitu bilja, oblast veterine, fitosanitarne oblasti, integraciju energetskog tržišta i poboljšanje ekonomskog prostora.

Druga Vladina težišna aktivnost u 2006. godini bit će nastavak saradnje s Vijećem ministara BiH, prije svega učešćem u izradi i realizaciji zajedničkih projekata i kreiranju legislative za pitanja koja se regulišu na nivou BiH.

Učešće u realizaciji obaveza koje proističu iz Programa realizacije srednjoročnih prioriteta Evropskog partnerstva institucija BiH također je među težišnim planiranim aktivnostima.

U skladu s planiranim mjerama ekonomske i razvojne politike BiH, Federalna vlada će stvarati uvjete za povećanje obima inudustrijske proizvodnje za 10 posto, zaposlenosti za tri posto, izvoza za 20 posto, stepena pokrivenosti uvoza izvozom za 40 posto i na taj način porasta GDP-a za osam posto, stoji u njenom Programu rada za 2006. godinu.

Njena obaveza je i daljnje usmjeravanje sredstva poticaja - 28 miliona KM za poljoprivrednu proizvodnju i 19,5 miliona za razvoj željezničkog transporta.

Dodatna sredstva se očekuju poboljšanjem ambijenta za direktna strana ulaganja, prvenstveno planiranom privatizacijom preduzeća u 2006. godini, kao i prilivom sredstava davanjem koncesija za izgradnju mini hidroelektrana.

Vlada će u 2006. godini nastaviti saradnju sa sindikatima, institucijama u oblasti rada i zapošljavanja, udruženjima poslodavaca, prvenstveno kroz rad Ekonomsko-socijalnog vijeća FBH te saradnjom s civilnim sektorom.

Kontinuirana saradnja Vlade i njenih ministarstava bit će nastavljena u idućoj godini s Vladom Brčko Distrikta u domenu unaprjeđivanja jedinstvenog ekonomskog prostora, harmonizacije propisa, realizacije zajedničkih programa i projekata. Saradnja će biti nastavljena također s vladama kantona i općinskim rukovodstvima, stoji u Vladinom programu rada za 2006.

Njene obaveze iz Programa realizacije srednjoročnih prioriteta evropskog partnerstva institucija BiH su usvajanje budžeta za narednu godinu, uz provođenje konsolidacionog fiskalnog cilja dogovorenog u okviru Fiskalnog vijeća i provođenje korporativnog restrukturiranja gdje god je to moguće.

U idućoj godini Vlada namjerava putem Agencije za privatizaciju FBiH objaviti prodaju 22 preduzeća sa liste strateških firmi. To su: Žica, Unis, TKA Cazin, Carton-print, Sarajevoosiguranje, Stella, Zenit-Biro, Energoinvest, Šipad, Export-Import, Energoinvest - TDS, Agrokomerc, FDM, Krivaja, Aida, FDS, Aluminij, Veterinarske stanice u FBiH, Vitezit, Željezara Zenica, Fabrika sode, Hepok i Soda-so.

U 2005. godini, tokom treće godine svog manadata, aktuelna Vlada FBiH je održala 47 redovnoh i 17 vanrednih sjednica na kojima je razmotrila 1.328 pitanja, stoji u njenom Izvještaju o radu u 2005. koji je upućen u Parlament.

U tom periodu Vlada je utvrdila i u parlamanaternu proceduru uputila 88 nacrta, odnosno prijedloga zakona, tri programa, 19 odluka o odobravanju kredita međunarodnih finansijskih institucija, 18 izvještaja i informacija o stanju u pojedinim oblastima, isto toliko mišljenja i izjašnjenja na zakone i druge inicijative poslanika, delegata ili klubova poslanika te dva sporazuma i šest drugih akata.

U toku 2005. godine doneseno je 28 uredbi, 555 odluka, 108 rješenja i 125 zaključaka i drugih akata te osam inicijativa upućenih Vijeću ministara i drugim državnim institucijama radi rješavanja određenih pitanja iz njihove nadležnosti.

(Fena)mb

[LordMarshall]

Unsko-Sanski Kanton Budget 2006

USVOJEN BUDŽET USK-a ZA 2006. U IZNOSU OD 134.816.000 KM

BIHAĆ, 31. decembra (FENA) - Skupština USK-a je na sjednici koja je završila kasno u petak navečer, usvojila predloženi budžet za 2006. godinu u iznosu od preko 134.816.000 KM, od čega su planirani prihodi oko 126.753.000 maraka, dok će deficit budžeta biti 8 miliona, koji bi se trebalo pokriti smanjenjem likvidnosti, nešto većom od 6 miliona maraka.

Usvojeni budžet ni izbliza ne odgovara ukupno podnesenim zahtjevima, međutim zbog suočavanja sa deficitiom nije mogao biti drugačiji, istaknuto je. Za neizmirene obaveze prema zaposlenima po kolektivnim ugovorima, u budžetu je planirano četiri i po miliona KM, a u toku slijedeće godine najviše sredstava izdvojit će se, kao i ranije, za plaće i naknade troškova zaposlenih, što čini 53,62 posto ukupnih izdataka.

Zakon o izmjeni Zakona o predškolskom obrazovanju umjesto u formi prijedloga, poslanici su prihvatili u nacrtu i uputili ga u javnu raspravu, dok je izjašnjavanje o konsolidovanom bilansu budžeta USK-a za 2004. godinu i informaciji o pozajmicama iz kantonalnog budžeta odgođeno za jednu od narednih sjednica Skupštine.

Premijer USK-a Osman Ćehajić obraćajući se poslanicima i ministrima saopćio je radosnu vijest da je konačno postignut konsenzus o lokaciji za izgradnju buduće regionalne deponije. Kako je naveo, načelnik Općine Bihać Hamdija Lipovača je dao suglasnost da se deponija gradi na lokalitetu Drenovo Tijesno na Grabežu.

(Fena)mb

[LordMarshall]

New Year in FBiH

Nova Godina u Mostaru
1.1.2006.

Novu godinu na Španjolskom trgu u Mostaru, gdje je bio organiziran koncert hrvatske estradne umjetnice Vesne Pisarović, dočekao je mali broj Mostaraca.


Kako je u gradu na Neretvi naizmjence padala kiša to baš i nije bila prigoda da se više Mostaraca okupi na trgu, te su se uglavnom kratko zadržavali. U ponoć je, kako je i najavio organizator, Gradska uprava priredila spektakularni vatromet.

Zajedno s Pisarović nastupile su i grupa "Zooster" te Trio Oha, Šara i Teo.

Inače, ovo je prvi put da je Gradska uprava Mostara ujedinila Mostarce time što je organizirala zajednički koncert koji je po svemu sudeći izazvao pozornost malog broja Mostaraca.

Prema izjavama iz turističkih agencija, većina Mostaraca Novu godinu je dočekala u nekom od planinskih turističkih odredišta te u nekom od gradova na Jadranu.

Za doček Nove godine jedan broj Mostaraca je otputovao u Jordan, Tunis te Rim i Pariz ili je najluđu noć proveo u mostarskim hotelima "Ero", "Neretva" ili "Bristol".


Nova godina u Sarajevu
1.1.2006.

Kao i u svim većim gradskim centrima i u Sarajevu je Nova, 2006. godina, osim u kućama i restoranima, proslavljene i na otvorenom.

Ispred Kulturno-sportskog centra Skenderija, gdje je bio organizovan zajednički doček na otvorenom, uz prigodan muzički program i vatromet, okupio se veliki broj Sarajlija. Prisutnima se tačno u ponoć obratila i gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac.

U novogodišnjoj noći na terenu je patroliralo šest vozila Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

Praznično raspoloženje utjecalo je i na to da bude mnogo incidenata, i to najviše slučajeva trovanja alkoholom i drogom. Tužna karakteristika je da se radi o mladim ljudima, pa i onim maloljetnim.

U jutarnjim satima je zabilježeno nekoliko prometnih nesreća, kao i dva slučaja uboda nožem, kao i tuče, povrede petardama...

Kada je riječ o "najveselijoj noći", i jedan optimističniji podatak -Sarajevo je bogatije za sedam novih sugrađana, od toga tri dječaka i četiri djevojčice.

Nova godina u Tuzli
1.1.2006.

Centralna proslava Nove godine u Tuzli je održana na platou ispred stare zgrade Općine u centru grada. Tačno u ponoć priređen je spektakularan vatromet.

U protekla 24 sata na području Tuzlanskog kantona tri puta je narušen javni red i mir, registrovano je 8 krivičnih djela, a dogodilo se šest saobraćajnih nesreća.

Prema ocjenama dežurnih u Ministarstvu unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona, novogodišnja noć protekla je neuobičajeno mirno ukoliko se izuzme korištenje pirotehničkih sredstava.

Pripadnici Vatrogasne službe u protekla 24 sata imali su dvije intervencije.

Prva beba u Tuzli je u Novoj godini rođena u 00:50 sati. Inače, tokom protekle noći rođeno je 8 beba, 2 djevojčice i 6 dječaka.

[LordMarshall]

Vogošća Import/Export Leader of BiH

Vanjskotrgovinska razmjena po općinama

Vogošća izvozno-uvozni lider u BiH

Robna razmjena po svakom stanovniku Vogošće u prošloj godini premašila 30.000 maraka

Prema carinskim deklaracijama, sarajevska prigradska općina Vogošća, sa 19.996 stanovnika, imala je u prošloj godini najveći uvoz i izvoz po općinama u BiH.
S izvozom koji je premašio 233 miliona i uvozom od 400 miliona KM (633 miliona maraka ukupno), svaki stanovnika Vogošće tokom 2005. praktično je uvezao i izvezao za više od 30.000 KM, ili 2.400 maraka mjesečno.
Naravno da toliki uvoz i izvoz nije išao iz kućnih budžeta stanovnika Vogošće, koji ne žive ništa bolje ili lošije od ostalih stanovnika regije. Izvoz, pa i uvoz, uglavnom se odnosio na firme koje rade u bivšem industrijskom kompleksu "Unisa" i Slobodnoj zoni "Volkswagen", u kojoj je smještena i istoimena tvornica automobila koja montira vozila iz kompanija ovog koncerna u Njemačkoj i Češkoj.
"Volkswagen" je, ujedno, najveći uvoznik i izvoznik u Federaciji BiH, uvozeći rasklopljene automobile za SKD montažu iz progarma Škode, Audija i VW-a, a izvozeći pojedine dijelove od pastike, ispušne elemente i presvlake.
Vogošća i industrijska zona "Unisa" ipak postepeno dobivaju obrise kakve su nekada imale, kad je samo u kompleksu "Unisa" radilo deset hiljada osoba.
Nikada ih više neće toliko raditi, iako sve više ljudi nalazi posao u obnovljenoj namjenskoj industriji "Pretisa", koja je drugi po snazi izvoznik iz Vogošće, potom "Narodnom grijanju" i drugim privatnim firmama koje ulažu u nove proizvode.

E. P.

Uvoznici iz Hercegovine

Pored Vogošće, sve druge liderske pozicije u BiH, uglavnom u uvozu, drže općine u zapadnoj Hercegovini: Široki Brijeg, Posušje, Grude, Ljubuški i Čitluk, uz srednjobosanske Vitez i Kreševo.
Njihov uvoz po stanovniku iznosi oko deset hiljada maraka, a izvoz deset puta manje, rijetko gdje iznad hiljadu KM.

[LordMarshall]

Konjic County

INTERVJU: Emir Avdić, direktor tvrtke Intrade-Energija



KONJIC - Bosna i Hercegovina je prije rata imala elektroenergetski sustav koji je proizvodio 15 tisuća gigavat sati, od čega se 30 posto izvozilo izvan BiH. Tijekom ratnog razdoblja došlo je do mnogih poremećaja i razvio se jedan diskriminacijski odnos prema gradnji malih hidroelektrana koji je bio izražen još od završetka Drugog svjetskog rata. U prilog tome govori i činjenica da je BiH imala više malih hidroelektrana u Austrougarsko doba 1914. nego što smo imali prije dvije godine kada je domaća kompanija izgradila prve četiri male elektrane. Direktor kompanije Intrade-Energija koja je pokrenula projekt rehabilitacije malih elektrana Emir Avdić u razgovoru za Dnevni list je rekao da naša zemlja ima čak 60 posto neiskorištenog hidro-potencijala, po čemu se nalazi na posljednjem mjestu u Europi, a ispred nas je čak i Albanija. Da bi se ova situacija promijenila, Avdić smatra da se moraju pravilno rasporediti male elektrane da bi se stabilizirala elektromreža i omogućilo da naša električna energija bude na višoj razini.

Otkud vam ideja za gradnju hidroelektrana na našim rijekama?

- Budući da to područje nije bilo dovoljno istraženo, mi smo 1999. objavili tender na koji se javilo oko 70 kompanija. Bogatstvo tih razmišljanja odlučili smo ugraditi u naše studije, pripremu, kao i da omasovimo taj pokret. Kada smo objavili tender, tada nismo imali ni zakona o električnoj energiji, koncesiji i zakupu električne energije koji bi jamčio malim dioničarima koji ulažu u te projekte da će im se novac vratiti. Smatramo se inicijatorima tih zakona.

Koliko ste dosada uložili novca od početka vašeg rada na elektranama?

- Od 2003. smo počeli gradnju četiri hidroelektrane i u njih smo investirali 18 milijuna maraka i uspjeli smo ih završiti za godinu i pol dana. Ipak, najvažnije je to što smo puštanjem u pogon ovih elektrana prokrčili put drugim koji idu za nama. Našim stopama krenule su i kolege u RS-u koji su dosad izgradili jednu elektranu u Tesliću, tri su u izgradnji, a raspisan je tender za gradnju više od stotinu elektrana u RS-u. U FBiH je raspisan tender za gradnju oko 70 objekata ovakve vrste, potpisani su ugovori za oko 30 i pored naše četiri u rad su puštene još dvije elektrane. U planu je da u idućoj godini profunkcionira još 15 elektrana. Važno je istaknuti da su naše četiri elektrane prvi objekti na prostoru bivše Jugoslavije s koncesijom po sustavu izgradi, koristi i vrati državi.

Koliko u BiH ima mjesta za maksimalni broj hidroelektrana?

- Kada je Intrade-Energija dobila koncesiju za gradnju četiri elektrane, Elektroprivreda BiH je zatim ponudila svih deset županija da zajednički uradimo studije koje će obuhvatiti sve ono što stare studije nisu imale. Podsjećam, mi smo prije rata nastupali isključivo u svojstvu državne kompanije i nismo mislili o privatnom kapitalu koji bi mogao ući u takve poduhvate. Ovaj put smo to predvidjeli kao glavni oslonac. Studije o gradnji elektrana smo napravili s pet županija koje su pristale raditi s nama. Preostalih pet nije pristalo, a među njima je i Sarajevska županija, ali nisu nam poznati razlozi takvih odluka. Od tada smo uspjeli ugraditi 162 vodotoka, pomoću koji smo utvrdili da imamo mjesta za 150 malih elektrana od 500 kilovata do 5 megavata, što znači da imamo mjesta za oko 750 do 800 milijuna mogućih investicija.

Vaši projekti su naišli na prosvjede kod udruga koje se bave zaštitom okoline. Koliko negativnosti, a koliko pozitivnosti može donijeti gradnja hidroelektrana?

- Radili smo ekološki elaborat za svaku elektranu i stalno pokušavamo minimalizirati negativne učinke elektrane na okolinu. Svjesni smo negativnosti koje elektrane mogu prouzrokovati, ali tehnološki smo u mogućnosti da ih svedemo na najmanji minimum. S druge strane, prirodni resurs propada i moramo ga iskoristiti jer u tome leži tajna razvoja zemlje. BiH ima mogućnosti da bude energetsko središte jugoistočne Europe. Želimo promijeniti zemlju i otvoriti njezino tržište. Mislimo da radimo posao koji je dobar za ovu zemlji i koji bi mogao riješiti pitanje zapošljavanja velikog postotka ljudi. Europa će doći u vrlo tešku ekonomsku krizu u idućem razdoblju i svaka energija, a naročito obnovljiva, bit će dobro plaćena. U Europskoj uniji smatraju da je ulaganje u energetski sektor jugoistočne Europe najisplativija investicija.

U Udruzi građana Zeleni-Neretva ističu da nije točno da će elektrane zaposliti puno ljudi s obzirom da će zapošljavanje biti samo dok se elektrana bude gradila?

- Ako se gradi niz objekata zapošljavanje ne prestaje. Svakom idućom aktivnošću nastavlja se zapošljavanje. Osim toga, svaka elektrana mora imati tim od petnaest visokoobrazovanih ljudi koji će biti u stalnom radnom odnosu. Za mala područja od velike je važnosti je zaposliti mlade ljude koji su tek završili fakultete.

Načelnik općine Konjic Emir Bubalo čini se ima prestroge zahtjeve koji se trebaju ispuniti da bi odobrio gradnju elektrana u svojoj općini na gornjem slivu rijeke Neretve?

- On traži deset posto od prihoda elektrane u tijeku koncesijskog razdoblja te vlasnički udio općine od trideset posto u elektranama nakon koncesije. Po prvi put se susrećemo s ovakvim zahtjevima koje je iznio načelnik općine Konjic. To se ubuduće može zaustaviti ako se donese zakon koji će regulirati vlasništvo nakon koncesije, a samim tim će se i čitav proces dovesti u red. Inače, interes za gradnju velikih elektrana u Konjicu se javio nakon što smo uspješno odradili posao četiri male elektrane i odlučili se okušati u gradnji samo velikih elektrana.

(Mensud Zorlak)

[LordMarshall]

Feal ostvario za 35% veći prihod

Širokobriješka tvrtka Feal u ove je godine ostvarila prihod veći za 35% od planiranog. Premda je smanjena cijena aluminijskih proizvoda na svjetskom tržištu do 30%, Feal je uspio izvesti znatno više od planiranog teje u konačnici ostvario veću dobit.

U proširenje proizvodnje u ovoj je godini Bogdan u svoju širokobriješku tvornicu uložio milijun eura. Od iduće godine Feal će svoje proizvode izvoziti i na tržište SiCG, Slovenije, Makedonije, Rusije i u zemlje zapadne Europe. Bogdan je sa zagrebačkim tvrtkama Montažom i Dalekovodom zainteresiran za kupnju Prešaonice šibenskog TLM-a. Tom akvizicijom, kaže Bogdan, stvorio bi se vodeći konzorcij u regiji u proizvodnji aluminijskih proizvoda koji bi godišnje proizvodio 25 tisuća tona aluminijskih konstrukcija. Feal inače drži 70 posto tržišta aluminijskih proizvoda u BiH i 50 posto tržišta Hrvatske. S mostarskim Aluminijem Bogdan gradi novu tvornicu u Mostaru. Feal je osnovao 1976. godine, a nakon rata u BiH kupio ga je širokobriješki iseljenik koji je novac zaradio u Njemačkoj. U Tvornici 180 zaposlenih godišnje proizvodi 5 tisuća tona aluminijskih konstrukcija, a svoja trgovačka predstavništva poduzeće ima u Sarajevu, Banjoj Luci, Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku i Rijeci.

4.1.2005.
Poslovni.hr/Pincom.biz

[LordMarshall]

City of Mostar

Najuspješnija godina mostarskog kombinata

"Aluminij" lani ostvario rekordnu proizvodnju

U 2005. proizveli smo 120.000 tona aluminija i aluminijskih legura, za 30 posto više nego prije rata, a sa 1.300 ljudi manje, saopćio generalni direktor Mijo Brajković

Aluminijski kombinat iz Mostara u protekloj godini postigao je rekordnu proizvodnju aluminija i aluminijskih legura od 120.000 tona, saopćeno je jučer na pres-konferenciji održanoj u tom preduzeću.
- Proizveli smo za 30 posto više aluminija i legura nego prije rata, a sa 1.300 ljudi manje. Uspjeli smo unaprijediti produktivnost te iskoristiti kapacitete u punoj mogućnosti - rekao je generalni direktor "Aluminija" Mijo Brajković.
U prošloj godini ostvaren je izvoz vrijedan 375 miliona maraka. Prema riječima direktora Brajkovića, to je najbolji rezultat u ovom dijelu Evrope.
- Najveći problem u protekloj godini bila je električna energija, jer u ovom trenutku plaćamo za oko 13 posto skuplju struju nego na kraju 2004. - dodao je Brajković.
U 2006. u "Aluminiju" planiraju realizirati kredit od 30 miliona eura, kojim bi bila pokrenuta izgradnja nove elektrolize te bi bili u mogućnosti zaposliti veliki broj novih radnika, kao i proširiti kapacitete za oko 15.000 tona aluminija.
- Kada kvalitetno riješimo problem s električnom energijom, krećemo u realizaciju nove elektrolize, a pred nama je i privatizacija, koja je neminovna - rekao je Brajković.
Govoreći o novoj elektrolizi, on je naglasio da će i prijašnji radnici ovog preduzeća, mahom Bošnjaci i Srbi koji su u više navrata tražili povratak na posao, moći konkurirati kao i svi drugi, a da je za rješenje njihovog statusa moguća i isplata otpremnina.

N. H.

[MIMICA]

cool news about mostar.

[LordMarshall]

City of Mostar

Novi kolodvor počeo primati prve autobuse

Dugo najavljivana izgradnja novoga kolodvora u Vukovarskoj ulici konačno se privodi kraju, a u posljednjim danima 2005. prvi autobusi su stigli na prostor kolodvora koji se inače nalazi u vlasništvu mostarske tvrtke Autoprijevoz.

MOSTAR - Dugo najavljivana izgradnja novoga kolodvora u Vukovarskoj ulici konačno se privodi kraju, a u posljednjim danima 2005. prvi autobusi su stigli na prostor kolodvora koji se inače nalazi u vlasništvu mostarske tvrtke Autoprijevoz.

Kako Dnevni list saznaje u mostarskom Autoprijevozu, trenutačno kolodvor radi smanjenim kapacitetom, ali već u idućim danima očekuje se da sve veći broj autobusa, kako na lokalnim, tako i na međunarodnim linijama počne koristiti njegove usluge, dok će do kraja godine njegova iskorištenost dostići 100 posto.

Prema riječima Ivana Zelenčića, direktora Autoprijevoza, faza preseljenja sa starog privremenog kolodvora u Ulici Stjepana Radića na novu lokaciju počela je između Božića i Nove godine.

Počeli su s fazom preseljenja koja još uvijek traje, a u Autoprijevozu se nadaju da će kompletno preseljenje biti dovršeno u sljedećih dvadesetak dana.

Novoizgrađeni kolodvor je u infrastrukturnom smislu puno podesniji za dolazak i odlazak autobusa s perona, ali će svojim izgledom i funkcionalnim karakteristikama smanjiti stvaranje gužvi i nepotrebnih zadržavanja u krugu kolodvora.

"Cjelokupna izgradnja kolodvorskog kompleksa trebala bi biti gotova negdje između lipnja i studenoga ove godine, kada bi trebao biti upotpunjen sa svim pratećim sadržajima, a sve to kroz dvije faze izgradnje. Prva faza bi trebala biti gotova do 1. ožujka, a obuhvaća izgradnju krova te otvaranje čekaonice, biletarnice i kafića", istaknuo je Zelenčić dodavši da će druga faza biti završena u razdoblju između lipnja i studenoga, a obuhvatit će završetak objekta u cijelosti sa svim pratećim sadržajima pri tome misleći na turističke agencije, banke, restorane i veći broj kafića.

Okončanjem izgradnje novog kolodvora u Vukovarskoj ulici Mostar će konačno dobiti moderni kolodvor po uzoru na europske, ali i svjetske kolodvore.

4.1.2005.
Pincom.info

[LordMarshall]

City of Velika Kladusa - Federal PM Sport Plan

Gradit će se 35 sportskih terena

VELIKA KLADUŠA - U Starom gradu u petak su potpisani ugovori o financiranju i izvođenju građevinsko-obrtničkih radova u obnovi, izgradnji i opremanju 35 sportskih igrališta u jedanaest gradova BiH. Potpisivanju ugovora s jedanaest načelnika i izvođačima radova nazočio je premijer Federacije BiH Ahmet Hadžipašić i njegov zamjenik Gavrilo Grahovac, federalni ministar kulture i sporta, Safet Daut, direktor Fondacije, i Fejsal Kirlić, direktor projekta. U realizaciji ovog projekta, čija je ukupna vrijednost oko 1,8 milijuna maraka, Federalno ministarstvo kulture i sporta sudjeluje s 350 tisuća maraka, a ostatak Fondacija za održivi razvoj OdRaz i lokalna zajednica. Fondaciju za održivi razvoj OdRaz osnovala je Vlada FBiH radi implementacije više različitih projekata obnove, razvoja i tranzicije koji su u funkciji podrške održivom razvoju FBiH u cjelini. Projekt će se realizirati kroz četiri regionalna projekta za koje su, nakon provedene procedure javnih nabavki, odabrana četiri najpovoljnija izvođača radova. U regiju jedan ušle su općine Velika Kladuša, Ključ i Bosansko Grahovo, a za izvođača radova odabrano je velikokladuško građevinsko poduzeće Grupex koje se obvezalo da će preuzete radove završiti u idućih šest mjeseci. Vrijednost radova na sportskim terenima u ove tri općine je oko 500 tisuća maraka, a u općini Velikoj Kladuši će se graditi gledalište na stadionu Nogometnog kluba Mladost iz mjesne zajednice Vrnograča. Sportski objekti koji će se graditi i u tzv. regiji dva obuhvaćaju općine Konjic, Mostar i Neum, a izvođač radova je HP Investing Mostar, dok regija III obuhvaća općine Sapna i Kladanj, a izvođač radova je Zvornik putovi iz Sapne. Izgradnja sportskih objekata, pod imenom regija IV, planira se i u općinama Pale-Prača, Goražde i Trnovo, a izvođač radova Grakop iz Kiseljaka.

Rusmir Karat

[Pavlo]

Hasn't the Bosmal City Center been finished already?

[LordMarshall]

nice picture.

no it has not. outside work for the most part is finished. they are now working on the inside.

it should be finished summer 06

[MIMICA]

Originally Posted by Pavlo

Hasn't the Bosmal City Center been finished already?

do u guys think theyll demolish the small homes around the bcc? there wont be any sunlight and the homes arent really high quality...

[LordMarshall]

If they buy it then maybe. but i dont think the people will sell.

by the way people there is BCC thread. this is the Federation Thread.

lets stay on topic.

thanks.

[Brussels-east]

It's a plaisure to see our european "brothers" move on the right direction, to the economic growth and to the peace.

I will always support the economic development of your area. Soon, in a few years you will integrate the European Union I believe and I hope for it!

Best regards,

[mirza-sm]

so kind of you,thanks

[Mostarac]

joj kako bosmal nepase u taj dio grada!!!

[Mostarac]

jeli to taj dio grada gdje ce se sve kuce modernizirati?

[mirza-sm]

lol to je Hrasno a Boga pitaj hoće li se modernizirati heheh..

[LordMarshall]

they better start to modernize that area.

because this way BCC looks out of place.