[Rijeka] - construction update II

[SinCity]

Part II

Here we go a bit more info today on the new intercity bus terminus planned for Rijeka city centre

Nova Žabica promijenit će vizuru riječke rive
Piše: Luka Benčić
Foto: Tea Cimaš



Na izložbi u Muzeju Grada predstavljeno 11 idejnih rješenja novog autobusnog kolodvora

RIJEKA - U Muzeju Grada Rijeke jučer je otvorena izložba idejnih radova za novi autobusni kolodvor, projekt koji će uvelike promijeniti vizuru središta grada.

Na natječaj je pristiglo ukupno 11 radova, a stručni žiri, kojim je predsjedavao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, za prvu je nagradu, vrijednu 150 tisuća kuna, izabrao projekt studija 3LHD.

Jednoglasna odluka

Prema objašnjenju žirija, taj je projektni tim u potpunosti zadovoljio prometnu funkciju kolodvora, kvalitetno organizirao prometnu recepciju objekta s južne strane, s produžene ulice Riva, a svaka je od prometnih namjena, kao što su ulazna čekaona, izlaz za autobuse, za taksije i ulaz u garažu, dobila pripadajući prostor.



- Drago nam je da je žiri gotovo jednoglasno prepoznao naš rad kao najkvalitetniji. Rijeka će novim autobusnim kolodvorom puno dobiti, grad se počinje otvarati prema tom dijelu luke, da ne govorim da će konačno imati primjereni kolodvorski objekt , komentirao je arhitekt Saša Begović iz 3LHD-a. Prema njegovim riječima, u sklopu projekta nije bilo moguće zadržati stara lučka skladišta, čije je planirano rušenje već izazvalo brojne kontroverze među konzervatorima i urbanistima.

Cijena nepoznata

- Pomno smo analizirali na koji način bi se skladišta mogla uključiti u objekt, no ustanovili smo da je to jednostavno nemoguće. Nitko ne spori o njihovoj vrijednosti kao industrijskoj baštini, ali jednostavno nije moguće netaknuta skladišta funkcionalno uključiti u budući kolodvor prema svim pravilima, rekao je Begović.



Prema planovima, iduće bi godine trebala početi izrada projektne dokumentacije, a realni su rokovi da se kolodvor izgradi u razdoblju od 5 godina. Cijena se još okvirno ne može utvrditi.

[OettingerCroat]

woo-hoo! now 4 cities have entered more than one construction update!!!!! lets drink to rijeka!

[krzamak]

NAŠI NOVINARI U TOWER CENTRU NA PEĆINAMA KOJI VRATA OTVARA U RUJNU OVE GODINE
Na pet etaža 160 dućana



Ukupna površina Tower Centra je oko 140 tisuća četvornih metara, od čega na komercijalni dio »otpada« oko 52 tisuće četvornih metara

RIJEKA – Naša novinarska ekipa jučer je prvi put dobila prigodu razgledati i fotografirati budući Tower Center iznutra, a taj je događaj u potpunosti promijenio sve dosadašnje percepcije o ovoj velebnoj građevini. Prvenstveno se to odnosi na njenu veličinu, koja se u potpunosti može spoznati tek ulaskom u Tower Center. Prostor vizualno povećava velika kupola koja je vidljiva sa svake od ukupno pet etaža, a koja se nalazi iznad takozvanih trgova, odnosno slobodnih prostora na svakoj etaži. Naime, galerije se protežu duž cijeloga kompleksa, pa će, koristeći dizala i pokretne stepenice, posjetitelji moći trodimenzionalno promatrati centar.
Svaka od etaža ima i parkiralište, s tim da su već izgrađene i tri podzemne etaže parkirakišta, pa će Tower Centar na trima podzemnim i sedam bočnih parkirališta imati ukupno 2 tisuće i sto parkirnih mjesta. Kako nam je jučer kazao predstavnik investitora, talijanske grupacije Policentro, Sergio Innocenti, parkiranje će za kupce i goste Tower Centera biti besplatno jedan ili dva sata, a ostatak će se najvjerojatnije naplaćivati.
Kružni tok na Radničkoj cesti

Izgradnju Tower Centera prati i izgradnja novih prometnica u cilju rasterećenja prometa po J. P. Kamovoj ulici. Tako će paralelno s Kamovom biti izgrađena cesta uz sam trgovački centar, koja će kružiti oko njega. Naime, idućeg bi tjedna trebala početi i gradnja kružnog toka na Radničkoj cesti, kod stanice za tehnički pregled vozila, pa će se nova cesta paralelna s Kamovom ulicom spajati s tim kružnim tokom. Također, tu je važno spomenuti i prometnicu D404, pomoću koje će automobili i teretna vozila dolaziti i odlaziti iz Tower Centera ne ometajući gradski promet.

Atraktivne robne marke

Innocenti kaže da se četvorni metar poslovnog prostora u Tower Centeru kreće između 2 i 5 tisuća eura. Zasad je prodano i iznajmljeno 70 posto prostora, od čega je polovica prodana, a polovica iznajmljena. O domaćim korisnicima prostora Innocenti je zasad kategorički odbio govoriti, no u Rijekatekstil-Domusu su nam rekli da su zakupili 700 četvornih metara, gdje će biti dućani Benetton, Benetton undercolours, Max&Co i Iana Bimbi, te dućan s kornerima Lacostea, Max Mare, Marelle i Triumpha. Treba naglasiti da će postojeći dućani Rijekatekstil-Domusa s ovim robnim markama ostati i na Korzu, ali će, dakle, svoj asortiman proširiti i u Tower Centeru. Nadalje, neslužbeno doznajemo da će, kad je riječ o robnim brendovima, u novom trgovačkom centru biti Kokai, Naf Naf, Replay, Mango i Amadeus, a jedan od restorana na petoj etaži, koje će uglavnom voditi Talijani, imat će i poznati poduzetnik Zoran Maržić.

Luksuzni stanovi u tornju

Poslovni toranj ima 15 etaža a u njemu će se, osim poslovnih prostora, kongresnih dvorana i dvorana za sastanke nalaziti i stanovi. No, Innocenti nam je kazao da projektna dokumentacija za taj dio nije još gotova, pa je zasad nepoznato koliko će stanova biti u staklenom tornju.
– Ukoliko se pokaže da su kupci zainteresirani za stanove od 200 četvornih metara, onda će ih na jednoj etaži biti 3, a ako budu tražili stanove od stotinjak kvadrata, na etaži će ih biti po šest. No, zasigurno znamo da će stanovi biti luksuzni – kaže Innocenti.
Inače, toranj će u trenutku kad bude otvoren Tower Center, a to će biti u rujnu ove godine, biti gotov samo izvana, dok će još uvijek trajati njegovo unutarnje uređenje. Naime, iako se ovaj veliki trgovački kompleks otvara u rujnu, korisnici i vlasnici prostora uselit će već u srpnju kako bi uredili i dotjerali svoje dućane, dok će vlasnik multipleksnog kina s uređivanjem početi u svibnju ove godine. Kako nam je kazao Innocenti, još uvijek nije poznato tko će voditi multipleksno kino, a pregovara se s trima pretendentima, od kojih je jedan iz Slovenije, a druga dva iz Hrvatske.
oš jedanput da je ukupna površina Tower Centra oko 140 tisuća četvornih metara, od čega na komercijalni dio »otpada« oko 52 tisuće četvornih metara. Izuzevši stakleni toranj od 15 katova, Tower Centar ima pet etaža računajući i prizemlje, na kojemu će se nalaziti veliki market koji će zauzimati 8 tisuća četvornih metara. Kako nam je kazao Innocenti, taj je prostor kupio talijanski Coop, no nije sigurno da će baš njegov market biti u ovom velikom trgovačkom centru, jer postoji mogućnost da Coop iznajmi svoj prostor nekom drugom trgovačkom lancu. Također, na prizemlju će se nalaziti i veliki dućan sa sportskom opremom i brojni drugi dućani. Naime, pored ukupno 160 dućana, već je zakupljeno ili kupljeno 10 velikih dućana, čija je površina veća od 1,5 tisuća četvornih metara. U tako velike prodajne prostore smjestit će se Pitarello, Ovvio (talijanska linija namještaja koju zovu »talijanska Ikea«, DEM (talijanski lanac dućana koji prodaje odjeću, posteljinu i brojne druge potrepštine), Tehnomax i drugi.
Za zadnju, petu etažu može se reći da je posvećena slobodnom vremenu, a zanimljivo je da će se u nju moći ući i pješice s Radničke ceste. Na toj će etaži biti smješteno prvo riječko multipleksno kino sa osam kino dvorana, a tu će biti i restorani kafići, picerije i kazino. Bit će tu i saloni ljepote, solariji, fitness dvorane i kuglana.
Na svih pet etaža svoje će mjesto naći i banke i osiguravajuća društva, ribarnica sa svježom ribom, vinoteke, pekarnice, mesnice, zlatarne, papirnice, dućani za kućne ljubimce, kiosci, antikvarijati, optika, kemijske čistionice i praonice rublja i brojni drugi sadržaji.
Biljana SAVIĆ

[krzamak]

POČELA NAJAVLJENA OBNOVA ZGRADE RIJEČKOG ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA
Novi krov već do ljeta



Krenulo se od uređenja unutrašnjosti, ovoga mjeseca počinje sanacija krova, a u pripremi je i projektni zadatak za obnovu pročelja

RIJEKA – Hrvatske željeznice odlučile su obnoviti zgradu riječkog željezničkog kolodvora i taj su projekt, kako je bilo i najavljeno, uvrstile u svoj petogodišnji plan. Obnova je već krenula prije nekoliko mjeseci kada je izmijenjena nadstrešnica ispred glavnog ulaza, za što su Hrvatske željeznice potrošile 80.000 kuna. Generalni »remont« doživio je i sat koji je stajao ispod nadstrešnice i, kako piše u odgovoru Službe za odnose s javnošću HŽ-a, uskoro će biti ponovo vraćen na staro mjesto.
Radovi su počeli i u unutrašnjosti zgrade.
– Trenutno je u fazi uređenje malog vestibula, tj. prostora između čekaonice i velikog vestibula. Sljedećeg tjedna bit će postavljeni i garderobni ormarići namijenjeni putnicima, kažu u Službi, objašnjavajući da se unutrašnjost kolodvora uređuje parcijalno kako se ne bi ometao protok putnika.
Ono što je mnogo važnije, već tijekom ovog mjeseca počet će hitna sanacija krovišta. To je sasvim sigurno »najslabija točka« ove zgrade koju je davne 1889. godine sagradila Mađarska kraljevska državna željeznica. Dotrajalo krovište, naime, sve češće propušta pa bi bez njegove obnove i poslovi koji se sada izvode bili uzaludni. Kao i cijela zgrada, i krov je zadnji put obnavljan prije dvadesetak godina. No, tada je učinjeno tek nekoliko manjih zahvata dok bi sadašnja obnova, najavljuju iz Hrvatskih željeznica, trebala biti cjelovita.
– Stručnjaci Hrvatskih željeznica obavili su očevid kolodvora Rijeka i sada je u tijeku izrada projektnog zadatka za vanjsko uređenje, tj. uređenje pročelja, doznajemo iz HŽ-a. U odgovoru Službe za odnose s javnošću nisu precizirali kada će biti završen projektni zadatak, kada će ta obnova početi, koliko će trajati i koliko će novca za nju trebati osigurati. Moguće je čak da se skele i radnici na riječkoj kolodvorskoj zgradi pojave već ove godine, a da već sljedeće ružna slika stolarije s koje se ljušti boja i izblijedjelog pročelja nestane iz Krešimirove ulice.

[krzamak]

DOLASKOM PROLJEĆA OČEKUJE SE INTENZIVIRANJE IZGRADNJE BAZENSKOG KOMPLEKSA NA KANTRIDI

Za riječko dvoransko plivalište više od 200 milijuna kuna



Tijekom godine za projektnu dokumentaciju, izgradnju cesta, infrastrukturne vodove, uređenje plažnog pojsa i gradnju bazena trebalo bi se osigurati 52 milijuna kuna, sljedeće godine gotovo 100 milijuna kuna, a 2008. godine 32 milijuna kuna

RIJEKA – Izgradnja kompleksa dvoranskog plivališta na Kantridi koštat će 182 milijuna kuna, a tome iznosu treba dodati još 45 milijuna kuna za gradnju garaže kraj bazena i 3,5 milijuna kuna za gradnju energane. Tako je gradnja riječkog bazena s potrebnom infrastrukturom probila magičnu brojku od 200 milijuna kuna, a o čemu nikada nije bilo riječi. Najviši iznos koji se spominjao je bio 150 milijuna kuna. Tijekom ove godine bi se za projektnu dokumentaciju, izgradnju cesta, infrastrukturne vodove, uređenje plažnog pojsa i gradnju bazena trebalo osigurati 52 milijuna kuna, sljedeće godine gotovo 100 milijuna kuna, a 2008. godine 32 milijuna kuna. Ilustracije radi, gradnja nove dvorane na Zametu bi trebala koštati oko 18 milijuna kuna. Od te dvorane je čak skuplje uređenje plažnog pojasa kod bazena za koje će se izdvojiti oko 20 milijuna kuna.
Bez obzira hoće li Vlada dati suglasnost za izdavanje municipalnih obveznica čija bi emisija poslužila za zatvaranje financijske konstrukcije za gradnju kompleksa zatvorenog dvoranskog plivališta na Kantridi, ali i niza drugih kapitalnih projekata, gradska vlast je uvjerena da će osigurati novac. U suprotnom bi Rijeka bila središte velike sramote jer ne bi moglo biti održano Europsko prvenstvo u plivanju 2008. godine. To je razlog da radovi na izgradnji dvoranskog plivališta i prateće infrastrukture ne staju, i ne smiju stati. Očekuje se da će se vrlo brzo, dolaskom toplijih dana intenzivirati, a cijeli prostor će postati veliko gradilište. Već sljedeći tjedan bi se trebao obaviti tehnički pregled nove energane izgrađene u sklopu budućeg dvoranskog plivališta na Kantridi, a nakon toga i ishodovana uporabna dozvola čime će se okončati prva faza dinamičkog plana. Potvrdio je to ravnatelj Direkcije plana, razvoja i izgradnje u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav Dragan Blažević.
– U fazi smo prebacivanja grijanja sa stare na novu kotlovnicu, a u probnom radu je i napajanje s javnom rasvjetom. Krajem ovog mjeseca, nakon što je Rijeka promet uveo Hypo leasing u posao, radovi na izgradnji garaže trebali bi početi. Trenutno se izrađuju projekti prometnih rješenja i iskopa građevinske jame. Mi u Odjelu gradske uprave za komunalni sustav pripremamo natječaj za preostali dio, a to su izgradnja pristupnih cesta, samog bazena i nasipavanje plažnog pojasa. Svi ti radovi će ići u jednom kompletu kako bi uveli jednog izvođača radova u pos ao, a što je najbolji način da se cijeli posao uskladi na pravi način i da se omogući poštivanje dinamičkog plana, kazao je Blažević.
On je najavio da će se nakon toga obaviti naizgled sitniji radovi, ali koji su i te kakobitni i za funkcioniranje cijelog sustava dvoranskog plivališta, ali i za stambene objekte u naselju Turanj.
– U planu je rekonstrukcija vodospreme na Zametu kod željezničkog nadvožnjaka blizu RIO-a i izgradnja 800 metara vodovoda do bazena. Budući da je sada u naselju Turanj veliki problem s niskim tlakom vode, iskoristit će se prilika za rješevanje tog problema, pojasnio je Blažević.
Ravnatelj Direkcije plana, razvoja i izgradnje je uvjeren da će se svi najavljeni rokovi poštovati i da će novo dvoransko plivalište na Kantridi biti spremno za Europsko prvenstvo u plivanju u malim bazenima 2008. godine. Budući da će se u cijeli projekt uložiti preko 200 milijuna kuna, tragično bi bilo da se ne obavi sve kako je najavljeno. S obzirom na veličinu investicije možda Rijeka zaista i dobije domaćinstvo Mediteranskih igara jer će se moći pohvaliti s jednim od najskupljih bazenskih kompleksa na Mediteranu.

[krzamak]

GIANCARLO GALAN, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REGIJE VENETO
rijeka, venecija i trst moraju konkurirati rotterdamu



U odličnim sam odnosima s Riccardom Illyjem, koji je ljevičar ali mi je simpatičan i zbog toga što u Furlaniji-Julijskoj krajini prepoznajem prirodnog saveznika Venetu. U odličnim sam i srdačnim odnosima i s poglavarom Koruške, Jorgeom Haiderom, koji je čvrsto opredijeljeni desničar. Ovako složen projekt kao što je euroregija prekoračuje političke podjele na desno i lijevo


Čelnici Furlanije-Julijske krajine, Veneta i Koruške, Riccardo Illy, Giancarlo Galan i Jorge Haider, potpisali su 22. veljače u Tropolachu, u Koruškoj, deklaraciju o namjeri osnivanja zajedničke euroregije što, nakon skupa u Vili Manin koncem prošle godine, predstavlja nov korak k formiranju Jadransko-alpske euroregije, koja će još obuhvaćati Primorsko-goransku i Istarsku županiju te dijelove Slovenije. Službeno proglašenje Jadranske euroregije trebalo bi se održati 7. ožujka, ponovo u Vili Manin, a na proglašenje su pozvani predstavnici svih sedam regija koje će činiti zajedničku Jadransko-alpsku euroregiju. Uoči tog skupa, čiji će domaćin biti Riccardo Illy, razgovarali smo s predsjednikom talijanske regije Veneto Giancarlom Galanom.
Što je euroregija za vas – jednostavna suradnja regija iz različitih zemalja ili nešto više?
– Euroregija je instrument predviđen Madridskom konvencijom, prihvaćena od Vijeća Europe, za olakšavanje prekogranične suradnje. Njen prvenstveni cilj je postizanje dogovora i akcija između pograničnih zemalja kako bi se pridonijelo korištenju zajedničkih financijskih instrumenata, unaprijedili međusobni odnosi te, iz rakursa demokratskog razvoja, stvorila zavidna politička i ekonomska stabilnost. Suradnja je povlaštena forma za realizaciju ove ideje u europskom okruženju koje, snažno i s uvjerenjem, promovira prepoznavanje identiteta i zajedničkih ciljeva. Regija Veneto je trenutačno uključena u realizaciju dvaju euroregionalnih projekata. Prvi – više strukturiran i složen, posebno na pravnoj razini – je onaj koji su u Vili Manin di Passariano u rujnu 2005. utemeljili predstavnici Veneta, Furlanije-Julijske krajine, Koruške, Republike Slovenije, te Istarske i Primorsko-goranske županije iz Hrvatske. Predviđena je realizacija javne institucije međunarodnog prava, opskrbljene vlastitim statutom i vlastitim oblikom uređenja. Drugi projekt se tiče takozvane Jadranske euroregije, koja okuplja sedam dražava (Italija, Slovenija, BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora, Grčka i Albanija) koje su smještene na obalama Jadranskog mora, o kojoj je nedavno, upravo u Veneciji, potpisana zajednička Deklaracija o osnivanju.


potreba za euroregijom

Kakva su očekivanja Veneta od međuregionalne i transgranične suradnje, bez obzira na to odvija li se ona unutar granica EU ili i izvan njih?
– Kao »main stream«, ne mogu ne navesti brojne projekte INTERREG-a koje smo realizirali ili započeli ovih godina i koji su donijeli praktičnu suradnju s Austrijom, Slovenijom, jadranskim područjem, s regijama alpskog luka i dunavsko-srednjoeuropskim područjem. Temeljni partner za regiju Veneto pronađen je u Koruškoj, s kojom smo pokrenuli 35 INTERREG projekta od zajedničkog interesa, s velikim spektrom tema i problematika, pri čemu su posebno provincija Belluno i njeno planinsko područje postigli odlične rezultate. Utemeljenje Radne zajednice Alpe Adria 1978. godine omogućilo je važan korak prema stvaranju stabilnih i kontinuiranih odnosa između transgraničnih regija, bez obzira na tadašnje postojanje različitih političkih i ekonomskih sustava. Ovi instrumenti su se, međutim, pokazali nedovoljni prilikom proširenja Europske unije 2004. godine, koje je u epohalnim razmjerima promijenilo referentne okvire, zahtijevajući znatno strukturiranije inicijative za suradnju. Riječ je o faktoru koji će se pokazati još odlučnijim kada Hrvatska postane članica Europske unije. Upravo na temelju svih tih novih problemskih okvira rođene su ideja i potreba za euroregijom.
Valja primijetiti da tijekom svog mandata naročito inzistirate na suradnji s regijama i državama istočne Europe. Možete li pobliže reći o kakvim je sve projektima riječ?
– Velika pažnja koju poklanjamo jugu i istoku Europe pokazana je ne samo kroz spomenute nego i kroz brojne druge inicijative. Odnosi se to, primjerice, na susrete koji su se nedavno odvijali u Rovigu o sporazumu između sveučilišnog sustava Veneta i sveučilišta u Puli i Rijeci, o našoj ekonomskoj pomoći restauraciji važnijih primjera venecijanske arhitekture i urbanizma na dalmatinskoj obali, o započetim odnosima, na ekonomskom, tehničko-znanstvenom i kulturnom polju, s ruskom republikom Čuvašijom te sa Srbijom i Crnom Gorom, odakle dolaze mnogi izvođači radova u građevinarstvu na našem području i za koje favoriziramo profesionalnu obuku izravno u zemljama odakle dolaze. Također, nedavno smo ugostili, upravo tu u Veneciji, drugu ministarsku konferenciju UNESCO-a posvećenu kulturnim dobrima jugoistočne Europe, na kojoj su sudjelovale sve zainteresirane strane i koja je naglasila temu održive valorgiancarlo galan

Giancarlo Galan rođen je u Padovi 1956. godine, gdje je diplomirao pravo. Za vrijeme studija bio je tajnik mladih liberala. Poslovnu administraciju magistrirao je u Milanu. Kada je 1993. godine osnovana Naprijed Italija (Forza Italia), Silvijo Berlusconi ga je zamolio da oživi pokret u Venetu. U talijanski parlament izabran je 1994. godine, da bi 1995. po prvi put bio izabran za predsjednika regije Veneto. Izborni uspjeh ponovio je 2000. i 2005. godine, ovaj put na neposrednim izborima, što znači da mu upravo teče treći mandat na čelu jedne od najrazvijenijih talijanskih regija.

zajednička vizija prošlosti i budućnosti

Što mislite o hrvatsko-talijanskim odnosima koji se s vremena navrijeme, kao proteklih tjedana, znaju zaoštriti?
– U svakoj obitelji mogu postojati neriješeni problemi, »nasljeđe«, o čemu je potrebno raspravljati, ali raspravljati na način da se o njima sporazumimo. Vjerujem da postoje sve političke i kulturne pretpostavke da u jednom trenutku podvučemo crtu pod sve talijansko-hrvatske probleme. Ukratko, otrovi i boli prošlosti učinjeni nepravdama i nasiljem bilo koje vrste, a koji su pridonijeli održanju nerazumnih podjela, bit će zaboravljeni. I to će biti moguće samo u duhu zajedničke vizije prošlosti i naše zajedničke budućnosti.
izacije kulturnih pejzažnih dobara na međunarodnoj razini, posebno iz rakursa novih oblika turizma. Slično tome, 2003. godine smo promovirali »Kartu Venecije«, s kojom smo prepoznali potrebu »neprekidnog osposobljavanja« medicinskog osoblja, zagovarajući slobodu kruženja na međunarodnoj razini, s potpunim prepoznavanjem specifičnog puta njihova osposobljavanja.


institucionalna složenost

Koji su interesi Venata u budućoj Jadransko-alpskoj euroregiji?
– Očigledno je da, u trenutku u kojem međunarodna ekonomija ima teškoća s otvaranjem novih tržišta, Euroregija predstavlja politički odgovor na pitanje može li ekonomija i društvo Sjeveroistoka odgovoriti na zakonodavne zahtjeve i institucije vlasti, pa i u regijama. Koliko, nadalje, što se tiče specifičnosti Veneta, njegova pozicija i osobita povijest koristi »vrata« – terotorijalna i ekonomska – prema transgraničnim područjima. »Vrata« koja će, među ostalim, nadam se vrlo brzo, konkretno i fizički biti realizirana zahvaljujući preuređenju okoliša te ekonomskoj, kulturnoj i društvenoj pretvorbi luke Marghera i njenog »waterfronta«, a za realizaciju koje, s čvrstoćom i uvjerenjem, ću istrajati odnosno neću dopustiti da me pobijede. Očito da je, za pogodovanje ovim procesima, nužan institucionalni okvir, koji će pojednostaviti razvoj projekata i preraspodjelu usluga za poboljšanje kvalitete života u svim zainteresiranim područjima, osobito u slučaju ideje euroregije kojoj je okvir postavljen prošle godine u Vili Manin.
Govoreći o Jadransko-alpskoj euroregiji, koja su područja suradnje najvažnija?
– Sektori djelovanja koji su taksativno navedeni u pismu namjere parafiranom u Vili Manin mnogobrojni su. Riječ je o infrastrukturi, turizmu, osposobljavanju, zdravstvu te zaštiti okoliša i kulturne baštine.
Vidite li neke probleme u realizaciji ove ideje? Koji bi to bili?
– Glavni problemi normativne su prirode. Riječ je, ustvari, o aktiviranju mehanizama suradnje između različitih entiteta, kao što su države i regije, ili država koje su već članice Europske unije i onih koje to još nisu. Za dobivanje odgovora na ovu institucionalnu složenost trebat će vremena.


dobar i s ljevicom i desnicom

Čelnici regija koje će svoriti euroregiju Alpe Jadran članovi su različitih političkih stranaka, od desnice do ljevice. Može li na ovom području biti problema?
– Politiku čine ljudi, bez obzira na njihove »boje« i pozicije. Postoje osobe s kojima je jednostavno voditi dijaloge i one s kojima je to daleko teže. Na primjer, u odličnim sam odnosima s Riccardom Illyjem, koji je ljevičar, ali mi je simpatičan i zbog toga što u Furlaniji-Julijskoj krajini prepoznajem prirodnog saveznika Venetu. Imamo zajedničke ciljeve i interese od velikog značenja kao što je, primjerice, da luke Rijeka, Trst i Venecija mogu konkurirati Rotterdamu. Slično tome, u odličnim sam i srdačnim odnosima s poglavarom Koruške Jorgeom Haiderom, koji je čvrsto opredijeljeni desničar. U stvarnosti, vjerujem da ovako složen projekt kao što je euroregija prekoračuje ovaj tip političkih podjela: radije je riječ o tome da se u igru stave resursi i mogućnosti zahvaljujući jasnoj i definiranoj političkoj odlučnosti svih zainteresiranih za ovaj projekt. Odlučnosti koju je, bez ikakve sumnje, pokazala talijanska vlada posljednjih godina i nastavlja je podržavati.
Bili ste jedan od međunarodnih »glasnogovornika« i zagovornika što skorijeg prijema Hrvatske u Europsku uniju. Zašto Vam je to važno?
– Već smo se, kada je riječ o vašem ulasku u Europsku uniju, poslužili oslanjenjem na rezoluciju Alpe-Jadran iz 1978. godine. Kako god bilo, Hrvatska znači Istra, znači Dalmacija, ako ništa drugo a ono iz povijesne perspektive. Dakle, za mene, Hrvatska znači Veneciju i njenu civilizaciju. Ali ista ta Venecija, onda, pripada i Hrvatskoj. Ukratko, svi zajedno pripadamo istoj povijesti, povijesti čiji su korijeni duboko u najstarijim izvorima europske civilizacije. Dakle, zašto ne Hrvatskoj?

[esseker]

WOW! U Rijeci se na sve strane gradi i planira!

Zanimljivo da i Rijeka i Osijek napokon kreću u izgradnju novih autobusnih kolodvora. Ovaj riječki bi baš atraktivno uzgledao da se uklopi u stare industrijske hale. Gledao sam prije kojih godinu dana emisiju o željeznicama u Španjolskoj gdje su u jednoj takvoj staroj (i još atraktivnijoj i važnijoj) zgradi uredili moderni željeznički kolodvor.
Na taj način nije ništa nagrđeno izvana a iznutra je i tako svejedno jer se ovdje radi o skladištima. Forza Fiume!

[acy]

Istra i Primorje

Umjesto starih skladišta gradi se komercijalno-turistički centar
Piše: Nevenka Horvat

--------------------------------------------------------------------------------

Osim prihvata i otpreme putnika u zgradi će biti i niz drugih sadržaja, poput restorana i ekskluzivnih prodavaonica


RIJEKA - Rušenjem starih Lenčevih radionica na početku riječkog lukobrana počela je priprema terena za gradnju novog atraktivnog objekta u putničkoj luci.

Na tom će mjestu, prema ugovornim rokovima, splitski Konstruktor do ljeta sljedeće godine sagraditi pomorsko-putnički terminal površine 2500 četvornih metara.

Interes domaćih banaka

Osim prihvata i otpreme putnika u toj će zgradi, koja će u potpunosti izmijeniti sadašnju vizuru putničke luke, biti i niz drugih sadržaja, restorani, ekskluzivne prodavaonice, čime Rijeka prvi put na samom moru dobiva takav komercijalno-turistički centar.

Cijela investicija dio je Rijeka Gateway projekta Lučke uprave Rijeka, a financira se iz 55 milijuna dolara teškog kreditnog paketa Svjetske banke. Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače, iz tog će se kredita sa 24 milijuna kuna isfinancirat dvije trećine zgrade, dok će još oko 14 milijuna kuna za dovršetak objekta osigurati Lučka uprava iz komercijalnih kredita. - Postoji velik interes vodećih banka u Hrvatskoj da nas prate u gradnji još 1700 četvornih metara Istočnog krila zgrade. To je ujedno i najreprezentativniji dio objekta, gdje će biti sala za prijem putnika sa svim pratećim sadržajima jednog modernog putničkog terminala, od raznih servisnih agencija do ugostiteljskihi trgovačkih sadržaja. Cijeli objekt trebao bi biti sagrađen do kraja sljedeće godine - kaže Hlača.

Lučka uprava Rijeka prvi put u promociji nove ponude riječke putničke luke bit će prisutna na najvećoj svjetskoj cruising konferenciji. - Nastupit ćemo zajedno s Lukom Dubrovnik koja je u svijetu već prepoznata kao atraktivna destinacija za kružna putovanja.

Ploveći hoteli na Kvarneru

Nama je cilj da Rijeka bude početna i završna točka kružnih putovanja uz hrvatsku obalu, jer nudimo i kapacitete Zračne luke Krk - ističe Hlača. Prvi brodovi na kružnim putovanjima u Rijeku stigli su prošlog ljeta, premda im luka nije mogla ponuditi adekvatnu uslugu. Promocijom novih sadržaja ploveći bi hoteli mogli postati stalni gosti Kvarnera.


Stiže misija Svjetske banke
Krajem ožujka u Rijeku stiže misija Svjetske banke, koja svakih šest mjeseci “čekira” provedbu lučkih razvojnih projekata.

Ovaj put, sasvim neočekivano, otvara se i vruća tema statusa lučkih skladišta koje je Ministarstvo kulture proglasilo zaštićenom spomeničkom baštinom i tako spriječilo predviđeno rušenje tih objekata radi uređenja modernog višenamjenskog terminala za trgovačku luku. Ako “kulturnjaci” ne promijene stav, morat će se reprojektirati već gotovi investicijski planovi, što odgađa rokove gradnje i stvara dodatne velike troškove.

[SinCity]

Im very impressed with the Tower Centar and also the Rijeka Gateway Project.

These are just some of the things that will certainly take the city of Rijeka to a higher level.

[acy]

Kreditom Europske investicijske banke do punog profila autoceste Rijeka- Zagreb

Rijeka, 9. ožujka 2006.
U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja uz prisustvo visokih predstavnika Vlade Republike Hrvatske svečano su potpisivani ugovori o financiranju, između Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i Europske investicijske banke, i Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke. Kreditom će se osigurati sredstva za izgradnju punog profila preostalih 44,26 km poluautoceste Rijeka - Zagreb, na dionici od Kikovice do vijadukta Stara Sušica.



Wolfgang Roth i ministar Ivan Šuker potpisuju ugovo o jamstvu Vlade


Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. (ARZ) i Europska investicijska banka (EIB) potpisali su u Rijeci ugovor o financiranju na iznos od 210 milijuna €, namijenjenih financiranju izgradnje projekta IIB faze autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno izgradnje punog profila 44,26 km na dionici od Kikovice do vijadukta Stara Sušica.
Zajam od 210 milijuna € odobren je uz jamstvo Republike Hrvatske s rokom vraćanja od 25 godina i sa počekom od 5 godina. Kamatna stopa iznosi EURIBOR + najviše 0,13%, a prema riječima ministra Šukera, nisu ugovorene nikakve druge naknade, uobičajene za odobravanje i obradu kredita. Povrat sredstava vršit će se isključivo iz prihoda od naplaćene cestarine.



Radovi na izgradnji punog profila autoceste već su u punom jeku. Izgradnja dionice Bosiljevo II — Stara Sušica, duge 11,3 km., započela je 2005. godine. Dio radova te faze, 3 km na dionici Kupjak — Vrbovsko, uključujući tunel Čardak, pustit će se u promet u ljeto 2006.. Radovi na 8,2 km dionice Vrbovsko — Bosiljevo bit će završeni 2007. godine. Dio dionica Kikovica — Oštrovica,7,4 km, te Vrata — Delnice — Kupjak, 16,8 km, pustit će se u promet 2007. godine. Rok dovršetka radova i puštanje u promet svih dionica u profilu autoceste je kraj 2008. godine.

Izgradnja punog profila autoceste građevinski je izuzetno zahtjevna jer obuhvaća izgradnju 11 mostova i vijadukata, 9 tunela, od kojih je najduži tunel Tuhobić (2.143 m), a građevinski objekti čine gotovo 30% ukupne dionice.



Vojko Obersnel, Ivan Šuker, Kolinda Grabar Kitarević


Ugovor o financiranju između Europske investicijske banke i Autoceste Rijeka - Zagreb d.d potpisali su predsjednik Uprave ARZ-a, Jurica Prskalo i potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth, a Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke, ministar financija RH, Ivan Šuker i potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth.

Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade, dr.sc. Ivo Sanader, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, Božidar Kalmeta, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, Kolinda Grabar Kitarević, župan Primorsko-goranski Zlatko Komadina i gradonačelnik Grada Rijeke, mr.sc. Vojko Obersnel.


Dovršenjem autoceste Rijeka - Zagreb, dodavanjem drugog kolnika na preostalih 44,26 km polu-autoceste, dovršit će se i priča započeta još davne 1970. godine, kazao je gradonačelnik Obersnel. Realizacija te autoceste od izuzetna je značaja, ne samo za grad Rijeku, nego za cijelu Hrvatsku. Malo je prometnica u Hrvatskoj na kojima se bilježi prosječni dnevni promet od 15 000 vozila. Zato je njen značaj u kontekstu razvoja gospodarstva, turizma i uslužnih djelatnosti koje se razvijaju u Rijeci, nemjerljiv. Obersnel je naglasio da tu nije kraj priče, budući da će Riječki prometni pravac biti potpun tek kada se izgradi druga traka zaobilaznice i cesta D 403. Tek tada će Rijeka biti moderan grad spojen suvremenim prometnicama s Europom.



Premijer Sanader


Izgradnju punog profila pozdravio je i župan Komadina, budući da je ta autocesta u funkciji spajanja europskih prometnih koridora. Komadina je naglasio da očekuje daljnje ulaganje u izgradnju suvremenih prometnica u našoj županiji, s ciljem povezivanja Riječkog prometnog pravca sa Slovenijom i autocestom Zagreb – Split kod Žute Lokve.


Potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth ocijenio je da će izgradnja punog profila, osim povezivanja prometnih koridora, omogućiti i veći regionalni razvoj. On je projekt autoceste ocijenio dobrim, a uvjete kredita povoljnim, naglasivši da je ovo prvi kredit u kojem ta banka financira gotovo 75% ukupne vrijednosti projekta.


O izgradnji autocesta u Hrvatskoj govorio je ministar Kalmeta, pokušavši u prvi plan istaknuti ulaganja u, kako je nazvao „Riječku aglomeraciju“. Kalmeta je rekao da će se samo od strane Hrvatskih autocesta u riječko područje u razdoblju 2005.-2008. investirati 946 milijuna kuna. Prema Kalmeti, izgradnja druge trake riječke zaobilaznice trebala bi započeti ove godine. Ta bi se cesta nastavila od Sv. Kuzma do Križišća, a radovi bi trebali biti dovršeni do 2009. Preostao bi samo spoj autoceste Križišće – Žuta Lokva.
Cesta D 403 koja će povezati luku i zaobilaznicu kod Škurinja trebala bi biti građena od 2008. – do 2010. Ukupna ulaganja u „Riječku aglomeraciju“ kazao je Kalmeta, trebala bi u razdoblju 2005. – 2008. iznositi čak 3.783.000,00 kuna.




Ministar Ivan Šuker i gradonačelnik Vojko Obersnel


Vreću obećanja nije zatvorio niti premijer Sanader, najavivši izgradnju ravničarke pruge, čija će izgradnja koštati 8 milijardi kuna. Početak izgradnje nizinske željezničke pruge najavljen je za iduću godinu, a pruga bi trebala biti dovršena do 2012.godine. Njenom izgradnjom postojeći kapaciteti riječke luke povećali bi se sa 6 na 20 milijuna tona tereta, a vožnja od Rijeke do Zagreba trajala bi samo sat vremena. Što se tiče gradnje autocesta, Hrvatska će dovršenjem te mreže dobiti suvremene prometnice, spojene na europske prometne koridore. Europa će brže doći do Jadrana i naših luka, čime će se poboljšati kvaliteta življenja, rekao je Sanader.

Premijer je rekao da treba vjerovati u vizije i biti optimist, naglasivši kako vjeruje da bi Primorsko-goranska županija mogla dobiti organizaciju Univerzijade, a Grad Rijeka Mediteranske igre. Sanader se dotaknuo i rasprave oko lučkih skladišta, naglasivši da pozdravlja raspravu o njihovoj zaštiti i očuvanju, ali da je svjestan kako se time ograničava razvoj luke. Treba naći prihvatljivo rješenje za očuvanje baštine i gospodarski razvoj luke, rekao je Sanader, ali nije htio ulaziti u detalje, na koji način bi se to postiglo. Svoj govor premijer Sanader je zaključio riječima da Vlada šalje poruku Rijeci da brine o njenom razvoju i ima je među svojim prioritetima.

Među brojnim pitanjima upućenim premijeru nakon potpisa ugovora našlo se i neizbježno pitanje o davanju suglasnosti Gradu Rijeci na izdavanje gradskih obveznica. Iz odgovora se dalo naslutiti da će tu ipak biti nekog pomaka i da bi Vlada ipak mogla odobriti njihovo izdavanje, ali ne u iznosu koji je tražen, nego u znatno manjem.

[acy]

Pozdrav. Evo nekoliko slika tower centra iz kišovite Rijeke.

http://i2.tinypic.com/r25jr7.jpg


http://i2.tinypic.com/r25kqq.jpg


http://i2.tinypic.com/r25kx4.jpg


http://i2.tinypic.com/r25l3o.jpg

[krzamak]

[QUOTE=acy]Pozdrav. Evo nekoliko slika tower centra iz kišovite Rijeke.

Super slike acy!

[AstroBoy]

Originally Posted by acy

Pozdrav. Evo nekoliko slika tower centra iz kišovite Rijeke.

Super slike Acy!

[krzamak]

Originally Posted by acy

Kreditom Europske investicijske banke do punog profila autoceste Rijeka- Zagreb

Rijeka, 9. ožujka 2006.
U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja uz prisustvo visokih predstavnika Vlade Republike Hrvatske svečano su potpisivani ugovori o financiranju, između Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i Europske investicijske banke, i Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke. Kreditom će se osigurati sredstva za izgradnju punog profila preostalih 44,26 km poluautoceste Rijeka - Zagreb, na dionici od Kikovice do vijadukta Stara Sušica.



Wolfgang Roth i ministar Ivan Šuker potpisuju ugovo o jamstvu Vlade


Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. (ARZ) i Europska investicijska banka (EIB) potpisali su u Rijeci ugovor o financiranju na iznos od 210 milijuna €, namijenjenih financiranju izgradnje projekta IIB faze autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno izgradnje punog profila 44,26 km na dionici od Kikovice do vijadukta Stara Sušica.
Zajam od 210 milijuna € odobren je uz jamstvo Republike Hrvatske s rokom vraćanja od 25 godina i sa počekom od 5 godina. Kamatna stopa iznosi EURIBOR + najviše 0,13%, a prema riječima ministra Šukera, nisu ugovorene nikakve druge naknade, uobičajene za odobravanje i obradu kredita. Povrat sredstava vršit će se isključivo iz prihoda od naplaćene cestarine.



Radovi na izgradnji punog profila autoceste već su u punom jeku. Izgradnja dionice Bosiljevo II — Stara Sušica, duge 11,3 km., započela je 2005. godine. Dio radova te faze, 3 km na dionici Kupjak — Vrbovsko, uključujući tunel Čardak, pustit će se u promet u ljeto 2006.. Radovi na 8,2 km dionice Vrbovsko — Bosiljevo bit će završeni 2007. godine. Dio dionica Kikovica — Oštrovica,7,4 km, te Vrata — Delnice — Kupjak, 16,8 km, pustit će se u promet 2007. godine. Rok dovršetka radova i puštanje u promet svih dionica u profilu autoceste je kraj 2008. godine.

Izgradnja punog profila autoceste građevinski je izuzetno zahtjevna jer obuhvaća izgradnju 11 mostova i vijadukata, 9 tunela, od kojih je najduži tunel Tuhobić (2.143 m), a građevinski objekti čine gotovo 30% ukupne dionice.



Vojko Obersnel, Ivan Šuker, Kolinda Grabar Kitarević


Ugovor o financiranju između Europske investicijske banke i Autoceste Rijeka - Zagreb d.d potpisali su predsjednik Uprave ARZ-a, Jurica Prskalo i potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth, a Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke, ministar financija RH, Ivan Šuker i potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth.

Svečanosti su prisustvovali predsjednik Vlade, dr.sc. Ivo Sanader, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, Božidar Kalmeta, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, Kolinda Grabar Kitarević, župan Primorsko-goranski Zlatko Komadina i gradonačelnik Grada Rijeke, mr.sc. Vojko Obersnel.


Dovršenjem autoceste Rijeka - Zagreb, dodavanjem drugog kolnika na preostalih 44,26 km polu-autoceste, dovršit će se i priča započeta još davne 1970. godine, kazao je gradonačelnik Obersnel. Realizacija te autoceste od izuzetna je značaja, ne samo za grad Rijeku, nego za cijelu Hrvatsku. Malo je prometnica u Hrvatskoj na kojima se bilježi prosječni dnevni promet od 15 000 vozila. Zato je njen značaj u kontekstu razvoja gospodarstva, turizma i uslužnih djelatnosti koje se razvijaju u Rijeci, nemjerljiv. Obersnel je naglasio da tu nije kraj priče, budući da će Riječki prometni pravac biti potpun tek kada se izgradi druga traka zaobilaznice i cesta D 403. Tek tada će Rijeka biti moderan grad spojen suvremenim prometnicama s Europom.



Premijer Sanader


Izgradnju punog profila pozdravio je i župan Komadina, budući da je ta autocesta u funkciji spajanja europskih prometnih koridora. Komadina je naglasio da očekuje daljnje ulaganje u izgradnju suvremenih prometnica u našoj županiji, s ciljem povezivanja Riječkog prometnog pravca sa Slovenijom i autocestom Zagreb – Split kod Žute Lokve.


Potpredsjednik EIB-a, Wolfgang Roth ocijenio je da će izgradnja punog profila, osim povezivanja prometnih koridora, omogućiti i veći regionalni razvoj. On je projekt autoceste ocijenio dobrim, a uvjete kredita povoljnim, naglasivši da je ovo prvi kredit u kojem ta banka financira gotovo 75% ukupne vrijednosti projekta.


O izgradnji autocesta u Hrvatskoj govorio je ministar Kalmeta, pokušavši u prvi plan istaknuti ulaganja u, kako je nazvao „Riječku aglomeraciju“. Kalmeta je rekao da će se samo od strane Hrvatskih autocesta u riječko područje u razdoblju 2005.-2008. investirati 946 milijuna kuna. Prema Kalmeti, izgradnja druge trake riječke zaobilaznice trebala bi započeti ove godine. Ta bi se cesta nastavila od Sv. Kuzma do Križišća, a radovi bi trebali biti dovršeni do 2009. Preostao bi samo spoj autoceste Križišće – Žuta Lokva.
Cesta D 403 koja će povezati luku i zaobilaznicu kod Škurinja trebala bi biti građena od 2008. – do 2010. Ukupna ulaganja u „Riječku aglomeraciju“ kazao je Kalmeta, trebala bi u razdoblju 2005. – 2008. iznositi čak 3.783.000,00 kuna.




Ministar Ivan Šuker i gradonačelnik Vojko Obersnel


Vreću obećanja nije zatvorio niti premijer Sanader, najavivši izgradnju ravničarke pruge, čija će izgradnja koštati 8 milijardi kuna. Početak izgradnje nizinske željezničke pruge najavljen je za iduću godinu, a pruga bi trebala biti dovršena do 2012.godine. Njenom izgradnjom postojeći kapaciteti riječke luke povećali bi se sa 6 na 20 milijuna tona tereta, a vožnja od Rijeke do Zagreba trajala bi samo sat vremena. Što se tiče gradnje autocesta, Hrvatska će dovršenjem te mreže dobiti suvremene prometnice, spojene na europske prometne koridore. Europa će brže doći do Jadrana i naših luka, čime će se poboljšati kvaliteta življenja, rekao je Sanader.

Premijer je rekao da treba vjerovati u vizije i biti optimist, naglasivši kako vjeruje da bi Primorsko-goranska županija mogla dobiti organizaciju Univerzijade, a Grad Rijeka Mediteranske igre. Sanader se dotaknuo i rasprave oko lučkih skladišta, naglasivši da pozdravlja raspravu o njihovoj zaštiti i očuvanju, ali da je svjestan kako se time ograničava razvoj luke. Treba naći prihvatljivo rješenje za očuvanje baštine i gospodarski razvoj luke, rekao je Sanader, ali nije htio ulaziti u detalje, na koji način bi se to postiglo. Svoj govor premijer Sanader je zaključio riječima da Vlada šalje poruku Rijeci da brine o njenom razvoju i ima je među svojim prioritetima.

Među brojnim pitanjima upućenim premijeru nakon potpisa ugovora našlo se i neizbježno pitanje o davanju suglasnosti Gradu Rijeci na izdavanje gradskih obveznica. Iz odgovora se dalo naslutiti da će tu ipak biti nekog pomaka i da bi Vlada ipak mogla odobriti njihovo izdavanje, ali ne u iznosu koji je tražen, nego u znatno manjem.

Bilo je i vrijeme da se ta autocesta dovrši u punom profilu!

[acy]

Evo jos nekoliko slika i petlja nastavka autoceste prema Splitu oko Rijeke.

http://i2.tinypic.com/rax9vq.jpg

http://i2.tinypic.com/raxah1.jpg

http://i2.tinypic.com/raxaix.jpg

http://i2.tinypic.com/raxbv5.jpg

http://i2.tinypic.com/raxbwh.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc21.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc7p.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc9s.jpg

http://i2.tinypic.com/raxces.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcg4.jpg

http://i2.tinypic.com/raxchu.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcmb.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcnd.jpg

[krzamak]

Originally Posted by acy

Evo jos nekoliko slika i petlja nastavka autoceste prema Splitu oko Rijeke.

http://i2.tinypic.com/rax9vq.jpg

http://i2.tinypic.com/raxah1.jpg

http://i2.tinypic.com/raxaix.jpg

http://i2.tinypic.com/raxbv5.jpg

http://i2.tinypic.com/raxbwh.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc21.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc7p.jpg

http://i2.tinypic.com/raxc9s.jpg

http://i2.tinypic.com/raxces.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcg4.jpg

http://i2.tinypic.com/raxchu.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcmb.jpg

http://i2.tinypic.com/raxcnd.jpg

Acy, ne mogu da otvorim ni jednu fotku!

[FredPerry]

Originally Posted by krzamak

Acy, ne mogu da otvorim ni jednu fotku!

me too! Acy, pls upload those pics to another server... for example imagehack, rapidshare... tnx

[krzamak]

Acy, evo ti link za upload fotki. većinom je dobar, ali nekad i malo zakaže, no ništa strašno.

www.imageshack.us

[acy]

http://www.rapidshare.se?1147598


http://www.rapidshare.se?1147599


http://www.rapidshare.se?1147600


http://www.rapidshare.se?1147601


http://www.rapidshare.se?1147602


http://www.rapidshare.se?1147603


http://www.rapidshare.se?1147604


http://www.rapidshare.se?1147605


http://www.rapidshare.se?1147606


http://www.rapidshare.se?1147607


http://www.rapidshare.se?1147608


http://www.rapidshare.se?1147609


http://www.rapidshare.se?1147610


http://www.rapidshare.se?1147611

[acy]

I hope you will be able to open pictures now.I wrote [IMG] LINK[/IMG]



I expected picture will be posted, but that was not case.Does anybody know what is wrong?

pozdrav