[Rijeka] - construction update II

[SinCity]

Pod zaštitom Ministarstva kulture tri su riječka kvarta
Pišu: Iva Balen, Jasmin Đečević
Foto: Karmen Mrkić



RIJEKA - Osim nedavno zaštićenih starih lučkih skladišta koja su odlukom o nasipavanju mora spašena od planiranog rušenja, u Ministarstvu kulture kao trajno registriranu kulturnu baštinu navode ukupno 36 pojedinačnih objekata i tri cijele gradske cjeline.

Njih čine urbana cjelina grada od Mlake na sjeveru do Pećina na jugu te od obale mora na zapadu do Potoka, Belvedera, Kozale i Trsata na istoku te povijesne cjeline groblja Kozala i groblja Trsat.

Ulaganje u restauraciju

Grad Rijeka posljednjih godina poprilično ulaže u restauraciju kulturne baštine, a u tijeku je obnova i traženje novih funkcija u više zaštićenih objekata. Među njima su zgrada Filodrammatice, upravna zgrada nekadašnje šećerane (kompleks “Rikard Benčić”), Dominikanski samostan (Trg Riječke rezolucije), iskopavat će se i pretorijanske klauzure u Starom gradu, nalazi iz rimskog doba. To je područje (kod Rimskih vrata) predviđeno kao svojevrsni arheološki park, ovisno o blagu koje se pronađe.

Treba spomenuti i elaborate za zaštitu gradskih groblja koji bi trebali konačno presuditi što treba posebno zaštititi. Uređuje se i pročelje zgrade talijanske gimnazije, dovršavaju se radovi na gradskoj sinagogi (puno veća i ljepša spaljena je u Drugom svjetskom ratu) i dr.



Gradska pročelnica za kulturu Ivanka Persić kaže da je ove godine za zaštitu riječke kulturne baštine u proračunu izdvojen čak 8,1 milijun kuna, a radi se o sredstvima prikupljenim kroz naknadu za spomeničku rentu.

Vodeća gradska suradnica za zaštitu nepokretnih dobara Nikolina Radić Štivić objašnjava da se konačna “nova” namjena zgrada zaštićenih kao kulturno dobro definira nakon njihova restauratorsko-konzervatorskog istraživanja.

Višegodišnje istraživanje

Opsežni pripremni radovi oko Filodrammatice bliže se kraju i u ovoj godini očekuju građevinsku dozvolu. To zdanje na riječkom Korzu kroz godine je bilo “pogrešno” tretirano pa je zgradu koristila JNA i nije bilo tretmana kakav zaslužuje.

- Dvorana Filodrammatice ostat će u dosadašnjoj funkciji, primjerice za komorne predstave, no sve će biti na višoj razini - kaže Persić, dodajući da je tijekom istraživanja i snimanjem sondama utvrđen nekadašnji izgled zgrade čiji su dijelovi bili ukrašeni zlatnim listićima.

Upravna zgrada bivše šećerane u kompleksu “Benčić” jedinstvena je u Hrvatskoj, a oslikavali su je čak nizozemski umjetnici. Radi se o višegodišnjem istraživanju, do kraja godine bi trebao biti završen i idejni projekt, a najvažnije je očistiti i fiksirati zidne oslike.

I zgrada kina Teatro Fenice registirirana je kao kulturno dobro, a iako je bio pripremljen plan sanacije i vraćanja zgrade u prvobitno stanje, ona još izgleda prilično jadno. Ipak, ta bi zgrada mogla uskoro postati vlasništvo Grada i dobiti novi sjaj.

Spomenička renta

Zakon o “spomeničkoj renti” koju plaćaju korisnici zaštićenih nekretnina koji se bave nekom gospodarskom djelatnošću dodatna su sredstva za sanaciju kulturnih dobara. Grad je podijeljen na dvije zone - u široj se plaćaju tri kune po četvornom metru površine koja se koristi, a u užem središtu grada i dijelovima Trsata naknada je pet kuna.

Pročelnica Persić objašnjava da se 60 posto tih sredstava vraća Gradu na korištenje, a ostatak zadržava država. Ističe da se u Gradu radi o ukupno 8 milijuna kuna, a tim novcem su dužni uređivati kulturna dobra. Isto tako, Grad će omogućiti građanima da dođu do dijela tih sredstava - javnim pozivom raspisat će se sufinanciranje obnove pročelja pojedinih zgrada. Što se tiče zaštite svih lučkih skladišta, za sada nema projekata za njihovu revitalizaciju, a ona su dobro očuvana i zaista je široka lepeza njihove moguće buduće funkcije. Za sada se zna da će vlasnik morati plaćati spomeničku rentu.

Izostavljena lansirna rampa

Zanimljivo je da na popisu registrirane kulturne baštine nema lansirne rampe za torpeda, jednog od najreprezentativnijih primjera bogatog riječkog industrijskog nasljeđa. Rampa je trenutno u lošem stanju, a preventivna zaštita pod kojom je, istekla je prije dvije godine. Upravo je tvornica torpeda jedan od zaštitnih znakova Rijeke, a dugogodišnji pokušaji osnivanja muzeja torpeda, koji bi mogao biti svjetska atrakcija, još nisu urodili plodom.

- Trenutno radimo na osnivanju virtualnog muzeja na webu pa možda to pokrene odgovorne da jednog dana dobijemo i pravi muzej - istaknuo je Miljenko Smokvina iz udruge Pro-torpedo.

Neka od 36 registriranih kulturnih dobara

• Katedrala
• Stari gradski zid
• Palača Adria (zgrada Jadrolinije)
• Ploech (na Žabici)
• Modello (Gradska knjižnica)
• Sudbena palača
• Zatvor
• Mauzoleji Manasteriotti, Whitehead iGorup
• dijelovi bivšeg Lazareta
• Kameni stup za zastavu na Trgu riječke rezolucije
• lučka skladišta

[acy]

Polivalentni klub u »Neboderu« ?

Piše D.Š.l 22 Apr 2006 (Vijesti)

Riječani bi uskoro mogli dobiti prijeko potreban polivalentni klub u centru grada, gdje bi se, možda već ove jeseni, mogli održavati koncerti, promocije, prezentacije knjiga, modne revije i brojna druga kulturna događanja.

Naime, gradom već neko vrijeme kola informacija kako će se bivši klub »Jupiter«, odnosno nekadašnje popularno okupljalište mladih »Stereo«, uskoro renovirati u polivalentni klub, koji bi mogao primiti do osamstotinjak posjetitelja. Prostor namijenjen novom klubu smješten je u prizemlju hotela »Neboder« u Strossmayerovoj 1, tik do Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku i nalazi se u vlasništvu tvrtke »Jadran hoteli d.o.o.«. Iako jučer nismo uspjeli stupiti u kontakt s direktorom »Jadran hotela d.o.o.« Zoranom Lušticom, neslužbeno smo saznali da bi radovi na preuređivanju nekadašnjeg popularnog okupljališta mladih trebali započeti kroz nekoliko dana. Datum otvorenja kluba još nije poznat, no nagađa se da bi novi klub svoja vrata trebao otvoriti u rujnu.

U gradu u kojem se već duže vrijeme osjeća takva potreba, kako su već nebrojeno puta naglasili brojni riječki glazbenici, istaknuvši da je smiješno da u rodnom gradu nemaju gdje svirati, otvaranjem novog kluba s mogućnošću održavanja programa različitih sadržaja, trebalo bi riješiti goruće pitanje adekvatnog koncertnog prostora u Rijeci. Preuređeni klub u neposrednoj blizini najužeg centra grada, bio bi, uostalom, idealno mjesto za mnoga druga događanja kulturnog karaktera. Naime, prostor bi trebao biti osmišljen i za prezentacije knjiga, domjenke, ali i modne revije

[uriah]

Screen capture TC-a sa grad rijeka gdje se može vidjeti veličina tog kompleksa.

[acy]

URIAH iz kojeg dijela grada si?

[SinCity]

Thanks Uriah. That complex looks huge from above.

[SinCity]

U Zviru će se puniti 25 milijuna litara vode
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić



RIJEKA - U prostorijama nekadašnje Tvornice papira u kanjonu Riječine jučer je na prigodnoj svečanosti i pred brojnim uzvanicima otvorena prva riječka punionica vode Zvir.

S izvorišta Zvir godišnje će se puniti oko 25 milijuna litara vode nazvane Vira te voćni sokovi, a plan je da se voda, uz domaće, distribuira i na svjetsko tržište.

Do sada je u proizvodnju uloženo oko 12 milijuna eura, a kako kaže direktor Zvira Emanuel Ivković, “voda riječkih izvora legendarna je i dobro poznata”.

- Tehnologija punionice Zvir predstavlja najviša postignuća. Potpuno je u skladu s hrvatskim, ali i europskim normama, a tehnološke su mogućnosti godišinje proizvodnje čak 30 milijuna litara - kaže Ivković, čija tvrtka zapošljava 30 ljudi. Ove će godine na naše tržište plasirati oko pet milijuna litara vode - prvenstveno na područje Istre i Primorja.

Koncesija poduzeća predviđa punjenje prirodne izvorske vode s ispitanog, zaštićenog i kontroliranog izvora Zvir, a analizama je dokazano da se radi o odličnoj vodi. Izvorište Zvir ima kapacitet višestruko veći od količina potrebnih za rad punionice.

[acy]

Nazalost Novi LIst je ogranicio citanje teksta preko interneta,pa ovo nisu potpuni tekstovi.Mislim da se sa stranih servera moze otvorit sve ali nisam siguran.Da li netko moze to provjerit?

Pozdrav


Kongresna dvorana na hotelskom krovu?

OPATIJA – Opatijsko ruglo u centru grada, već niz godina zapušten i napušten hotel Royal, odnosno hotel Dražica, prerast će u reprezentativno hotelsko zdanje s pet zvjezdica u okviru kojega će se nalaziti multifunkcionalna kongresna dvorana kapaciteta od 1.000 do 1.500 mjesta, čije se podizanje i uređenje planira na vrhu novog hotelskog ...


PRIHVAĆANJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA KONAČNO ĆE ODREDITI SUDBINU PROSTORA BIVŠEG »RIKARDA BENČIĆA«
Krajem godine počinje izgradnja Muzeja vrijednog 140 milijuna kuna

RIJEKA – Do kraja ove godine napokon bi mogla početi izgradnja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti na lokaciji bivše tvornice »Rikard Benčić« nasuprot željezničkog kolodvora. Potvrdio je to vršitelj dužnosti pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje
zemljištem Srđan Škunca. Riječ je o projektu koji ...


AKADEMIK BORIS MAGAŠ U MALINSKOJ PREDSTAVIO IZGLED HOTELSKG KOMPLEKSA NAJVIŠE KATEGORIJE
Novo Haludovo za elitu

MALINSKA – U vijećnici Općine Malinska održano je javno izlaganje prijedloga detaljnog plana uređenja turističke zone Haludovo. Nakon višetjedne mogućnosti uvida u prijedlog budućeg urbanističkog uređenja, Malinskari su napokon mogli čuti sve o budućem izgledu impresivnog hotelskog, ali i sportsko-rekreacijskog kompleksa koji će, ostvare ...

[SinCity]

The city of Rijeka is making another bid to stage the next Mediteranean Games ....

Riječani i četvrti put za Mediteranske igre
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić



RIJEKA - Posljednja riječka, četvrta u nizu, kandidatura za domaćinstvo Mediteranskih igara neće iscrpiti gradski proračun, uglavnom će se korisiti dokumentacija i projekti s kojima se Rijeka natjecala na prošlom odabiru u španjolskoj Almeriji. Tada je iz proračuna za kandidaturu utrošeno više od milijun kuna, no ovaj put svota bi trebala biti znatno manja, premda još nije moguće odrediti točnu cifru.

Baš za argumetnom da će se u kandidaturu ići s istim projektima posegnuli su u riječkom HDZ-u. Iako podržava kandidaturu, gradski vijećnik Darko Franić kaže kako je prošli put kao jedan od razloga za nedobivanje igara bio da Rijeka nema adekvatnih sportskih objekata.

- Rijeka se sada kandidira s istim projektima, odnosno istim maketama jer u posljednje tri i pol godine ništa nije sagrađeno. Znam da se gradi, ali ništa nije napravljeno, i to ne samo posljednih godina, već desetljećima, zadnji sportski objekt bila je dvorana “Dinko Lukarić”, dovršena 1977. - objašnjava Franić. Ipak, kaže kako je stav HDZ-a i dalje nepromijenjen, odnosno da, kao i prošli put, podržavaju kandidaturu. Franić smatra kako bi Mediteranske igre definitivno pridonijele razvoju grada, no pita se je li koalicija na vlasti sposobna to i provesti u djelo.

Nikola Ivaniš iz PGS-a kaže: Poslije svega izrečenog o institucijama koje odlučuju o Mediteranskim igrama i nakon svega potrošenog novca za tri kandidature, ovu zadnju definitivno nisam očekivao. Nakon zadnjeg neuspjeha tvrdili su da se nikad više neće kandidirati. Sada, bez velike priče, idu u novu kandidaturu. Kao Riječanin, naravno da nemam ništa protiv Mediteranskih igara, ali ne na ovakav način.

Bebić: Igre pokreću stvari

Dodaje i kako su Mediteranske igre Gradu očito interesantne kao projekt jer "ispada da su u ovom gradu važniji projekti nego njihova realizacija".

Vladimir Bebić iz Radničke stranke pak kaže da su Mediteranske igre biznis i podržava kandidaturu jer igre "mogu pokrenuti stvari s kritične točke".

- Ne treba plakati za izgubljenim vremenom. Treba ići u kandidaturu, a Mediteranske igre mogu pomoći da se Rijeka otvori prema Hrvatskoj, da ne bude više na Vi sa Zagrebom - smatra Bebić.

Na kraju je HSP-ovac Ivan Kirin ustvrdio kako njegova stranka podržava kandidaturu, ali da ona mora biti "razumna, realna i kritična".

- Potičemo sve što znači razvoj Rijeke i gospodarstva - kaže Kirin. No, upozorava da se protivi modelu da akteri svega budu isključivo pripadnici političke opcije na vlasti i da sve bude samo njihova politička promidžba.

[Ballota]

Isuse! Onaj Tower Centar je zbilja golem!

[SinCity]

Rujevica alternativno središte nove Rijeke?
Piše: Iva Balen
Foto: Tea Cimaš



RIJEKA - Riječko poglavarstvo danas je prihvatilo Generalni urbanistički plan grada, a nakon što ga “odobre” i sve ostale nadležne instucije, o usvajanju GUP-a odlučivat će i Gradsko vijeće.

GUP vrijedi do 2020. godine, dakle idućih petnaestak godina, a trebao je obuhvaćati razdoblje od 2000. godine, no proces nastajanja i donošenja plana potrajao je čak sedam godina.

Naslanja se na Prostorni plan Rijeke i županije, a jedna od njegovih temeljnih odrednica bilo je i rješenje dileme kako da Rijeka iz industrijskog grada postane moderno urbano središte, odnosno kako to primijeniti u prostoru.

Tako se kao buduće urbane cjeline navode i prostori bivše Tvornice Torpedo i Tvornice papira, ali i otvaranje južnog dijela Delte za građane preseljenjem lučkih terminala. Tu je područje Trsata koje već doživljava velike promjene - na području bivše vojarne gradi se sveučilišni kampus, a gradit će se i nova bolnica.

Stvara se i alternativno gradsko središte na Rujevici, gdje je predviđeno stanovanje, kompleksi javne i društvene namjene, odnosno u planu je nešto slično onom što se sedamdesetih i osamdesetih planiralo na Delti.

Pročelnik za urbanizam Srđan Škunca kaže kako je GUP rađen tako da Rijeka postane grad znanosti, športa i kulture, ali i točka sjecišta prometnih pravaca u kojoj se događa ekonomski razvoj.

Sonja Jurković, jedna od suradnica u nastajanju plana, pita se i kako će u stvari izgledati riječka urbana budućnost i u kojoj je mjeri GUP sve to uzeo u obzir.

- Gužva u prometu vjerojatno se neće smanjiti, a možda internet kupovina zaživi u toj mjeri da se sadašnji veliki trgovački centri zatvore i pretvore u kulturne centre. Mijenjat će se gradski oblici, no ne mogu predvidjeti da će se do 2020. godine napraviti nova željeznica niti tunelske trase - kaže Jurković, koja područje Delte onakvo kavim ga vidi GUP predviđa tek za desetak godina, a pita se i hoće li se Rijeka othrvati pritiscima vanjskog kapitala čiji je cilj brza i trenutna zarada, odnosno hoće li se brzo i nepovratno promijeniti poput Rige ili Varšave.

Upozorava i da je GUP preskupi alibi za pogreške te se osvrće na “zakašnjelu konzervatorsku reakciju i za Rijeku bez izlaza na Orehovici”. Posljednji riječki GUP donesen je 1974. godine, a kako kaže jedan od tadašnjih autora Draško Bižaca, novi je GUP napravio neke stvari koje se “mi onda nismo usudili”.

Obersnel: Neka rješenja u GUP-u nisu naše želje

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel zadovoljan je jer je GUP dovršen, no dodaje kako je Rijeka najgušće naseljeni grad u Hrvatskoj pa u razdoblju pred nama moramo planirati uporabu prostora u suradnji s okolnim gradovima i općinama jer Rijeka će “zasigurno u sljedećim godinama morati tražiti prostor za stanogradnju”.

Gradonačelnik se osvrće i na prostorne planove županije i grada te kaže kako su ti dokumenti doneseni u vremenu velikih promjena.

- Mi sada znamo da Tvornica papira nije i neće biti industrijsko područje, no županijski plan predviđa ga kao industrijski dio, i to od državne važnosti. Transformacija Rijeke se događa namjerno ili ne, jer neke od tih stvari su rezultat događanja koje nismo željeli, pa i neka rješenja u GUP-u i nisu naše želje - kaže gradonačelnik.

Detalji GUP-a

• Buduće urbane cjeline na prostoru bivše Tvornice Torpedo i Tvornice papira
• Otvaranje južnog dijela Delte za građane preseljenjem lučkih terminala
• Na Rujevici predviđeno stanovanje, kompleksi javne i društvene namjene
• Na području bivše vojarne na Trsatu gradi se sveučilišni kampus, a gradit će se i nova bolnica

[SinCity]

Umjesto luke na Delti hoteli, stanovi i koncertna dvorana
Piše: Iva Balen
Foto: Tea Cimaš



RIJEKA - Riječki Generalni urbanistički plan do 2020. predviđa gotovo potpunu preobrazbu više gradskih prostora - Rujevice koja treba postati sekundarno gradsko središte, južne Delte, područja bivše tvornice Torpedo i bivše Tvornice papira, prostora bivše vojarne na Trsatu, ali i područja Preluka u svojevrsnu turističku oazu grada.

Rujevica je najznačajniji gradski urbanistički prostor, odnosno jedino preostalo područje na kojem se mogu raditi veći urbanistički zahvati. Radi se o četrdesetak hektara prostora, nesagrađenog ili s nelegalnim građevinama koje naseljava uglavnom romsko stanovništvo koje će se kroz proces urbanizacije Rujevice adekvatno i zbrinuti.

Rujevica je prostor nekadašnje periferije grada, a kako kaže gradski pročelnik za urbanizam Srđan Škunca, treba doživjeti iskorak u kvaliteti rješenja urbanog prostora. To je i jedini pogodan prostor za višestambenu gradnju, za oko 1000 stanova u koje bi se trebalo useliti od tri do četiri tisuće ljudi, a koji će ujedno biti orijentirani na novo gradsko središte.

Uz stanove, Rujevica treba biti i mjesto gdje će se smjestiti javne ustanove, trgovine, banke, odnosno tamo će biti one funkcije koje ne mogu ili ne moraju u sam centar grada. Bitno je i stvaranje prometnih veza s ostalim dijelovima grada, dakle gradnja cesta i toliko spominjanog čvora Rujevice-cestovnih komunikacija riječke zaobilaznice s ovim područjem.

Za Rujevicu bi već ove godine trebao biti javni natječaj za njezino urbanističko rješenje, možda i međunarodni, zatim slijedi izrada prostornih planova i konačno plasman tih prostora na tržište, odnosno traženje investitora, a riječki arhitekti i urbanisiti za ovakva rješenja dobili su potporu i uglednih stranih kolega.

Južna Delta također će na javni natječaj za urbanističko-arhitektonsko rješenje, a ovo je područje i predmet interesa Svjetske banke kroz suradnju s Lučkom upravom u stvaranju waterfronta grada.

- Južna Delta bit će višenamjenska zona proširenja centra grada stambenim, kulturnim i komercijalnim sadržajima, a preporuka je da 40 posto prostora zauzimaju stanovi - objašnjava Škunca te dodaje da GUP predviđa i mogućnost preseljenja pročišćivača s Delte na područje sjeverne Brajde, no tada bi se postavio unutar iskopanih galerija.



Na sadašnjem mjestu pročišćivača mogu se napraviti različiti sadržaji - stanovi, manji specijalizirani dućani, ugostiteljski objekti, šetnice, velika gradska koncertna dvorana, hotel, a radi se o površini od tri hektara.

- Područje južne Delte nadopunjuje i njezin sjeverni dio koji će biti javni park, što je izuzetno važno i zbog poboljšanja mikroklime u centru grada - kaže Škunca.

Područje Torpeda postaje još jedan gradski izlaz na more, a tu su moguće manje sajamske manifestacije i specijalizirana trgovačka i ugostiteljska ponuda. Što se tiče Tvornice papira, ona se cijela otvara za javnost kao dio pješačke komunikacije prema prirodnom ambijentu, prema koritu Rječine.

Rujevica: 1000 stanova, javne ustanove, banke, trgovački centri, trgovi, sportska zona, prometna infrastruktura i parkirališta

Južna Delta: stanovi, manji specijalizirani dućani, ugostiteljski objekti, šetnice, velika koncertna dvorana, hoteli

Preluk: hoteli, manja marina, kongresne dvorane i velika višenamjenska dvorana za različite manifestacije

Trsat (područje bivše vojarne): sveučilišni kampus i fakulteti, novi KBC Torpedo: manji sajamski prostori, specijalizirane trgovine i ugostiteljski objekti

Tvornica papira: pješačka zona

[Sabunjar]

The plans for Južna Delta sound good, its a great location for a mixture of residential & retail, right there on the water

[krzamak]

Inino odmaralište na Učki opet na prodaju
Piše: Natali Nanić
Foto: Orlando Rivetti
--------------------------------------------------------------------------------



RIJEKA - Hoće li nekadašnje Inino odmaralište na Učki uskoro konačno snaći sretnija sudbina od one koja je taj objekt pratila unazad posljednjih desetak godina, pitanje je koje se nameće ponovnim raspisivanjem natječaja za prodaju, sadašnjeg vlasnika, građevinske tvrtke “Vladimir Gortan” sa sjedištem u Pazinu.

Naime, kompleks odmarališta smješten na izuzetno atraktivnoj planinskoj lokaciji u blizini Rijeke, a povrh Opatije, već je dugo zapušten i izvan funkcije, što ne ide u prilog ni nekadašnjim, ni sadašnjim vlasnicima, ali ni nadležnim turističkim zajednicama, kao ni lokalnoj samoupravi, u ovom slučaju Gradu Opatiji.

Riječ je o kompleksu koji je u predratnim godinama bio odredište brojnih izletnika, sportaša i rekreativaca, jer je na razmeđu Istre i Kvarnera predstavljao upravo idealno planinsko odmorište za ljubitelje prirode, na nadmorskoj visini od 860 metara.

- Kao građevinska tvrtka profilirana za visokogradnju, nemamo interes baviti se ugostiteljsko-turističkom djelatnošću, pa je Uprava društva usprkos prethodno obavljenim sanacijskim radovima odlučila objekt ponuditi na prodaju, za što smo već objavili i natječaj - ističe pravnik “Vladimira Gortana” Elvis Kliman.

Pazinsko poduzeće, u čijem se vlasništvu sportsko-turistički kompleks na Učki nalazi već nekoliko godina, nikada i nije stavila objekte u funkciju, pa je tako taj izuzetno atraktivni potencijal zjapio zapušten i pust, na negodovanje mnogih posjetitelja Učke.

Suzi Petričić, ravnateljica Park prirode Učka, ustanove koja gospodari planinom, napominje kako na njihovu adresu već godinama stižu brojni upiti i zahtjevi planinara, izletnika i turista da se odmaralište otvori i da mu se da prvotna namjena, tim više što turističkih smještajnih kapaciteta na Učki nedostaje.

- Imamo na istarskoj strani planine konobu “Tomaško”, na Maloj Učki kafić, na Poklonu pansion te još jednu konobu i manji pansion na lovranskom dijelu planine, ali upravo na dijelu gdje se bivše odmaralište Ine nalazi, nema ni sadržaja ni smještaja za prihvat posjetitelja, a objekt kakav je već nekoliko godina izrazito je ružna slika sve većeg broja posjetitelja ovog parka prirode - navodi Petričić te je izrazio i želju da problematični kompleks konačno proradi u turističke svrhe, kako je zadano i u prostornom planu, jer u njegovoj neposrednoj blizini egzistiraju brojne rekreacijske i planinarske staze, putevi paraglidera i motornih zmajeva.

Uskoro će 15 agencija voditi turiste na Učku?

Kako su Učku i njene brojne potencijale u međuvremenu otkrili domaći i sve veći broj stranih turista, djelatnici Park prirode Učka u završnoj su fazi izrade dokumentacije za koncesijsko odobrenje za rad s petnaest turističkih agencija koje će u budućnosti dovoditi turiste na planinu.

To je samo jedan od mnogih razloga da kompleks odmarališta konačno saživi i dobije vlasnika dovoljno zainteresiranog za osmišljavanje sportskih i turističkih sadržaja u njemu, to više što je riječ o kompleksu s centralnim objektom koji raspolaže sa 27 soba, dvama restoranima, grill terasom, kavanom, konferencijskom salom, trim dvoranom.

Uz središnji objekt nalazi se i depandansa, te prostrana travnata ledina idealna za rekreativnu zonu, jednom rječju svi raspoloživi potencijali za snažan sportsko turistički i rekrativni centar na Učki, upravo onakav kakav joj već dugo nedostaje.

[tonycro]

Rijeka dobiva 'lebdeću željeznicu'



Zbog sve većih gužvi u prometu i problema s parkiranjem, Rijeka je zainteresirana za gradnju 'lebdeće željeznice'. Deset metara iznad zemlje, lebdeći vlak vozio bi od Medveje do Krka.


RIJEKA – "Lebdeća gradska željeznica" trenutačno je tek futuristički projekt koji bi, vrlo lako, u Rijeci mogao zaživjeti već u idućih desetak godina. Dakako, bude li za to dovoljno političke volje, piše Vjesnik.

Potporu će mu dati i hrvatska Vlada, što je potkraj protekloga tjedna koordinatoru projektnog tima Veleučilišta u Rijeci dr. Ivanu Milošu potvrdio i ministar prometa Božidar Kalmeta.

Polazeći od činjenice da su parkiranje i svakodnevne prometne gužve u Rijeci sve veći problem, riječki su stručnjaci u suradnji s američkim partnerom AMT (American Maglev Tehnology) izradili projekt Elektromagnetskoga prometnog sustava, po uzoru na već realizirani u Šangaju i Dubaiju, te isti kakav se gradi u Münchenu.

Trasa za "lebdeću željeznicu" gradi se uz postojeće prometnice, na stupovima visokim deset metara, gdje se vlak postavlja dizalicama.

Sve potrebno za trasu od Medveje do riječke zrakoplovne luke na Krku proizvodilo bi se u domaćim tvrtkama u Slavonskom Brodu, Zagrebu i Varaždinu. Javni radovi ne bi usporavali ili na bilo koji način otežavali redoviti promet u Rijeci.

Dosadašnja iskustva pokazuju da je za montažu jednoga kilometra takve trase potrebno 38 dana. Postaje bi bile u razmacima od 500 metara do kilometra. Glavna gradska postaja u Rijeci bila bi smještena u povijesnim lučkim skladištima, gdje bi se nalazile i banke, mjenjačnice i svi drugi potrebni sadržaji.

"Lebdeći vlak", kojim se upravlja iz jednog centra, nema vozača, ali zadovoljava sve međunarodne sigurnosne standarde. Vlak ne dodiruje čvrsto tlo.

Za 2/3 lakši je od klasičnog s istim brojem putnika. Unutar grada kreće se brzinom od 80 km/h, a izvan grada 280 km/h i tada ima autoindukciju, što znači da sam proizvodi pogonsko gorivo. Za kretanje po gradu mora imati posebne baterije.

Tek kad su Amerikanci obavili sva testiranja i vlak na magnetskom polju prihvatili kao nacionalno rješenje, hrvatski su stručnjaci izračunali da bi se ozbiljna nesreća mogla dogoditi svakih 11.000 godina.

Projekcije govore da bi za realizaciju te ideje trebalo osigurati oko 270 milijuna dolara, osim snabdijevanja energijom, što bi se posebno financiralo, piše Vjesnik.



IskonPortal
15.05.2006.

[OettingerCroat]

............................................ šta???? jebeni maglev u rijeci?????

WOW

PUNOM PAROM NAPRIJED!!!!!!!!!!!!!!

[SinCity]

Sounds good, but IMO I cant see it being viable. I dont know why they just dont stick to the expanded suburban rail project with a few underground stations built within the exisiting rail lines that pass beneath Rijeka.

[bambam]

Rijeka dobiva 'lebde?u željeznicu'.. ma dajte ljudi od toga nema nista! Kao prvo zbog toga jer je ta zeljeznica pre skupa.. zato sto Rijeka nema mjesta gdje da tu zeljeznicu sagradi.. zato sto bi takav oblik zeljeznice digao veliki val protesta kao sto je to bilo i u Njemackoj.. zato sto Rijeka nebi mogla napuniti te vlakove da bi se ta zeljeznica isplatila i finanzrala sama sebe od svojih prihoda.. isto se nesmije zaboraviti da projekt u Münchenu je samo zbog prestiza a ne zbog toga sto bi se isplatio i daj boze da ce se je ikako sagraditi kad je vec propao projekt da se sagradi trasa izmedju Hamburga i Berlina..

[Sabunjar]

Yes I share scepticism with some of you, that suburban rail project I read about a while back sounds right for RI. The tracks already exist, wouldn't cost a fortune to implement and with be a good addition to the public transport infrastructure in the city.

[FredPerry]

kakva lebdeca zeljeznica pa Rijeka je skoro cijela na brdu, bila bi pre komplicirana gradnja..

Treba to napraviti u Zagrebu, recimo Vukovarska ulica, tak da tramvaji pice iznad Vukovarske po sredini jer fakat zivciraju ovi semafori.. A izgledalo bi pre bolesno, onak u pozadini Eurotower, Zagrepcanka...

[acy]

Novi Autotransov centar, u koji se ulaže oko 20 milijuna kuna, trebao bi biti gotov do svibnja 2007. godine, a sadašnju garažu zamijenit će nova gradska garaža

RIJEKA - Autotransova garaža konačno se seli iz centra grada, odlučeno je danas kada su u Rijeci potpisani ugovori između Autotransa, Grada Rijeke, Raiffeisen banke i GP-a Krka kao preduvjet za početak gradnje novog postrojenja autobusne tvrtke na prostoru bivšeg Adriamonta na Škurinjama.

Novi Autotransov poslovno-servisni centar treba biti gotov do svibnja 2007. kada se Autotrans seli iz Barčićeve ulice, a zatim počinje prenamjena dugodišnje autobusne garaže u centru. Kreće i gradnja nastavka ul. Ivana Pavla II., a garažu Autotransa zamijenit će nova gradska garaža s 400 mjesta i nad njom stambeno-poslovni centar.


Uvjeti

Grad je Autotransu prodao zemljište na Škurinjama pod uvjetom da u dogovorenom roku tamo napravi svoja postrojenja i preseli se iz centra, a ako to ne bude poštovao, zemljište se vraća Gradu Rijeci
Kad je riječ o radovima na Škurinjama, osim Autotransova pogona, zbog gužvi u Osječkoj ulici, Grad gradi rotor, pješački nadvožnjak i provodi rekonstrukciju raskrižja. Gradonačelnik Vojko Obersnel uvjeren je da neće biti dodatnih prometnih krkljanaca jer će Osječka imati tri traka.

Autotrans će u svoj novi centar na Škurinjama uložiti oko 20 milijuna kuna, a kreditira ga RBA.

Budući da banka u garanciju uzima zemljište na Škurinjama, potpisana je nagodba, a u nju je uključen i Grad jer je Autotransu prodao zemljište pod uvjetom da u dogovorenom roku napravi svoja postrojenja i preseli se iz centra, a ako to ne bude poštovao, zemljište se vraća Gradu.


Izvođač radova Rijeka-promet

Projekt gradnje garaže na prostoru u Barčićevoj trebao je pripasti Austrogradu, tvrtki u čijem je vlasništvu susjedna garaža Zagrad i nad njom stambeno-poslovni prostor, no nakon sukoba na relaciji Grad - Luka - Austrograd zbog parkirališta na Delti ta je opcija pala u vodu. Sada je u planu da garažu gradi Rijeka-promet, a stambeno-poslovni kompleks nad njom Autotrans sam ili u suradnji s poslovnim partnerima.