[Rijeka] - construction update III

[gorgoroth]

Pozdrav.Mislim da je to cesta ,nisam siguran.Proći ću jednom pa ću vidjeti

[MasonicStage™]

Originally Posted by acy

Obersnel: Svjetski kup na Platku moguć 2012.
Piše: Darko Santini
Foto: Karmen Mrkić


Primarna nam je želja da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke svrhe, a tek kada to ispunimo, možemo razmišljati o utrci Svjetskoga kupa koja neće biti tako glamurozna ni tako skupa kao ona na Sljemenu, kaže Obersnel

RIJEKA - Mnogim je Riječanima nakon velikog, gotovo povijesnog uspjeha Ane Jelušić sigurno jedna misao bila na pameti - može li i Platak dobiti utrku svjetskoga kupa.

Svi Riječani, Primorci i Istrani koji redovito godinama dolaze na Platak znaju da je to skijalište daleko od svjetskih standarda i da su nerealna očekivanja dovođenja svjetskog skijaškog “cirkusa” u riječko zaleđe po ubrzanom ritmu. Slično misli i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel jer je, naravno, bolje upućen u financijske analize obnove Platka.

- Grad Rijeka, Županija primorsko-goranska i Općina Čavle, na čijem se području nalazi sportsko-rekreacijski centar Platak, imaju jasan stav. Svi namjervamo pomoći da se u sljedećih nekoliko godina na Platku uredi i infrastruktura, sagradi niz popratnih ugostiteljskih i drugih objekata i uredi cesta, a do sljedeće zime dovede u funkciju još jedna natjecateljska staza. Platak smatramo razvojnim projektom, ali kroz javno-privatno partnerstvo. Dakle, ulaganja u Platak kao skijalište i rekreacijski centar za cjelogodišnje poslovanje trebalo bi ići u etapama. Mislim da prije 2012. godine na Platku ne možemo stvoriti uvjete kakve zahtijeva utrka svjetskoga kupa skijaša ili skijašica - kaže Vojko Obesnel pojašnjavajući još neke odnose.

- Teorijski, u roku od dvije godine moglo bi se u Platak “upucati” stotinjak milijuna eura (jednogodišnji proračun grada Rijeke), no to je najmanje moguća opcija. Dovedemo li utrku svjetskoga kupa na Platak u roku četiri-pet godina, ta utrka neće biti ni tako skupa ni tako glamurozna poput Snježne kraljice na Sljemenu. Dakle, primarna nam je želja stvoriti uvjete da Platak funkcionira tijekom cijele godine u sportsko-turističke i rekreacijske svrhe, a tek kada sve to zadovoljimo, možemo razmišljati o utrci svjetskoga kupa. Nije to samo moje mišljenje, slično razmišljaju i iskusni skijaški djelatnici upućeni u problematiku Platka - zaključuje Obersnel. Doajen riječkoga skijanja Milan Tumara koji je na Platak još 50-ih godina dovodio europske skijaše, a 80-ih čak i Bojana Križaja te cijelokupnu slovensku elitu, također smatra da jadranskim slalomom (FIS utrka) treba održavati kontinuitet natjecanja na Platku.

Budući da se s vremenom poboljšavati uvjeti, smatra on, treba dovesti prvo utrku europskog kupa, a tek potom postupno sve pripremiti za svjetski kup.

- Mislim da možemo realno očekivati utrku svjetskog kupa na Platku 2012. godine. Prije toga treba zadovoljiti niz uvjeta.

Treba urediti infrastrukturu, gdje je voda najveći problem, proširiti cestu i probiti se na sjevernu stranu Platka gdje snijeg tijekom normalne zime ostaje do travnja. Srećom, barem što se natjecanja tiče, krenuli smo iznimno dobro jer smo doveli olimpijsku pobjednicu Janicu lani na jadranski slalom, a tu je bio i Ivica Kostelić te još niz izvrsnih skijaša. Jadranski slalom treba s vremenom prerasti u utrku europskog kupa koja nije mnogo manje zahtjevna od svjetskoga kupa, no ipak je samo stepenica prema svjetskom kupu- zaključuje Tumara.
Potpora predsjednika Mesića, Županije i Opatije

Na Sljemenu je radilo više od 2000 ljudi u organizaciji utrke, pripremi staza, logistici, press centru... Nemojmo biti neskromni, na Platku smo dobro počeli, a podrška nadležnih institucija te lokalne samouprave čvrsta je i za nekoliko će godina, kada Platak osvane u novom “ruhu”, to skijalište biti spremno za utrku svjetskog kupa.

Usto, jadranski slalom podupiru i predsjednik Mesić te Županija primorsko-goranska, Grad Rijeka, Grad Opatija i Općine Čavle. Zajedničkim ćemo snagama uspjeti stvoriti uvjete za dovođenje najboljih svjetskih skijaša na naše skijališe na kojem će, zaobilazeći zastavice, natjecatelji moći uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev - kaže Tumara. Riječani će tada, uz “svoju” skijašicu, u svjetskom kupu imati i elitno skijalište.

Ovo je odličan članak! Stvarno sam se sad zamislio u vezi tog projekta! Bilo bi super kad bi imali utrke Snow Queen/King u ZG i još FIS Queen/ King of Adria u RI. samo...ima tu jedna caka...Navodno se i Bjelolasica priprema da jednog dana održi Svjetski kup u veleslalomu, pa jel FIS spreman dopustiti ovako jednoj (ne)alpskoj državi kao što je Hrvatska 3 natjecanja u Svjetskom kupu? Nije mi drago što ću to reći, ali možda je to sve iluzija! 'ko zna da li bi uopće dobili i Sljeme da nemamo tako dobre skijaše, a mi već razmišljamo o 3 Svjetska kupa?

[gorgoroth]

Gradnja bazena napreduje

[krzamak]

Gorgo, dobar update! Znaš li kada je rok za dovršetak bazena možda?

[gorgoroth]

Hvala.Radovi bi trebali biti gotovi u prvom kvartalu 2008 ,a bazeni bi se tada pustili u rad.Kompleks bazena bi trebao biti u cijelosti gotov do održavanja europskog prvenstva u plivanju koncem 2008

[OettingerCroat]

DKC će biti ‘srce’ kampusa na Trsatu
Predstavljeni idejni projekti Društvenog-kulturnog centra


Arhitekti Ivan Ljubić i Zvonimir Kralj

RIJEKA - U Malom salonu na riječkom Korzu otvorena je izložba idejnih projekata Društveno-kulturnog centra, jednog od najvažnijih objekata sveučilišnog kampusa na Trsatu.

U okviru DKC-a, smještenog na samom ulazu u kampus, svakodnevno će se odvijati kulturna i društvena događanja, izložbe, scenske i glazbene izvedbe, radionice i tribine, a sam Centar predstavlja mjesto integracije grada i kampusa. Njegova važnost posebno će doći do izražaja pri završetku prve faze gradnje kampusa, kada će, do kraja 2008. godine, u tom prostoru svakodnevno obitavati oko 8000 studenata.

Riječ je o dvoetažnom objektu s prizemljem, ukupne površine 4770 četvornih metara, u kojem će se smjestiti i polivalentna dvorana s 500 sjedećih mjesta te dvije dvorane do 100 mjesta, kao i osam manjih dvorana za potrebe studentskih udruga, televizije, radija i slično. U prizemlju DKC-a bit će zabavni centar za studente, internet caffe, kavana i restoran , banka, knjižara, trgovina te galerijski prostor.

U DKC-u će se fokusirati cijelokupni društveni, kreativni i zabavni život akademske zajednice, što bi zajedno sa stručnim usavršavanjem trebalo pridonijeti tome da naši studenti postanu lideri u gradnji modernog humanističkog društva 21. stoljeća - istaknuo je rektor Daniel Rukavina.

Iako je riječ o objektu koji nema strogo nastavne fukcije, prema riječima akademika Rukavine, on će zasigurno biti “srce kampusa” koji neizrecivo važan za izgradnju studenata u kompletne ličnosti.

Na natječaj je prijavljeno devet radova, a stručni ocjenjivački sud pod presjedanjem Hildegard Auf-Franić izabrao je rad mladih zagrebačkih arhitekata Zvonimira Kralja, Ivana Ljubića i Boška Opalića.

Na samom projetku radili smo oko dva mjeseca, a kako je riječ o tako značajnom objektu, oduševljeni smo što je upravo naš rad izabran - rekao nam je Ivan Ljubić.



Građevinske dozvole

U konačno idejno rješenje autori će morati uvrstiti neke izmjene na temelju primjedbi ocjenjivačkog suda, a na riječkom sveučilištu nadaju se da bi, nakon izrade glavnog izvedbenog projekta, građevinske dozvole mogle biti gotove do ljeta pa bi se u jesen krenulo s natječajem za izvođače radova.

Ostali objekti prve faze poput Filozofskog i Građevinskog fakulteta su pred pribavljanjem građevinskih dozvola i u proljeće bi se trebalo početi i njihova gradnja.

[long foot]

gorgoroth, hvala na slikama! vidim da su se radovi zahuktali na Brajdici. kad će terminal biti gotov?

[acy]

Originally Posted by gorgoroth

Pozdrav.Mislim da je to cesta ,nisam siguran.Proći ću jednom pa ću vidjeti

[IMG]http://i11.************/2n9x5vp.jpg[/IMG]

Evo slike tih radova na Skurinjama.Mozda je zaista zapocela izgradnja Merkatora?

[acy]

[IMG]http://i10.************/44loohv.jpg[/IMG]


A ovako bi trebao izgledati rotor.Ako je to pocetak gradnje Merkatora malo mi je cudno jer je najprije trebao biti napravljen rotor.Ionako su enormne guzve u tom dijelu grada ,a ovo ce samo jos pogorasti stanje.

[gorgoroth]

Misliš kontejnerski terminal.On bi po najavama lučke uprave trebao biti gotov tek 2011.To mi je nekako daleko s tim da je sve više prometa ,pogotovo kontejnerskog.Terminal bi se produžio za nekih 300 m,pa bi mogla pristati dva velika broda.Evo jedne slike da vidite koje su to grdosije

[gorgoroth]

Izgleda da su ga stvarno počeli raditi,a rotor će valjda zajedno napraviti,jer bez njega će doći do raspada sistema na Škurinju

[OettingerCroat]

odličan posao radite riječani, bravo

[acy]

Istra i Primorje
40 milijuna kuna za riječki prometni čvor
Piše: Iva Balen
Foto: Karmen Mrkić


Prvo gradsko poduzeće u RH koje financira projekte komercijalnim zapisima


RIJEKA - Riječka tvrtka Rijeka promet prvo je gradsko poduzeće u Hrvatskoj koje za potrebe financiranja svojih projekata izdaje komercijalni zapis u nominalnom iznosu od 40 milijuna kuna.

Dealer izdanja je Privredna banka Zagreb, Grad Rijeka je jamac za prvu tranšu komercijalnih zapisa, a ovoga tjedna izlazak gradske tvrtke na financijsko tržište bit će prezentiran i u Zagrebu.

Dakle, u prvoj fazi izdaju se komercijalni zapisi vrijedni 40 milijuna kuna, a novac će se iskoristiti za financiranje gradnje ceste koja će zapadni dio Rijeke povezati s Kastvom (233) te dionice ceste od Rujevice prema Marčeljima. Novac će se utrošiti i za financiranje tunelskog priključka kojima će se Tower centar spojiti na tunel ceste u gradnji D 404, ali i otkupiti zemljišta te napraviti projektna dokumentacija za dvije nove gradske garaže.

U drugoj fazi izdavat će se 287 mil. kuna kroz korporativne obveznice, čime će se financirati sama gradnja garaža - Zagrad B i Zapadna Žabica, gradnja Ulice Ivana Pavla II. i kružno raskrižje Parkovi na Škurinjama.

Na prošlotjednoj prezentaciji gradonačelnik Vojko Obersnel naglasio je da je Rijeka lider u primjeni novih oblika financiranja. Tako je podsjetio i na prošlogodišnje izdavanje municipalnih obveznica kojima se financira gradnja gradskih bazena. Nove oblike financiranja Rijeka primjenjuje zbog restrikcija koje, kaže, nameće centralna vlast.
Prve kamate od municipalnih obveznica

Prošlog tjedna isplaćena je i prva kamata investitorima koji su upisali municipalne obveznice Grada Rijeke sredinom prošle godine, a prikupljenim novcem grade se riječki bazeni. Inače, iako je bilo planirano zaduženje od ukupno 300 milijuna kuna, Vlada je dala suglasnost za ukupni iznos od 180 milijuna kuna. Tako je u 2006. izdano obveznica u vrijednosti od 60 milijuna kuna.

[gorgoroth]

Tunel Pećine s istočne strane

[gorgoroth]

Tunel Bobovo

[SinCity]

Thanks Gorgoroth. Those tunnels look cool.

[acy]

Rijeka u fokusu britanskih medija

Rijeka, 25. siječnja 2007.
Uz nedavno objavljeni članak u britanskom časopisu Sunday Times koji je Riječki karneval proglasio atrakcijom 2007. i zabavom koju treba posjetiti, u najnovijem jubilarnom broju Business Travellera, jednog od najpopularnijih specijaliziranih magazina za poslovna putovanja u Europi, na tri je stranice objavljena velika reportaža o gradu Rijeci, za koju priznati britanski novinar Tom Chesshyre kaže da je zaboravljeni grad s odličnim noćnim životom, vrhunskim restoranima i prekrasnom obalom kojeg tek treba otkriti.


Tijekom svog boravka u Rijeci ovaj je britanski novinar odsjeo u Grand hotelu Bonavia kojega preporuča po vrhunskoj kvaliteti usluge i smještaju i kojeg ocjenjuje najboljim hotelom.

- Soba je bila izvrsna, nalazila se na sedmom katu, s balkonom koji gleda na luku. Vidio sam svjetla trajekta u luci i crvene krovove starih kuća koji su se protezali sve do trga gdje su se ljudi okupljali, uživajući u petku navečer. Sjeo sam u mali dio sobe koji podsjeća na staklenik i provjerio e-mailove na besplatnom internetu osluškujući pripreme grada za veliki provod te večeri – opisuje britanski novinar.


- Noćni život u Rijeci je fantastičan. Ljudi koji žive u okolici dolaze se isplesati u riječkim barovima i klubovima, koji su ispunjeni do ranih jutarnjih sati (barem je tako bilo za vrijeme mog posjeta). Najbolji se lokali nalaze u blizini luke, a nedostatak turista samo im daje veći šarm: u njima se zabavljaju lokalni stanovnici što je dobrodošla promjena od većine drugih odredišta na Mediteranu – govori britanski novinar.

govoreći o svojim iskustvima u Rijeci - gradu za koji kaže da se povratkom turista ponovno budi, poznati novinar naglašava da je Rijeka od prošle sezone još dostupnija britanskim turistima otkako je uvedena niskobudžetna linija koja povezuje Rijeku s Velikom Britanijom.


Britanski novinar koji širom Europe otkriva zanimljiva odredišta koristeći povoljne avio aranžmane, što je sve veći trend među poslovnim ljudima, čitateljima Business Travellera preporuča što u Rijeci obavezno posjetiti, gdje odsjesti, što pojesti, gdje se provoditi, koju literaturu pročitati, a daje i mnoge druge korisne savjete, primjerice o jeftinom taksiju uz napomenu da je Rijeka grad koji definitivno treba posjetiti.


Business Traveller specijalizirani je časopis za poslovna putovanja koji je upravo ovim brojem obilježio 30 godina od izlaženja prvog broja 1976. godine. Godišnje izlazi deset brojeva Business Travellera, specijaliziranog časopisa s najvećom mrežom net prodaje u svom sektoru u Velikoj Britaniji i u Europi s više od 50 tisuća primjeraka po broju. Osim u Velikoj Britaniji i još 10-ak drugih europskih zemalja Business Traveller tiska se i u SAD-u te zemljama Bliskog i Dalekog Istoka.

[AstroBoy]

Thanks Acy. Thats very good coverage of Rijeka in a well known international business journal.

I've too have heard that Rijeka has some of the best nightlife in Croatia.

[acy]

Džamonjina džamija na kraju grada

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Islamski centar u Rijeci mogao bi se do kraja ove godine početi graditi 22 godine nakon predaje zahtjeva tadašnjoj Općini Rijeka za ponudu zemljišta.

Po riječima pročelnika gradskog Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce dogovorena konačna lokacija na Rujevici utvrđena je Generalnim urbanističkim planom.

GUP bi trebao biti prihvaćen na Gradskom vijeću u veljači, nakon čega ulagač, Islamska zajednica Rijeka (IZR) može pribaviti lokacijsku dozvolu.

Predsjednik riječke Islamske zajednice Mujo Isić je izrazio nadu da će, kad pribave i građevnu dozvolu i ako postupak ne bude nepredviđeno zastao, temeljni kamen biti postavljen do kraja ove godine.

Sadašnje mjesto budućeg centra, uz riječku obilaznicu na sjeverozapadnom dijelu grada, već je treće na kojem se planira graditi, a dosadašnja nastojanja IZR-a da izgradi centar pratila su brojne teškoće. Prvu lokaciju, također na Rujevici, ali ne na istom mjestu kao sada, Islamska je zajednica odabrala od 12 ponuđenih 1991. Izabran je i idejni projekt, koji je karakterizirao izrazit orijentalni arhitektonski izraz. S tadašnjom općinom sklopljen je ugovor o ustupanju zemljišta ako u roku od tri godine počnu radovi.

No tada je počeo rat u Hrvatskoj te u BiH, pa se Islamska zajednica, kaže umirovljeni glavni riječki imam Adem Smajić, posvetila dobrotvornom radu i pomoći izbjeglicama. Gradnja je stavljena u drugi plan te je istekao trogodišnji ugovorni rok. Sada već grad Rijeka je raskinuo ugovor i vratio zemljište u svoj posjed.

IZR je pokrenuo sudski postupak za povrat zemljišta koji ni do danas nije završen, a u međuvremenu su 1998. počeli razgovori o pronalasku nove lokacije.

Od dviju ponuđenih IZR je odabrao Hostov Breg na Gornjem Zametu, no stanovnici su organizirali prosvjede i potpisivanje peticije protiv gradnje centra u svojem susjedstvu. Nezadovoljstvo nekoliko tisuća građana u te aktivnosti uzrok je nove, zadnje promjene lokacije, blizu koje nema stambenih zgrada.
Nova zapreka gradnji pojavila se pri provedbi novog natječaja za idejno rješenje centra kad je utvrđeno da je prvonagrađeno rješenje autorica Danijele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje plagijat postojeće građevine. Zato se odustalo se od provedbe, a izlaz je pronađen u dogovoru grada i IZR-a u prihvaćanju idejnog projekta kipara Dušana Džamonje te arhitekata Darka Vlahovića i Branka Vučinovića izvan natječaja, izravnom pogodbom. Tada se navodilo da je taj rad poslan na natječaj, ali da je zakasnio na rok za prijavu.

Po tom rješenju centar s ukupno 2400 četvornih metara bit će dvoetažan, s minaretom visine 20 metara. Sadržavat će molitveni dio za 1500 do 2000 vjernika, knjižnicu i čitaonicu, kongresnu dvoranu, restoran za članove Islamske zajednice, dječji vrtić i tri prostorije za vjeronauk te četiri stana - dva za domaće imame i dva za goste.

Centar bi trebao služiti oko 12.000 vjernika islamske vjeroispovijesti, koliko se procjenjuje da ih je u Primorsko-goranskoj županiji, ali i onima iz udaljenijih krajeva.

Ukupni troškovi, po procjenama od četiri do pet milijuna eura, IZR će prikupiti ponajviše među članstvom, ali i uz prijeko potrebnu pomoć islamskih zajednica u zapadnoj Europi, Sloveniji, BiH, Srbiji i Kosovu te druge potpore iz svijeta. (Tekst i Foto: net.hr)

[acy]

Posljednja faza muzejske sapunice

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Dva tisućljeća kontinuiteta nastanjenosti grada, burna povijesna i politička previranja, tehnološka dostignuća kao i utjecaji raznih naroda koji su ovdje ostavili nešto svoga, nisu dovoljna da Rijeka bude turistički primamljiva. Malo Riječana zna da se u užem centru grada krije reprezentativan i jedinstven svjetski primjer rimske vojne komande iz razdoblja kasne antike (Pretorij). Tom informacijom raspolaže tek uža stručna javnost i mali broj zaljubljenika u povijest grada, dok se većina čudi stršećem luku (Stara vrata) koji se grubo izvija iz zidova nekih novijih zgrada.
To je tek jedan primjer zapostavljenog spomenika kulture, no onaj na kojem bi pozavidjeli, i obilato na njemu zaradili, mnogi.

Grad Rijeka nedavno je osnovao katedru Povijesti umjetnosti, otvorio i Akademiju primijenjenih umjetnosti, pokrenuo realizaciju niza kapitalnih projekata u kojima novo nastaje na uštrb starog. Nekadašnje središte znanja i duhovnosti najužeg centra grada transformirano je za navodne komercijalno-poslovne potrebe stanovnika 21. stoljeća, a u tom istom stoljeću pravog muzeja sa stalnim fundusom, osim Prirodoslovnog, Riječani još uvijek nemaju.

U 19. stoljeću muzej je izmaknuo za dlaku jer je zbirka Lavala Nugenta, namijenjena muzejskoj pohrani na Trsatu kao prvom hrvatskom muzeju, raznesena diljem nekih drugih gradova. Ipak, 2008. godina, koja je veoma blizu, trebala bi konačno odlučno razriješiti dugove prošlosti i otvoriti vrata novome Muzeju moderne i suvremene umjetnosti koji bi trebao osvanuti na mjestu nekadašnjeg industrijskog kompleksa »Rikard Benčić«, odnosno »T-objekta« tog kompleksa, prema projektu riječkog arhitektonskog dvojca Saša Randić – Idis Turato.

Rušenja su počela, no građevinske dozvole još uvijek nema. Očekivanjima iscrpljena javnost, kao i brojni stručnjaci okupljeni oko projekta izgradnje muzejske zgrade – svi međusobno sukobljeni oko raznih pitanja koje ovaj projekt otvara – ipak se u jednom slažu. Definitivno je svima dosta muzejske sapunice, a najznačajnije je da će se riječki muzej konačno početi graditi.

No, gdje je stalo? Srđan Škunca iz Gradskog odjela za urbanizam, kaže da su svi uvjeti za stjecanje građevinske dozvole zadovoljeni, pa stoga zapreke za njeno ishodovanje nema te se kroz 4 do 5 mjeseci očekuje završetak pregovora i dobivanje dozvole.

Od samih početaka u priči oko novog riječkog muzeja prisutno je i Ministarstvo kulture. Pače, MMSU je bio jedan od kapitalnih projekata Ministarstva još prošle godine, dok se u 2007. ne spominje. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel napominje da je potpisanim sporazumom o sufinanciranju realizacije prenamjene »T-objekta« u Muzej moderne i suvremene umjetnosti definirano zajedničko financiranje ovog projekta od strane Ministarstva kulture i Grada Rijeke u omjeru 50 – 50 posto. Gradonačelniku predstoji sastanak s ministrima s kojima će se definirati daljnji tijek financiranja, a jedna od mogućnosti je i model javno-privatnog partnerstva.

Srđan Škunca napominje da se u projektu ne radi samo o muzejskoj arhitekturi, već detaljan plan obuhvaća i muzejski trg te garažu, gradsko područje omeđeno Ulicom Nikole Tesle sa zapadne strane, Manzonijevom ulicom s istočne, Krešimirovom s južne i Ulicom V. C. Emina sa sjeverne strane.

Podzemna javna garaža kapaciteta 230 parkirnih mjesta ispod »T-objekta« u koji će se smjestiti MMSU samo je jedna cjelina javnog natječaja za pravo građenja u kompleksu »Benčić« koji je objavio grad Rijeka, dok se druga odnosi na pravo građenja trgovačko-poslovnog kompleksa, s mogućnošću izgradnje hotela i pripadajuće garaže kapaciteta oko 130 parkirnih mjesta.

U ožujku ove godine završena je i priča oko zaštite područja »Benčić« – Konzervatorski odjel koji je prvotno odobrio projekt, a potom se usprotivio rušenjima na tom području, usuglasio se s Detaljnim planom.
– U posljednje je vrijeme samo bio sporan tretman bloka koji je trebalo usuglasiti s Konzervatorskim odjelom u Rijeci, a odnosio se na tretman cijelog kompleksa »Benčić« te se čekalo se da se završi i usvoji Detaljni plan – ističu arhitekti Randić i Turato.

– Mi smo zapravo cijelo vrijeme vrlo dobro surađivali s Gradom Rijekom i konzervatorima te sama kuća nije bila sporna kao zgrada, nego je zapravo bilo sporno da li se zadržavaju okolne zgrade ili ne, i da li se garaža radi ispod zemlje ili nadzemno. Sačuvat će se ciglena zgrada i zgrade uz restoran »Viktorija« jer je to bilo dosta teško vlasnički riješiti, a ostalo se ruši, što je definirao Detaljan plan koji je grad radio u proteklih nekoliko godina.

Plan je donesen, a mi smo sada u tijeku ažuriranja projektne dokumentacije prema novim zakonima koji su u međuvremenu donijeti te ćemo za koji tjedan predati zahtjev za građevnu dozvolu, a kada se ona dobije bilo bi moguće krenuti s radovima – navodi Turato.

Ravnatelj muzeja Branko Franceschi imao je nekoliko zamjerki na projekt – najspornija su bila pitanja transporta umjetnina i kretanja kroz muzej te prostora stalnog postava smještenog na prvom katu, što je ujedno i najspornija točka projekta.
Iako će Srđan Škunca reći kako je veliki dio projekta bitno promijenjen, napominjući vlastite napore u traženju rješenja da bi »svi zahtjevi bili prihvaćeni te bitno reduciran broj zahtjeva koji nisu ispunjeni«, arhitekti napominju da se apsolutno ništa nije promijenilo ni u tehničkom, pa čak ni u vizualnom smislu.
U Odjelu za urbanizam – koji inače nema muzejskog iskustva – smatraju da je za finaliziranje arhitekture dijela muzeja koji će pohraniti stalni postav, nužno najprije definirati taj stalni postav.

U muzeju smatraju drukčije. Prema riječima ravnatelja MMSU Branka Franceschija, javni postav bi trebao biti neprekidno dinamičan, trebao bi se u segmentima mijenjati kako bi bio atraktivniji publici. Ono što u pripremnoj fazi preseljenja predstoji muzeju upravo je definiranje javnog postava, a pripreme poput otkupa radova odvijale su se postepeno, dok se pojačano kupovalo u posljednje tri godine. Ta je kupovina, prema riječima Franceschija, bila usmjerena na medij fotografije, videa i multimediju. Muzej je kupio i sliku Vlahe Bukovca jer smatraju nezamislivim prezentaciju nacionalne moderne i suvremene umjetnosti bez radova Bukovca.
U cijeloj priči oko novog riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti čudno je to što zasad ne postoje barem grube financijske kalkulacije koliko će se troškovi njegova funkcioniranja povećati u odnosu na današnje stanje. Takvi izračuni postoje, ali u smislu hladnog pogona i održavanja institucije. No paradoksalno je što ne postoji nikakva financijska konstrukcija o sredstvima namijenjenih postavu, restauraciji umjetnina, ili programskim sadržajima potrebnim za atraktivan i nacionalno, odnosno međunarodno relevantan muzej.

Bez tih nužnih i znatno uvećanih financijskih sredstava u odnosu na današnja, čarolija nedosanjanog muzeja, u kojeg mnogi vjeruju kao u magiju bajke, mogla bi se rasplinuti i aktualnom postati tek u kakvim alegorijskim kolima popularnog nam karnevala. (Novi list)