[Rijeka] - construction update III

[gorgoroth]

Pogled s tower centra

[bambam]

Originally Posted by gorgoroth

Radovi na isto?noj fasadi tower centra

Meni se ova fasada na TowerCenter nikako ne dopada.. izgeda nekako kao da je iz 60tih.. nimalo vizualno atraktivno

[gorgoroth]

Zato što još nije gotova.Južna je završena i baš je dobra ,barem za moj ukus

[acy]

svojen Generalni urbanistički plan grada Rijeke
Autor: Marko Stanić
Petak, 23 Veljača 2007

Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je novi Generalni urbanistički plan grada Rijeke, koji uz Prostorni plan donesen 2003. godine predstavlja ključni dokument za razvoj Rijeke u narednih 20 godina. Generalnim urbanističkim planom predviđen je niz projekata čiji je cilj promijeniti lice grada, kao što su izgradnja zone Delte s Porto Barošem, daljnji razvoj Sveučilišnog kampusa, stvaranje sekundarnog gradskog središta na Rujevici, te razvoj zone Preluka i bivše Tvornice Torpedo.

U aktualnom satu vijećnik HSLS-a postavio je pitanje hoće li Grad Rijeka, po uzoru na Sisak, tužiti INA-u i državu zbog onečišćenja zraka i trovanja građana. Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel odgovorio je kako Poglavarstvu neće predložiti takvu tužbu, budući da je kvaliteta zraka u gradu poboljšana s treće na drugu kategoriju, što se smatra prihvatljivom razinom za urbanu sredinu. Vijećnike je zanimalo i kada mještani Drage mogu očekivati spajanje na plinsku mreže te kada će se provesti izbori za dio vijeća mjesnih odbora.

Kako je uvodnom izlaganju istaknuo v.d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca, Generalnim urbanističkim planom (GUP) utvrđene su osnovne funkcije područja grada. Tako su definirani odnosi prema rezidencijalnim područjima, uvjeti razvijanja infrastrukture, tretiranje vrijednih područja ili pak planiranje prostora na kojima bi se u budućnosti mogli izgraditi zdravstveni, obrazovani ili sportski objekti.

Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo što se dugoočekivani prijedlog GUP-a napokon našao pred vijećnicima. Iako se na javnoj raspravi našao još 2002. godine, u isto vrijeme kad i prostorni plan, tada nisu usvojena najavljivana zakonska rješenja o prostornom i generalnom urbanističkom planu kao jednom dokumentu, pa je trebalo pristupiti dodatnom definiranju GUP-a. Relativno dugi postupak donošenja plana uvjetovan je i činjenicom da su se u međuvremenu dogodile promjene u odnosu na Prostorni plan Primorsko-goranske županije, kao hijerarhijski viši plan na kojem se GUP temelji. Upravo zbog nešto duljeg vremenskog razdoblja, 2005. godine provedena je i druga javna rasprava, koja je izazvala veliki interes javnosti. Tijekom obiju javnih rasprava podneseno je čak 820 primjedbi, velik dio kojih je i prihvaćen.


Govoreći o glavnim postavkama plana, gradonačelnik je izrazio optimizam da će se uspješno realizirati, a posebno se dotaknuo projekata koji će doprinijeti potpuno drugačijem izgledu Rijeke. Jedan od njih je svakako izgradnja zone Delte s Porto Barošem, kao novim licem grada prema moru, koji će na svom sjevernom dijelu na površini od 4 hektara imati park, dok će se na južnom dijelu će se razviti stambeni i uslužno-trgovinski sadržaji, kao i izgradnja kulturnih i zabavnih sadržaja i hotelskih kapaciteta. Kao važniji projekt istaknut je razvoj Rujevice kao sekundarnog gradskog središta, u kojem će se razviti društveni i javni sadržaji, a među ostalim na jednom dijelu prostora mogao bi se izgraditi i novi stadion.

Upravo je projekt Delte i Porto Baroša izazvao dosta rasprave, jer su članovi Zelene inicijative građana, čije je dvije peticije koje su se dijelom odnosile na tu temu, ovog tjedna Poglavarstvo ocijenilo neutemeljenim, željeli istupiti pred vijećnicima. Budući da za to nije bilo uporišta u poslovniku, predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić-Bukovac nije im dopustila da istupe, a nakon što su po drugi puta prekinuli vijećnike u raspravi, aktivisti Mićo Antolović i Zoran Licul zamoljeni su da napuste vijećnicu.

Na budući izgled lučkog područja osvrnuo se u ime kluba zastupnika HDZ-a Bojan Hlača, koji je istaknuo kako je GUP neuravnotežen, jer za prostore na kojima je Grad Rijeka vlasnik dopušta veliki raspon sadržaja, dok se prema drugim područjima, među njima i lučkim, prilično restriktivno odnosi. Dok je Hlača inzistirao da se iz GUP-a izbaci rečenica da je kontejnerski terminal na Brajdici označen tek kao privremen, drugi vijećnici opozicije imali su primjedbi na planiranje prometa, preveliko trošenje prostora ili su pak dovodili u pitanje isplativost izgradnje velikog stadiona na Rujevici.

Tijekom rasprave o Generalnom urbanističkom planu najviše vremena vijećnici su posvetili Terapijskoj zajednici na Pulcu, budući da su vijećnici HDZ-a i HSLS-a u svojim komentarima izrazili stav da se takav sadržaj ne bi trebao nalaziti u blizini središta jednog velikog grada. Gradonačelnik Obersnel je istaknuo kako se terapijska zajednica nalazi u GUP-u zbog toga što se radi o izgrađenom objektu koji još samo treba dobiti uporabnu dozvolu i čija izgradnja nije ovisila o Gradu Rijeci. Također je ocijenio neprimjerenim stavove vijećnika koji su zagovarali izbacivanje terapijske zajednice s područja grada, budući da se radi o ljudima kojima treba pomoć. Obersnel je ujedno izrazio razočaranje razinom rasprave o najvažnijem dokumentu za budući razvoj Rijeke, budući da se niz primjedbi koje su vijećnici iznosili odnosio na sadašnje stanje, a ne na prijedloge koji su ugrađeni u GUP s tendencijom da se sadašnje stanje promijeni, poput veličine parkovnih površina i broja dječijih igrališta.

Što se tiče stava kluba HDZ-a o Delti, gradonačelnik je pojasnio kako su se morala definirati pravila budućeg uređenja tog dijela grada, za koji će se još morati izraditi detaljni urbanistički plan, kako bi se na taj način spriječilo da se direktno pogoduje nečijim interesima. Komentirajući zahtjev za izbacivanjem privremenog statusa kontejerskog terminala, Obersnel je istaknuo kako se već ovakvom definicijom izašlo u susret Lučkoj upravi, budući da je prostor Brajdice u Prostornom planu PGŽ označen potpuno drugačijom namjenom.

Unatoč svim neslaganjima oporbe s pojedinim odredbama GUP-a, vijećnici su sa 19 glasova za, jednim protiv i 8 suzdržanih usvojili Generalni urbanistički plan, čime je Rijeka dobila novi i ujedno najvažniji planski dokument kojim će se omogućiti brži i kvalitetniji razvoj grada.(rijeka.hr)

[AstroBoy]

Grad daje 1,8 milijuna kuna za palaču Jadran
Piše: Jasmin Đečević
Foto: Željko Šop


Grad Rijeka iz spomeničke će rente sufinancirati radove na upravnoj zgradi Jadrolinije, sagrađenoj 1897.

RIJEKA - Upravna zgrada Jadrolinije, jedna od najljepših, najreprezentativnijih i najpoznatijih riječkih građevina, do kraja godine trebala bi zasjati novim sjajem.

Na zgradi Palazzo Adria, koja je registrirana kao kulturno dobro, u tijeku je obnova fasade, prozora i roleta, a projekt obnove ukupno je vrijedan nešto više od 5,5 milijuna kuna. Sredstva će zajednički osigurati Jadrolinija i Grad Rijeka, a na brodu Liburnija danas je potpisan i ugovor o sufinanciranju, kojim će Grad u obnovi sudjelovati s 1,8 milijuna kuna, a ostatak pokriva Jadrolinija.

Grad će novac za obnovu izdvojiti iz sredstava prikupljenih naplatom spomeničke rente. Uz zgradu Jadrolinije, tim će se novcem, i to s ukupno 3,5 milijuna kuna, ove godine sufinancirati još sedam projekata.

Vojko Obersnel i Slavko LončarBudući da je Palazzo Adria vrijedan dio kulturne baštine grada na Rječini te je registrirana i kao kulturno dobro, tijekom cijelog projekta sanacije, od izrade projektne dokumentacije do izvođenja radova, prisutni su predstavnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Već su obnovljeni unutrašnjost zgrade, elektro-toplinske instalacije i glavni ulaz.

- Riječ je o iznimno važnom projektu jer je uz Palaču Jadran vezana i reputacija Rijeke kao pomorskog središta svjetskih razmjera. Osim toga, građevina je dio riječke, ali i hrvatske povijesne baštine - istaknuo je tijekom potpisivanja ugovora Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Morska strana fasade, odnosno južni i istočni dio, trebali bi biti sanirani do početka turističke sezone, a ostatak do kraja godine.

- Palača je važan dio vizure samoga grada tako da njezina obnova puno znači za sve nas. Projekte koji će se sufinancirati sredstvima spomeničke rente odabralo je stručno povjerenstvo i to je jedan od načina da vratimo dio sredstava onima koji plaćaju rentu. Ovakav oblik sufinanciranja nastavit će se svake godine - rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Figure venecijanskog kipara iz 19. stoljeća

Palača Jadran sagrađena je 1897. godine prema projektu Franje Matiasića kao sjedište prvoga ugarskog pomorskog poduzeća Adria.

Pročelje je ukrašeno figurama koje je izradio venecijanski kipar Sebastiano Bonomi, a njegovi kipovi predstavljaju kontinente i pomorska zanimanja - kapetana, pilota, kormilara i strojara. Sa strane ulaznog portala postavljene su dvije gigantske figure Atlanta, a te masivne figure predstavljaju najkvalitetnije rukotvorine od sveukupne arhitekturne plastike izrađene u Rijeci pretkraj 19. stoljeća.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primo...inija,63831.jl

[acy]

Srušen Benčićev dimnjak!

24 Feb 2007 - Vijesti

U sklopu uklanjanja građevina u prostoru bivšeg kompleksa Rikarda Benčića, jučer je srušen dimnjak nekadašnje kotlovnice, a njegov odlazak u povijest izazvao je interes stotinjak žitelja Rijeke, koji su sa znatiželjom popratili miniranje i rušenje dimnjaka.

Rušenje građevina nekadašnjeg industrijskog kompleksa, čiji počeci sežu u 16. stoljeće kada je na tom prostoru započela s radom šećerana, investicija je »teška« milijun i pol kuna, a u skladu s Detaljnim planom uređenja na kojega su suglasnost dali konzervatori, posao rušenja obavlja viškovska tvrtka Rad-Gradnja. Postupak rušenja trebao bi biti završen kroz nekoliko tjedana, a sve je to priprema za gradnju nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, čija će gradnja zajedno s trgom i garažom koštati oko 130 milijuna kuna. U prvoj fazi uređenja tog prostora riješit će se gotovo 50 posto ukupne površine »Benčića«, na kojoj će se ispod javnog trga smjestiti garaža s 230 parkirnih mjesta, čija bi ukupna površina trebala iznositi 6.500 četvornih metara, dok će Muzej biti površine od 9.200 četvornih metara. Sve će to biti smješteno na sjevernom dijelu nekadašnjeg Benčića, dok se na južnom dijelu predviđa izgradnja hotelsko-trgovačko-poslovnog kompleksa s internom podzemnom garažom kapaciteta oko 130 parkirnih mjesta.

No, cjelokupna investicija, kao i jučerašnje rušenje stoljećima starog dimnjaka nisu prošli bez negodovanja javnosti, a prvi su glas protiv miniranja dimnjaka podigli pripadnici Kreativne republike Rijeka, ocjenivši rušenje barbarskim činom Grada Rijeke i uništavanjem simbola riječke industrijske arhitekture, bez kojeg će Rijeka postati bezlični grad. – Smatramo da su konzervatori kompleks Benčića trebali zaštititi kao cjelinu.

Cjelokupni je pristup tom zdanju kriv, jer to je bila mirna oaza u središtu Rijeke, a sada će to postati obezvrijeđen ambijent. Ruše se posljednji ostaci riječke povijesti da bi se izgradila garaža. Predlagali smo da se od dimnjaka napravi kaleidoskop. To bi bilo nešto specifično i zanimljivo, no nije prihvaćeno. Imat ćemo još jednu garažu, objekt koji imamo na svakom koraku, zaključuje Antolović najavljujući da prostiranje povijesne riječke zastave neće biti posljednji pokušaj Kreativne republike Rijeka da zaustavi devastaciju riječke industrijske baštine.

Pala i povijesna riječka zastava

Zajedno s dimnjakom jučer je pala i stara povijesna riječka zastava, koju su na vrh dimnjaka postavili članovi Kreativne republike, a prema najavama Miće Antolovića, u znak prosvjeda i odupiranja rušenju riječke kulturno-povijesne baštine članovi Kreativne republike u utorak će zastavu donijeti pred zgradu Grada Rijeke, uoči sjednice Poglavarstva. (Tekst: Novi list, Foto: Jutarnji.hr)

[acy]

Rijeka - buđenje kvarnerske ljepotice iz starog industrijskog diva

Piše D.Š.l 24 Feb 2007 (Vijesti)

Nedavno ispitivanje javnog mišljenja koje je za Grad Rijeku provela agencija Puls, pokazalo je kako se grad na Rječini u Hrvatskoj još prrije svega percipira kao industrijski, “prljavi”, grad.

To i nije podatak koji čudi uzme li se u obzir da je na udaljenosti od svega pet kilometara u samom srcu grada bilo smješteno nekoliko golemih industrijskih postrojenja. Od Torpeda preko rafinerije na Mlaki, luke, Tvornice “Rikard Benčić”, “Rade Končar” do Tvornice papira, Rijeka je živjela industriju i od industrije.

Rijeka, dapače, svoj razvoj i napredak u godinama bivših režima i bivših država duguje upravo industriji. Nekadašnja gradnja Tvornice papira ili Torpeda stvorila je modernu Rijeku čiji se razvojni procvat direktno vezao uz industriju i riječku luku koja je za sobom povukla prometni i tehnološki napredak. Međutim, današnja Rijeka raskrstila je s gospodarskom tradicijom 19. i 20. stoljeća. Industrijski divovi odavno su otišli u ropotarnicu povijesti, a činjenica da je u Rijeci proizveden prvi torpedo ili da se cigaretni papir riječke Hartere izvozio na sve kontinente i u jednom trenutku pokrivao šest posto svjetske proizvodnje sada su samo zanimljivosti iz povijesti grada. Luka, doduše, još uvijek živi industriju, ali uz nju je od “teške” industrije u gradu ostalo još samo brodogradilište 3. maj te rafinerija na Mlaki.

Priču o Rijeci kao gradu koji se želi riješiti svog industrijskog predznaka najbolje se može pogledati kroz prizmu valorizacije i revitalizacije iznimno bogatog industrijskog nasljeđa. Veliki kompleksi zamrlih socijalističkih tvornica godinama su propadali i zjapili prazni. Dobar dio tih postrojenja, pogotovo oni vezani uz lučku infrastrukturu, imaju veliku arhitektonsku vrijednost jer su za njihovu gradnju u Rijeku dolazili neki od tada najpoznatijih svjetskih arhitekata koji su se prilikom gradnje koristili za to vrijeme najmodernijim tehničkim rješenjima.

O cjelovitoj promjeni imidža grada na Rječini ne može se govoriti sve dok se ne osmisle novi sadržaji i nova namjena za desetke tisuća četvornih metara bivših tvorničkih lokaliteta. Na tom se poslu upravo intenzivno radi.

Prostori nekadašnje Tvornice “Rikard Benčić”, smješteni preko puta željezničkog kolodvora, na dobrom su putu da od skupine ruševina i zapuštenih zgrada postanu jedan od novih centara kulturnog života Rijeke. Na tom bi lokalitetu kroz nekoliko godina trebao niknuti novi Muzej moderne i suvremene umjetnosti, a ubrzo bi trebala biti ishodovana građevinska dozvola. Sam Muzej bit će smješten u “T-objektu” sagrađenom 1867. godine. Objekt će biti obnovljen prema projektu arhitekata Saše Randića i Idisa Turata, a njime će dominirati stakleni krov otvoren za razne javne sadržaje. U sklopu “Benčića” nalazi se i iznimno zanimljiva upravna zgrada bivše rafinerije šećera. Riječ je o jedinstvenoj velebnoj kasnobaroknoj upravnoj palači koja je zbog vrijednih zidnih oslika u unutrašnjosti već godinama pod budnim okom konzervatora. Tek po završetku istaživanja moći će se osmisliti njezina buduća namjena.

Projekt revitalizacije “Benčića” obuhvaća i gradnju muzejskog trga, podzemne garaže sa 230 mjesta, a upravo traje natječaj za pravo građenja koji investitorima omogućuje i gradnju hotela u sklopu kompleksa. Na sličnom putu prenamjene su i prostori na mjestu bivše tvornice Torpedo - prve takve u svijetu. Taj bi lokalitet uskoro trebao dobiti detaljan plan uređenja, a prema trenutnim razmišljanjima ta bi zona mogla postati novi riječki “izlaz na more”.

Dio prostora već se koristi pa se tamo nalaze uredi Regionalne razvojne agencije Porin, Inkubator za nove tehnologije i tvrtka Saipem. Posebnost ove zone bit će prva hrvatska burza ribe, koja će krenuti s radom vrlo brzo, te pripadajuća joj ribarska lućica. Velike proizvodne hale previđene su za dvorane višenamjenskog sadržaja poput sajamskog prostora, a jedan dio iskoristit će se i za ugostiteljske ili trgovačke usluge.

Posebna zanimljivost ove zone je lansirna rampa za torpedo koja je trenutno u derutnom stanju. Vrijednost ovog objekta je velika, ali su potencijali tog objekta još veći. Naime, prema trenutačnim planovima lansirna rampa u budućnosti postaje multimedijalni muzejski prostor u kojem bi se mogla ispričati priča o torpedu, ali i o Rijeci. Iako se već godinama priča o stvaranju branda koji bi povezao ime grada s činjenicom da je ovdje proizveden prvi torpedo (koji jest ubojito oružje, ali je isto tako i nevjerojatno genijalan izum) - od toga još ništa. No riječki gradonačelnik posebno je zainteresiran za ovu lokaciju:

- Lansirna rampa nesumnjivo je nešto što bi trebalo obnoviti kao jedan od zaštitnih znakova Rijeke, ali ona je vlasnički nesređena. Nalazi se na pomorskom dobru na kojem nema vlasništva, a formalno se vodi u knjigama Torpeda u stečaju pa se ne zna tko bi o njoj trebao voditi računa. Grad nije vlasnik niti može pokrenuti ikakve aktivnosti. Financirali smo izradu elaborata kojim je utvrđeno sadašnje, ali i originalno stanje i izgled. Jednog dana kada se krene u obnovu imat ćemo relevantne podatke - najavljuje gradonačelnik Vojko Obersnel.

Najviše prašine vezano uz riječko industrijsko naslijeđe podiglo se svojedobno zbog namjere rušenja povijesnih skladišta u riječkoj luci, pogotovo kompleksa Metropolis, sagrađenog početkom 20. stoljeća. Gradnja tog kompleksa jedan je od najvećih graditeljskih pothvata izvedenih u Rijeci, a skladišta obiluju detaljima dekoracije mađarske secesije, što ih čini jedinstvenim u svijetu. U doba gradnje Metropolisa eksperimentalno je primijenjen armirani beton, s konstrukcijom velike nosivosti i potpuno modernom unutrašnjosti.

Međutim, lučkoj upravi stara su skladišta postala neupotrebljiva i namjeravala ih je rušiti, ali su onda registrirana kao kulturno dobro i stavljena pod zaštitu. Iako su ona među najvrednijim primjerima industrijske baštine, njihova inkorporacija u gradsko tkivo bit će najteži problem. Skladišta se nalaze u srcu lučke infrastrukture i u nadležnosti su lučke uprave pa su u sadašnjoj situaciji u potpunosti odsječeni od grada i do osmišljavanja njihove nove uloge, prema mišljenju stručnjaka, proći će barem još desetak godina.

Za razliku od lučkih skladišta, prostor nekadašnje Tvornice papira polako se vraća u život. Prije dvije godine na tom je lokalitetu pokrenut umjetnički festival “Hartera” iz kojeg se izrodila ideja o stvaranju “grada mladih”. Iako taj dio nije pod zaštitom, pokrenut je inteligentan proces - Grad je kupio zonu Marganova i bivšu tvornicu Parafinka, čime su stvoreni uvjeti da se za taj prostor zainteresiraju i drugi privatni investitori. Većina objekata u tom prostoru sada ima vlasnike pa se tamo već sada nalazi privatni stambeni objekt i punionica vode. Tijekom ove godine očekuje se detaljan plan uređenja cijele zone, a do kraja sljedeće godine profunkcionirao bi projekt Marganova.

U slučaju Hartere stvara se gotovo idealna kombinacija kulturno-sportskih ali, kao i uvijek, neizbježnih komercijalnih sadržaja. Ne postoji univerzalni recept, a prednost Hartere je taj što se ona nalazi u jednoj “rupi” gdje, primjerice, buka kao problem ne postoji. To je prednost tog prostora, ali za ostale treba osmisliti druge sadržaje jer ne mogu svi biti rezervirani za kulturu ili muzeje - ističe predsjednik Društva arhitekata Saša Randić. Velike promjene čekaju i drugu obalu Rječine, odnosno postrojenja u Vodovodnoj ulici. - Prostor tvornice “Rade Končar”, koji je Grad kupio za 22 milijuna kuna, mogao bi u revitalizaciju relativno brzo jer postoje dogovori s HŽ-om da se proširi nadvožnjak na ulazu u tu ulicu i omogući bolji spoj tog dijela s ostatkom grada. Dok se ne riješi taj prolaz, što će, nadam se, biti napravljeno do kraja godine, teško je očekivati ozbiljnije investicije - objašnjava gradonačelnik Obersnel.

Dugoročno rješenje za Vodovodnu, u kojoj objekti nisu pojedinačno zaštićeni kao kulturno dobro, ali taj dio grada spada u zaštićenu urbanističku cjelinu, jest selidba Autotrolejove garaže i micanje željezničkog nasipa koji je doslovno odsjekao taj dio od ostatka grada. Pruga bi ostala na istoj trasi, ali bi se postavila na stupove. Inače, na tom će lokalitetu najvjerojatnije niknuti novi stambeni prostori uz prateće uslužne sadržaje. Rijeka je nesumnjivo u procesu velike transformacije.

Industrijska postrojenja vraćaju se gradu i njegovim stanovnicima, a njihovom prenamjenom mijenja se i identitet grada. -Rijeka više nikad neće biti industrijski grad, ali to ne treba doživljavati s negativnim konotacijama. Industrija, bilo velika ili mala, smjestit će se u prstenu oko Rijeke i ne treba se bojati da neće biti radnih mjesta. To je rezultat tranzicijskih procesa i bilo bi suludo, čak i da se nije dogodio stečaj Torpeda, i dalje inzistirati na proizvodnji traktora tik uz morsku obalu.

Hartera: Oaza urbane glazbe

Vizualno dojmljivi prostor bivše Tvornice papira u kanjonu Rječine ima više sadržajnih cjelina. No tom bi lokalitetu prema “scenariju” arhitektonskog dvojca Randić - Turato dominirali mladi sa svojom urbanom scenom. Ostatak prostora već je pronašao novu namjenu kroz poduzetničku inicijativu.

Tvornica ‘Rikard Benčić’: Muzej, garaža, hotel

Desetak tisuća četvornih metara još jedne ugašene socijalističke tvornice postaje novi riječki kvart s nizom sadržaja. Osim muzejskog prostora, u planu je i niz komercijalnih sadržaja, od novog garažnog kompleksa do gradskog hotela kakav Rijeci u njenoj želji za izgradnjom turističkog imidža, definitivno nedostaje.

Vodovodna ulica: Novi stambeni prostori

Tim lokalitetom dominiraju davno napuštene proizvodne hale Rade Končara, a u dnu inače zapuštene, za stanovanje neatraktivne ulice u uskoj gradskoj jezgri nalazi se vjerojatno jedna od najljepših Riječkih zgrada, upravna zgrada Mesokombinata te bivša centralna zgrada Termoelektrane. Za revitalizaciju Vodovodne preduvjet je rušenje željezničkog nasipa koji je tu ulicu potpuno odvojio od ostatka Grada. Inače, na tom će lokalitetu najvjerojatnije niknuti novi stambeni prostori uz prateće uslužne sadržaje.

Torpedo: Muzej i sajam

Taj bi lokalitet trebao postati novi izlaz Rijeke na more. Ribarska luka s burzom ribe već je u fazi uređenja. Velike hale riješile bi problem nedostajućeg sajamskog prostora, a dio su već preuzeli novi ambicozni poduzetnici. Posebna atrakcija je lansirna rampa torpeda koja je potpuno devastirana i traži brzu reakciju ali se ne zna tko bi taj “povjesni spomenik” nekada moćne industrijske Rijeke trebao revitalizirati jer nema vlasnika. Formalno pripada tvornici u stečaju, na pomorskom je dobru a Grad je vidi kao muzej.

[bambam]

Originally Posted by gorgoroth

Zato što još nije gotova.Južna je završena i baš je dobra ,barem za moj ukus

pa onda di su slike sa juzne strane???

[gorgoroth]

Originally Posted by bambam

pa onda di su slike sa juzne strane???

Biti će jednom.Nezgodno je za snimiti jer je cesta,drveće zgrade ali ću se potruditi

[bambam]

Originally Posted by gorgoroth

Biti ?e jednom.Nezgodno je za snimiti jer je cesta,drve?e zgrade ali ?u se potruditi

hej vec unaprijed ti hvala

[gorgoroth]

Panorama Bakra

[gorgoroth]

Sjeverna i istočna strana towera

[gorgoroth]

Južna strana towera













evo bambam,je li u redu

[bambam]

Ovo stvarno puno bolje izgleda.. hehe.. puno ti hvala gorgoroth

[renco]

Stvarno ne izgleda loše.

[AstroBoy]

Thanks for all of the photos Gorgoroth.

[bubach_hlubach]

Super fotke Gorgoroth, pogotovo ona "bakrena"

Tower Centre s ovako modrom fasadom je definitivno nadmasio moja ocekivanja

Slijedeci put kad bus u blizini, ak se sjetis, probaj okinuti fotku cijelog TC-a sa zeljeznickog stajalista

[gorgoroth]

Hvala .Probati ću ga slikati cijeloga

[tonycro]

Jako dobre fotke gorgoroth
Ak se mozda zaletis da Crikve baci koju fotku

[snupix]

Oho, pa ja previđam Riječki thread.. Sad kad sam ga opet uvidio - pridružujem se pohvalama!