[Pula] - Construction update (2007-2011)

[Astralis]

Thanx Histrian!

[Histrian]

Evo mali construction update iz Pule

Zgrada Mehanike 2 u centru Pule








I meni možda najljepša građevina trenutnu u Puli u izgradnji samo možda da je na boljoj lokaciji (nekako je skrivena u rupi), inače nalazi se 200 metara udaljena od prve

Porečanka

[krzamak]

Originally Posted by Histrian

Odličan update, histrian!

Jel prodato prvih 15 stanova, dobro bi mi došla jedna barka od 5 m!

[Astralis]

Lijep update. Thanx Histrian.

[OettingerCroat]

istrian hvala na reportaži

[Histrian]

Hvala ekipa.

[Histrian]

I još jedan objekt lijepog imena ...

Gradilište






Izgled







Pogled okolo





I još jednom gradilište

[OettingerCroat]

još jedna lijepa reportažica, hvala

[Astralis]

Originally Posted by OettingerCroat

još jedna lijepa reportažica, hvala

[Astralis]

Za općine istarske županije 35 milijuna kuna nepovratne pomoći

Raiffeisen banka i Raiffeisen Consulting nude servisiranje zahtjeva za korištenje sredstava Sapard 3

Budući da se u drugoj polovici ove godine raspisuje natječaj za financiranje projekata jedinica lokalne samouprave usmjeren razvoju ruralnih područja iz pretpristupnih fondova EU, konkretno 3. mjere programa SAPARD, Raiffeisen banka i Raiffeisen Consulting ponudili su svoje konzultantske i druge usluge u pripremi i kandidiranju projekata, koji udovoljavaju natječajnim kriterijima te definiranju iznos pomoći uključujući zatvaranje financijske konstrukcije projekta radi njegove uspješne prijave na natječaj. Servisiranje potencijalnih klijenata tražitelja sredstava iz 3. mjere programa SAPARD proteklog su vikenda u Puli prezentirali načelnicima i gradonačelnicima Istarske županije, koja priprema desetak projekata za kandidaturu. "Prva smo banka koja na ovom prostoru nudi ovakvu uslugu jer nam je želja da i ovom prilikom budemo na usluzi našim klijentima ovdje u Istri gdje je Raiffeisen stigao 1999. godine", istaknuo je direktor pulske podružnice Valter Šarić. "Istarska županija, koja je već do sada razvila široku mrežu korištenja sredstava raznih europskih fondova, zainteresirana je i već se priprema za nepovratni novac iz 3. mjere SAPARD-a, a vaša pomoć bit će nam dragocjena i trebamo odmah zajednički dogovoriti strategiju djelovanja kako bismo na vrijeme pripremili zahtjev i udovoljili vrlo strogim kriterijima natječaja za ta sredstva", rekao je prilikom prezentacije istarski župan Ivan Jakovčić. Budući da se SAPARD 3 odnosi uglavnom na infrastrukturne projekte u ruralnim područjima, i to za općine i gradove koji imaju do 10.000 stanovnika, Jakovčić je pojasnio da županija već ima pripremljen program zaštite otpadnih voda za 173 naselja u unutrašnjoj Istri, kojim je predviđena izgradnja 550 kilometra kanalizacijskih cjevovoda, 190 crpnih stanica i 176 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda što je investicija teška 147 milijuna eura.

Zvonimir Savić, savjetnik Direkcije za EU fondove i poslovno savjetovanje Raiffeisen Consultinga d.o.o., sveobuhvatno je objasnio proces akreditacije za 3. mjeru programa SAPARD, prioritetne sektore i dopuštena ulaganja, kriterije za odabir projekata, krajnje korisnike i razine pomoći, te iskustva susjednih zemalja, sada članica EU. Rekao je da će gradovi i općine Istarske županije moći iskoristiti 35 milijuna kuna nepovratne pomoći iz ovog spomenutog paketa. Visina pomoći po projektu ograničena je na tri milijuna kuna za uređenje nesvrstanih cesta koje spajaju važne poljoprivredne objekte i šumske protupožarne putove, za toplane koje koriste organski otpad iz poljoprivrede ili šumarstva maksimalno pet milijuna i za pročišćavanje otpadnih voda sedam milijuna po projektu. Na kraju ove svojevrsne edukacije o prijavi za sredstva iz 3. mjere programa SAPARD, a procedura je i za sve druge europske fondove slična, Savić je upozorio da kandidati moraju imati spreman investicijski projekt, znati pratiti i ispunjavati proceduralne zahtjeve, znati na pravilan način prijaviti projekt za SAPARD i pripremiti aplikaciju za dodjelu sredstava, znati sve o ovom i drugim fondovima EU, imati zaposlenike koji se bave tom problematikom, kontaktirati nadležne institucije za sva pojašnjenja i na kraju, što je možda i najvažnije, imati osigurana sredstva za provedbu kandidiranog projekta. U svim tim fazama dolaska do nepovratnog novca za projekte iz pristupnih i drugih fondova EU, ali i nakon zatvaranja čitave financijske konstrukcije pojedine investicije korisnicima se nudi pomoć Raiffeisen Consultinga i RB-a, zaključio je Zvonimir Savić.

Iduće godine razvoj ruralnog turizma

Zvonimir Savić, savjetnik Direkcije za EU fondove RBA banke, najavio je da već iduće godine kreće Komponenta 5. IPARD-a Ruralni razvoj, kojom se predviđa ulaganje u razvitak ruralnog turizma, tradicionalne obrte u ruralnim područjima, izgradnju pogona za mljekarsku i mesarsku proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim imanjima, ulaganja u obnovljive izvore energije i drugo.

http://www.poslovni.hr/45838.aspx

[Astralis]

Osnovan Klaster transporta u Istri

Zadatci koje je pred sebe postavio Klaster, jesu povećanje voznog parka i razvijanje gospodarske strategije

Dvanaest prijevoznika u teretnom prometu sa 120 vozila i 200 zaposlenika, koji nose 80 posto CEMT dozvola u Istarskoj županiji, osnovalo je Klaster istarskog transpota sa sjedištem u Pićnu, na čelu kojeg je dr. sc. Željko Mrak. Kako se ističe, Klaster je odgovor na globalno tržište, osiguranje konkurentnosti, koja se može ostvariti zahvaljujući višegodišnjem iskustvu članica na domaćem i međunarodnom tržištu u pružanju usluga teretnog prijevoza, strukturu voznog parka visokih ekoloških kriterija te dosadašnjim referencama u dobivanju CEMT dozvola.

Ekologija

"Zadaci koje je pred sebe postavio Klaster do 2010. godine su povećanje voznog parka s EURO 4 i EURO 5 ekooznakama, postizanje konkurentnosti po svim elementima do razine članica EU, djelotvorna suradnja s nadležnim ministarstvima, HGK-om, HOK-om, poslovnim bankama i Istarskom razvojnom agencijom radi povoljnijeg kreditiranja, dolazak do sredstava iz pretpristupnih fondova, otvaranje poslovno-gospodarske zone Klastera te razvijanje vlastite poslovne i gospodarske strategije razvoja", kaže direktor Željko Mrak. U Hrvatskoj je po broju licenciranih prijevoznika (258) i licenciranih vozila (659) Istarska županija na četvrtom mjestu iza Grada Zagreba, Zagrebačke i Varaždinske županije. Inače, po ekološkoj nomenklaturi još je gotovo polovina vozila pod oznakom CRNA, a tek četvrtina ih je dosegnula oznaku Euro 3. Do 2009. godine na tržište EU moći će samo vozila s oznakama EURO 4 i EURO 5. Za prilagodbe euronormama nadležno ministarstvo prometa i veza radi na izmjenama propisa o prometu, pa se tako traži smanjenje cijene CEM dozvola za 50 posto, smanjenje cestarine na domaćim autocestama do 50 posto, a nastoje se smanjiti i troškovi registracije vozila te osiguranja vozila u prijevozu." To sve činimo kako bismo domaćim prijevoznicima, kojih u Hrvatskoj u međunarodnom prijevozu radi 3000 sa 10.000 vozila, olakšali položaj tijekom ulaska u EU. No najveći dugogodišnji problem - nedostatak CEM dozvola, ulaskom u europsko društvo jednostavno će nestati jer takve dozvole neće trebati", ističe načelnik odjela za promet i veze u Ministarstvu mora, turizma prometa i veza Ante Neveščanin.

Novi ugovori

Klaster će biti otvoren i za nove članove, naravno ako se s tim složi skupština društva, no čini se da će ovaj grozd autoprijevoznika biti pomalo i zatvoren jer se već priča da je u Istarskoj županiji na pomolu osnivanje još jednog klastera u ovom području. Inače valja spomenuti da se od jeseni u Istri znatno povećava potreba za autoprijevozom jer će od rujna novootvorena tvornica kamene vune Rockwool u Pićnu rabiti možda i blizu 200 kamiona dnevno za dovoz sirovine i odvoz gotovih proizvoda. S pojedinim prijevoznicima tvornica već potpisuje preliminarne ugovore za obavljanje ovog obimnog posla.

http://www.poslovni.hr/45853.aspx

[Histrian]

Dobar update Astralis

[Astralis]

Istraturist završio gradnju Istarskih vila

U ekološkom naselju visoke kategorije za trećinu smanjen kapacitet objekata, sa 284 apartmana na svega 180

Za razliku od prethodnih, ove godine Istraturist prvi put svoja ulaganja usmjerava u vile, i to u najatraktivnijem dijelu turističkog naselja Stella Maris. Ulaganjem od 17 milijuna eura Istraturist je područje od 81.000 četvornih metara stoljetne borove šume, okružene lagunom i marinom, u potpunosti prenamijenio u luksuzno naselje Istarskih vila. Konzistentno zastupajući ekološku orijentaciju investicije, prostor je valoriziran smanjivanjem broja smještajnih jedinica za 35% budući da je nekadašnje naselje bungalova sa 284 apartmana kompletno preuređeno i pretvoreno u visokokomforno naselje luksuznih vila s ukupno 180 smještajnih jedinica kategorije 4+ zvjezdice. Svaka vila ima svoj privatni park uređen po ekološkim standardima hortikulture pa mogućnost cjelodnevnog boravka na otvorenom vile čini uistinu luksuznim, pogotovo za goste koji dolaze iz velikih urbanih centara, a gosti će uskoro moći uživati i u novom kompleksu bazena sa sunčalištem, koje naselje pretvaraju u wellness oazu. Svojim izgledom, skladnom arhitekturom upotpunjenom elementima istarskog kamena, toplim bojama Istre te rustikalnim interijerom od masivnog drveta vile su se uklopile u prirodno okruženje. Sklad prirode i arhitekture, osim visokokomfornog smještaja, daje pravu vrijednost Istarskim vilama.U prvih pet mjeseci ove godine Istraturist je ostvario 10% više noćenja i 21% više prihoda zbog čega je i konačni rezultat znatno bolji od prošlogodišnjeg. Naime, već je u svibanjskom izvještaju zabilježen pozitivan GOP (bruto operativna dobit), što je u turizmu iznimno ostvarenje imajući u vidu da se zbog sezonalnosti turizma pozitivni financijski rezultati turističkog sektora u pravilu zbrajaju tek krajem lipnja. Ostvarena neto dobit za 8% je veća od prošlogodišnje iako je opterećena izdatcima vezanim za investicije prethodnih godina u hotele i kampove, ali i ovogodišnjom investicijom u Istarske vile u naselju Stella Maris. Ako se pri tome iz neto dobiti izuzmu kamate, porez na dobit i troškovi amortizacije, rast EBITDA od 50% u odnosu na prošlu godinu ukazuje na znatan rast profitabilnosti kompanije u prvom dijelu godine. Istraturist danas raspolaže sa 19% smještaja u hrvatskim hotelima sa 4 zvjezdice i 49% smještaja u hrvatskim kampovima sa 4 zvjezdice, pa je ostvareni rast noćenja od 26% u hotelima i od 23% u kampovima, uz prosječni rast cijene od 13%, plod ulaganja u ponudu čiju kvalitetu kompanija već pet godina neprekidno unaprjeđuje kvalitetom usluge.

http://www.poslovni.hr/46320.aspx

[Histrian]

Mali update s gradilišta Kauflanda u Puli u Šijani

[Histrian]

Prvi je pao - Havarija novog autobusa Pulaprometa


Jučer (petak) u popodnevnim satima na premanturskoj cesti kod skretanja za Vinkuran, pokvario se autobus Pulaprometa. Vijest i nebi bila toliko zanimljiva da se ne radi o najnovijem autobusu koji je grad Pula nedavno kupila i skupo ga platitla.





Da je kvar popriličan i ozbiljan govori činjenica da je autobus još i danas (subota) na istom mjestu na kojem se pokvario te činjenica da ga nisu uspjeli niti otegliti do Pulapromteovog okretišta.

Kako stvari stoje nije pomogla ni intervntna služba Pulaprometa.

Uvijek je moguće da se i nova vozila pokvare ali je vrlo upitno zašto autobus nije servisiran od strane proizvođaća koji je morao dati garanciju i promtan servis.

Tako je pao još jedan mit o odličnom poslu koji je sklopio grad Pula sa dobavljačem.

Silna parada novih autobusa propala je na prvom ozbiljnom testu.

Tek toliko o novim buseva, a još su i skuplje plaćeni primjerice od Riječkih buseva ...

[OettingerCroat]

Brijuni Rivijera: Detalji najskupljeg projekta na Jadranu



Brijuni rivijera, najambiciozniji, najskuplji, ali vjerojatno i najkontroverzniji turistički projekt na Jadranu, konačno je krenuo u realizaciju!

Takav se zaključak može izvesti iz informacije da je Nadzorni odbor istoimene tvrtke konačno donio odluku o raspisivanju međunarodnog javnog poziva za izbor ponuđača za realizaciju greenfield turističkih projekata na četiri lokacije na Brijuni rivijeri. Riječ je o četiri od sedam lokacija kojima upravlja tvrtka Brijuni rivijera u vlasništvu Republike Hrvatske i Istarske županije.

Tijekom prosinca bit će poznata imena investitora koji su pobijedili na natječaju

- Riječ je o velikom koraku koji će nam omogućiti početak realizacije velikog projekta na kojemu radimo već četiri godine - izjavio je direktor Brijuni rivijere, Veljko Ostojić.

- Međunarodni tender bit će objavljen do kraja mjeseca, a investitori bi trebali biti poznati tijekom prosinca. O imenima još ne mogu govoriti, no riječ je o svjetski poznatim tvrtkama s kojima smo i dosad kontaktirali.



U svakom slučaju, vrlo sam zadovoljan što će nakon mnogo problema početi ozbiljni pregovori s investitorima.

Cjelokupna Brijuni rivijera, u dijelu kojim upravlja istoimena tvrtka, u konačnici bi trebala imati oko 6700 kreveta u priobalju te 800 kreveta na samim Brijunima. Ukupna vrijednost predviđenih investicija kreće se oko jedne milijarde eura. Na samim Brijunima, odnosno Velikom Brijunu, neće biti gradnje izvan okvira postojećih objekata koji će se podići na razinu visokih pet zvjezdica, a jedini novi objekt bit će sagrađen na mjestu sadašnjih gospodarskih objekata. Natječaj za koncesiju na Brijunima raspisat će Ministarstvo kulture, a sama tvrtka Brijuni rivijera najizgledniji je nositelj buduće koncesije za obnovu brijunskih hotela.



PODRUČJE MUZIL, budući “istarski Monte Carlo”

* najatraktivniji prostor buduće Brijuni rivijere

*162 hektara površine

* planirana izgradnja najluksuznijeg kompleksa hotela i vila s pet zvjezdica

* golf igralište, casino, wellnes i kongresni sadržaj

* ukupno 2500 kreveta



OTOK SV. KATARINA I MONUMENTI

* 21 hektar površine, sjeverni dio pulske luke

* u planu gradnja kompleksa mješovite namjene

* hotel s četiri zvjezdice

* dvije marine sa 600 vezova na moru, od čega jedna za megajahte

* predviđena i ‘suha’ marina sa 750 vezova



PINETA, FAŽANA

* 47 hektara, stari vojni kamp

* moguća gradnja kompleksa mješovite namjene

* hotel s četiri zvjezdice i 650 kreveta

* poseban naglasak na wellness i gastro ponudi

* apartmansko naselje luksuznih vila sa 300 kreveta



HIDROBAZA, PUNTIŽELA

* 46 hektara, stara vojna baza

* razmatraju se dvije varijante - prema prvoj varijanti moguća gradnja 5 do 6 malih obiteljskih hotela, a prema drugoj turističko naselje s glavnim hotelom i vilama

[ska.pre]

pula sa istarskog ipsilona slikana juče:

[OettingerCroat]

U Istri 5 posto više dolazaka i 3% više turističkih noćenja nego lani
U sedam mjeseci ove godine u Istri je boravilo 1,6 milijuna turista koji su ostvarili 9,9 milijuna noćenja

Za nama je, čini se, najača vikend smjena turista u ovoj godini, jer su uz ostale uobičajene goste krenuli na kolektivne godišnje odmore i naši vjerni gosti Talijani. Iako se statistike još izrađuju, kažu da ih je u Hrvatsku ušlo više od 1,2 milijuna pa se sigurno već od danas, barem u Istri traži krevet više, jer su čvrsti objekti i do sada bili gotovo u cjelini popunjeni, osim nešto privatnog smještaja. Mjesta je bilo nešto i u autokampovima.




Dolasci zrakoplovima

Istarske prometnice bile su zakrčene, ali to se ne događa samo u vrijeme vikend smjene kada su stvarane kolone i do 18 kilometara, već i svakodnevno, jer najturističkija hrvatska regija prometno nije riješena. Ove godine dovršen Istarski ipsilon ublažio je stanje, ali samo u kvaliteti vožnje, jer je cesta ostala jednog profila i bez valjanih prilaznica i gradskih zaobilaznica.Jednako živo bilo je i u pulskoj zračnoj luci u koju svakog vikenda tridesetak zrakoplova doveze između deset i jedanaest tisuća turista i to iz udaljenih destinacija, najviše Rusa, zatim Norvežana, Iraca, Britanaca, Šveđana, Francuza. Računa se da u Istri boravi 225.000 turista. Čvrsti objekti popunjeni su, a mjesta ponešto ima u kampovima, koji su i inače smještajno fleksibilniji. Prema podatcima Turističke zajednice Istarske županije, u sedam mjeseci ove godine u Istri je boravilo 1,611.456 turista, koji su ostvarili 9,902.120 noćenja, odnosno 5 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nega za prošlogodišnje isto razdoblje. Najbrojniji Njemci koji su u prvih šest mjeseci "podbacili", za sedam mjeseci ostvarili su 296.678 dolazaka ili dva posto više nego lani, i 2,437.847 noćenja što je na prošlogodišnjoj razini. Slijede ih Slovenci sa 258.000 dolazaka ili 6 posto više nego lani i 1,336.000 noćenja ili 5 posto više. Na trećem su mjestu Talijani, koji će u kolovozu sigurno izbiti na još povoljnije mjesto, sa 243.000 dolazaka ili 3 posto više i 1,004.000 noćenja ili 6 posto više nego prošle godine.



Slijede Austrijanci sa 192.000 dolazaka ili 6 posto više i 1,095.000 noćenja ili 4 posto više nego prošle godine. Iako turisti ovih četiriju emitivne država čine većinu hrvatskog turističkog prometa, mogu se uočiti još neke statističke zanimljivosti. Primjerice, svake godine sve su prisutniji gosti iz Rusije, kojih je prvih sedam mjeseci ove godine stiglo preko 40.000 ili 42 posto više nego lani,a ostvarili su 375.000 noćenja s istim povećanjem. Iznimno visok porast bilježe gosti iz Irske, za čak 185 posto a to sigurno zahvaljujući uspostavi stalne cjelogodišnje linije niskotarifnog Raianera. Međutim, čudi što Britanci koji stižu s istim avio prevoznikom bilježe pad noćenja za čak 7 posto a dolazaka za 1 posto. Slično se događa i s Nordijskim gostima, dok su Norvežani u porastu za čak 20 posto, Šveđani su u gotovo tolikom padu. I na kraju ove statistike recimo da su domaći gosti napravili 122.321 dolazak ili 3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju ali zato 8 posto manje noćenja. Iako je analize nezahvalno raditi u sredini sezone, jer srpanj i kolovoz nose glavninu cjelogodišnjeg turističkog prometa, ali neki trendovi ponavljaju se već nekoliko sezona unazad pa ih treba analizirati. Tako se pomalo zabrinuti turistički djelatnici i analitičari pitaju što se događa s, u Istri najmasovnijim gostima Nijemcima, koji već nekoliko sezone bilježe ili pad ili stagnaciju. Zato smo upitali poznatog mjemačkog turoperatora direktora IDA RIVA toursa Selimira Ognjenovića koji u Hrvatsku godišnje dovede 70.000 turista, od čega 50 posto u Istru, što se to događa s Njemcima.

Mijenjaju navike

"Nijemci mijenjaju navike u putovanjima a mi se tome ne prilagođavamo. Slično se događa s Francuzima, i nekim drugim tržištima. Moramo mijenjati marketinške navike, moramo biti dobri domaćini i osluškivati potencijalne goste. Prigovaraju nam da smo previše dizali cijene iza kojih nije stajala odgovarajuća usluga. Mi inozemni turoperatori na vrijeme smo upozoravali na to ali nas se nije slušalo. A ljudi i u bogatijim zemljama postaju osjetljivi na cijenu za uslugu. Mi podignemo cijene odjednom za 6 do 10 posto i očekujemo poztitivnu reakciju. Tako je Hvar ove godine povečao cijene za 15 do 20 posto i reakcije su odmah stigle", kaže za Poslovni dnevnik Selimir Ognjenović.

[SinCity]

Ponude za projekte Brijuni Rivijere predale 23 tvrtke

Natječajnu dokumentaciju za izbor ponuđača preuzelo je 27 tvrtki, no u međuvremenu četiri su odustale pa su ponude predale 23 tvrtke

Ponude na javni poziv zainteresiranima za realiziranje greenfield turističkih projekata na četiri lokacije Brijunske rivijere do danas su predale 23 tvrtke iz Hrvatske, SAD-a, Španjolske, Austrije, Italije i Francuske, navodi se u priopćenju za javnost tvrtke Brijuni Rivijera. Danas je okončan rok podnošenja ponuda na javni poziv za izbor kvalificiranih ponuđača za realizaciju greenfield turističkih projekata na četiri lokacije - Pinete, Hidrobaze, otoka Sv. Katarine i Monumenta te Muzila, smještenim na jugozapadnoj obali Istre, ukupne površine 276 hektara.

Kako stoji u priopćenju za javnost direktora tvrtke Brijuni Rivijera Veljka Ostojića, natječajni postupak strukturiran je u dvije faze - u prvoj koja predstavlja prednatječaj utvrđuje se sposobnost ponuditelja za sudjelovanje u natječaju, dok se u drugoj, koja predstavlja natječajni postupak, vrši ocjena ponuda sposobnih ponuditelja u cilju izbora dva ponuditelja. Ocjena pristiglih ponuda bit će izvršena u roku od 30 dana. Natječajnu dokumentaciju za izbor ponuđača preuzelo je 27 tvrtki, no u međuvremenu četiri su odustale pa su ponude predale 23 tvrtke.

Tvrtka Brijuni Rivijera javni poziv domaćim i stranim investitorima zainteresiranim za realiziranje greenfiled turističkih projekata na četiri lokacije Brijunske rivijere objavila je 8. kolovoza. U njemu je između ostalog stajalo da tvrtka Brijuni Rivijera planira realizirati greenfield turističke projekte na navedene četiri lokacije putem izbora privatnih partnera, koji će po tzv. BOT modelu (izgradi - upravljaj - prenesi) preuzeti odgovornost za projektiranje, finaciranje, izgradnju i upravljanje objektima i sadržajima u okviru projekata. U pozivu je navedeno da se na lokaciji Pineta Fažana, površine 47 hektara, projektom planira 950 kreveta, a na 46 hektara lokacije Hidrobaza maksimalnih tisuću kreveta.

Za lokacije otoka Sv. Katarina i Mulimenti na površini 21 hektara plan je maksimalno 200 kreveta, marina s maksimalno 650 vezova te suha marina s 700 vezova. Na četvrtoj lokaciji Muzilu planira se na 162 hektara površine 2.500 kreveta. Tvrtku Brijuni Rivijera d.o.o. zajednički su u srpnju 2003. osnovali hrvatska Vlada i Istarska županija s ciljem stvaranja uvjeta za ostvarivanje i upravljanje Brijunskom rivijerom kao cjelovitim elitnim turističkim odredištem.
(Hina)

http://www.poslovni.hr/54250.aspx

[OettingerCroat]

cant wait