Србија - аутопутеви и магистрале | Serbia - Highways and roads (2006-2010)

[lindenthaler]

novi update..

[Dziggy]

Pa bice nam dobro prosarana zemlja

[Pavle4488]

A onaj put of Nisha preko Prishtine do Dracha o kojem su Shiptari neshto prichali

[lindenthaler]

to isto ide pod viziju, znam da je koridor ucrtan ali ne znam koliko je to realno da bi bila "vizija" uopste. Ako bude bilo nesto u medijima uskoro ucrtacu i to.
Evo novog apdejta, zaboravio sam da ucrtan autoput Kragujevac-Batocina koji se gradi sada:

[Dziggy]

Otkud to da se gradi Kragujevac Batocina??? Full auto-put??

[lindenthaler]

pa znas da su odskora krenuli sa gradnjom istog, preko nacionalnog investicionog plana. Pisali su o tome u medijima ali me mrzi da trazim

[Stefan1]

zivim za dan kada ce biti izgradjena mreza autoputeva u Srbiji, samo da taj dan dodje sto pre i da imamo oko 1000 km autoputeva.

[Vrachar]

Stevane, Autoput E-80 je izgradjen od petlje sa E-75 pa do kraja grada Niša (prolazi severno od grada). Docrtaj to u svojoj mapi.

Kad smo već kod E-80, čitao sam na b92.net pre neki dan da Bugari predlažu jeftiniju varijantu ovog pravca koji bi od Sofije išao za grad Trn i preko graničnog prelaza Strezimirovce prelazio u Srbiju i preko Vlasine kod Predejana bi se uključivao na E-75. Ovaj autoput bi bio 75% u Bugarskoj a 25% u Srbiji i toliko bi koštao svaku državu.

Da ucrtaš i ovu varijantu na svoju kartu?

[lindenthaler]

vazi,
kad smo vec kod toga, dali od bg.a ima stvarno autoput prema pancevu ili je to jos jedna slobina fora? nisam prolazio tuda pa ne znam

[Vrachar]

Ima autoput (3+3 trake) ali je više gradska saobraćajnica sa sve semaforima. Pogledaj na Google Earthu, nadam se da se lepo vidi. Trenutno se ovaj pravac obnavlja pa se vozi samo jednom stranom.

Sa druge strane, obilaznica oko Beograda će od Bubanj potoka ići do Vinče a odatle preko mosta za Strarčevo (što je predgradje Pančeva) i nastavljati se dalje prema Vršcu, tako da će se za Pančevo moći i ovim pravcem full autoputem.

[lindenthaler]

onda ono za pancevo i nije autoput, steta

Evo updateovane karte:

[PyRoMaNiAc]

There is one stretch of the road to Pancevo that could be considered a highway (several kilometres before entering Pancevo), but you're right in not categorizing the entire road as a highway. The stretch through Krnjaca (I think that's what the area is called) has traffic lights. However, during the night they tend to put on the yellow blinking lights, which helps to speed up traffic. Currently, this road is being reconstructed and during my trip in July, the completed parts looked great. The road agency has signed a multi-year contract with Adige Bitumi from Italy to have them maintain the road and from what I could see, this company deserves a lot of complements. They're working really fast. It's great that with the completion of the Belgrade bypass road, we'll get a real highway to Pancevo.

The road from Pancevo to Vrsac (and thus onto Romania) was reconstructed within the last year or so. I had the opportunity to drive on it this summer and it was really good (the road was in excellent shape, lots of signs, etc.). From what I could tell, there still isn't the need for a full highway in this direction because there isn't enough traffic. However, reports are saying that there are Italian investors interested in making a full highway. I'm guessing it would be a concession.

[lindenthaler]

any pics of it ?

[PyRoMaNiAc]

Originally Posted by Gartenzwerg

any pics of it ?

Unfortunately, no. I had to sit in the back seat during that trip.

[lindenthaler]

O ceni autoputeva.... :

Originally Posted by politika.co.yu

Tuneli gutaju novac
5. septembar 2006. | Politika.co.yu
Najavljeni nastavak radova na obilaznici oko Beograda, koji će predstavljati jednu od najvećih investicija u Srbiji tokom ove i naredne godine, izazvao je veliku pažnju javnosti i zbog cene radova.

Procenjena investicija samo za deonicu između Ostružnice i Orlovače, koja će se realizovati u naredne dve i po godine, iznosi 150 miliona evra. Ukupna vrednost obilaznice oko Beograda od Batajnice i Dobanovaca do Pančeva stajaće buduće investitore oko 400 miliona evra.

Prosečna cena po kilometru je oko 8,3 miliona evra. Po mnogim ocenama, preskupo. Ipak, da li je ova suma previsoka ili ne – znaće se tek kada se vidi korist od celog posla, ali je izvesno da u ovom trenutku nema odustajanja od gradnje autoputeva u Srbiji, kažu stručnjaci koje smo pitali.

„Postali smo čep na Koridoru 10, koji delom prolazi kroz sam centar Beograda i moramo hitno da gradimo obilaznicu. Dobili smo i podršku banaka za taj posao”, rekao je Velimir Ilić objašnjavajući potrebu za gradnjom ovog, ali i drugih projekata u Srbiji, pre svih autoputa Horgoš – Požega.

Koliko će Srbija izdvojiti novca za gradnju puteva i koliko će investitore stajati pojedine deonice budućih magistrala znaće se tek kada budu potpisani konkretni ugovori i koncesije.

Troškovi gradnje puteva, a posebno najtežih zahvata kakvi su autoputevi, u najvećoj meri zavise od konfiguracije terena. Ukoliko se radi o poređenju između autoputeva u ravničarskom području i onih koji se grade u planinama cena kilometra kod ovih drugih veća je od tri pa do čak pet puta.

„Osnovni parametar prilikom određivanja cene kilometra gradnje jeste kuda taj autoput prolazi. Tako je najpovoljnija gradnja u ravnicama, gde ima malo ukrštanja ne samo sa drugim putevima, već pre svega sa prugama i mostovima. Radi se o manjim objektima na putu i samim tim procene su da je kilometar gradnje ovakvog autoputa između dva i tri miliona evra”, kaže Miroslav Birđanin, glavni inženjer u Zavodu za projektovanje Instituta za puteve Srbije.

„U ovu cenu uključeni su i troškovi eksproprijacije, projektovanja, kao i izgradnje osnovnih elemenata koji čine autoput poput ograda, saobraćajnih čvorišta, odvodnjavanja... Reč je o prosečnoj ceni gradnje koja može i da bude uvećana zbog raznih činilaca”, kaže Birđanin.

Za razliku od puteva kroz Vojvodinu, koji su za nas pojam ravnice, autoputevi u brdskim područjima zahtevaju više angažovanja, gradnju manjih tunela i mostova, a cena kilometra gradnje ovakve magistrale u proseku iznosi oko pet miliona evra. Tamo gde prestaje brdski, počinje planinski teren, koji je i najsloženiji za neimare, a procenjena vrednost gradnje kilometra autoputa dostiže i 10 miliona evra.

To se posebno odnosi za najteže deonice kakve su klisure, kod nas najpoznatija Sićevačka i posebno Grdelička klisura. Srećna okolnost za građevinare i posebno investitore jeste to što dužina ovih najtežih deonica iznosi sedam do osam kilometara, tako da je u proseku cena ovakvog puta niža u odnosu na onu kada bi se posmatrala samo izgradnja kroz klisure.

Na planinskom području neophodno je izgraditi veći broj potpornih zidova, radova na usecima, kao i zemljanih radova, što sa svoje strane dodatno uvećava troškove.

Ipak najveći izdatak su tuneli i mostovi koji se neophodni na brdskom i planinskom području. Ubedljivo najskuplja je gradnja tunela, a to se najbolje vidi po tome što metar tunelske cevi profila autoputa iznosi između 10.000 i 15.000 evra, odnosno kilometar gradnje jedne ovakve cevi na autoputu iznosi 15 miliona evra. Kako tuneli imaju dve nezavisne tunelske cevi proizlazi da kilometar gradnje tunela staje čak 30 miliona evra, odnosno deset puta više nego gradnje „običnog” autoputa kroz ravnicu.

Značajan trošak predstavlja i izgradnja mostova, koji su zbog specifičnosti planinskog područja najčešće dosta dugi. Prema procenama, cena gradnje mosta iznosi 700, a ponekad i do 1.000 evra po kvadratnom metru, a kako se radi u širini autoputa od 30 metara lako se može izračunati koliko je kilometar mosta, koji je, ipak, jeftiniji od tunela.

Veliki problem za projektante i izvođače predstavljaju klizišta i odroni, što se najbolje videlo na primeru budućeg autoputa Beograd – Požega, gde su projektno sanirana klizišta Umka i Duboko, koja su jedna od najvećih u Evropi. Kako ističe Miroslav Birđanin, koji je i rukovodilac projekta ovog autoputa, gradnja kroz ovo područje stajaće investitora oko deset miliona evra po kilometru.

[BL]

Hrvatska: 7,14 milijuna eura

Nakon spajanja Zagreba sa Splitom autoputem „Dalmatina”, nastavlja se ostvarivanje programa izgradnje te moderne prometnice do Dubrovnika. Sada je na redu izgradnja dionice Dugopolje - Ploče duljine 97 kilometara, koju je prošle godine na javnom međunarodnom natječaju „osvojio” domaći konzorcij od osam građevinskih tvrtki. Ponudivši ukupnu cijenu za tu dionicu od 4,99 milijardi kuna (693 milijuna eura) ili 7,14 milijuna eura po kilometru, oni su pretekli veliki i moćni „Behtel”, koji je ponudio 832 milijuna evra, odnosno prosječno 8,57 milijuna eura po kilometru.

Ta dionica nije laka za gradnju, o čemu govori i podatak kako je na njoj potrebno izgraditi 10 tunela i 20 vijadukta. Podjeljena je na poddionice, preko kojih se još lakše može pratiti cijena njene izgradnje, što naravno ovisi od složenosti terena. Tako je za dijelove autoceste od čvora Dugopolje do Šestanovca (36,9 kilometara) „Behtel” ponudio cijenu od 6,6 milijuna eura po kilometru, a Konzorcij 5,95 milijuna eura, a na dijelu od Ravče do čvora Ploča (19,5 km) Amerikanci su zatražili 15,2 milijuna evra po kilometru, a domaći Konzorcij 12,4 milijuna eura.
Dokumentaciju za natječaj preuzelo je čak 25 stranih i domaćih tvrtki, a kako je Zakon o javnoj nabavci omogućio poslovno udruživanje poduzeća na tom poslu, grupacija hrvatskih građevinskih tvrtki je uspjela pružiti najpovoljniju (najjeftiniju) ponudu. Taj nekoliko stotina kilometara dug autoput, od Zagreba do Splita i dalje prema Dubrovniku, Hrvatska gradi kreditima.

Slovenija: 9,77 milijuna eura


Slovenija već desetak godina gradi autoceste koje prije osamostaljenja praktično nije imala. U međuvremenu je završen krak Ljubljana – Maribor (Šentilj), kao i pravac prema moru Ljubljana – Kopar. Još se radi na završetku dijela koji treba povezati nekadašnji put „Bratstva – jedinstva” odnosno Zagreb s Ljubljanom, dok nije u izgledu skorašnji završetak radova na produžetku autoceste prema Jesenicama, čime bi Ljubljana suvremenim putem bila povezana sa tromeđom (Italija, Austrija).

Marjan Koler, iz službe za odnose s javnošću Društva za autoputeve Republike Slovenije, otkriva kako gradnja kilometra autoputa košta od 2,62 milijuna eura do 25,93 milijuna eura. Prosječna cijena za kilometar autoputeva i brzih puteva u okviru nacionalnog programa izgradnje autoputeva u Sloveniji iznosi 9,77 milijuna eura za kilometar.

Skupo i u Austriji

Prema podacima austrijskog upravnika autoputeva ASFINAG, troškovi gradnje 2.100 metara dugačkog tunela na lokaciji Ganc Štajn – Semering (S-6) iznose 28.570 eura za metar četvorni (tunel bi trebalo biti završen 2007), a dva tunela na A-26, na zapadnoj obilaznici Linca (dugačka 2.775 i 3.200 metara), koji će biti dovršeni u narednih šest godina – koštat će 46.025 eura za kvadrat, dok je 2.000 metara dugačak tunel na lokaciji Hercorberg na autoputu A-2, koji je pušten u promet 2005, koštao 35.000 eura za kvadrat. Francuska SETRA navodi kako se troškovi za gradnju autocesta u Europi kreću između četiri i 150 milijuna eura za kilometar.


Češka: Od 8,8 do 35,4 milijuna eura

Cijena gradnje autocesta u Češkoj je dosta različita i ovisi, prije svega, od terena na kome se cesta gradi. Češka je dosta brdovita zemlja te je prosječna cijena jednog novog kilometra, kako se nedavno čulo, skoro dva puta niža nego u susjednoj Poljskoj, koja je tek na početku gradnje mreže autocesta i to, uglavnom, po ravnicama - za razliku od Češke koja već ima izgrađenih preko 600 i u gradnji je još oko 200 kilometara autocesta.

Kilometar autoputa u gradnji sada, prema podacima Uprave za autoputeve i magistralne puteve pri Ministarstvu prometa, u Češkoj košta između 250 i 400 milijuna kruna (jedan euro vrijedi oko 28,2 krune), s tim što je prosjek, obzirom na konfiguraciju terena na kojem se gradi, bliži ovoj gornjoj brojci i iznosi oko 350 milijuna kruna. Ekstremno su visoke cene kilometra južne obilaznice oko Praga i dionice između Usti na Labi i njemačke granice, gdje se kreću oko milijardu kruna po kilometru. U prvom slučaju radi se o gradnji kroz složeno prigradsko tkivo, s mnogo ukrštanja, petlji, nadvožnjaka, podvožnjaka... a u drugom, o tunelima kako bi se svladale planine i izbjegao prolazak kroz nacionalni park.

[Verso]

Originally Posted by BL

Slovenija već desetak godina gradi autoceste koje prije osamostaljenja praktično nije imala.

Pre osamostaljenja Slovenija je imala oko 102 km autoputeva i 15 km četverotračnih puteva, rezervisanih za motorna vozila, šta nije mnogo, a za 20.000 km2 veliku zemlju i ne možeš baš reći, da ih praktično nije imala.

Originally Posted by BL

dok nije u izgledu skorašnji završetak radova na produžetku autoceste prema Jesenicama, čime bi Ljubljana suvremenim putem bila povezana sa tromeđom (Italija, Austrija).

Između Ljubljane odnosno ljubljanske zapadne obilaznice i Austrije fali još samo oko 15 km autoputa (ako ne brojimo tunela Karavanke), od toga oko 5 km biće završeno u 2007., a 10 km u 2008., kad će biti otvoreni svi autoputevi LJ - Austrija u oba smjera, LJ - Trst već jeste, a biće i LJ - Italija via Gorica, onda LJ - ZG i LJ - Mađarska, a posle 2008. i dalje. A šta se tiče autoputa LJ - Villach (do granice naravno) od oko 65 km (bez tunela) ima već sad oko 50 km autoputa ili 75%, tako da...

P.S.: Izvinjavam se ako ima greška u vezi s jezikom.

[lindenthaler]

no problem, u can write it on english too, i ve understand it all

Anyway i think slovenia really should work faster on finishing its highways from borders of each countries to another one etc..

[edolen1]

Originally Posted by Gartenzwerg

no problem, u can write it on english too, i ve understand it all

Anyway i think slovenia really should work faster on finishing its highways from borders of each countries to another one etc..

Why should we? We have better things to spend our money on, frankly..

[BL]

Originally Posted by Verso

Pre osamostaljenja Slovenija je imala oko 102 km autoputeva i 15 km četverotračnih puteva, rezervisanih za motorna vozila, šta nije mnogo, a za 20.000 km2 veliku zemlju i ne možeš baš reći, da ih praktično nije imala.


Između Ljubljane odnosno ljubljanske zapadne obilaznice i Austrije fali još samo oko 15 km autoputa (ako ne brojimo tunela Karavanke), od toga oko 5 km biće završeno u 2007., a 10 km u 2008., kad će biti otvoreni svi autoputevi LJ - Austrija u oba smjera, LJ - Trst već jeste, a biće i LJ - Italija via Gorica, onda LJ - ZG i LJ - Mađarska, a posle 2008. i dalje. A šta se tiče autoputa LJ - Villach (do granice naravno) od oko 65 km (bez tunela) ima već sad oko 50 km autoputa ili 75%, tako da...

P.S.: Izvinjavam se ako ima greška u vezi s jezikom.

ma to sam ja kopirao tekst nisam ga ja napisao