[Rijeka] - construction update III

[newnewyorker]

Originally Posted by acy

Autobusi s ‘Jelačića’ preselit će na Deltu
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 14 Oľujak 2007

Kako bi se ta cesta spojila na gradsku mrežu, potrebno je današnji autobusni kolodvor s Jelačićeva trga preseliti na područje Delte. Tako će Jelačićev trg dobiti veće pješačke površine, bit će povezan s Mostom branitelja, povećat će se i “cestovni” dio za gradski promet. Promet će se odvijati cestom D 404 prema Ribarskoj ulici i Jelačićevu trgu do Scarpine ulice.

Kasnije će trg, kada se sagradi novi autobusni kolodvor i oslobodi prostor na kojem je sada, ali i cijeli potez Scarpina - Adamićeva - Trpimirova ulica, postati rezerviran isključivo za dvosmjerni autobusni promet, dok će osobna vozila prometovati ulicama Riva i Ivana Zajca, također dvosmjerno. Kada se napravi novi kolodvor, produžit će se i Ulica Riva prema Mlaci.

jutarnji.hr)

Ovo je katastrofa!!!! Delta je centar centra grada. Da npr. tamo bude neki lijepo uredjen trg ili park, to nikom nije palo na pamet.

Ja sam za pjesacku zonu od Delte do Brajde, autobusni kolodvor van centra! I riva bez auta, s pogledom na Cres!!

[gorgoroth]

Pa di si Acy,nije te dugo bilo.Pozdrav

[acy]

Originally Posted by newnewyorker

Ovo je katastrofa!!!! Delta je centar centra grada. Da npr. tamo bude neki lijepo uredjen trg ili park, to nikom nije palo na pamet.

Ja sam za pjesacku zonu od Delte do Brajde, autobusni kolodvor van centra! I riva bez auta, s pogledom na Cres!!

Pa ja mislim da ce i bit park, sve do danasnje nove ceste D404,a ovo je samo privremeno.Bilo bi dobro da je ispod parka garaza jer smo nauceni tamo parkirat

[acy]

Originally Posted by gorgoroth

Pa di si Acy,nije te dugo bilo.Pozdrav

Bilo je puno posla pa se nisam stigao javit

[gorgoroth]

Gradilište Mercatora

[gorgoroth]

Dizalice na gradilištu POS-ovih stanova na Rujevici

[gorgoroth]

Upozadini dizalica je Drenova

[delfino]

Zanimljive slike,gorgoroth Kad se već ovdje spominje gradnja još jednog trgovačkog centra na Škurinjama,evo članka iz jutarnjeg lista o rotoru koji bi se tamo trebao izgraditi te donekle olakšati prometovanje tim dijelom grada,a u kojem se definitivno nalaze previše tih centara!





RIJEKA - Gradnja rotora na Škurinjama u Osječkoj ulici kojim će se rasteretiti prilazi ovoj prometnici krenut će u travnju, najavljuje pročelnica Grada Rijeke za komunalni sustav Irena Miličević, a za početak radova gradsko vlasništvo treba postati i posljednja čestica budućeg gradilišta.

Naime, Grad godinu dana pregovara s Inom oko 140 četvornih metara zemljišta potrebnog za gradnju rotora, a koje je u vlasništvu ove kompanije.

- Ina ne želi prodati teren jer traže da se napravi novo prometno rješenje prema kojem će njihova pumpna stanica biti spojena direktno na Osječku ulicu, a ne na rotor - objašnjava Miličević, dodajući kako je u međuvremenu pokrenut postpak izvlaštenja Ine, a rješenje je donijeto prije dva-tri mjeseca.

- Ina se žalila na rješenje o izvlaštenju i to je u postupku, no mi se i dalje pokušavamo dogovoriti s tom tvrtkom i da bi udovoljili njihovom zahtjevu i još nam nedostaje samo suglasnost Županijske uprave za ceste da bi radovi mogli započeti - kaže pročelnica te nastavlja kako je odabran i izvođač radova, tvrtka GP Krk.

Inače, na području Škurinja uz Osječku ulicu već je sagrađeno više velikih trgovačkih centara, a gradi se još jedan, slovenski Mercator čija je pristupna cesta vezana za rotor te “dućan” ne može otvoriti svoja vrata dok se ne završi infrastruktura.

Miličević objašnjava kako tu neće biti problema jer se radovi mogu obavljati u fazama, odnosno da se prvo sagradi pristupna cesta za Mercator.

Vrijednost investicije je ukupno 8,1 milijuna kuna
Kružno raskrižje na Škurinjama bit će “produžetak “ Osječke ulice sa spojevima na trgovačke centre. Projektom je obuhvaćena gradnja rotora vanjskog promjera 70 metara, rekonstrukcija dijela Škurinjske ceste u duljini od 220 metara te uređenje spojeva na postojeće ceste.

Budući da će se raditi i na području na kojem je korito Škurinjskog potoka, ono će se izmjestiti u duljini od 100 metara. Ukupna vrijednost ove investicije je 8,1 milijun kuna.

[acy]

Ne daj Bože novih investicija

17 Mar 2007 - Vijesti

Ovih je dana riječki gradonačelnik sa suradnicima obišao gradilište plivališta na Kantridi, trenutačno najveće sportsko gradilište u Hrvatskoj, kako se tvrdi. Zaključeno je da radovi teku prema zacrtanom planu, no manje je vjerojatno da je obilazak upriličen kako bi se Obersnel i njegovi kolege divili školjki bazena, kavernama i garaži, a mnogo je više realno da su se na to odlučili kako bi Vladi i Ministarstvu financija još jednom uputili apel za financijsku podršku projektu kojem za ovu godinu nedostaje 40 milijuna kuna.

Iako je riječki proračun ove godine veći nego ikad, oko 900 milijuna kuna, i ponosno drži drugo mjesto u državi – iza Zagreba, a ispred znatno većeg Splita – Rijeci ipak nedostaje spomenutih 40 milijuna za novi bazen. Poznato je također da će ovo biti jedan od skupljih plivališnih kompleksa u Europi – najmanje 220 milijuna kuna, no gradska vlast je inzistirala da se novi bazeni grade baš na Kantridi u sklopu buduće šire sportsko-rekreacijske zone, pa koliko koštalo, da koštalo. Sada je jasno da megalomanija ima svoju cijenu, i financijsku i političku, a gradska uprava više ne može sakriti činjenicu da joj ni grandiozni ovogodišnji budžet nije dovoljan da pokrije sve potrebe. Stoga obilazeći gradilište gradonačelniku doista ne preostaje drugo nego da lijepo zamoli Sanadera i Šukera da odobre promjenu dinamike plasmana municipalnih obveznica, kako bi Grad Rijeka ove godine izdao 99 milijuna kuna, a ne 60 kako je odredila Vlada.

U tom slučaju bi u idućoj godini tranša iznosila svega 21 milijun kuna, ali bi se već ove godine pokrila većina troška za bazen, pa u 2008. godini i ne bi bilo potrebno više od 21 milijuna. Naravno, HDZ-ova Vlada ne odgovara na ove zahtjeve, kao što je prošle godine stalno prolongirala i samo odobrenje za izdavanje obveznica, a ako se netko u Ministarstvu financija i predomisli, bit će to samo zato što je ovo izborna godina, pa će za HDZ dobro zvučati da je »spasio« jedan od dva trenutačno najveća riječka projekta (drugi je Gateway, koji muči svoju muku).

Opozicija ispravno upozorava da je zbog nedostatka ovog novca već lagano zavladala panika u redovima gradske vlasti, što i ne čudi ako se zna da nedostajućih 40 milijuna za bazen praktički čini ekvivalent od pet posto proračuna. Iz PGS-a tvrde da se očajnički traže alternativni načini za krpanje ovih financijskih rupa, a pritom se spominju dva izvora – ili povećanje prireza, koji je u Rijeci danas još među nižima u Hrvatskoj, ili pak zaduživanje gradskih komunalnih poduzeća. Da je to točno, pokazuje činjenica da je Rijekapromet već krenuo u izdavanje svojih komercijalnih zapisa, a uskoro će izdati i korporativne obveznice kako bi imao novca za svoje investicije, a logično je da će se s vremenom i drugi »komunalci« početi autonomno zaduživati za svoje programe i projekte jer preopterećeni gradski budžet jednostavno neće moći pratiti njihove potrebe kao dosad.

Novi problem u tom kontekstu je i Energov dug od 6,5 milijuna kuna prema građanima kojima je nezakonito podigao cijenu grijanja. Taj novac sad treba vratiti, ali nema se odakle, unatoč svoj dokapitalizaciji i ulasku stranih partnera, pa je očito da je na gradskom financijskom »cjedilu« propustila još jedna rupa. Naravno, municipalne obveznice, korporativne obveznice, operativni leasing... to su sve nazivi za istu stvar – novo zaduživanje, koje će morati otplatiti riječki porezni obveznici.

Gradska vlast međutim ne odustaje od novih ambicioznih planova, pa je i dalje aktualna kandidatura za Mediteranske igre, a bogme i za EP u nogometu 2012. godine, za što je Rijeka već preuzela obavezu gradnje sto milijuna eura vrijednog novog stadiona na Rujevici. S obzirom na tešku financijsku situaciju u gradskoj kasi i drugim izvorima, danas već vjerojatno netko u lokalnoj vlasti moli Boga da Rijeka ne dobije barem EP, ako već četvrta kandidatura za MIR urodi plodom. Srećom je Rijeku na koncu zaobišla obaveza da gradi dvoranu i za SP u rukometu 2009. Bolje da se s tim »bakće« Bandić nego mi. (Novi list - Tihana Tomičić)

[squirrel_ri]

Malo prosao Pecinama pa malo stao da vidim napredak radova na d404 na dionici od južnog portala tunela "Pećine prema Brajdici. Tempo radova je usporen. Zeljeznički nadvožnjak "Brajdica " se gradi od prošlog ljeta. Problem je zadnji, najlakši dio trase, od samog nadvožnjaka do Kazališta gdje postoji spor imzeđu Luke i Hrvatskih cesta. Zbog tog spora će D 404 biti gotova najranije krajem ove godine. Novi nasip se počeo koristiti kao kontejnerski terminal.

[acy]

Turistička ulaganja na Kvarneru 1,5 milijardi kuna
Autor: Marko Stanić
Srijeda, 21 Oľujak 2007

Na Kvarneru će ove godine u hotelske objekte i turističku infrastrukturu biti uloženo ukupno oko 1,5 milijardi kuna, pokazuje anketa koju je provela primorsko-goranska Turistička zajednica.Pritom će hotelske i ugostiteljske tvrtke uložit u svoje objekte oko 950 milijuna kuna, lokalna uprava u komunalnu infrastrukturu oko 520 milijuna kuna, a turističke zajednice će za pripremu sezone izdvojiti oko 30 milijuna kuna.Podaci o ulaganjima predstavljeni su danas na sjednici Turističkog vijeća kvarnerske Turističke zajednice.

Hotelske i ugostiteljske tvrtke ulagat će u izgradnju i obnovu hotela, poboljšanje i podizanje kategorija smještajnih kapaciteta i drugih sadržaja te u redovito održavanje objekata.

Lokalna uprava ulaže uglavnom u komunalnu infrastrukturu, vodoopskrbu, obnovu spomenika kulture, javnih površina, uređenje šetnica i plaža, a turističke zajednice najviše u promidžbu i uređenje okoliša.

Od većih ulaganja istaknuta je obnova hotela Meridional u Lovranu radi stjecanja kategorije pet zvjezdica, izgradnja hotela u Malinskoj s 50 luksuznih apartmana, obnova hotela Miramar i Park u Crikvenici, gradnja hotela s pet zvjezdica u sklopu Novi Resort & Hotels u Novom Vinodolskom, izgradnja manjeg obiteljskog hotela Arbiana u Rabu, izgradnja više manjih objekata u Gorskom kotaru te uređenje kampova na Cresu i Lošinju.

Među većim ulaganjima u nove ili postojeće objekte na Kvarneru iz Turističke zajednice naveli su još ulaganje u trajektno pristanište za otok Rab u Stinici, u izgradnju novog riječkog putničkog terminala u sklopu Rijeka Gateway Projekta te u završetak punog profila autoceste Rijeka-Zagreb.(croatiabiz

[Dubrovnik]

RIJEKA - Pomalo zaboravljene brodske linije koje su prije više desetljeća spajale Rijeku s okolnim mjestima i otocima, prema planovima Primorsko-goranske županije, mogle bi ponovno zaživjeti.

Naime, ispituju se mogućnosti uvođenja brodske linije koja bi tijekom cijele godine Rijeku povezivala s Voloskim, Opatijom, Ičićima, Lovranom, Medvejom i Mošćeničkom Dragom te Porozinom na otoku Cresu, a prošlog su se tjedna predstavnici Županije, uključenih gradova i općina, Ministarstva i Lučke kapetanije uputili i na probnu vožnju

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primo...inije,67378.jl

[acy]

Grad Rijeka je za projekte vodoopskrbe u 2007. osigurao 70 milijuna kuna


Rijeka, 21. ožujka 2007.
U povodu Dana voda koji se obilježava 22. ožujka na Vodospremi Streljana na Drenovi Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija predstavili su projekte vodoopskrbe na riječkom području. Tako će se u 2007. godini za projekte vodoopskrbe, kao što su izgradnja novog tlačnog cjevovoda od Crpne stanice Kozala do Vodospreme, rekonstrukcija cjevovoda od izvora Rječine do Zoretića, odnosno dovršetak sustava otoka Krka, izdvojiti 70 milijuna kuna, čime će se uvelike poboljšati kvaliteta vodoopskrbe na području Rijeke i okolice.

O vodoopskrbi i odvodnji govorili su direktor KD-a "Vodovod i kanalizacija" Željko Mažar i gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, a konferenciji su nazočili i pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević i član Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za komunalni sustav Darko Crnković.

Direktor Mažar je istaknuo kako se do 2009. godine planira realizacija 50 projekata vodoopskrbe i odvodnje u vrijednosti od 315 milijuna kuna, od čega su 20 projekti vodoopskrbe vrijedni 168 milijuna kuna.
"Realizacijom ovih projekata nastoji se osigurati stopostotna priključenost domaćinstava na javni vodoopskrbni sustav, povećati stupanj sigurnosti i ekonomičnosti usluge, stvoriti uvjete za razvoj grada Rijeke i okolice putem osiguravanja infrastrukture za kapitalne objekte, te povećati stupanj zadovoljstva potrošača", kazao je Mažar, dok se gradonačelnik Obersnel osvrnuo na rezultate dosadašnjih ulaganja. Tako je realizacijom niza vodoopskrbnih projekata postignuto je da riječkog vodovoda ima gubitak vode od 19 posto, dok se gubitak u vodovodnim sustavima u Hrvatskoj kreće oko 43 posto. Nastavkom ulaganja cilj je taj postotak spustiti ispod 15 posto, i na taj se način približiti se standardima zemalja Europske unije, gdje se gubici u vodoospkrbnim sustavima kreću od 10 do 15 posto.

Za predstavljanje ulaganja u projekte vodoopskrbe izabrana je Vodosprema Streljana, koja predstavlja centralnu građevinu riječkog sustava vodoopskrbe, a služi za pohranjivanje količina voda koje se dopremaju opskrbim gravitacijskim i tlačnim cjevovodima. Vodosprema je otvorena 2001. godine, a uz zagrebačku spada među najveće vodospreme u ovom dijelu Europe.

"Prilikom otvaranja Vodospreme mogla su se čuti razmišljanja kako se radi o nepotrebnom objektu, koji ne služi svojoj svrsi i samo propada. Danas je ovaj objekt u funkciji i predstavlja centralnu vodospremu u vodoopskrbnom sustavu Rijeke. Protekle godine otvorili smo Crpnu stanicu Kozala, a pred nama je njezino povezivanje novim cjevovodom s Vodospremom", kazao je Obersnel.
Naime, Vodosprema se opskrbljuje gravitacijskim cjevovodom iz izvorišta rijeke Rječine u zaleđu Rijeke, dok će se u ljetnim mjesecima vodoopskrba vodospreme ubuduće vršiti tlačnim cjevovodom iz vodocrpilišta Zvir u Rijeci. Dok se čeka na dobivanje građevinske dozvole za izgradnju tlačnog cjevovoda koji će omogućiti povećanje kapaciteta CS Kozala na 490 l/s, teku pripremni radovi na krčenju trase i osiguravanje pristupa priključcima na CS Kozala i Vodospremu Streljana. Na ovaj način, istaknuli su Mažar i Obersnel, u ljetnim mjesecima kada presušuje dotok vode s izvora Rječine, osigurat će se maksimalna opskrbljenost vodospreme Vodospremu s dostatnim količinama pitke vode. Ugovorena vrijednost radova je 10,3 milijuna kuna (bez PDV-a), projektant je tvrtka IPZ Zagreb, izvođač radova GP Krk, dok će nadzor vršiti Geoprojekt Opatija. Rok izgradnje tlačnog cjevovoda iznosi osam mjeseci.

Među većim projektima izdvaja se rekonstrukcija cjevovoda izvor Rječine – Zoretići, a za te radove trenutno se provodi postupak ishođenja građevinske dozvole. Vrijednost radova, čiji je rok izvedbe 1. listopada 2008. godine, iznosi 25 milijuna kuna bez PDV-a. Jedan od važnijih projekata je izgradnja vodoopskrbe otoka Krka, koja obuhvaća realizaciju ukupno tri dionice cjevovoda s pripadnim građevinama. Radovi su završeni na dionici Sopalj-Uvala Sršica te dionici Uvala Sršica, za što je izdvojeno 20 milijuna kuna, dok se uskoro očekuje izdavanje građevinske dozvole za završnu dionicu duljine 3.200 metara od Oštra do spoja na most Krk. Planirana vrijednost investicije je 24,5 milijuna kuna, od čega Grad Rijeka i KD Vodovod i kanalizacija osiguravaju 12,5 milijuna kuna, a ostatak INA i Hrvatske vode.

U sklopu ulaganja u vodoopskrbni sustava planiraju se i projekti kojima će se osigurati kvalitetna vodoopskrba kapitalnih objekata, kao što su Centralna zone za gospodarenje otpadom Marišćina, bazenski kompleks na Kantridi i Sveučilišni kampus na Trsatu, a planirana je i izrada projektne dokumentacije za vodoopskrbu Skijaškog centra na Platku.
Gradonačelnik Obersnel je naglasio kako će se rekonstrukcijom vodovoda i vodospreme Kantrida, osim što će se osigurati dostatne količine sanitarno ispravne vode za plivalište Kantrida, poboljšati kvaliteta vodoopskrbe u naseljima Kantrida i Turanj. Rekonstrukcijom će se dobiti nova vodosprema kapaciteta tisuću metara kubnih, a predviđena vrijednost investicije iznosi 5 milijuna kuna. Uskoro bi trebala biti izdana i građevinska dozvola, a intenzivni radovi na rekonstrukciji cjevovoda očekuju se već ovog proljeća. Predviđa se da će ukupni radovi, koji će se uskladiti s dinamikom radova na izgradnji plivališnog kompleksa na Kantridi, trajati oko godinu dana.
Treću skupinu projekata čini program Voda 3, čija jedinstvenost i značaj leži u solidarnosti jedinica lokalne samouprave baziranoj na njihovim stvarnim potrebama, neovisno o njihovoj financijskoj moći i novčanom iznosu koji je svaka pojedina jedinica lokalne samouprave osigurala iz dijela cijene vode namijenjene za razvoj komunalne infrastrukture. U proteklih desetak godina na području općina i gradova tzv. riječkog prstena izvedeni su radovi na vodoopskrbnom sustavu ukupne dužine 54 kilometra i vrijednosti 62,8 milijuna kuna.
Ove godine osigurano je 11,5 milijuna kuna za realizaciju programa Voda 3, što je gotovo dvostruko više nego proteklih godina. U narednih nekoliko godina cilj je izgradnjom oko 11 kilometara novih cjevovoda postići stopostotnu priključenost objekata na sustav javne vodoopskrbe, a bezuvjetni prioritet pri planiranju i izgradnji novih vodovodnih ogranaka i osiguranju pitke vode putem javnog vodovoda na području Grada Rijeke imaju naselja Gornji Pulac, Turan i Minakov put te naselja na području Pavlovac – Ljubljanska ulica.

[AstroBoy]

U novi KBC Rijeka investirat će se 300 milijuna eura


Na Trsatu će se izgraditi devet bolničkih građevina bruto površine 240 tisuća četvornih metara

Nakon proširenja zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra koji polako ulazi u posljednju fazu izgradnje, državni proračun očekuje još jedno veliko opterećenje, investicija izgradnje novog KBC-a Rijeka koja je prema idejnom projektu vrijedna oko 300 milijuna eura. Izuzetno loši uvjeti koji danas vladaju u riječkoj bolnici, čini se, više ne trpe odgađanje zbog kojeg pada kvaliteta zdravstvene zaštite u tom dijelu Hrvatske, a pacijenti po pomoć mahom odlaze u Zagreb.

Politička volja
Dinamika izgradnje novog KBC-a najviše će ovisiti o političkoj volji, a u idealnim uvjetima čitav posao trebao bi biti gotov do 2020. godine. Nova bolnica izgradit će se na parceli površine 8,40 hektara, a obuhvaća postojeću površinu bolničkog kompleksa i dio površine vojarne Trsat. Prema idejnom projektu što ga je u protekle dvije godine izradila tvrtka "Zo Invest", izgradit će se devet bolničkih građevina bruto površine oko 240.000 četvornih metara, uključujući smještaj za oko 1800 vozila u podzemnim garažama. Za usporedbu, sadašnji KBC proteže se na pedesetak tisuća kvadrata na tri lokacije jer je centar nastao spajanjem triju bolnica, dječje bolnice Kantrida, opće bolnice "Braće dr. Sobol" i opće bolnice "Dr. Zdravka Kučića".

Kako doznajemo od dr. Anđelka Đirlića, pomoćnika ravnatelja KBC Rijeka, nova bolnica bila bi omeđena s trima cestama i imala bi pet do šest kolnih ulaza što će rasteretiti prometne gužve. "Tri lokacije će se objediniti na jednu u kojoj će biti oko 900 kreveta s tim da se odnosi površine i broja postelja novog objekta i sadašnje bolnice ne mogu uspoređivati jer su normativi potpuno drukčiji od onih s početka ili sredine prošlog stoljeća kad je bolnica građena", ističe Đirlić. Međunarodni natječaj za izradu projektne dokumentacije buduće bolnice na Trsatu Ministarstvo zdravstva trebalo bi objaviti ovih dana s tim da će projektna dokumentacija proći dodatnu recenziju.

Iz državnog proračuna
Nakon što je srušen stari, već ove godine započet će izgradnja novog Odjela za hemodijalizu i kotlovnice, a iz proračuna Primorsko-goranske županije za ovu godinu izdvojeno je milijun kuna za izgradnju Centra za baromedicinu. Najvećim dijelom izgradnja bolnice financirat će se iz državnog proračuna, a Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija potporu će dati osiguravanjem zemljišta, izgradnjom komunalne infrastrukture te bržim svladavanjem administrativnih barijera. Čim budu definirani modeli financiranja, u planu je da Grad Rijeka potpiše ugovor s KBC-om o prepuštanju prava građenja bez naknade, a Grad je preuzeo i obvezu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na površini od 3500 četvornih metara koji su još u privatnom vlasništvu.

Projekt bolnice u obliku češlja
Objekt je projektiran u obliku češlja. Nova bolnica imat će polikliničke, dijagnostičke i terapijske sadržaje. Predviđena je dnevna bolnica s jednodnevnom kirurgijom, centralni operacijski blok s 12 dvorana i 9 operacijskih dvorana u okviru zasebnih funkcionalnih cjelina. Idejni projekt predviđa izgradnju centralnog objekta jedinice intenzivnog liječenja, hitne medicinske službe, laboratorijske dijagnostike, sadržaje medicinske opskrbe (ljekarna, transfuzija, bolnička kuhinja i praonica rublja) te sadržaji uprave, nastave i istraživanja. Projektiran je i "pogonski" dio bolnice - termoenergetski blok, servisni i skladišni prostori, centralni nadzorni sustav te pogon za zbrinjavanje otpada.

http://www.poslovni.hr/37521.aspx

[acy]

Evo kako ce to izgledat za par godina u Rijeci


[IMG]http://i11.************/2qdxt0g.jpg[/IMG]
[IMG]http://i11.************/3y7zfiw.jpg[/IMG]

[SinCity]

The Delta should be developed into offices/residential/retail. I hope they dont put the bus station down there.

Thanks Acy for the info.

[acy]

Originally Posted by SinCity

The Delta should be developed into offices/residential/retail. I hope they dont put the bus station down there.

Thanks Acy for the info.

As I understud Bus station will be there only temporarely.This place is reserved for huge park which will be on the nord side of Delta

[squirrel_ri]

IZMJENA PROMETNOG RJEŠENJA DONIJELA VEĆU SIGURNOST PROMETA NA RIJEČKOJ ZAOBILAZNICI


Evidentiran bitno manji broj pogrešaka vozača koji su zbog loše signalizacije masovno pogrešno skretali, a zatim kočili te stvarali opasnost u prometu vožnjom unatrag


RIJEKA – Nakon što je proteklo mjesec dana od uvođenja izmjena prometnog rješenja na čvoru Orehovica evidentiran je bitno manji broj pogrešaka vozača, koji su zbog loše riješene signalizacije ranije masovno pogrešno skretali, a zatim kočili te stvarali povećanu opasnost u prometu vožnjom unatrag. U hrvatskim cestama bilo je planirano da će upravo na temelju prvih nekoliko mjeseci promatranja situacije u prometu biti odlučeno hoće li novo prometno rješenje postati trajno, odnosno sve dok se ne izgradi nedostajuća prometna traka između Diračja i Orehovice. Matija Glad, šef ispostave Hrvatskih cesta u Rijeci ističe kako sadašnja učestalost prometnih prekršaja na čvoru Orehovica ipak ukazuje da je riječ o nepažnji i nediscipliniranom ponašanju samih vozača, a ne stanju prometnice.
– Prema podacima iz kontrolnog centra na Čavlima odakle se putem videokamera stalno kontrolira situacija na Orehovici dnevno imamo jedno do dva pogrešna skretanja. Uglavnom je riječ o ljudima koji skrenu prema lokalnom izlazu Orehovica umjesto da nastave prema Škurinju. Najvažnije je da više nema kočenja i vožnje unatrag. Definitivna odluka o tome hoće li ovo biti trajno rješenje još nije usvojena, iako sve upućuje kako nema potrebe nešto bitnije mijenjati, ističe Glad dodajući kako se planiraju još neke promjene na Orehovici ukoliko se ovo prometno rješenje usvoji kao trajno. Riječ je o tome da se odmah nakon prolaza velikog zavoja kod Svilnog moraju na stupovima postaviti viseći prometni znakovi iznad ceste koji bi prije dolaska na Orehovicu upozorili na smjerove kretanja. Tada bi ovo rješenje postalo trajno, preciznije rečeno trajalo bi barem do kraja 2009. godine kada bi u najboljem slučaju mogla biti izgrađena i puštena u promet nedostajuća traka između Diračja i Orehovice. Ova dionica jest objektivno najveći riječki prometni problem i njegovo ubrzano rješavanje poglavito ovisi o tome kada će Autocesta Rijeka – Zagreb proširiti koncesiju i dobiti obvezu gradnje nedostajuće trake. Prema sadašnjim najavama iz ARZ-a i hrvatske Vlade gradnja bi najranije mogla početi krajem ove godine i završiti u roku od dvije godine.
D. PAJIĆ

[snupix]

Originally Posted by squirrel_ri

IZMJENA PROMETNOG RJEŠENJA DONIJELA VEĆU SIGURNOST PROMETA NA RIJEČKOJ ZAOBILAZNICI

Da, ono što je bilo prvo je bilo katakatastrofalno, a sada je samo katastrofalno

Sredili su iz smjera Grobnika, ali iz smjera Trsata (iz tunela) je još uvijek jako loše - imate brzu cestu (po kojoj bi trebalo biti ograničenje 100, ali je uglavnom 80/60) i odjednom na izlasku iz tunela mali znakić 40 i oštro skretanje (lom ceste, nije ni zavoj) od kojih 40°.

[squirrel_ri]

Do lipnja u funkciji četiri prometna traka

Plan je asfaltirati oko 400 metara ceste na klizištu te ukinuti privremenu prometnu signalizaciju kojom je reguliran dvosmjerni promet na dva traka


RIJEKA – Nakon što je zbog klizanja tla kod mjesnog draškog groblja otvorenje dionice riječke zaobilaznice između Orehovice i Sv. Kuzma kasnilo pet mjeseci, ovih dana sanacija klizišta ušla je u završnu fazu. Kako bi se uopće moglo početi odstranjivati klizište, mjesecima su ugrađivani betonski piloti kojima se učvršćivalo tlo, a prije nekoliko dana konačno je započelo i fizičko odstranjivanje velikog brda koje se nalazi na samoj cesti. Prema neslužbenim procjenama s gradilišta očekuje se da bi u roku od dva mjeseca, odnosno do kraja svibnja, cijeli posao trebao biti završen. Tada bi trebalo biti asfaltirano oko 400 metara ceste na klizištu te ukinuta privremena prometna signalizacija kojom je reguliran dvosmjerni promet na dva traka. Tako bi prije ulaska u turističku sezonu novootvorena dionica riječke zaobilaznice trebala dobiti punu funkciju, što znači da će i na lokaciji između čvora Draga i čvora Sv. Kuzam biti uređena četiri prometna traka.
Materijal s klizišta svakog dana će se odvoziti prema kontejnerskom terminalu Brajdica, gdje se intenzivno nasipava more i gradi površina kojom će proći dio ceste D-404 odmah kod zapadnog izlaza iz tunela Pećine. Procjenjuje se da će oko 22.000 kubika zemljišta biti prevezeno iz Drage do Brajdice. Međutim, to, nažalost, nije garancija da će gradnja ceste D-404 biti efikasno okončana, jer još uvijek nije razriješen problem oko dodjele koncesije Hrvatskim cestama za prolaz koridora ceste D-404 preko Delte i Brajdice. Cijeli proces se odužio i zbog administrativne pogreške HC-a i krivo navedenih zemljišnih čestica u zahtjevu za dodjelu koncesije. Uz to, još uvijek traju pregovori HC-a i HŽ-a o tome kako će ove dvije državne tvrtke među sobom podijeliti troškove, obveze i odštete pa sve to upućuje na to da više ne postoje realni izgledi da se gradnja ceste D-404 završi na vrijeme, odnosno do kraja ove godine kako je to bio prije nešto više od tri mjeseca obećao predsjednik Uprave HC-a Stjepko Boban. Sada ostaje samo nagađati kada će ova prometnica biti izgrađena, a zbog toga treba podsjetiti da su rokovi ovog projekta više puta pomicani, kao i da sada kašnjenje premašuje godinu dana od onoga što se u početku predviđalo.

Berečki umjesto Kalčića
Slavko Kalčić više službeno ne obnaša dužnost direktora projekta riječke regije, a umjesto njega imenovan je Josip Berečki, koji je ranije vodio projekt gradnje osječke zaobilaznice. Berečki je ovih dana stigao u Rijeku pa je primopredaja dužnosti u tijeku. Kalčić će do daljnjega biti asistent novog direktora projekta, a zatim bi trebao biti prebačen na novi posao, također u HC-u na projektima gradnje cesta na području Istre.