[Rijeka] - construction update III

[squirrel_ri]

ŽUPANIJSKO POGLAVARSTVO ODOBRILO TVRTKI MATE MARKANOVIĆA DODATNI ROK ZA GRADNJU NOVIH SADRŽAJA NA KANTRIDI
Do 2009. marina, hotel i helidrom

Uprava brodogradilišta spremna sufinancirati izradu novog DPU-a koji će se odnositi na morski dio zahvata, upravo u cilju ubrzanja cijele procedure


RIJEKA – Županijska vlada odobrila je jučer vlasniku Brodogradilišta Kantrida Mati Markanoviću produženje roka za gradnju marine i hotela na Kantridi za naredne dvije godine. S obzirom da su uvaženi Markanovićevi objektivni razlozi za prolongiranje početka gradnje novog kompleksa na Kantridi, članovi Županijskog poglavarstva odustali su od oduzimanja koncesije, o čemu se u medijima spekuliralo, te se može očekivati da do kraja 2009. godine u novoj sportsko-rekreacijskoj zoni uz novi kompleks bazena bude izgrađen i novi hotel s pet zvjezdica te marina s pedeset vezova i servisom. Staro brodogradilište će stoga nestati s te lokacije.
Pojašnjenja radi, Županija je Brodogradilištu Kantrida 2003. godine odobrila koncesiju za luku posebne namjene na rok do 2023. godine, ali uz obavezu da u roku od tri godine u skladu s novim prostornim planovima Grada i Županije na toj lokaciji umjesto brodogradilišta niknu novi sadržaji. U međuvremenu je Grad Rijeka ubrzano krenuo u gradnju novog plivališta na Kantridi, pa je, radi brzine ishođenja potrebnih dozvola, reduciran obujam DPU-a i time isključeni zahvati u moru i na samoj planiranoj luci, odnosno marini. Uprava Brodogradilišta Kantrida to je navela kao razlog za traženje odgode početka radova, a u Poglavarstvu su obrazloženje prihvatili, pa je jučer odobren dodatni rok od dvije godine. Pritom je uprava brodogradilišta u svojim dopisima pojasnila da je spremna sufinancirati izradu novog DPU-a koji će se odnositi na morski dio zahvata, upravo u cilju kako bi se cijela procedura ubrzala.


Mega-jahte od 20 do 40 metara

Član Poglavarstva zadužen za urbanizam Georg Žeželić upitao se hoće li dvije godine biti dovoljne za gradnju cijele marine i hotela, no pročelnik za pomorstvo Nikola Mendrila odgovorio je da je to realan rok. Zamjenik župana Luka Denona, koji je i ranije izjavljivao da bi se ova koncesija trebala oduzeti jer se ne poštuju rokovi, i jučer je zaključio da Markanoviću koncesiju treba oduzeti ako imalo prekorači zadani rok. Ipak, u upravi brodogradilišta su zadovoljni.
– Ja sam jako zadovoljan ovakvom odlukom Poglavarstva jer nam je dvije godine i više nego dovoljno za realizaciju projekta – kaže Mate Markanović, čija tvrtka planira graditi hotel sa sto dvokrevetnih soba i wellness centrom te marinu za, kako se on nada, mega-jahte veličine od 20 do 40 metara. Postojeći DPU mu dopušta da krene s radovima na kopnu, pa će tako do kraja godine biti izrGoran Milić na otvorenju veletržnice ribe?!

Projekt veletržnice ribe napreduje zadovoljavajuće, svi radovi će biti dovršeni u roku, dakle do kraja lipnja, a s obzirom da će za neke građevinske radove biti potrebni i dodatni radovi, s tvrtkom Zanatservis bit će izravnom pogodbom ugovoreno još 573.000 kuna radova. Zakonski limit za izravno ugovaranje je 25 posto od ukupnog iznosa, tako da je ovakva pogodba zakonski utemeljena, kazao je pročelnik Nikola Mendrila. Inače, s obzirom da je u emisiji Gorana Milića na HTV-u rečeno da će u Komiži proraditi prva veletržnica ribe na Jadranu, što nije točno jer se riječka otvara već za tri mjeseca, članovi Poglavarstva su se složili da novinara Milića pozovu na otvorenje u Torpedo.
ađeno kompletno idejno rješenje i studija utjecaja na okoliš, kao i ostale potrebne studije za cijeli projekt. Dotad se očekuje i rješavanje pitanja novog DPU-a, no Markanović ističe da novi plan nije problem zbog toga što će se na moru raditi montažni objekt koji će se u vrlo kratkom roku moći izgraditi.


Elitna klijentela s helikopterima

Inače, županijski prostorni plan predviđa gradnju 50 komercijalnih vezova, a Markanović ističe da bi struka trebala utvrditi što to konkretno znači za buduću marinu. Naime, on smatra da bi zbog blizine plaže i kupališta ova marina trebala biti namijenjena elitnoj klijenteli i većim jahtama koje more zagađuju manje od malih glisera, a to znači da je moguća i gradnja lukobrana na čijoj bi vanjskoj strani mogli pristajati i manji brodovi obalnog linijskog i turističkog prijevoza. To je u skladu s planovima Županije o uvođenju dužobalne linije od Opatije do Kostrene, no Markanović ističe da je u njegovim planovima i gradnja helidroma na kraju toga lukobrana.
– Za vlasnike 40-metarskih jahti nije nikakvo čudo da na brodovima imaju i helikoptere, a ako se zna da će cijeli ovaj kompleks u blizini stadiona i bazena biti okrenut ka sportašima, izgradnja helidroma itekako ima smisla – kaže Markanović.
Tihana TOMIČIĆ

[newnewyorker]

Pod hitno treba donijeti Detaljni urbanisticki plan Kantride! Ono je sad vec kaos. Nabacani bazeni izmedju mora i magistrale, obiteljske kuce, limenke s cevapima, stambenjaci, stadion i onda pufff, jos i heliodrom!

I zamisli te goste u marini, dodju na odmor, a ono svako malo im se helkac spusta!

[delfino]

Do sredine ove godine vozni park Autotroleja bogatiji za 32 nova autobusa



Rijeka, 5. ožujka 2007.

Do sredine ove godine Komunalnom društvu Autrotrolej trebala bi biti isporučena 32 nova autobusa, a temelj za njihovu nabavku što će rezultirati poboljšanjem standarda javnog gradskog prijevoza u Rijeci i okolici stvoren je potpisivanjem triju ugovora. Naime, direktor KD-a Autotrolej Ćiril Jurišić potpisao je ugovor o dugoročnom kreditu s Privrednom bankom Zagreb – Podružnica Riadria Rijeka, dok su ugovori o javnoj nabavi autobusa potpisani s tvrtkama Euroline i MAN Importer Hrvatska.



Potpisivanje ugovora o nabavi financijskih sredstava

Vodeći se zakonskom regulativom koja propisuje da se djelatnost cestovnog prijevoza putnika od 1. siječnja 2012. godine može obavljati samo vozilima mlađim od 18 godina, KD Autotrolej d.o.o. Rijeka je nakon izvršene analize starosne strukture voznog parka predložio Nadzornom odboru i Skupštini Društva njegovu obnovu. Naime, Autotrolej trenutno u svom voznom parku ima 187 autobusa, od čega 69 zglobnih, 106 solo i 12 minibusa, a prosječna starost voznog parka iznosi 13 godina.


Kako bi se udovoljilo zakonskim propisima, Skupština Društva je u studenom 2006. godine donijela odluku o namjenskom povećanju cijena prijevoza za prosječno deset posto od 1. siječnja 2007. godine. Sredstva će se odvajati na poseban žiro račun Društva, a isključivo će služiti za otplatu novčanog kredita. Istom odlukom Skupština Društva obvezala je KD Autotrolej da provede postupak javne nabave za nabavu financijskih sredstava za kupovinu novih autobusa, te postupak javne nabave za nabavku novih autobusa. Na natječaj za nabavu financijskih sredstava zaprimljena je samo ponuda PBZ-a, a na natječaju za 12 zglobnih autobusa najpovoljnija bila ponuda tvrtke Euroline, dok će se 20 novih solo autobusa nabaviti putem tvrtke MAN Importer Hrvatska.

Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom, za Privrednu banku potpisali su Vesna Badurina, direktorica Podružnice Riadria Rijeka i Robert Stepančić, pomoćnik direktora Podružnice, a ugovore za isporuku autobisa za tvrtku Euroline direktor Paul Quinton Jomain Kennedy, a za MAN Importer Hrvatska direktor Bogdan Tihava.


Kako je istaknuo direktor KD-a Autotrolej Ćiril Jurišić, nabavkom novih autobusa starost voznog parka smanjit će se na 10 godina. Obveza Autotroleja je da do zakonom propisanog roka zamjeni sve preostale autobuse starije od 18 godina. Valja istaknuti da će ovom nabavkjom po prvi puta u našem gradu voziti tzv. niskopodni autobusi čime će se uvelike poboljšati pristupačnost osoba s poteškoćama i standard javnog gradskog prijevoza.


Potpisivanju ugovora prisustvovao je i gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel sa suradnicima te predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić-Bukovac i predstavnici suvlasnika Autotroleja, čelnici gradova i općina iz riječkog prstena, gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, gradonačelnik Kastva Dean Jurčić, načelnik Jelenja Branko Juretić te načelnik Klane Ivan Šnajdar.

Gradonačelnik Obersnel istaknuo je ovom prigodom kako se po prvi puta iz cijene javnog gradskog prijevoza dio sredstava odvaja za razvoj, što znači da je dio iznosa od kupljenih autobusnih karata namijenjen nabavci novih autobusa. Izrazio je nadu kako će se i u narednih nekoliko godina nastaviti s obnovom voznog parka, kao što je to bio slučaj i u proteklom razdoblju. Zadnja veća nabavka autobusa bila je 2005. godine, kada je nabavljeno 28 autobusa, dok je u 2006. godini kupljeno 5 minibusa. Gradonačelnik Obersnel ujedno je najavio kako će se uskoro na riječkim ulicama, uz 32 nova autobusa u javnom gradskom prijevozu, naći i turistički autobus,prvi takve vrste na području Hrvatske.
Obersnel se posebno zahvalio PBZ što je prepoznala značaj projekta KD Autotrolej, javivši se na natječaj za nabavku kreditnih sredstava u trenutku dok su ostale banke kalkulirale s politikom Hrvatske narodne banke, omogućivši nabavku novih autobusa još tijekom 2007. godine. Izrazio je i zadovoljstvo što će se u voznom parku riječkog javnog gradskog prijevoznika zadržati prestižne marke autobusa, dok su predstavnici nabavljača zahvalili Gradu Rijeci na ukazanom povjerenju.

(S.R.)

[gorgoroth]

Pogled na Rijeku s Pećina

[antenor]

dobra fotka! koji skyline

[squirrel_ri]

NASTAVLJENO UKLANJANJE OBJEKATA U BIVŠOJ TVORNICI
Rušenje zapadnog zida oko Benčića

Zasad neizvjesno hoće li Rijeka promet privremeno širiti parkiralište


RIJEKA – Nakon što je desetljećima bio barijera, i vizualna i komunikacijska, prema »Rikardu Benčiću«, napokon je počelo rušenje zida oko nekadašnje tvornice koja bi trebala postati ekskluzivan prostor gdje će se izgraditi novi muzej, javni trg, dvije garaže te niz komercijalnih i trgovačkih sadržaja. Trenutno je izvjesno da će se graditi muzej, ali nakon dva raspisana natječaja nitko nije dostavio ponudu za kupnju prava građenja u južnom dijelu kompleksa, gdje bi se realizirali komercijalni sadržaji. Građevinski strojevi gotovo tri mjeseca ruše objekte koji su Detaljnim planom uređenja predviđeni za uklanjanje, a taj posao bi trebao trajati još desetak dana.
V. d. pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca je kazao da se zid neće rušiti u cijelosti, već da će se ostaviti do visine parapeta zbog sigurnosnih razloga, ali i kao podsjetnik na jedno vrijeme kada su u Rikardu Benčiću bili proizvodni pogoni.
– Još preostaje rušenje trafostanice i vjerujemo da će do sredine ožujka cijeli ovaj zahvat biti gotov. Prostor koji je dobijen uklanjanjem objekata bi se mogao iskoristiti kao prošireno parkiralište, ali o tome mora odlučiti Rijeka promet. Oni moraju procijeniti isplati li im se ulaganje u privremeno parkiralište zbog toga što bi radovi na gradnji nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti trebali početi najkasnije za godinu dana, kazao je Škunca.

[snupix]

Super je ova slika!

[squirrel_ri]

Stanari Plavog niza konačno odahnuli

Dosadašnje smetlište uskoro postaje ograđeno gradilište na kome će izraelski poduzetnik izgraditi dva objekta sa po pedesetak stanova i poslovnim prostorom


RIJEKA – Već mjesecima nezadovoljni stanari Plavog niza na Krnjevu upozoravaju na gomilanje otpada u dvorištu u Zametskoj ulici u koje gledaju sa svojih prozora. Osim ružne slike, brine ih, kažu, i to što bi taj otpad, ukoliko se hitno ne ukloni, mogao biti izvor zaraze, pa kada se nitko nije odazvao na njihove javne apele, pokrenuli su proceduru za rješavanje ovoga problema putem MO Sveti Nikola kome su prijavili ovaj komunalni problem. Prema proceduri, prijava je proslijeđena komunalnom redarstvu ali ono je, kaže ravnatelj gradske Direkcije za komunalno redarstvo Zdenko Pleše, nemoćno bilo što učiniti jer je riječ o privatnoj, a ne javnoj površini. Cijeli slučaj navodno je stigao i do inspekcije zaštite okoliša, no čini se da inspekcijska intervencija ipak neće biti potrebna.
Prije desetak dana izdana je, naime, građevinska dozvola tvrtki Koren koja će na tome prostoru graditi stambeno-poslovni blok pa će vrlo brzo cijelo područje postati ograđeno gradilište, a sporne vreće s otpadom bit će odvezene na odlagalište otpada. Doznajemo to od Tomislava Kukina, projektanta objekta koji će na ovom prostoru graditi izraelski poduzetnik Eliahu Koren.
– Kao i odvjetničko društvo Vukić koje zastupa gospodina Korena, i mi smo upoznati s primjedbama zbog otpada u dvorištu, ali nismo mogli ništa učiniti dok nismo dobili dozvolu za početak građenja, kaže Kukina. Objašnjava kako su svjesni da je riječ o prostoru koji sada nagrđuje izgled toga područja, tim više što su objekti koji se na njemu nalaze već polusrušeni, iako je dozvola za njihovo uklanjanje stigla tek nedavno.
Na zemljištu koje graniči s Kauflandom, a koje je tvrtka Koren, odnosno Toranj Krnjevo kako se zove od srpnja prošle godine, kupila od Rijekatanka, prema riječima projektanta, izgrađena će biti dva objekta sa po pedesetak stanova i poslovnim prostorima u prizemlju. Između njih bit će široki pješački prolaz, a u suterenu garaža. Zgrade će biti sagrađene terasasto od Zametske ulice prema gornjoj, Crnčićevoj ulici, a izgradnjom cijelog bloka bit će dovršen cijeli taj prostor na način kako je zamišljen DPU-om toga područja.
Izgradnja novog stambeno-poslovnog bloka startat će u svibnju, najavljuje Kukin, i trajat će otprilike 18 mjeseci, što znači da će biti završena najkasnije krajem 2008. godine.
Slavica BAKIĆ

[renco]

Krz kaj je s Rujevicom?

[SinCity]

This new residential project for Rijeka, does anyone know how many floors high it will be?

[gorgoroth]

Novogradje na Gornjem Zametu

[odeon]

što predstavlja ovaj kostur u obliku piramide? neka crkva u izgradnji ili?

[renco]

Neka crkva je,samo sam zaboravio koja.Evangelička ili tak nekaj.

[gorgoroth]

To vam je baptistička crkva.Evo kako će izgledati.

[renco]

Bio sam blizu

[delfino]

Poglavarstvo usvojilo plan aktivnosti na razvoju prometne mreže do 2010. godine


Rijeka, 13. ožujka 2007.
Poglavarstvo Grada Rijeke prihvatilo je prijedlog prometnih projekata i zahvata za 2007. godinu kao i plan aktivnosti na razvoju prometne mreže u razdoblju do 2010. godine, koji će ovisiti o izgradnji i povezivanju cesta D403 i D404 na gradsku cestovnu mrežu. Radi se o državnim prometnicama, za čiju su realizaciju odgovorne Hrvatske ceste, a Grad Rijeka će usporedo pokrenuti niz projekata, poput izmještanja autobusnog polazišta s Jelačićevog trga ili izgradnje nove prometnice od ceste D403 preko Škurinja do Potoka, čiji je cilj poboljšanje protočnosti prometa u Rijeci.

Državna cesta D404 povezivat će istočni dio gradskog središta s autocestovnom mrežom, a njezin je dovršetak izgradnje planiran na jesen ove godine, a njezino povezivanje u sustav gradskih prometnica predviđeno je unutar godine dana. Stoga je Grad Rijeka radi što bolje integracije ceste D404 u postojeću gradsku cestovnu mrežu naručio niz elaborata, kojima je predviđeno premještanje autobusnog terminala s Jelačićevog trga ina postojeću lokaciju privremenog autobusnog terminala javnog gradskog prijevoza na Delti.


Kako je istaknuo član Poglavarstva zadužen za područje razvoja, urbanizma, ekologije i gospodarenja zemljištem Ivica Plišić, objedinjavanje terminala, omogućit će preuređenje “oslobođenog” dijela Jelačićevog trga u pješačku zonu. Time se na potezu Scarpina – Adamićeva – Trpimirova ulica otvara mogućnost uređenja dvosmjernog prometa samo za javni gradski autobusni prijevoz, dok bi se promet ostalih vozila usmjerio na ulice Riva i Ivana Zajca, također u dvosmjernom režimu. Realizacija ovakvog rješenja koje daje prednost javnom prijevozu u središtu grada bit će moguća izgradnjom novog autobusnog kolodvora na prostoru zapadne Žabice, što se planira do 2010. godine. Rasterećenje danas zagušene Krešimirove ulice u zoni željezničkog kolodvora, planira se postići izgradnjom produžetka Ulice Riva prema Mlaci.


Trasa brze spojne ceste D403 od čvorišta Škurinje do novog planiranog lučkog
terminala na Zagrebačkoj obali - od ceste D403 odvaja se nova prometnica kroz zonu Škurinja


Na sličan način kao što cesta D404 povezuje istočni dio grada s obilaznicom i autocestom, tako bi i državna cesta D403 trebala zapadni dio grada, te novoplanirani lučki terminal na Zagrebačkoj obali povezivati na mrežu autocesta. Cesta D403 povezana je s Osječkom i Zvonimirovom ulicom, a od te prometnice se odvaja nova cesta kroz zonu Škurinja do Potoka.

U plan razvoja prometne mreže uklapa se i županijska prometnica Rujevica – Viškovo – Marčelji, čija bi izgradnja trebala započeti početkom 2008. godine sredstvima prikupljenim prodajom korporativnih obveznica KD-a Rijeka promet, a planirano je i prometno rasterećenje Trsata koje prati razvoj Sveučilišnog kampusa. Stručne službe Grada Rijeke već koordiniraju izradu dokumentacije za izgradnju nove Sveučilišne aleje koja omeđuje zonu Kampusa sa zapadne strane, te dokumentacije za izgradnju produženja Dukićeve ulice koja se spaja na Sveučilišnu aleju. Izgradnja nove prometnice koja bi se spajala na Ulicu Kačjak te predstavljala najkraću vezu prema gradskoj autocesti planira se do 2010. godine, a uz to se nadovezuje potreba dogradnje čvora Orehovica na lokalne prometnice.


Kako realizacija planiranih aktivnosti ne ovisi isključivo o Gradu Rijeci, Poglavarstvo je istaknulo neophodnost ubrzanja aktivnosti Hrvatskih cesta na rješavanju riječkog prometnog čvora. Tako je Poglavarstvo još jednom istaknulo potrebu hitne izgradnje južnog traka riječke zaobilaznice, te ponovno ukazalo na činjenicu da u planu Hrvatskih cesta do 2008. godine za tu svrhu nisu osigurana dostatna financijska sredstva. Također, inzistira se i na dogradnji čvora Orehovica, kojim će se sukladno projektu koji je izradio Institut građevinarstva Hrvatske, on povezati s lokanim cestama.

"Poglavarstvo inzistira i na intenziviranju aktivnosti oko izgradnje ceste D403, budući da je bez te prometnice nemoguće planirati širenje riječke luke, a ona ujedno predstavlja i drugi priključak gradskih prometnica na mrežu autocesta. Ujedno ose d Lučke uprave Rijeka i Trgovačkog društva Luka Rijeka, kao potpisnika Rijeka Gateway projekta očekuje kooperativnost u rješavanju prometnih problema vezanih za priključenje ceste D404 na gradske prometnice," istaknuo je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Na sjednici je također dana suglasnost za proširenje javnog parkirališta pod naplatom koje se nalazi na području bivše tvornice Rikard Benčić. Naime, u sklopu realizacije DPU-a područja Rikard Benčić uklonjen je dio građevina, a do realizacije novih objekata moguće je povećati broj parkirnih mjesta, pa će se ubuduće, umjesto na 147 moći parkirati na oko 320 mjesta.

(S.R.)

[SinCity]

Rijeci je potrebna nova gradska pruga

Rijeka Završni sastanak projekta Urban Environmental Menagement plans for the South EU Area tzv. Enviplans održan je jučer u Rijeci. Prioriteti za kvalitetno upravljanje riječkog urbanog okoliša su unapređenje kakvoće zraka, smanjenje buke, unapređenje sustava gospodarenja otpadom, smanjenje pritiska prometa u središtu grada, povećanje stupnja pročišćivanja otpadnih voda i, konačno, unapređenje sustava javnog gradskog prijevoza. Za razliku od konfiguracije nekih kontinentalnih gradova u zemlji, gabariti Rijeke nalažu da se javni gradski prijevoz mora reorganizirati tako da se u gradu gradi nova dvotračna pruga. Rijeka je prije pet godina čak i potpisala s ondašnjim čelništvom HŽ-a dugoročne i skupe ugovore o modernizaciji pruge prema EU (od kojih bi realizacija jednog zahvatila i modernizirala gradsku prugu), no investicije nisu ostvarene. "Modernizacija pruga gradu bi omogućila da se kroz centar brže prolazi jer bi se povećao broj korisnika javnog gradskog prijevoza, koji bi bio konkurentniji", zaključio je gradonačelnik Obersnel.

http://www.poslovni.hr/36863.aspx

[acy]

Autobusi s ‘Jelačića’ preselit će na Deltu
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 14 Oľujak 2007
Rijeka će početkom idućeg desetljeća imati više potpuno novih cesta kojima se prilazi gradu, odnosno gradskih prometnica, a danas su prometna rješenja prezentirana na sjednici riječkog poglavarstva.Najvažnije nove gradske prometnice koje diktiraju gradnju cesta kroz grad su ceste D 404 i D 403, ceste od državne važnosti, koje će riječku luku na istočnom, odnosno zapadnom dijelu povezivati s riječkom zaobilaznicom. Obje se grade u sklopu projetka revitalizacije riječke luke Rijeka Gateway, a realizacija prve, D 404, je pri kraju i povezivat će istočni dio luke s novosagrađenim istočnim krakom zaobilaznice.

Kako bi se ta cesta spojila na gradsku mrežu, potrebno je današnji autobusni kolodvor s Jelačićeva trga preseliti na područje Delte. Tako će Jelačićev trg dobiti veće pješačke površine, bit će povezan s Mostom branitelja, povećat će se i “cestovni” dio za gradski promet. Promet će se odvijati cestom D 404 prema Ribarskoj ulici i Jelačićevu trgu do Scarpine ulice.

Kasnije će trg, kada se sagradi novi autobusni kolodvor i oslobodi prostor na kojem je sada, ali i cijeli potez Scarpina - Adamićeva - Trpimirova ulica, postati rezerviran isključivo za dvosmjerni autobusni promet, dok će osobna vozila prometovati ulicama Riva i Ivana Zajca, također dvosmjerno. Kada se napravi novi kolodvor, produžit će se i Ulica Riva prema Mlaci.

Što se tiče cestovnog povezivanja novog putničkog terminala koji se gradi na korijenu Riječkog lukobrana, ono će se odvijati s njegove istočne strane preko Delte.

Cesta D 403 zapadni dio luke spajat će s čvorom Škurinje na riječkoj zaobilaznici i bit će najvećim dijelom u tunelu. Bit će povezana sa Zvonimirovom i Osječkom ulicom, a od čvora Škurinje sagradit će se i nova cesta kroz Škurinje - četverotračna koja će se spajati na Osječku, Kresnikovu, Tizianovu i ulicu Prvog maja. Gradi se i nova cesta od Rujevice preko Viškova do Marčelji.

I na prostoru novog sveučilišnog kampusa na Trsatu gradit će se ceste kojima će se to područje spojiti na ul. Kačjak te čvor Orehovica zaobilaznice gdje je predviđena dogradnja lokalnih priključaka.(jutarnji.hr)

[acy]

Krajem 2008. Riječani će dobiti pet novih bazena
Autor: Marko Stanić
Četvrtak, 15 Oľujak 2007
Na gradilištu novih riječkih bazena užurbano se radi, od nekadašnjih kontura plivališta na Kantridi prepoznatljiv je jedino stari bazen natkriven balonom nad kojim se vrte kranovi dizalica.Iskopana je rupa koju će popuniti novi bazen s pomičnim krovom, postaju jasniji i obrisi garaže, a definirana je i linija nove gradske plaže.Gradilište je danas obišao i gradonačelnik Vojko Obersnel i kaže kako je ovo trenutno najveći i najsloženiji sportski objekt koji se gradi u zemlji, no usprkos tome nije u centru pažnje, nego su to projekti vezani uz rukometno prvenstvo.

Svako toliko prezentiraju se nova rješenja vezano uz rukometno prvenstvo u Splitu i Zagrebu, a u Osijeku je sve stalo zbog Vlade - kaže gradonačelnik, dodajući kako se riječki bazeni grade bez ikakvog angažmana Vlade i sve je u redu te se projekt realizira u definiranim rokovima.

Planirano otvaranje novih riječkih bazena je u prosincu 2008. godine kada će Rijeka biti domaćin EP-a u plivanju u malim bazenima.

Na Kantridi će biti pet odvojenih bazena, a najveći olimpijski bazen imat će pomični krov. Ostaje i postojeći bazen, a bit će tu i onaj za neplivače te manji za zagrijavanje natjecatelja.

Inače, riječki bazeni grade se novcem prikupljenim izdavanjem gradskih municipalnih obveznica, a Grad Rijeka zatražio je od Ministarstva financija, kasnije i same Vlade da se planirana dinamika izdavanja obveznica promjeni.

Naime, zbog inteziteta radova veća su sredstva potrebna u ovoj no u idućoj godini pa je tako traženo da se ove godine umjesto odobrenih 60 mil. kuna obveznica izda 99 milijuna, a u 2008. da bude manja tranša.(jutarnji.hr)

[acy]

Drugi trak riječke zaobilaznice do 2009.

12 Mar 2007 - Vijesti

Već za nekoliko mjeseci projekt gradnje nedostajućeg traka riječke zaobilaznice između Diračja i Orehovice trebao bi po ubrzanoj proceduri biti prebačen iz Hrvatskih cesta u ingerenciju Društva Autocesta Rijeka-Zagreb, a takva odluka užurbano se priprema za hrvatsku Vladu. U pomalo zamršenoj proceduri, objedinila bi se postojeća autocesta od Rupe do Jušića, s dionicom zaobilaznice Diračje-Orehovica pod okriljem tvrtke Hrvatske autoceste, a zatim bi se čitava prometnica uvrstila pod ingerenciju »Autoceste Rijeka Zagreb«.

Ukoliko se ovakve najave ispune, rješavanje najvećeg riječkog prometnog problema počelo bi daleko ranije od očekivanja, jer se dosad procjenjivalo da ove godine sigurno neće biti završena vrlo komplicirana procedura prebacivanja projekta pod okrilje »Autoceste«. Ubrzano rješavanje problema najavio je prije nekoliko dana ministar prometa Božidar Kalmeta, istaknuvši da će vrlo brzo »Autocesta« preuzeti riječku zaobilaznicu. Taj plan detaljno pojašnjava Zdravko Livaković, državni tajnik za razvitak i desna ruka ministra Kalmete u cestogradnji. Livaković prije svega potvrđuje da je nedostajući trak golem prometni problem ne samo za Rijeku, već i za Hrvatsku.

– To je građevinski iznimno teška dionica s puno objekata na nepristupačnom terenu. Projekt je jako skup. Sadašnji proračuni govore da bi nedostajući trak stajao više od 100 milijuna eura, iako je riječ o dionici dugoj svega osam kilometara. Svjesni smo prometne važnosti zaobilaznice i smatramo da se mora maksimalno ubrzati realizacija projekta. Građevinske dozvole sada praktično imamo ili ćemo uskoro imati, što znači da moramo riješiti financiranje, govori Livaković, dodajući zatim da »Autocesta« ima dobre prometne i financijske rezultate, daleko bolje od očekivanih, a zbog toga ima i prostora za dodatno zaduživanje koje ne bi povećalo državni deficit, jer je »Autocesta« koncesijsko društvo za razliku od Hrvatskih cesta. Vlada bi zbog svega toga najkasnije za nekoliko mjeseci trebala usvojiti odluku o proširenju koncesijskog područja »Autoceste Rijeka-Zagreb«. Nihovo bi se pravo upravljanja, građenja i održavanja proširilo na prometnicu od Lučkog do hrvatsko-slovenske granice na Rupi, u što je uključena i riječka zaobilaznica.

To znači da bi iz Hrvatskih autocesta pod okrilje »Autoceste Rijeka-Zagreb« bila prebačena autocesta Rupa-Rijeka, gdje bi cestarinu naplaćivala »Autocesta Rijeka-Zagreb, ali bi ova tvrtka dobila i obvezu potpuno završiti dionicu Diračje-Orehovica, koja bi iz statusa državne ceste prešla u status autoceste koja neće biti u režimu naplate. U svemu tome postojao je problem izrazito komplicirane pravno-formalne procedure zbog čega se procjenjivalo da »Autoesta Rijeka-Zagreb« neće dobiti zaobilaznicu barem do kraja godine. Sada će se to dogoditi najkasnije za nekoliko mjeseci, a ubrzana procedura potvrđena je i mišljenjima pravnih eksperata, koji smatraju da Vlada i bez javnog natječaja može dodijeliti obilaznicu »Autocesti Rijeka-Zagreb«. Problem je bio u tumačenju Zakona o javnim cestama, koji isključuje mogućnost dodjele koncesija bez javnog natječaja. Kako objašnjava Livaković, potvrđeno je mišljenje i kod pravnih eksperata da ovdje nije riječ o novoj koncesiji, već proširenju i produženju ugovora o koncesiji koji je sklopljen još 1998. godine. Državni tajnik dodaje da će mišljenje o legalnosti postupanja prije odluke Vlade biti zatraženo i od Državnog odvjetništva.

Riječ je o aneksu ugovora, a ta situacija nije presedan jer je slično riješen status zagrebačke obilaznice, koja nije pod naplatom iako je održavaju Hrvatske autoceste, tvrtka koja gradi samo prometnice pod naplatom. Neovisno o detaljima pravno-formalne procedure realno je upitno ima li raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije ikakve svrhe s obzirom na to da je teško očekivati da bi se bilo tko osim koncesijskog društva u vlasništvu države mogao natjecati za dodjelu koncesije na gradnju dionice koja neće biti u režimu naplate.

– Čim se dogodi teža nezgoda između Diračja i Orehovice cijela Rijeka je u prometnoj blokadi. Želimo biti maksimalno efikasni. Ovo je izborna godina, a sve bi se još više odužilo kad bi zaobilaznica bila ostavljena na brigu idućoj vladi. Nakon odluke o proširenju koncesije »Autoceste Rijeka-Zagreb« Vlada bi bila spremna promptno odobriti državna jamstva »Autocesti« za obilaznicu i već za nekoliko mjeseci »Autocesta« bi mogla početi pregovore o kreditiranju te pripremati natječaje za gradnju, koja bi tako barem na pojedinim lokacijama mogla početi do kraja ove godine. Realno bi tada bilo da nedostajući trak Diračje-Orehovica bude u prometu do kraja 2009. godine, zaključuje Livaković