[Rijeka] - construction update II

[acy]

Istra i Primorje

Na Orehovici se zatvara smjer prema Zagrebu
Piše: Iva Balen
Foto: Željko Šop
Nova dionica obilaznice od Orehovice do Svetog Kuzma duga je 6,3 kilometra, a spada među najskuplje ceste u državi - vrijedna je više od 780 milijuna kuna




RIJEKA - Dionica riječke obilaznice od Orehovice do Svetog Kuzma u završnoj je fazi, a uskoro bi trebali početi i radovi na gradnji južnog kraka između Diračja i tunela Škurinje.

Cesta kroz Dragu do Svetog Kuzma treba biti otvorena krajem lipnja, no stavljanje ove dionice obilaznice u promet donosi i nova prometna rješenja.

Posebna regulacija

Kako najavljuju iz Hrvatskih cesta, u prvoj se fazi zatvara izlaz na Orehovicu iz smjera Škurinja, a zamijenit će ga čvor Gornja Vežica, dakle promet će se preusmjeriti na to područje koje će do otvaranja nove ceste D 404 stvoriti prilične gužve u tom dijelu grada pa je u pripremi i posebno prometno rješenje. D 404, čije se otvaranje očekuje sljedeće godine, rasteretit će istočni dio grada jer će konačno omogućiti izravan spoj s obilaznice prema središtu grada.

Na Orehovici se zatvara i smjer od Gornje Vežice prema Zagrebu, a kasnije, u drugoj fazi i u obratnom smjeru te u smjeru prema Škurinjama.

Slavko Kalčić iz Hrvatskih cesta kaže kako je, zbog poštivanja rokova, moguće i da se na cesti prema Svetom Kuzmu organizira i treća, noćna smjena radova budući da se zbog lošeg vremena nije radilo planiranim tempom.

- Sada smo imali sedam dana lijepog vremena pa je moguće da ipak nećemo morati uvoditi noćnu smjenu - objašnjava Kalčić.

Nova dionica obilaznice od Orehovice do Svetog Kuzma duga je 6,3 kilometra, a spada među najskuplje ceste u državi - vrijedna je više od 780 milijuna kuna.

Spajanje na A1

Najimpozantniji objekt na ovoj dionici je vijadukt na čvoru Sveti Kuzam, nalazi se na više od pedeset metara visine, a nadvija se nad Jadranskom magistralom iznad Bakra.

Većina zahtjevnih objekata koji čine ovu cestu dovršena je. Tako je probijen i asfaltiran tunel Draga, a pred završetkom je istoimeni čvor sa šest vijadukata te tunel Sveti Kuzam.

Nakon što se pusti u promet ova dionica riječke obilaznice, slijedi gradnja njezina nastavka do Križišća, a kasnije i do Novog Vinodolskog pa i Žute Lokve, odnosno spajanje na autocestu Zagreb - Split.

Što se tiče dionice do Križišća, Kalčić kaže kako ne može reći ništa konkretno osim da još nije dovršena projektna dokumentacija.

[acy]

Iz 3. Maja



Srusena stara skladista V Lenca te priprema za gradnju novog putnickog terminala

[SinCity]

Thanks Acy.

[Ballota]

Acy, koji ti je to mobitel. Slika me podsjeća na moju staru Nokiju 3660.

[acy]

Da istina Nokia je ,ali 5140i

[Ballota]

He,he. Doktor MB je pogodio!

[acy]

Istra i Primorje

Opatija do 2010. dobiva dva nova kvarta u Ičićima i u Voloskom
Piše: Mihajlo Pažanin
Foto: Željko Šop
--------------------------------------------------------------------------------


OPATIJA - Opatija će u iduće tri do četiri godine dobiti dva potpuno nova poslovno-stambena centra koji će svojim brojnim sadržajima značajno obogatiti cijeli grad. Tu je optimističnu najavu javnosti prošlog tjedna iznio opatijski gradonačelnik Amir Muzur, predstavivši idejna rješenja uređenja Tošine na području Voloskog i dijela Ičića na lokalitetu nekadašnje bolnice.

- Opatija mora naprijed, a realizacija ova dva projekta korak je u pravom smjeru - drži Muzur. Po njegovim riječima, na području Tošine Grad bi putem javno-privatnog partnerstva s Hypo bankom dobio novi veliki dječji vrtić koji bi mogao primiti osam grupa djece, a u poslovni toranj koji će se sagraditi na toj lokaciji preselila bi se uprava komunalnog poduzeća Komunalac.

- Na istom području planira se gradnja nekoliko stambenih zgrada sa stanovima na prodaju, sportsko igralište i novi trgovački centar - pojašnjava Muzur, te dodaje da bi svaka od navedenih zgrada imala vlastitu podzemnu garažu.

Takvom bi gradnjom Volosko uz postojeću staru gradsku jezgru dobilo i potpuno novi centar, a osim novih sadržaja i otvaranja niza novih radnih mjesta, otvorila bi se mogućnost za realizaciju drugih projekata važnih za Opatiju.

- Preseljenjem Komunalca stvorili bi se uvjeti da se na njegovoj sadašnjoj lokaciji počne graditi nova sportska dvorana, a postojeća zgrada vrtića u središtu grada idealna je za prenamjenu u hotelsko-ugostiteljski objekt visoke kategorije - primjećuje Muzur.

Što se tiče Ičića, gradonačelnik Opatije ističe da je područje bivše bolnice u cijelosti u vlasništvu Industrogradnje, ali naglašava kako je investitor predložio da Grad sam izabere koje mu se od dvaju postojećih idejnih rješenja više sviđa.

- Iako formalnu odluku o tome pitanju tek moramo donijeti, stav je našeg stručnog povjerenstva da podržimo rješenje koje predviđa manju izgrađenost i maksimalno očuvanje zelenih površina - najavio je Muzur. Upravo takvu viziju tog područja ponudio je opatijski arhitekt Igor Rukavina, čije rješenje predviđa gradnju pet stambenih objekata, dvaju hotela, poslovno-trgovačkog centra, kapelice, otvorenog amifiteatra i parka skulptura. Cjelokupni kompleks bio bi povezan s obližnjom plažom podvožnjakom i nadvožnjakom. Govoreći o Ičićima, Muzur je najavio da će iza bivšeg kompleksa motela u Ičićima Hypo banka sagraditi i šest luksuznih vila.


Grad diktira uvjete gradnje

- Grad ne može zabraniti privatnim investitorima da grade na svojim terenima, ali može diktirati uvjete gradnje kojih se svi moraju pridržavati - ističe Muzur. S obzirom na to, osim procjene svog stručnog povjerenstva za urbanizam, Gradsko poglavarstvo će za spomenute projekte tražiti pozitivno mišljenje i od lokalnih mjesnih odbora, nakon čega će dati zeleno svjetlo za početak radova. - Naša je procjena da se taj proceduralni dio može obaviti u sljedećih mjesec i pol, nakon čega investitori mogu krenuti s izradom operativnih planova - poručuje Muzur.


Vrtić za zemljište

Iako će gradnja velikog dječjeg vrtića na Tošini puno koštati, Muzur kaže da Grad neće imati nikakvih problema u financiranju tog projekta.

- Ne zaboravite da na toj lokaciji raspolažemo zemljištem iznimne tržišne vrijednosti, a ostaje nam i mogućnost prodaje bivše zgrade vrtića u strogom centru grada - pojasnio je gradonačelnik.

[acy]

[acy]

Spašena lučka skladišta

Piše D.Š.l 12 Apr 2006 (Vijesti)

Plan revitalizacije i modernizacije riječke luke od jučer je korak bliže svom ostvarenju: nakon sastanka u Ministarstvu kulture radne skupine koja se bavi tim projektom, prihvaćeni su zaključci, usmjereni k osnaženju djelatnosti luke, ali i istodobnom očuvanju lučkih skladišta, koja su dio zaštićene spomeničke baštine.

– Prihvaćen je prijedlog da se Praško pristanište naspe i tako dobije 50.000 četvornih metara prostora za iskrcaj i normalno funkcioniranje luke. U dogovoru s Hrvatskim željeznicama, dva će kolosijeka iz luke biti izmještena ili premošćena da bi se mogla koristiti po potrebi, a u stražnjem dijelu iza Praškog pristaništa bit će prilaz širok 22 metra, dovoljan za pristup kamiona luci, iznio je ministar Božo Biškupić, istaknuvši da je ovo rješenje podržao premijer Ivo Sanader te da će se u idućih osam do deset mjeseci pristupiti njegovoj realizaciji.

Radna skupina, u čijem su radu sudjelovali i ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, Zdenko Bilić iz Hrvatskih željeznica, Bojan Hlača iz Lučke uprave Rijeka i akademik Boris Magaš u ime državnog Savjeta prostornog uređenja, prihvatila je prijedlog riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela da se skladišta zadrže kao kulturni prostor, na oduševljenje riječke kulturne javnosti jer su skladišta jedan od simbola riječke i hrvatske industrijske baštine.

– Projekt nasipavanja bi trebao stajati oko 40 milijuna dolara, a način na koji će se zatvoriti financijska konstrukcija će osmisliti Ministarstvo financija. Najvjerojatnije će se to dogovoriti sa Svjetskom bankom, rekao je Obersnel, izražavajući zadovoljstvo što je kompromisno rješenje prihvaćeno jednoglasno.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača pojasnio je da će se sada ići u reviziju Rijeka Gateway Projecta.
– Napravit ćemo sve da se to što prije učini kako bi moglo početi nasipavanje. Ali, za to treba pripremiti kompletnu dokumentaciju jer je riječ o 350 metara nove obale. Teško je procijeniti koliko će trajati realizacija cijelog projekta, ali sigurno je riječ o godinama. Što se tiče prijedloga gradonačelnika Vojka Obersnela o prepuštanju zaštićenih skladišta Gradu Rijeci, sada je prerano donositi sudove o tome jer je luci potreban svaki metar prostora zbog porasta prometa. Nije rješenje prepuštanje prostora, već zamjena jer nam je on dragocjen. O tome ćemo odlučivati kada za to dođe vrijeme, rekao je Hlača.

Riječki konzervator i nekadašnji pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci Hrvoje Giaconi pozdravio je odluku Povjerenstva.
– Mi smo od početka pojašnjavali da nismo protiv razvoja riječke luke i da on nije u suprotnosti sa zaštitom kulturne baštine. Pokazalo se da smo u pravu i zbog toga smo iznimno zadovoljni, izjavio je Giaconi.

Arhitektica Nana Palinić, koja je znanstveno obradila vrijednost lučkih skladišta, ocjenjuje da će se dugoročno pokazati da je riječ o ispravnoj odluci.
– Poznato je da se u svim većim gradovima lučke djelatnosti izmještaju iz centra grada pa tako nešto čeka i riječku luku. Ali isto tako luci za razvoj treba osigurati zamjenski prostor. Ovaj je slučaj pokazao da se taj problem može riješiti, a skladišta, koja su temelj riječkog identiteta i kulturni spomenik od nacionalnog pa i šireg značenja, se neće rušiti, kazala je Palinić.

Metropolis izbjegao sudbinu Staroga grada

O kakvim je spomenicima kulture riječ, posvjedočila je predsjednica riječkog Društva povjesničara umjetnosti Jasna Rotim Malvić.

– Kada su nam dolazili stručnjaci iz inozemstva na okrugle stolove, bili su oduševljeni tim skladištima i cijelim prostorom koji se uz malo ulaganja može pretvoriti u ekskluzivni poslovni ili stambeni prostor. Riječ je o građevinama koja su sagrađena u vremenu kada je Rijeka bila najjača i najmoćnija, a to je 19. stoljeće. Mi smo uništili Stari grad i presretni smo što nismo porušili drugi dio svog identiteta, a koji je vezan uz luku. Naša borba se isplatila. Sljedeći je korak da se spomenici kulture približe građanima kako bi svi vidjeli o kakvoj je vrijednosti riječ, izjavila je Rotim Malvić.

Rješenjem Ministarstva kulture trajno su zaštićena lučka skladišta broj 12 i 13 na Budimpeštanskom pristaništu te 18, 19, 20, 21 i 22 na Praškom pristaništu. Kompleks na Praškom pristaništu je nazvan »Metropolis« i obuhvaća pet građevina u dva niza, položena paralelno s obalom. U prvom redu su dva skladišta (18 i 19), a u drugom redu tri (20, 21 i 22). Međusobno su povezana armiranobetonskim mostovima. Arhitektica Nana Palinić je pojasnila da su skladišta rađena od armiranog betona, ali s poboljšanjima, tako da u građevinskom smislu ova skladišta predstavljaju najkvalitetniju gradnju koja je ikad napravljena u luci. Sjeverni niz ima 360 metara, a južni niz 260 metara. (Novi list - Damir Cupać, Maja Hrgović)

[OettingerCroat]

dobra vijest. rijeka gateway projekt je kritičan za razvoj riječke luke, i fino mi je čuti da se ipak nastavlja s tim proketom.

[SinCity]

I agree. However it would have been better had they sorted this out earlier. I just hope there are no more last minute suprises.

[SinCity]

Territorial expansion the Croatian way ..... In order to preserve the vast number of heritage listed warehouses in the "Rijeka Gateway" project, a proposal has been devised to infill the sea adjacent to the Prague Dock (the docks in Rijeka carry names of cities from the former Austro-Hunagrian empire ).

Although this option would cause a delay in the completion of the Rijeka Gateway project, it would however add a further 50,000sqms of surface area for the project. I would take approximately a million cubic metres of soil and rocks to increase the surface area at an additional expense of 50 million USD. The rail terminal would also need to be moved.

Za nasipavanje mora 50 milijuna dolara i milijun kubika materijala
Piše: Nevenka Horvat
Foto: Karmen Mrkić



RIJEKA - Odluka da se kompleks starih lučkih skladišta sačuva kao industrijska baština neće zaustaviti modernizaciju riječke luke, ali će projekt sasvim sigurno usporiti, a stajat će dvostruko više od predviđenog.

Prema prvim, okvirnim procjenama nasipavanje mora kako bi se dobilo novih 50.000 četvornih metara operativnog lučkog prostora stajat će najmanje 50 milijuna američkih dolara, a taj neplanirani građevinski pothvat trajat će sigurno tri do četiri godine. Ta se cijena izvodi iz već ugovorenog projekta gradnje Zagrebačke obale koja će stajati 38 milijuna dolara, a donosi oko 35.000 novih “lučkih kvadrata”. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača ističe da osim revizije već poodmaklih i do detalja razrađenih investicijskih zahvata, sada moraju ići i u izradu nove projektne dokumentacije, ishodovanje lokacijskih i građevinskih dozvola.

- Sve je naravno izvedivo, ali je pitanje cijene i vremena. Moramo napomenuti da je nasipavnje Praške obale dio našeg dugoročnog razvojnog programa koji sada postaje urgentan jer moramo u kratkom roku stvoriti nove prostore za operativne potrebe i preseljenje trgovačke luke s Delte i Porto Baroša. Rijeka Gateway projekt predviđa da se ti lokaliteti prepuste za razvoj urbanih sadržaja koji u suštini i čine taj projekt komercijalno isplativim - kaže Hlača.

Na pitanje koliko će trebati materijala za naspivanje mora koje je na tom lokalitetu dubine od 17 do 25 metara, Hlača odgovara da će konačnu metodu gradnje dati projektna dokumentacija i ponuda izvođača.

Ako projektant predvidi potpuno nasipavanje, za to će trebati više od milijun kubika materijala.

Zasad je izvjesno da do 2009., do kada je rok za realizaciju Rijeka Gateway projekta, to neće moći biti izvedivo.

Projekt se financira kreditom Svjetske banke u iznosu od 55 milijuna dolara te sredstvima državnog proračuna, a u ovim novim okolnostima krajnja cijena bit će dvostruko veća.

- Za gradnju Zagrebačke obale samo priprema kompletne dokumentacija prema strogoj proceduri Svjetske banke trajala je otprilike četiri godine. Svjetska banka tek se treba očitovati o ovom novom elementu i ne možemo predvidjeti hoće li biti spremna financijski pratiti novi dio projekta - kaže Hlača koji ne krije nervozu zbog novonastalih okolnosti.

Za razliku od čelnika luke, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je i predložio ovakvo rješenje, puno je optimističniji i smatra da u roku od godine dana sve može biti spremno za alternativnu opciju osiguranja novih lučkih operativnih prostora. Smatra da je ovo dobra odluka, a na pitanje kakva će biti sudbina tog “spomeničkog kompleksa”, kaže da će o tome svoje mišljenje dati stručnjaci.

Summary ...

- nasipavanje mora između Praške obale i okolnih gatova donosi luci oko 50.000 četvornih metara

- cijena tog zahvata - 50 milijuna dolara

- potrebno više od milijun kubika materijala

- nužno preseljenje dijela željezničkog terminala

- rušenje skladišta stajalo bi oko 5,8 milijuna dolara

- uređenje spomeničkog lučkog kompleksa ostaje obaveza državi

[mic of Orion]

nice

[OettingerCroat]

Originally Posted by SinCity

Territorial expansion the Croatian way

LOL!!!







that quote is now officially infamous!!!

let's drink to SC! with rain 37 out of the last 40 days here in SF, you really made my day SC!

[OettingerCroat]

Originally Posted by SinCity

I agree. However it would have been better had they sorted this out earlier. I just hope there are no more last minute suprises.

the project was stalled since i think late january correct? thats a LOT of lots productivity... all over some outhouses or what not

[SinCity]

Originally Posted by OettingerCroat

LOL!!!




that quote is now officially infamous!!!


let's drink to SC!

[acy]

Zaobilaznica gubi smisao za Riječane

Piše D.Š.l 13 Apr 2006 (Vijesti)

Prvog radnog dana nakon uskrsnih blagdana, 18. travnja, Hrvatske ceste (HC) će započeti s radovima postupnog odvajanja čvora Orehovica od svih gradskih prometnica. Poglavarstvo Grada Rijeke već je izrazilo zabrinutost zbog ovog poteza koji je u suprotnosti s gradskom prostornom dokumentacijom, u kojoj je navedeno da čvor Orehovica osim regionalnog mora imati i lokalni karakter zbog toga što će se Rijeci dogoditi prometni kolaps.

Dakle, s 18. travnjem 2006. ukinut će se izlaz sa zaobilaznice iz smjera Škurinja prema Vežici, kao i ulaz na zaobilaznicu iz smjera Vežice prema Zagrebu. Veza Zagreba preko zaobilaznice s gradom postaje Osječka ulica (čvor Škurinje), odnosno županijska cesta koja predstavlja spoj čvora Čavle – Svilno – Orehovica te dalje ulicom Kačjak ili Ulicom Franje Račkoga. Postupno do kraja radova, najkasnije do kraja lipnja 2006. godine će se ukinuti i preostala veza u čvoru Orehovica i to silazak sa zaobilaznice iz smjera Zagreba u grad preko Ulice Franje Račkoga, te ulazak iz Orehovice u smjeru Škurinja i zapada.

Svi radovi na čvoru Orehovica bit će, prema planiranoj dinamici Investitora Hrvatskih cesta, gotovi do konca lipnja ove godine, a istodobno bi se izgradila cesta A7 od čvora Orehovica do Svetog Kuzma uključujući čvor Draga te dio ceste D-404 od čvora Draga do čvora Vežica, odnosno spoja ceste D-404 s Ulicom Zdravka Kučića.

Zbog gubitka veze centra sa zaobilaznicom preko Ulice Franje Račkoga promet u dolasku iz smjera sjevera (Zagreba) raspodijelit će se na najbliže čvorove, Čavle, Škurinje i Vežicu. Čvor Vežica je daleko od središta grada pa se neće pretjerano koristiti. U Rijeka prometu procjenjuju da će se preko 60 posto prometa sliti na čvor Škurinje, a onda na Osječku i Ulicu 1. maja, koje su već sada preopterećene.

Promet koji iz središta grada kreće prema sjeveru i zaobilaznici, više neće moći koristiti Ulicu Franje Račkoga kao najkraću i najpovoljniju vezu, što je osobito bilo pogodno za teška teretna vozila i autobuse. U izlazu iz grada u smjeru Zagreba, putnička vozila i autobusni promet koristit će put kao i do sada do Orehovice, ali će nastaviti županijskom cestom preko Svilna sve do čvora Čavle gdje će se uključiti na autocestu za Zagreb. Teretna vozila nikako ne smiju županijskom cestom kroz naselja Svilno i Čavle, već će ih prometna putokazna signalizacija upućivati preko Šetališta XIII. divizije, Kostrene, čvora Bakar, Kukuljanova do čvora Čavle na autocestu za Zagreb.

A sve se to moglo izbjeći da je bilo razuma u HC-u jer su njihovi čelni ljudi, od Vladimira Bizjaka za vrijeme Račanove vlasti do aktualnog ravnatelja Stjepka Bobana, zanemarivali upozorenja gradske vlasti i prometnih stručnjaka, kao što je Ivan Dadić, da će zaobilaznica izgubiti smisao za Riječane ako čvor Orehovica izgubi lokalni karakter. Postoje naznake da će nakon otvorenja čvora Draga HC krenuti u izradu dopune građevinske dozvole kako bi se barem zadržao izlaz iz smjera Zagreba prema centru grada preko Ulice Franje Račkoga. Za to nisu potrebna nikakva dodatna ulaganja, potrebno je samo malo pameti. No, hoće li je biti, pokazat će vrijeme. (Novi list - Damir Cupać)



Stvarno ovo nema nikakvog smisla.Koji ce tu problemi nastat za ljude koji hitno moraju u bolnicu na Susaku(a narocito kad se bude sve preselilo na Susak), a tu ce jos bit i novo Rijecko sveuciliste.Mislim da su ipak trebali ostavit čvor Orehovica

[acy]

Nije bila treca sreca, a da vidimo sto ce bit sa cetvrtom

Hrvatski olimpijski odbor za kandidaturu Rijeke za Mediteranske igre 2013.

Rijeka, 13. travnja 2006.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateša, boravio je u službenom posjetu Gradu Rijeci gdje se pobliže upoznao sa pripremama za organizaciju Europskog prvenstva u malim bazenima što će se održati u Rijeci 2008.g. te poslovima koje Rijeka obavlja kao mogući domaćin dijela utakmica Europskog nogometnog prvenstva 2012. Mateša je tom prigodom izjavio da bi se Rijeka, budući da su projekti najavljeni tijekom prethodnih kandidatura već u realizaciji, usprkos svemu trebala kandidirati za Mediteranske igre 2013.g.



Luciano Sušanj, Zlatko Mateša, Vojko Obersnel, Veljko Karabaić


Na sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u svibnju, gradsko će Poglavarstvo predložiti pokretanje postupka za kandidaturu Rijeke za domaćinstvo Mediteranskih igara 2013.g. kazao je gradonačelnik Obersnel. Unatoč činjenici da se Rijeka u tri navrata neuspješno kandidirala i s obzirom na neugodnu povijest tih kandidatura te učinjenu nepravdu, sve što je planirano, od plivačkog kompleksa na Kantridi do kampusa na Trsatu u izgradnji je, naglasio je Obersnel. Premda je više puta isticao da nije problem u samoj kandidaturi, Obersnel je kazao da uvijek ostaje gorčina i osjećaj prevarenosti, još iz Barija.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, Zlatko Mateša dao je punu podršku novoj kandidaturi Rijeke. Mateša je rekao da Rijeka dosljedno provodi koncept razvoja športskog grada u svim segmentima. Sve što je bilo planirano, gradi se, od bazena na Kantridi, kampusa, do sutra, ako bude trebalo novog stadiona na Rujevici. Rijeka je grad okrenut športu, pa je siguran da je što se tiče organizacije velikih športskih natjecanja, s obzirom na sportske potencijale i spremnost gradskih vlasti, u stanju odgovoriti svakom izazovu. Konkurencija za organizaciju velikih međunarodnih natjecanja je velika jer ona nisu samo sportska nadmetanja nego i razvojni iskorak svakog pojedinog grada.

U tom smislu ima naznaka da bi se u konkurenciji za organizaciju Mediteranskih igara 2013. mogli naći Sirijska Latakija, jedan grad iz Turske i Solun. No s obzirom da Rijeka ima gotovo sve materijale pripremljene i objekte u izgradnji, nova kandidatura ne bi stajala puno novaca, a u razgovorima sa predstavnicima mediteranskih zemalja koje je HOO imao u Seulu, postoji načelna podrška riječkoj kandidaturi. Mateša smatra da bi se uvaživši te činjenice Rijeka trebala ponovno kandidirati jer to i zaslužuje, a uvjeren je i da podrška Vlade RH neće izostati.



Zlatko Mateša, Vojko Obersnel


Mateša je spomenuo i kandidaturu Hrvatske i Mađarske za organizaciju Europskog nogometnog prvenstva 2012. naglasivši da se ona ozbiljno vodi i da su međunarodne okolnosti veoma povoljne.
Upitan da komentira moguću kandidaturu za Zimsku univerzijadu, Mateša je rekao da bi Hrvatska mogla za dvije godine dobiti organizaciju Zimskih igara Alpe – Adria, koje su manje zahtjevne i s manjim brojem sportova, pa bi mogle poslužiti kao ozbiljan test spremnosti Hrvatske.
U slučaju kandidature, uz objekte koji se grade i zimske centre koji se uređuju, ideja je da se najzahtjevniji sportovi poput skijaških skokova ili velikih dvoranskih natjecanja, organiziraju na regionalnoj osnovi, pa bi tako dio natjecanja mogao biti održan u sarajevskim olimpijskim terenima.
Rok za podnošenje službene kandidature je lipanj 2006., a odluka će biti donesena 2007. godine u Italiji.

(I.N.)

[acy]

Tko je zapravo spasio lučka skladišta?

Piše D.Š.l 18 Apr 2006 (Vijesti)

Kad je premijer Ivo Sanader, za nedavnog boravka u Rijeci, najavio osnivanje Vladinog povjerenstva koje bi trebalo odgovoriti na pitanje kako nastaviti s modernizacijom i razvojem riječke luke, a pritom sačuvati stara lučka skladišta kao jedan od najvrjednijih primjera industrijske arhitekture u Hrvatskoj, zaštićena i odlukom ministra kulture Bože Biškupića, bilo je jasno da su svi oni koji su se posljednjih nekoliko godina zalagali za rušenje tih skladišta definitivno izgubili bitku.

Vraćanjem preventivne zaštite na kompleks Metropolis na Praškom pristaništu, te još dva skladišta na Budimpeštanskoj obali, a koju je prije nekoliko godina skinuo SDP-ov ministar kulture u Račanovoj vladi Antun Vujić, Vlada je preko Ministarstva kulture jasno poručila da će se riječka luka morati razvijati uvažavajući i čuvajući spomeničku baštinu na svom području.

Takvom odlukom nisu, naravno, bili zadovoljni ni ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača, inače dugogodišnji član HDZ-a i aktualni gradski vijećnik te stranke, niti riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, član SDP-a za čijeg je mandata u Vladi i donijeta sporna odluka o rušenju skladišta. Iako su članovi različitih stranaka, i Hlača i Obersnel već godinama ulažu veliki napor u oživotvorenje Rijeka Gateway projekta koji je predviđao dosad najveći investicijski ciklus u suvremenoj povijesti riječke luke, a možda i samoga grada, ali i uklanjanje lučkih skladišta za koje je ocijenjeno da su smetnja tom razvojnom ciklusu.

Stoga su odluku ministra Biškupića o vraćanju zaštite na skladišta, Hlača i Obersnel isprva doživjeli kao usporavanje i opstrukciju projekta koji bi trebao promijeniti gospodarsku, ali i urbanističku sliku pomorske Rijeke. Štoviše, čini se da Hlača, sudeći po njegovim reakcijama, nije previše zadovoljan ni kompromisnim rješenjem do kojeg je u međuvremenu došlo Vladino povjerenstvo, a koje, kao što je prošlog tjedna obznanjeno, predviđa nasipavanje 50.000 četvornih metara površine mora ispred Praške obale, kao kompenzaciju Luci za prostor na koji je računala rušenjem skladišta.

Nasuprot tome, Obersnel se vrlo brzo i spretno iz poraženog prebacio u pobjednički tabor, očito procijenivši da će mu daljnje inzistiranje na rušenju skladišta kao političaru donijeti samo negativne poene. Čim je Vlada osnovala povjerenstvo za lučka skladišta, riječki je gradonačelnik izašao u javnost s prijedlogom o nasipavanju Praške obale, a već na drugoj sjednici povjerenstva upravo je taj prijedlog i prihvaćen kao kompromisno rješenje koje će pomiriti i razvoj luke i očuvanje spomeničke baštine. Za razliku od Hlače koji se politikom bavi samo usput (bilo bi bolje reći da se politika bavi s njim) i cijeli problem promatra isključivo kroz vizuru profesionalca u Lučkoj upravi, Obersnelu je politika postala karijerno pitanje, pa je i razumljiv takav preokret: od gradonačelnika koji je zamalo ostao zapamćen po tome da je u njegovom mandatu srušen najvrjedniji dio riječke industrijske arhitekture, Obersnel se u zadnji čas gotovo prometnuo u spasitelja Rijeka Gateway projekta. Dakako da su u pozadini tog preobražaja isključivo politički interesi.

Naime, najveću zaslugu za očuvanje skladišta u riječkoj luci imaju brojni kulturni entuzijasti (Nana Palinić, Daina Glavočić....), a ne političari. SDP, prvenstveno njegov riječki dio (ne zaboravimo ni činjenicu da je u vrijeme Vujićeve odluke Slavko Linić bio potpredsjednik Vlade), bio je posramljen već samom činjenicom što je cjelokupna hrvatska kulturna javnost branila opstanak skladišta u riječkoj luci, a odluka premijera Sanadera da osnivanjem povjerenstva, u kojem se našlo mjesta i za ministricu vanjskih poslova i predsjednicu riječkog HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović, osnaži Biškupićevu odluku, SDP-ovcima je već nepodnošljivo mirisala na prisvajanje političkih zasluga za spas lučkih skladišta. Da Obersnel nije izašao s inicijativom o nasipavanju Praške obale, danas bi ga već percipirali kao rušitelja, no njegova je sreća što se u riječkom HDZ-u tog prijedloga, koji je predviđen i u Prostornom planu Grada Rijeke, nitko nije dosjetio. Ipak, iz današnje perspektive jasno je da je Vujićeva odluka o rušenju skladišta donijeta pod političkim pritiscima, prvenstveno SDP-ova establishmenta, pa je Obersnel inicijativom o nasipavanju Praške obale i za sebe osobno i za svoju stranku zapravo uhvatio zadnji vlak. Bojan Hlača ionako nema političkih ambicija.

[SinCity]

Hvala Acy!