[Rijeka] - construction update III

[krzamak]

Istrani, Primorci, Gorani:

SRETAN BOŽIĆ!

[podvodni]

srecan bozic...

super izgleda obilaznica... rijeka je generalno na atraktivnoj lokaciji...
zanima me da li je obilaznica celom duzinom izgradjena kao pun profil autoputa?

[acy]

Originally Posted by podvodni

srecan bozic...

super izgleda obilaznica... rijeka je generalno na atraktivnoj lokaciji...
zanima me da li je obilaznica celom duzinom izgradjena kao pun profil autoputa?

Sretan Bozic svima

Ne Rijecka zaobilaznica nerma treci zaustavni trak, tako da se svrstava u kategoriju brzih cesta di su dozvoljene brzine do 110 km/h.

[bubach_hlubach]

Jos malo unutrasnjosti rijeckog tower centra

[acy]

Times proglasio Riječki karneval najegzotičnijim događajem u mjesecu siječnju

Piše D.Š.l 27 Dec 2006 (Vijesti)

Engleski Times je na popis najegzotičnijih mjesta za zabavu koje treba posjetiti u 2007. godini uvrstio i riječki karneval.

Times je za svaki mjesec u nadolazećoj godini izabrao po dva mjesta tj. događaja, a karneval u Rijeci opisuje kao "zabavu koja traje mjesec dana, a ima 100-godišnju tradiciju".

"Zbog prometne izoliranosti regije karneval je ostao lokalnog karaktera s uličnim zabavama, koncertima i natjecanjima za najružniju masku", piše Times koji navodi i cijenu sedmodnevnog boravka u opatijskom hotelu Milenij te informaciju da EasyJet leti do Rijeke.

[gorgoroth]

Podvožnjak Podmurvice u izgradnji.Prave ga a kada će ga pustiti u promet to sami Bog zna.Valjda od jedne od najprometnijih cesta u Hrvatskoj imaju neki veći prioriteti,to samo oni znaju

[SinCity]

Thanks Gorgoroth.

[acy]

Obersnel: Svjetski kup na Platku moguć 2012.
Piše: Darko Santini
Foto: Karmen Mrkić


Primarna nam je želja da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke svrhe, a tek kada to ispunimo, možemo razmišljati o utrci Svjetskoga kupa koja neće biti tako glamurozna ni tako skupa kao ona na Sljemenu, kaže Obersnel

RIJEKA - Mnogim je Riječanima nakon velikog, gotovo povijesnog uspjeha Ane Jelušić sigurno jedna misao bila na pameti - može li i Platak dobiti utrku svjetskoga kupa.

Svi Riječani, Primorci i Istrani koji redovito godinama dolaze na Platak znaju da je to skijalište daleko od svjetskih standarda i da su nerealna očekivanja dovođenja svjetskog skijaškog “cirkusa” u riječko zaleđe po ubrzanom ritmu. Slično misli i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel jer je, naravno, bolje upućen u financijske analize obnove Platka.

- Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska i Općina Čavle, na čijem se području nalazi sportsko-rekreacijski centar Platak, imaju jasan stav. Svi namjervamo pomoći da se u sljedećih nekoliko godina na Platku uredi i infrastruktura, sagradi niz popratnih ugostiteljskih i drugih objekata i uredi cesta, a do sljedeće zime dovede u funkciju još jedna natjecateljska staza. Platak smatramo razvojnim projektom, ali kroz javno-privatno partnerstvo. Dakle, ulaganja u Platak kao skijalište i rekreacijski centar za cjelogodišnje poslovanje trebalo bi ići u etapama. Mislim da prije 2012. godine na Platku ne možemo stvoriti uvjete kakve zahtijeva utrka svjetskoga kupa skijaša ili skijašica - kaže Vojko Obesnel pojašnjavajući još neke odnose.

- Teorijski, u roku od dvije godine moglo bi se u Platak “upucati” stotinjak milijuna eura (jednogodišnji proračun grada Rijeke), no to je najmanje moguća opcija. Dovedemo li utrku svjetskoga kupa na Platak u roku četiri-pet godina, ta utrka neće biti ni tako skupa ni tako glamurozna poput Snježne kraljice na Sljemenu. Dakle, primarna nam je želja stvoriti uvjete da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke i rekreacijske svrhe, a tek kada sve to zadovoljimo, možemo razmišljati o utrci svjetskoga kupa. Nije to samo moje mišljenje, slično razmišljaju i iskusni skijaški djelatnici upućeni u problematiku Platka - zaključuje Obersnel. Doajen riječkoga skijanja Milan Tumara koji je na Platak još 50-ih godina dovodio europske skijaše, a 80-ih čak i Bojana Križaja te cijelokupnu slovensku elitu, također smatra da jadranskim slalomom (FIS utrka) treba održavati kontinuitet natjecanja na Platku.

Budući da se s vremenom poboljšavati uvjeti, smatra on, treba dovesti prvo utrku europskog kupa, a tek potom postupno sve pripremiti za svjetski kup.

- Mislim da možemo realno očekivati utrku svjetskog kupa na Platku 2012. godine. Prije toga treba zadovoljiti niz uvjeta.

Treba urediti infrastrukturu, gdje je voda najveći problem, proširiti cestu i probiti se na sjevernu stranu Platka gdje snijeg tijekom normalne zime ostaje do travnja. Srećom, barem što se natjecanja tiče, krenuli smo iznimno dobro jer smo doveli olimpijsku pobjednicu Janicu lani na jadranski slalom, a tu je bio i Ivica Kostelić te još niz izvrsnih skijaša. Jadranski slalom treba s vremenom prerasti u utrku europskog kupa koja nije mnogo manje zahtjevna od svjetskoga kupa, no ipak je samo stepenica prema svjetskom kupu- zaključuje Tumara.
Potpora predsjednika Mesića, Županije i Opatije

Na Sljemenu je radilo više od 2000 ljudi u organizaciji utrke, pripremi staza, logistici, press centru... Nemojmo biti neskromni, na Platku smo dobro počeli, a podrška nadležnih institucija te lokalne samouprave čvrsta je i za nekoliko će godina, kada Platak osvane u novom “ruhu”, to skijalište biti spremno za utrku svjetskog kupa.

Usto, jadranski slalom podupiru i predsjednik Mesić te Županija primorsko-goranska, Grad Rijeka, Grad Opatija i Općine Čavle. Zajedničkim ćemo snagama uspjeti stvoriti uvjete za dovođenje najboljih svjetskih skijaša na naše skijališe na kojem će, zaobilazeći zastavice, natjecatelji moći uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev - kaže Tumara. Riječani će tada, uz “svoju” skijašicu, u svjetskom kupu imati i elitno skijalište.

[acy]

Multipleks kino tek u kolovozu

Piše D.Š.l 09 Jan 2007 (Vijesti)

Iako su uoči otvorenja Tower centra iz Blitz-CineStara najavili da će multipleks kino u ovom riječkom trgovačkom centru biti otvoreno oko Uskrsa ove godine, otvorenje prvog riječkog multipleks kina odgođeno je, i to najranije za srpanj ove godine.

Zapravo, u Blitz-CineStaru su nam kratko kazali da im je cilj multipleks kino u Rijeci otvoriti u srpnju, no neslužbeno doznajemo da će se to dogoditi tek tijekom kolovoza, a takav podatak, doduše, piše i na internetskim stranicama Blitz-CineStara.

No, bilo to u srpnju ili kolovozu, našim starim single kino dvoranama crno se piše, a to nam najavljuje i direktor »Rijekakina« Miroslav Tatić.
– Praksa je to svugdje u svijetu pokazala, svugdje gdje je otvoren multipleks, single dvorane su propale. No, to ne znači da ćemo istog dana kad se otvori multipleks prestati s kino projekcijama u »Croatiji« i »Teatru Fenice«. Pokušat ćemo raditi dva-tri mjeseca, pa makar i s gubitkom, ali sam čvrsto uvjeren da single kino dvorane u Rijeci nakon otvaranja multipleksa zaista nemaju šanse za opstanak, multipleks kina trend su u svijetu, kaže nam Tatić.

Inače, Tatić je još lani, kad je riječka tvrtka »Rijekatekstil-domus« kupila 95 posto vlasničkih udjela »Rijekakina«, govorio da »Rijekakino« s postojeće dvije kino dvorane, i unatoč činjenici što oko 50 posto svojih prihoda ostvaruje najmom, iskazuje gubitke u poslovanju.

Također, na negodovanje brojnih Riječana zbog zatvaranja postojećih kina, Tatić je odgovarao primjerom Zagreba, u kojemu od otvorenja multipleksne kino dvorane sva single kina posluju sa značajnim gubitkom.
– Zato ne vidim smisao da u Rijeci, nakon otvorenja multipleks dvorane, što će imati 150 tisuća kvadrata i sve prateće sadržaje, zadržavamo single dvorane koje već sad posluju s gubitkom – kaže Tatić, i iznova dodaje da će ipak pokušati.

Podsjetimo još jedanput na to da će se riječko multipleks kino prostirati na 4.946 četvornih metara na petoj etaži Tower centra, imat će osam kinodvorana ukupnog kapaciteta od oko 1.800 sjedala.

Investitori najavljuju da će neke dvorane biti opremljene digitalnim kinoprojektorima, te da će sve dvorane biti opremljene prema CineStarovim Premium standardima, što podrazumijeva »wall to wall« filmska platna, dolby digital ex (6+1) i DTS vrhunske zvučne sustave te amfiteatarski raspored sjedala poznatog svjetskog proizvođača Quinette. Vrijednost ukupne investicije multipleksa iznosi 55,5 milijuna kuna. (Novi list)

[acy]

Ilija Šmitran za 3,5 milijuna eura kupuje EPU i bivši Fenixve?

Piše D.Š.l 11 Jan 2007 (Vijesti)

Poznati riječki poduzetnik i vlasnik tvrtke IND-EKO Ilija Šmitran u završnoj je fazi pregovora oko kupnje riječke tvrtke EPU, čiji je vlasnik austrijski državljanin Dierk Heinz Grundmann.

Šmitran je zainteresiran za tvrtku EPU zato što je u njenom vlasništvu, u ovom trenutku, najatraktivnije građevinsko zemljište u strogom centru grada. Radi se, naime, o terenu od oko 1.200 četvornih metara na prostoru bivšeg Feniksvea, odnosno na novoj garaži Stari Grad, u neposrednoj blizini Kosog tornja, na kojem je dozvoljena gradnja stambeno-poslovnog objekta sa čak 5000 četvornih metara.

Uz taj teren, EPU je vlasnik i terena na kojem će se graditi sveučilišna knjižnica, a Ilija Šmitran potvrdio nam je svoju poslovnu zainteresiranost za kupnju te tvrtke.

– Istina je da sam zainteresiran te da pregovaram s vlasnikom EPU-a Heinzom Grundmannom oko kupnje tvrtke. Još uvijek nismo finalizirali sve detalje pa ni cijenu koja će dakako biti stvar dogovora. Da bi ugovor bio potpisan jasno je da obje strane moraju biti zadovoljne i tome u pregovorima upravo težimo, kaže Ilija Šmitran koji će ovaj tjedan s Grundmannom i Hypo bankom, prema našim informacijama, održati ključni sastanak oko cijene i uvjeta kupoprodaje.

Prošle godine EPU je obje nekretnine kupio od tvrtke Austrograd, investitora u projekt garaže Zagrad i Stari Grad i u stambeno-poslovni objekt iznad kina Teatro Fenice. Prodaja je tada obavljena uz posredovanje kreditora Hypo Alpe Adria banke, koja je preko svoje tvrtke Hypo Alpe Adria Consultants Croatia (HCC) 20 postotni suvlasnik i Austrograda i tvrtke EPU.

Naime, pored Austrijanca Karla Preimessa koji je 80 postotni vlasnik Austrograda, kao i pored Austrijanca Grundmana koji je 80 postotni vlasnik EPU, 20 postotni suvlasnik i Austrograda i EPU je Hypo Alpe Adria Consultants, koja je trenutno kao tvrtka možda i najveći pojedinačni vlasnik brojnih nekretnina u Istri, na Kvarneru, u Zadru i okolici te u Zagrebu i Osijeku. Kao što je naš list objavio, HCC je trenutno u prodaji koja se u Klagenfurtu provodi preko bečkog konzultanta ASP-a. Iako je HCC manjinski, 20 postotni vlasnik i Austrograda i EPU, upravo na njegovu intervenciju Preimess je prošle godine Grundmanu prodao nekretnine bivšeg Fenixvea, a sada je prilično izvjesno da će temeljem iste intervencije Grundmann cijelu tvrtku s tim nekretninama prodati Iliji Šmitranu.

Prema poznatim informacijama, 2006. godine Austrograd je EPU prodao obje nekretnine na Fenixveu za oko 1,8 milijuna eura, a Ilija Šmitran sada pregovara o cijeni od oko 3,5 milijuna eura. Na čestici od 1200 četvornih metara planirana je gradnja stambeno-poslovnog objekta u čijem bi prizemlju bile trgovine, na prvom, drugom i trećem katu uredski prostori, a na četvrtom i petom stanovi. Sveukupna površina cijelog objekta iznosila bi oko 5.000 četvornih metara koji bi se, prema sadašnjem stanju na tržištu, prodavali po prosječnoj cijeni od oko tri i pol tisuće eura. Takve povećane cijene četvornog metra naspram prvotnih koje su bile planirane u gotovo dvostruko manjem iznosu, rezultat su prodaje stambenih i poslovnih prostora u Zagradu, ali i u Tower centru, po cijenama od čak pet tisuća eura za četvorni metar poslovnog prostora. Vjerojatno je upravo zbog tako velikih povećanja cijena četvornih metara koji se prodaju, procjena vrijednosti tvrtke EPU naglo skočila s 1,8 milijuna eura na oko 3,5 milijuna eura, za koliko pregovara Ilija Šmitran.

No dok je cijena četvornih metara koji se prodaju otišla nebu pod oblake, cijena gradnje i dalje je ista i kreće se oko 1000 eura po četvornom metru, što investitoru u stambeno-poslovni objekt na Fenixveu otvara mogućnost ostvarivanja ekstra dobiti.

Na tom istom prostoru splitski poduzetnik Željko Kerum prošle godine je od Finvesta za preko 10 milijuna kuna kupio prizemni poslovni prostor, no s mogućnošću dogradnje još pet etaža, gdje će se graditi također stambeno-poslovni objekt s velikim Kerumovim marketom u samom prizemlju. (Novi list)

[acy]

Građevinska ekspanzija u Kostreni

Piše D.Š.l 10 Jan 2007 (Vijesti)

Nedostatak stanova na tržištu, bujanje građevinskog biznisa i sve skuplji četvorni metri vidljivi su i u Kostreni, nekada malome pitoresknom mjestu uz istočnu granicu Rijeke, a danas elitnoj lokaciji gdje svoj dom traže uglavnom dobrostojeće obitelji.

Prema općinskim podacima, tamo su od 2002. godine izdana 184 rješenja o komunalnom doprinosu, odnosno sagrađeno je toliko objekata, i to uglavnom s više stanova. Ondje je i svima znana “Aleja bogataša” gdje su obiteljska gnijezda svili bivši direktor Riječke banke Ivan Štokić i dr. Ognjen Šimić.

Prema prostornim planovima, u toj zoni ima još podosta mjesta za gradnju, a prvi tereni već su ispod kostrenske osnovne škole. Valja napomenuti da se cijena četvornog metra u građevinskoj zoni kreće oko 200 eura. Građevinske su zone i u Doričićima, Pavekima te Šodićima na Glavanima. Uglavnom, može se graditi uz sve već postojeće stambene zone. Uz samo more ipak neće biti stambenih novogradnji jer se taj pojas čuva za sportsko-rekreativnu namjenu i turizam. No, kao i svugdje, i u Kostreni građevinska ekspanzija donosi raznorazna kršenja zakona i propisa.

Nerijetko se događa, tvrdi načelnik Kostrene Miroslav Uljan, da investitori uz građevinsku dozvolu za dva stana u objektu, koliko je bilo dopušteno starim urbanističkim planovima, sagrade do šest, a poslije etažiranjem i legaliziraju gradnju.

Novi prostorni plan Kostrene dopušta tri stana po objektu. Sada je u završnoj fazi donošenja i čeka se zeleno svjetlo Ministarstva graditeljstva, odnosno njegovo usklađenje s odredbom o zaštićenom obalnom pojasu 1000 metara od mora.

Načelnik Uljan je ogorčen na institucije koje dopuštaju takvo izvrtanje pravila. Ističe da se iznad “pumpe” u Kostreni grade dva ista objekta koja evidentno imaju previše stanova.

Općina Kostrena investitore je prijavila Građevinskoj inspekciji u listopadu, no odgovora još nema, a kuće se i dalje grade. Uljan je ogorčen i na razne “komunalce”, primjerice na riječki Vodovod i kanalizaciju koji, iako objekti imaju građevinsku dozvolu za dva stana, daju po četiri ili šest priključaka za vodu. U Vodovodu i kanalizaciji, pak, tvrde da se takve stvari ne događaju te da oni postupaju isključivo prema legalnoj dokumentaciji, odnosno da se u građevinskoj dozvoli vidi koliko pojedini objekt može imati priključaka.

Ljiljana Buljan iz Ureda državne uprave navela je kako se priča koju spominje načelnik Uljan mogla odvijati putem etažiranja objekata, no izmjenama zakona iz srpnja prošle godine to je onemogućeno te se “priznaju” objekti samo ako su u skladu s građevinskom dozvolom.

Čini se da kostrenska industrija ni najmanje ne smeta građevinskom boomu jer je gradnju tek malo usporila odredba o zaštićenom obalnom pojasu s kojom se trebaju uskladiti prostorni planovi, a to još traje.

[acy]

Rijeci od države ni dinara, ni kune

Piše D.Š.l 13 Jan 2007 (Vijesti)

Prema podacima koje smo dobili iz riječke gradske uprave ni u vrijeme socijalizma, a ni u vrijeme kapitalizma država nije izdvojila ni dinara, ni kune za gradnju riječke sportske infrastrukture. U Odjelu gradske uprave za sport i tehničku kulturu potvrdili su da su sportski objekti građeni ili sredstvima samodoprinosa ili je njihovu gradnju financirala nekadašnja Općina Rijeka. Slično je i danas. Ono što se gradi ili će se graditi financirat će se novcem iz gradskog budžeta, a kao dodatna mogućnost navodi se partnerstvo s privatnim sektorom. Rijeka nije imala sreću kao neki gradovi, Zagreb i Split, da bude domaćin »velikim« sportskim natjecanjima (Univerzijada i Mediteranske igre) pa da u vrijeme mraka izgradi uz pomoć državnih sredstava sportsku infrastrukturu. U Rijeci se za deficit, kada su sportski objekti u pitanju, optužuju i gradske vlasti, s razlogom, zbog toga što im dugo vremena njihova gradnja nije bila prioritet. No, očito je da, eto, i danas, za razliku od nekih drugih gradova milijih Banskim dvorima, grad na Rječini mora sam graditi svoja plivališta, dvorane, nogometne stadione... Najbolji dokaz državnog protekcionizma, a koji izostaje kada je Rijeka u pitanju, je gradnja bazena na Kantridi za što je Grad Rijeka izdao municipalne obveznice u vrijednosti od 180 milijuna kuna.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel morao je potpisati izjavu da neće tražiti od države financijsku pomoć kada je u pitanju domaćinstvo Europskog prvenstva u plivanju koje će se održati samo dva mjeseca prije Svjetskog prvenstva u rukometu, a isto je napravljeno kada je u pitanju riječka kandidatura za Mediteranske igre. Grad Rijeka će svojim sredstvima u potpunosti graditi plivački kompleks vrijedan za sada oko 250 milijuna kuna. Što bi riječka vlast tek dala za mogućnost da joj država omogući izvlaštenje kada je gradnja sportskih dvorana u pitanju. Naime, gradnja dvorane na Zametu očekuje se desetljećima. Lokalni političari često su demagoški pričali o tom objektu pa je početak gradnje kasnio godinama zbog političkih obmana. No, kada je napokon zatvorena financijska konstrukcija i kada je izabrano idejno rješenje, zapelo se kod otkupa zemljišta. Dio parcele je u privatnom vlasništvu, a vlasnici su s pravom tražili pravičnu nadoknadu.

Kako to već biva, neki od njih su zahtijevali astronomske iznose zbog čega je cijeli projekt zakočen. Sve bi se to izbjeglo da je Sanader donio sličan rukometni zakon za Rijeku jer bi država omogućila izvlaštenje zemljišta pa bi cijela procedura bila skraćena ne za mjesece, nego za godine. Koliko bi se tek na vremenu uštedjelo kada se ukine potreba raspisa javnog natječaja za izbor izvođača radova. U svakom slučaju Rijeka još uvijek nema novu dvoranu ni nakon više od desetljeća, a da je ušla u krug domaćina Svjetskog rukometnog prvenstva, mogla ju je na bilo kojoj lokaciji izgraditi za manje od dvije godine i uz to ušićariti i nešto državnog novca. Ovako se građani jedino s nostalgijom mogu sjećati nekadašnjih samodoprinosa kojim je sagrađena većina riječkih sportskih objekata. Rijeka nema Sanadera da joj nešto daruje, nije imala ni Račana, a nema više ni samodoprinosa. Preostaje joj jedino uzdati se u samu sebe.

[SinCity]

Prvi radovi već u travnju
Piše: Iva Balen


Počinje gradnja ceste koja zapadni dio grada od Zametskog groblja preko Srdoča povezuje s Kastva

RIJEKA - Dugoočekivana cesta koja zapadni dio Rijeke od zametskoga groblja preko naselja Grpci i Srdoči povezuje s Kastvom, bit će dovršena 2010. godine.

Gradnja ceste “teške” 30 milijuna kuna na riječkoj strani kreće u travnju, a kada bude dovršena, ta će prometnica bitno rasteretiti zagušene ceste zapadnoga dijela grada. Cesta 233 bit će duga 2150 metara, a njezina je gradnja podijeljena u tri dijela: dva od njih gradi Grad Rijeka, a treći Grad Kastav i tamo su radovi već počeli.

Grad Rijeka gradit će drugi i treći dio, a pročelnica za komunalni sustav Irena Miličević rekla je kako su obje dionice projektirane, no prva će u gradnju ići druga, i to njezin dio koji prolazi kroz naselje Srdoči, što bi trebalo biti dovršeno do kraja godine.

- Cesta 233 zauzimat će ukupno 15.600 četvornih metara, a projektirana je za vožnju do 60 kilometara na sat, dakle za vožnju kroz naselja. Bit će široka sedam metara, a sa svake strane ima 1,5 metara širok pješački dio.

U njezin trup ugradit će se oborinska i fekalna kanalizacija, napravit će se javna rasvjeta i vodovod te izvesti kompletno polaganje električnih i DTK kabela - istaknula je Irena Miličević. Dodala je da je Grad Rijeka u protekle tri godine za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi buduće ceste utrošio oko pet milijuna kuna.

- Riječ je uglavnom o vrtovima i dvorištima, a na dijelu ceste koji prvi kreće u gradnju preostala je još jedna čestica koja je u postupku izvlaštenja, ali to bi trebalo biti dovršeno do ožujka - objasnila je Irena Miličević te napomenula da prosječna procijenjena vrijednost terena na trasi ceste iznosi 35 eura po četvornome metru.

Na tu cestu spajat će se buduća lokalna prometnica GP 16, duga 273 metra, čija gradnja također uskoro počinje, a kvalitetno će spojiti cestu 233 s osnovnom školom na Srdočima.

Financiranje
Grad Rijeka gradnju ceste 233 financira izdavanjem korporativnih obveznica gradskog trgovačkog društva Rijeka-promet. Na isti način financirat će se i gradnja druge faze Ulice Ivana Pavla II., dijela ceste Rujevica - Marčelji, zatim tunelski priključci na Tower centar, kružni tok na Škurinjama i garaže Zagrad B te Zapadna Žabica.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primo...ijeka,58407.jl

[gorgoroth]

Tunel Bobovo i viadukt Martinšćica ja mislim da se tako zove

[SinCity]

Looks cool. I like how the tunnel shoots out onto the viaduct.

[acy]

Izložba natječajnih radova Društveno-kulturnog centra Sveučilišnog kampusa na Trsatu

Rijeka, 17. siječnja 2007.
U malom salonu u Rijeci otvorena je izložba natječajnih radova Društveno-kulturnog centra Sveučilišnog kampusa na Trsatu u Rijeci. Radi se o natječaju za izradu arhitektonskog rješenja posljednjeg u nizu objekata iz ciklusa prve faze izgradnje kampusa, za koji se izrađuje dokumentacija, budući da je za sve ostale objekte obuhvaćene tom fazom već u tijeku ishođenje građevnih dozvola. Prema riječima rektora Danijela Rukavine, taj će objekt biti buduće srce kampusa, a u njemu će se u različitim prostorima i sadržajima, odjednom moći okupiti i do 1.500 studenata, profesora ili gostiju.





Prvonagrađeni radu autora: Zvonimira Kralja d.i.a. iz Zagreba i Ivana Ljubića d.i.a. i Boška Opalića, stud.arh.

Kako je na otvorenju izložbe naglasio akademik Rukavina, već se krajem 2008.g. u kampusu planira boravak između 6-8 tisuća studenata, a 2010 će na tom području dnevno boraviti čak 12 tisuća studenata, pa će ovaj će objekt služiti kao centralno mjesto okupljanja u kojem će potencijal mladih ljudi doći do punog izražaja.
Investitor natječaja je Sveučilište u Rijeci, a natječaj je provelo Društvo arhitekata Rijeka. Cilj natječaja bio je dobivanje najboljeg idejnog rješenja građevine Društvenokulturnog centra, u skladu s natječajnim programom, koje će poslužiti kao podloga za izradu cjelokupne projektne dokumentacije potrebne za izdavanje građevne dozvole i izgradnju.



Budući da će se u okviru Centra svakodnevno odvijati kulturna i društvena događanja, izložbe, scenske i glazbene izvedbe, radionice, tribine, rasprave kao i ostali oblici javnih druženja, on će svojim sadržajem i programima usmjerenim na najšire društvene i kulturne aktivnosti doprinijeti da kampus postane jedinstveno mjesto unutar kojeg će cvjetati svi oblici profesionalnog života i društvenih aktivnosti akademske zajednice.

Drgonagrađeni rad autora Randić-Turata arhitektonskog biroa d.o.o. Rijeka.
Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić d.i.a., (predsjednica), Ivana Blažeković, Serđo CapellettI d.i.a., Dario Gabrić d.i.a., Igor Rožić d.i.a. i Hrvoje Giaconi d.i.a. (zamjenik člana) donio je jednoglasno odluku kojom se umanjena prva nagrada u netto iznosu od 70.000,00 kn dodjeljuje radu pod šifrom "08" , autora: Zvonimira Kralja d.i.a. iz Zagreba i Ivana Ljubića d.i.a. i Boška Opalića, stud.arh.

Umanjena druga nagrada u netto iznosu od 40.000,00 kn dodijeljena je radu pod šifrom "03" autora Randić-Turata arhitektonskog biroa d.o.o. Rijeka. Treća nagrada nije dodijeljena.

Hildegard Auf-Franić, Vojko Obersnel, Zvonimir Kralj, Daniel Rukavina, Ivan Ljubić, Zlatko Komadina

Prof.dr.sc. Hildegard Auf-Franić d.i.a. predsjednica Ocjenjivačkog suda je naglasila da je gradnja kampusa za svaki grad pa tako i Rijeku stoljetni zadatak i pothvat za povijest. Na natječaj je pristiglo 9 radova, od kojih su dva koja su nagrađena, radovi bliske kvalitete i pristupa i sadrže upravo one elemente koje takav objekt treba imati kako bi se uklopio u cjelinu kampusa kao svojevrsna poveznica svih objekata.


Hildegard Auf-Franić , Vojko Obersnel. Srđan Škunca, Daniel Rukavina, Zlatko Komadina

Gradonačelnik Obersnel je naglasio da je odabir idejnog rješenja korak bliže zajedničkom cilju, a to je izgradnja kampusa čije je dovršenje od najvećeg značaja za budućnost Rijeke i njen daljnji razvoj. Obersnel je kazao da je to još jedna potvrda, usprkos svojedobnim sumnjama mnogih, da se ustrajnost u opredjeljenju da se prostor vojarne na Trsatu prenamjeni u kampus, pokazalo kao prava odluka.
Župan Zlatko Komadina je istaknuo kako je dužnost županije da ponudi kvalitetne uvjete studiranja svim budućim studentima, bez obzira od kuda dolazili. Rijeka je još jednom dokazala, naglasio je župan, kao grad u kojem se kapitalni objekti grade temeljem natječaja , a svim autorima daje ista mogućnost da ponude svoje kreativno viđenje, čime se u konačnici dobiva najbolje rješenje.

U istom će se prostoru u četvrtak 25. siječnja u 13 sati održati i okrugli stol na temu natječaja.
(I.N.)

[OettingerCroat]

dobro izgleda

[gorgoroth]

Tunel Pećine

[gorgoroth]

Nasipavanje Brajdice

[acy]

Hvala na slikama gorgoroth: Nego znas li mozda ca se gradi (poceli su nekakvi zemljani radovi) tamo na potezu izmedu konzuma i getroa na Škurinjama.Znam da bi tamo negdje trebao biti rotor i i nova cesta za Merkator ali ne vjerujem da su to jos poceli gradit.

Pozdrav