[Rijeka] - construction update III

[acy]

Dr. Nada Šišul: Rijeka pred četvrtim razvojnim ciklusom

Piše D.Š.l 28 Jan 2007 (Vijesti)

Prof. dr. Nada Šišul, umirovljena profesorica Ekonomskog fakulteta u Rijeci, davne se 1961. godine zaposlila na Ekonomskom fakultetu kao asistent i tako svoju sveučilišnu i znanstvenu karijeru započela kada i prva generacija studenata. Dakle, nakon Medicinskog i Tehničkog fakulteta Rijeka je 1961. godine dobila i Ekonomski fakultet.

Prof. dr. Šišul diplomirala je 1956. godine. Prisjećajući se toga vremena, kaže, bilo je to doba »trećeg razvojnoga ciklusa« Rijeke koja je ubrzano napredovala u svim segmentima. Posao se nije čekao, svoje je prvo zaposlenje dobila u »3. maju«, svega 17 dana nakon diplome što danas djeluje poput priče za najveće naivce. Štoviše, bilo je to radno mjesto referentice za vanjsku trgovinu i voditeljice deviznog odsjeka. Od 1961. do 1998. godine, kada je umirovljena, radila je na Ekonomskom fakultetu gdje je vodila nastavu iz predmeta: Suvremene ekonomske teorije, Teorija tržišta i cijena te Uvod u znanstveni rad. Bila je dekanica Sveučilišnog centra za ekonomske i organizacijske znanosti od 1981. do 1983. godine te u dva mandata (1992. do 1996.) dekanica Ekonomskog fakulteta. Dugačak je popis svih njenih znanstvenih radova i funkcija, a i danas je angažirana, kako u struci tako i u društvenom životu grada.

Ekonomski fakultet, koji je svoju 45. godišnjicu obilježio koncem prošle godine, priča nam prof. dr. Šišul, osnovan je u projekciji razvoja i decentralizacije visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
– Rijeka je prvi grad u Hrvatskoj koji je izvan Zagreba dobio Medicinski i Tehnički fakultet i jasno da je tu trebao biti i Ekonomski. Naime, Rijeka je bila vrlo potentna u industrijskom smislu i nakon rata je te resurse trebalo obnoviti što se vrlo brzo učinilo, i jednostavno se osjećala velika potreba za visokoobrazovanim i stručnim kadrom. Rijeka relativno brzo afirmira višeslojne dimenzije svoje specifičnosti. Za ilustraciju: ukupni proizvodni rezultat Rijeke i njenog užeg gravitacijskog područja u stadiju razvojne zrelosti mjeren vrijednošću društvenog proizvoda dostiže učešće izvoza od 70 posto. Tako da je Rijeka uporedo obnavljajući i razvijajući industrijske nove procese morala dobiti i tu znanstvenu bazu, jer Sveučilište je ekonomskom terminologijom ustvari poduzeće za proizvodnju znanja i njegovu diseminaciju. Osnivačka prednost riječkog Sveučilišta je u osloncu na vlastiti ljudski resurs koji je stasao u mnogobrojnim, djelatnošću različitim poduzećima sekundarnog i tercijarnog sektora proizvodnje koji poznaje razvojnu primjenu stručne korisnosti u praksi privređivanja, gospodarenja i kvalitete življenja. Rijeka je uvijek imala u svojim industrijskim ciklusima poslovnu i tehničku elitu, no tih godina mladi ljudi Rijeke počeli su dobivati visoku naobrazbu, a naročito je došla do izražaja ženska populacija.

Treba naglasiti da je Rijeka imala visoke stope zaposlenosti u »špicevima« razvojnih ciklusa, a u tom trećem, od 1950. do 1990. godine, imala je oko 92 tisuće radnih mjesta, no najzanimljivije je što je čak 48 posto bilo žena, podsjeća prof. dr. Šišul.
Evocirajući uspomene na prve dane osnutka Fakulteta ne može, kaže nam, zaboraviti taj stvaralački zanos i nevjerojatan entuzijazam prve generacije studenata, pa tako i njihovih profesora.

– S tom prvom generacijom osjećam veliku bliskost jer smo počeli zajedno. Za mene je to ipak bio jedan drugi život jer je život u brodogradilištu bio nešto sasvim drugo što sam također voljela, jer ste na neki način bili u vezi s čitavim svijetom. No, taj osjećaj na Fakultetu, da smo svi počeli od samog početka, bio je poseban i stvarao je golem entuzijazam. Studenti su radili s profesorima na skriptama, jer naravno, tada još nije bilo toliko udžbenika, ključna su bila predavanja. Osim toga i profesori su imali jedan respekt koji je proizlazio iz činjenice da su svoje znanje iz prakse trebali na pedagoški način prenijeti mladima. Za nimljivo je i to što smo se mi razlikovali od zagrebačkog po tomu što je jaki naglasak bio na predmetima koji se tiču poduzeća i poduzetništva i to smo dugo njegovali.

Na pitanje ima li razlike između ekonomije danas i tog vremena procvata, odgovara kako nema, jer je temelj svake ekonomije poduzeće, međutim ono kao jedina privredna institucija društva nema opcije jer ne može uopće postojati i funkcionirati ako nema točno deklarirani tržišni proizvod s kojim može kroz međunarodnu podjelu rada ući u orbitu svjetskog tržišta ili kao dio proizvodno-privrednog lanca ili s fiskalnim proizvodom.

– Kako sam spomenula u tom »trećem razvojnom ciklusu« Rijeka je s »udruženim snagama« kreativnog iz prošlosti aktualizirala svoj treći razvojni uspon. S time je Rijeka i u tom razdoblju pripremila solidnu osnovu za iduće etape svog razvoja odnosno materijalnog i duhovnog osuvremenjivanja. I sve to unatoč činjenici da je u vremenskom razdoblju od 250 godina Rijeka promijenila sedam državno-pravnih režima pod kojima je živjela i živi. Dakle, to novo razdoblje, od 1990. do 2000. godine moglo bi se promatrati ako određeno »umirovljenje« Rijeke, ako forma s kojom država svoju ekonomski »živu« aktivu prebacuje u pasivu. Što više na toj se prelaznoj granici aktiva – pasiva razvilo u nas jedno vrlo pokretljivo razmeđe gdje se stvorila merkantilistička praksa trgovanja, zapravo cjenkanja s godinama radnog staža: dokupi, otkupi, otpremnine, zbrinjavanja »viška« zaposlenih.

Tako je izvan ekonomskog korištenja opstalo praktično iskustvo ljudi u mnogim ključnim privrednim institucijama odnosno poduzećima Rijeke. Kolikom se brzinom ta aktivna masa obrazovanih, iskusnih i vještih smjenjivala, tolikom se brzinom na strani pasive povećalo »socijalno parkiralište«. Njegova veličina u nas kontinuirano osporava narodnu mudrost »od viška glava ne boli«. I te kako boli! I to sve aktere gospodarske politike. I državu i poduzeće i pojedinca, ali na različiti način. Pojedinac nema opcije jer ako nema dovoljno sredstava za život kroz mirovinu tada prelazi na karitativnu skrb, živi od milosrđa.

Međutim, gospodarska aktivnost države je pred novim opcijama. Država, naime, kao eminentni predstavnik općeg interesa društva i integriteta nekog nacionalnog ili političkog teritorija ne može više ni iznutra, ni izvana, kontrolirati kako se kroz mikroekonomsku strukturu vrše, primjerice, razne ekonomske, financijske, informatizacijske, komunikacijske integracije u različitim aktivnostima ljudi. Polidimenzionalnost i polivalentnost tih integrativnih procesa prevladava »državnu snagu« jer je ona istovremeno prevelika i premala. »Prevelika« i ekonomski neracionalna da se upušta u kontroliranje mnogobrojnih i kompliciranih procesa koji se razvijaju lokalno među gradovima, među regijama. Istovremeno i »premala« da zatvorenošću vlastitog teritorija izdrži dinamičan hod integrativnih procesa ne samo interkontinentalnog već i planetarnog prostora. Zbog toga odnosi između makro i mikrogospodarske politike postaju vrlo osjetljivi za razvoj jednog društva odnosno zajednice. Naime, dinamiku društva nosi njegova mikroekonomska struktura pa se suglasno tomu može smatrati poželjnom takva makrogospodarska politika države koja ne ometa razvoj, pojašnjava prof. dr. Šišul, zaključujući kako ekonomiju moraju voditi ekonomisti, a ne političari, te kako unatoč ne pretjerano optimističnim trendovima Rijeka zna što su porazi koji su bili grozni i kako se ona s naporom ipak osposobljava za svoj četvrti razvojni ciklus. (Novi list)

[acy]

Grad i Rijekapromet opsežnim projektima najavljuju rješavanje prometne gužve u Rijeci
Autor Elena ČULJAT

RIJEKA - Rijekapromet, kao prva tvrtka u Hrvatskoj koja je pronašla model financiranja putem komercijalnih zapisa, počinje realizaciju sedam ključnih projekata za rješavanje prometne gužve u Rijeci. Za tako što potrebna je suradnja s državom, a ona u ovom trenutku nije onakva kakvu građani Rijeke žele. Vjerojatno će nakon parlamentarnih izbora s nekom drugom vladom pitanje cesta postati prioritet - kazao je na jučerašnjem predstavljanju planiranih projekata riječki dogradonačelnik Đani Poropat.

Kritika je upućena zbog riječke obilaznice jer je, kazao je Poropat, apsurdno da Rijeka ima autocestu do Rupe, zasad nažalost poluautocestu do Zagreba, a između njih obilaznicu koja je najopterećenija.

- U Rijeci je sada registrirano 70.000 vozila što je za grad golema brojka, kazao je Nikola Modrić, direktor Rijekaprometa. Svrha je smanjiti promet u gradu deset do 15 posto. Predstavljeno je sedam ključnih projekata kao odgovor na sadašnje probleme. (E. Č

[acy]

Gradilište novih bazena na Kantridi u oku web kamere
Autor: Marko Stanić
Četvrtak, 01 Veljača 2007
Zahvaljujući web kameri koju je postavila tvrtka Strabag, priča o gradnji novih riječkih bazena na Kantridi dobila je dodatnu „slikovnu“ dimenziju. Naime ta tvrtka koja ima gradilišta širom Europe na svojoj je web stranici uvrstila i link na kameru koja svakodnevno bilježi stanje na gradilištu bazena. Kamera se osvježava svakih sat vremena, a slike koje zabilježi slažu se poput foto albuma u kalendar koji vjerno prikazuje svakodnevni rast ovog objekta.

Bazenski kompleks koji se gradi obuhvaća čak pet odvojenih bazena, od kojih će najveći imati pomični krov. U sklopu ove investicije uredit će se plaža i šetnica uz more, izgraditi garažno poslovni kompleks.

Otvaranje bazena predviđeno je u prosincu 2008. kada će se u Rijeci održati prvenstvo Europe u plivanju. No bazeni se ne grade samo zbog sportaša i prvenstava, već radi Riječana kojima će oni pružiti mogućnost da koristeći njihove sadržaj unaprijede kvalitetu života u gradu. Nakon završetka izgradnje Rijeka će dobiti novi prostor namijenjen zabavi i sportskoj rekreaciji - jedan od najljepših objekata takve namjene na čitavom Mediteranu, a riječki plivački sportovi dobiti izvanredne uvjete za postizanje vrhunskih sportskih rezultata.(rijeka.hr)

Eto sad je dovoljno samo doc na internet i pogledat kako napreduje gradnja bazena

http://baustelle.strabag.at/(0cs5pyu...EGORY=KROATIEN

[gorgoroth]

Evo jedne slike sa strabagove web kamere

[gorgoroth]

Neznam da li je netko već stavio ove fotke bazena,ali evo ih

[Gecko1989]

AWSOME man I go by that city everytime I go to Pula I think I should stop in the city and mabye go for a swim in the new pool next time I am there.

[acy]

Zanimljive slicice Rijeke(ima dosta i starih slika)


http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slik...ka/Rijeka.html

[gorgoroth]

Originally Posted by acy

Zanimljive slicice Rijeke(ima dosta i starih slika)

http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slik...ka/Rijeka.html

Bok.NIŠTA NE OTVARA

[*Cole*]

http://www.gradri.hr/~mgredelji/Slik...ka/Rijeka.html

Odlicnih slika ima

[gorgoroth]

Gradnja pos-ovih stanova na Rujevici

[antenor]

kakvi če biti ovi stanov, ak ima kakva sličica?..

I ovaj bazen izgleda baš super!!! jel to onaj za mediteranske igre il neki drugi??

[gorgoroth]

Bok antenor.Već sam jednom stavio sliku ovih stanova,a evo je još jednom za tebe.A što se tiče bazena on je za europsko prvenstvo u plivanju 2008, a ako dobijemo mediteranske igre i za njih

[krzamak]

Do ljeta se otvara putnički terminal
Piše: Luka Benčić
Foto: Željko Šop

Uz restoran i kancelarije, u sklopu terminala bit će i drugi sadržaji iz trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, kao i carina i policija



RIJEKA - Gradnja novog putničkog terminala na Riječkom lukobranu, koja se vrši u sklopu Gateway Projekta, u poodmakloj je fazi, a grubi radovi trebali bi biti gotovi do srpnja ove godine, rečeno je na konferenciji u petak Lučke uprave Rijeka koja je održana na drugom katu budućeg terminala, gdje će biti restoran.

Do početka sezone također se očekuje da će biti saniran jedan dio obale, kako bi uz lukobran već mogao pristati određeni broj putničkih brodova na kružnim putovanjima. Na konferenciji se govorilo o dinamici radova na Gateway Projektu, koji će promijeniti vizuru riječke luke i u potpunosti otvoriti grad prema moru, a rokovi za završetak cjeloukupnog projekta su krajem 2009. godine.

Uz restoran i kancelarije, u sklopu terminala bit će i drugi sadržaji iz trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, kao i carina i policija, a riječki će lukobran postati šetnica, uz još jedan vez i dvije mobilne dizalice. Trenutačno se gradi samo zapadni blok terminala, koji se proteže na 2500 četvornih metara, a nedostaje istočni dio na 1700 četvornih metara, koji će se graditi sukcesivno.

Kako je rečeno, najnovija su istraživanja pokazala da je “Zagrebačka obala” u mnogo lošijem stanju nego što se mislilo, pa će sanacija tog dijela luke kasniti najmanje šest mjeseci od predviđenog roka, rujna 2009. godine. Dodatne probleme u realizaciji Gateway projekta stvorilo je i proglašenje Delte i Porto Baroša kulturnim dobrom, što će promijeniti način izvođenja radova na tom području, jer je rušenje zabranjeno.

Inače, uz lučku, Gatawey projekt podrazumijeva i gradnju nove cestovne infrastrukture. Za realizaciju projekta, Hrvatska je vlada 12. srpnja 2003. godine potpisala sa Svjetskom bankom ugovor o trima kreditima ukupne vrijednosti 156,5 milijuna dolara, a zajmoprimci su Lučka uprava, Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste.



Osim modernizacije lučkog područja, predviđena je gradnja cestovnih prometnica prema riječkoj luci. Među najvećim aktivnostima u projektu treba istaknuti sanaciju infrastrukture riječke luke i zamjenu opreme za manipuliranje teškim teretom, omogućavanje ponovnog razvoja graničnog područja između luke i grada, poboljšanje upravljanja i sigurnosti lučkog prometa i zaštite okoliša, dovršenje zapadnog dijela riječke zaobilaznice i gradnju spojne ceste luke te sanaciju Krčkog mosta.

Rekonstrukcijom Luke Rijeka pridonijet će se povećanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva kroz riječki prometni pravac za teretni i putnički promet.

[bambam]

Lu?ki dio Rijeka Gateway Projekta (RGP) ostvaruje se prema planu i bit ?e završen do roka, odnosno po?etka 2010., kazao je danas na konferenciji za novinare ravnatelj rije?ke Lu?ke uprave Bojan Hla?a.

RGP se dijelom financira zajmom Svjetske banke, dijelom iz državnog prora?una. Svjetska je banka odobrila za taj projekt zajam od 155 milijuna dolara, od ?ega 100 milijuna dolara za izgradnju i modernizaciju pristupnih prometnica do rije?ke luke te 55 milijuna dolara za rekonstrukciju i modernizaciju rije?ke luke.

U pripremi je nastavak i proširenje projekta, odnosno RGP 2.

Po rije?ima Hla?e, za lu?ki dio projekta utrošeno je do sada 68 posto odobrena novca.

Me?u ostalim o?ekuje se da ?e glavni gra?evinski radovi na novom putni?kom terminalu i zgradi, koja se gradi na korijenu rije?kog lukobrana, biti pri kraju do srpnja ove godine.

Nakon izgradnje, u zgradi putni?kog terminala obavljat ?e se na jednom mjestu svi poslovi, od prodaje karata do usluga raznih servisa, a novi ?e terminal omogu?iti uplovljavanje najve?ih putni?kih brodova.

Stalni carinski nadzor na lukobranu bit ?e nakon završetka izgradnje putni?kog terminala ukinut, pa ?e taj dio luke biti pristupa?niji gra?anima i šeta?ima.

Radovi na novom kontejnerskom terminalu, odnosno Zagreba?koj obali, kasne jer je utvr?eno da je tlo porozno, ali ?e taj problem uskoro biti riješen, pa se o?ekuje da ?e radovi, iako ?e kasniti nekoliko mjeseci, ipak biti u skladu s planom, kazao je Hla?a.

[archy_]

samo da kažem nešto oko bazena:....europsko prvenstvo 2008 biti će u eindhovenu a za mediteranske igre 2011 natjecaju se još volos in mersin, tko će pobjedit saznat će se ove godine na jesen =)

[gorgoroth]

Originally Posted by archy_

samo da kažem nešto oko bazena:....europsko prvenstvo 2008 biti će u eindhovenu a za mediteranske igre 2011 natjecaju se još volos in mersin, tko će pobjedit saznat će se ove godine na jesen =)

U Rijeci se održava europsko prvenstvo u plivanju 2008

[acy]

Benčić i dalje mrtvi kapital

22 Feb 2007 - Vijesti

Na natječaj za pravo građenja prve faze u kompleksu »Rikarda Benčića« nije se javio ni jedan investitor, iako je rok bio produžen, pa će taj prostor, nakon što ga je Grad Rijeka kupio sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, i dalje ostati mrtvi gradski kapital. Pravo građenja daje se na 99 godina, a cijena je oko 3,5 milijuna eura. V.d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca izrazio je razočaranje zbog toga što nije pristigla ni jedna ponuda iako su se za vrijeme dok je natječaj bio raspisan investitori raspitivali o projektu, a neki su od njih pokazali i veliko zanimanje.

– Ne znamo u čemu je problem i zbog čega nitko nije dostavio ponudu. Teško je reći jesu li problem uvjeti koji su određeni Detaljnim planom uređenja, cijena za pravo građenja ili nešto drugo. Pokušali smo »razbijanjem« cijelog projekta privući potencijalne investitore pa smo ovaj put na natječaj dali realizaciju prve faze koja uključuje gradnju nove građevine, odnosno hotela, s garažom od oko 130 parkirnih mjesta, te stavljanje u komercijalnu funkciju Teatrina, ciglene građevine, H građevine i građevina uz Manzonijevu ulicu. Podnijet ćemo izvješće Poglavarstvu, a vjerojatno ćemo razmisliti o nekom drugom obliku natječaja, odnosno razmišljamo o provođenju natječaja u nekoliko faza. Najprije bismo išli na prikupljanje obvezujućih ponuda, a onda tek raspisali drugi natječajni krug. No, vidjet ćemo što će Poglavarstvo odlučiti – kazao je Škunca.

Budući da se u »Benčiću« već izvode pripremni radovi za gradnju zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti koje financira, zanimalo nas je hoće li barem Grad u suradnji s državom početi graditi taj objekt i možda na taj način privući privatne investitore koji bi trebali uložiti novac u revitalizaciju južnog dijela »Benčića«.

– Očekujemo da će se glavni projekt izraditi za mjesec i pol dana, a nakon toga će ići na reviziju. Mi već sada provodimo parcelizaciju zemljišta i vodimo pregovore s komunalnim društvima kako ne bismo gubili vrijeme oko uvjeta. Realno je očekivati da će se građevinska dozvola za gradnju zgrade MMSU-a, trga i podzemne garaže zatražiti u četvrtom-petom mjesecu ove godine. Što se tiče početka gradnje, teško je reći kada će ona krenuti jer projekt Muzeja financiraju u jednakom omjerima Grad i država. Što se tiče izgradnje trga i javne garaže, vidjet ćemo hoće li Grad to sam financirati ili će potražiti zainteresirane investitore. Nadamo se da će do kraja godine radovi početi jer bi to možda bio najbolji poticaj potencijalnim investitorima za kupnju prava građenja u južnom dijelu »Benčića« – kazao je Škunca.

Projekt uređenja »Rikarda Benčića« osmišljen je prije nekoliko godina. No, od samog početka nije išlo kako treba. Najprije je krenuo rat s konzervatorima oko uređenja upravne zgrade, pa su konzervatori i gradski urbanisti ušli u otvoreni sukob oko uvjeta gradnje, a i oko izgradnje nove zgrade MMSU-a se izgubilo previše vremena, a pitanje je kada će se i taj projekt početi realizirati, iako je naveden kao kapitalni projekt gradske vlasti. Očito je da je vrijeme nepovratno izgubljeno, a investitori koji su bili zainteresirani za ulaganje svoj kapital investirali su negdje drugdje. Iako u Rijeci nedostaje hotelskih kapaciteta, čudno je da nikome nije interesantno uložiti novac u gradnju takvog objekta gotovo u samom središtu grada. Možda je problem u tome da tvrtke ne razmišljaju na isti način o razvoju urbanog turizma kao što razmišlja gradska vlast koja priča panegirike o toj okosnici budućeg razvoja Rijeke. Nažalost, novac je u Rijeku došao kada je trebalo graditi bezlične trgovačke centre, ali je očito puno teže naći investitora koji bi uložio u sadržaje na višoj razini. (Novi list)

[gorgoroth]

Počeli radovi na zgradi Jadrolinije

[gorgoroth]

Putnički terminal

[gorgoroth]

Radovi na istočnoj fasadi tower centra