[Rijeka] - construction update IV

[OettingerCroat]

‘Država ne brine o Zračnoj luci Rijeka’
Denona je otišao sa sjednice jer u dnevni red nije uvrštena točka kojom je traženo jamstvo države za kreditno zaduženje aerodroma u iznosu od 28 milijuna kuna



RIJEKA - Primorsko-goranski dožupan Luka Denona u ponedjeljak poslijepodne s kolegama je u Zagrebu napustio Skupštinu Zračne luke Rijeka jer u dnevni red nije uvrštena točka kojom je traženo jamstvo države za kreditno zaduženje aerodroma u iznosu od 28 milijuna kuna.

Sredstva bi trebala biti uložena u obnovu zapuštene infrastrukture aerodroma koja zbog dotrajalosti ugrožava sigurnost Zračne luke, objasnio je danas Denona.

Većinski vlasnik aerodroma je država, udio imaju i županija te ovdašnji gradovi i općine (čiji su predstavnici napustili Skupštinu), a Županija osim jamstva za kredit traži i da joj država prepusti svoj udio u vlasništvu, time i brigu o aerodromu.

Za to je potreban zakonski okvir, no, kako kaže Denona, za posljednjih je saborskih zasjedanja usvojeno puno zakona, pa se tako može još jedan.

Država, naime, tvrdi Denona, ne brine o riječkoj Zračnoj luci, što pak vodi u uništenje aerodroma, za što odgovornim smatra resornog ministra Božidara Kalmetu koji je i odbio uvrštenje spomenute točke u dnevni red Skupštine.

Denona proziva i premijera Ivu Sanadera jer “Kalmeta ne radi ništa bez Sanadera”. Dodaje kako bi Županija, ako joj država prepusti svoj udio, tražila strateškog partnera, čime bi se omogućilo veće ulaganje u Zračnu luku.

Denona navodi kako je odbijanje prijedloga o jamstvu za zaduženje Kalmeta obrazložio riječima da “nije točno naznačeno što se očekuje od Skupštine”, koja nakon odlaska ovdašnjih predstavnika nije ni održana.

Dobivaju puno više novca

Inače, osnova za traženje kredita je studija potrebnih ulaganja u aerodrom koju je izradio tim stručnjaka s riječkog Veleučilišta, a koji upozoravaju i da bi bez investiranja poslovanje aerodroma uskoro moglo doći u kritičnu fazu. Predstavnica Grada Rijeke Nataša Zrilić navela je da država puno veća sredstva ulaže u šest preostalih aerodroma kojima je većinski vlasnik u Zagrebu, Puli, Dubrovniku, Splitu, Osijeku i Zadru.

[OettingerCroat]

DINA-Petrokemija
Na Krku novi standardi zaštite okoliša i zdravlja ljudi



OMIŠALJ - Postojeći sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 DINA-Petrokemija na Krku nadogradila je sustavima upravljanja zaštitom okoliša i zaštitom zdravlja i sigurnosti, ISO 14001:2004 i OHSAS 18001:1999, koje im je izdala ugledna međunarodna tvrtka Bureau Veritas.

Dobivanju tih svjedodžbi prethodilo je oblikovanje postojećih proizvodnih procesa, uz jasno dokazivanje poštovanja zakonskih i drugih zahtjeva u zaštiti okoliša, zdravlja i sigurnosti. Novi je sustav upravljanja uspostavljen u deset mjeseci, što je zapravo vrlo kratak rok, upravo zato što je DINA-Petrokemija od početka rada primjenjivala svjetska mjerila u poslovanju.

Primjena ISO i OHSAS standarda u poslovanju kontrolirat će se svakih šest mjeseci.

[Ballota]

Zbilja se nadam da će se nešto poduzet u vezi ZL Rijeka...jer sadašnje stanje je ispod svake norme!

[delfino]

Originally Posted by Mate_Balota

Zbilja se nadam da će se nešto poduzet u vezi ZL Rijeka...jer sadašnje stanje je ispod svake norme!

Ma katastrofa!!!!!!! Uvijek ista priča,totalno ga marginaliziraju! Politika i u ovom slučaju pići sto na sat Pa neka prepusti onda država(vlada) svoj udio u aerodromu županiji koja je spremna u njega uložiti i pronaći strateškog partnera!! Ali NE,ni to im NIJE u interesu

[gorgoroth]

Nije samo u zračnoj luci marginalizirana,tako je i u cestogradnji,zdravstvu.....

[gorgoroth]

Par sličica sportske dvorane na Zametu

[delfino]

zanimljivo mi izgleda!!!!pomalo neobično,ali to mi je ok

[gorgoroth]

Istra i Primorje
Dvorana na Zametu bit će gotova do proljeća 2009. Piše: Jasmin Đečević
Foto: Grad Rijeka



Sportski centar s multifunkcionalnom dvoranom imat će 2100 mjesta. Projekt obuhvaća i javni trg, ceste, podzemne garaže i komunalnu mrežu

RIJEKA - Sportski centar na Zametu s multifunkcionalnom dvoranom kapaciteta 2100 mjesta trebao bi se početi graditi do kraja godine i biti gotov do proljeća 2009., čime bi Rijeka napokon dobila adekvatan prostor za brojne profesionalne sportaše, ali i rekreativce te sportski podmladak, kojima su već desetljećima jedini “dom” Dvorana mladosti na Trsatu i školske dvorane.

Ukratko, projekt centra Zamet obuhvaća gradnju sportske dvorane, društvenih i komercijalnih sadržaja, javnog trga, prometnih i pješačkih površina, podzemne garaže s oko 250 mjesta i komunalne infrastrukture.

Projekt je ukupno “težak” oko 160 milijuna kuna, dok sama dvorana stoji oko 65 milijuna kuna, a na današnjoj sjednici Gradskog poglavarstva kao model financiranja odabran je operativni leasing. To znači da će gradnju Centra financirati leasing kuća koja će se izabrati na natječaju, nakon čega će ga u najam uzeti gradska tvrtka Rijeka sport.

- Nadam se da će gradnja početi do kraja ove godine, a cijeli bi projekt trebao biti gotov do proljeća 2009. - ističe riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, dodajući da ni ovaj riječki projekt neće sufinancirati država.

Sama dvorana će sportašima omogućiti suvremene i kvalitetne uvjete za rad.

Još sam suzdržan!
- To je odlična vijest, ali s obzirom na to da se već toliko godina priča o toj dvorani, moram priznati da sam još uvijek malo suzdržan. Kada počnu konkretni radovi, onda ću biti presretan. Dvorana je posebno značajna za daljnji razvoj sporta i rad s mlađim kategorijama jer postojeća Dvorana mladosti jednostavno nije dovoljna za adekvatan rad svih klubova i ekipa - ističe proslavljeni riječki rukometaš Alavaro Načinović.

[SinCity]

I like it.

[OettingerCroat]

me too, it looks very good

[gorgoroth]

Samo što će Rijeka morati sama financirati bez i jedne kune od države za razliku od ZG,ST, VŽ,OS.......Znam da će u tim gradovima biti prvenstvo(a Rijeka je valjda mala selendra pa ne zaslužuje)ali se i u Rijeci gradi bazen za europsko prvenstvo bez lipe pomoći od vlade.

[acy]

Kvadrat zemljišta u Starom gradu 850 eura

30 Jul 2007 - Vijesti

Grad Rijeka raspisat će natječaj za prodaju gradskog zemljišta u Starom gradu, na lokaciji Pod kaštelom, a početna cijena metra kvadratnog na licitaciji iznosi visokih 850 eura, odnosno za parcelu će budući investitor stambeno-poslovnog objekta izdvojiti oko 850.000 eura. Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca pojasnio je da je riječ o projektu koji nosi radni naziv PK19, a koji je trebala izgraditi gradska uprava kako bi se stambeno zbrinuli stanari koji žive u stanovima predviđenim za rušenje zbog realizacije desetke milijuna eura vrijednog projekta Gomila za koji je pravo građenja kupila tvrtka Bononia 3M.

– Budući da su u međuvremenu s većim dijelom vlasnika imovinsko-pravni odnosi riješeni, a za manji dio rješavanje je u tijeku, nema razloga za izgradnjom građevine PK 19 iz proračunskih sredstava, te smo se odlučili da se lokacija ponudi na prodaju javnim natječajem – usmenim nadmetanjem, izjavio je Škunca.

Za zemljište koje bi trebalo postići cijenu od najmanje 850 eura po kvadratu na snazi je Detaljni plan uređenja Stari grad kojim je predviđena izgradnja stambeno-poslovne građevine, a namjena prostora u planiranom objektu je poslovna, trgovačka, ugostiteljska i stambena. Ukupna površina parcele PK19 iznosi 316 metara kvadratnih, dopuštena bruto razvijena površina je 1162 metra kvadratna, a prema orijentacijskom udjelu površina može se postići trgovačko-ugostiteljsko-poslovna namjena od oko 600 kvadrata te stambena od 570 kvadrata. Površina izgrađenosti je od 91 do 100 posto, a dopuštene visine pojedinih dijelova (prema konfiguraciji) su prizemlje i tri kata.

Budući da se cijene novogradnje kada je poslovni prostor u pitanju kreću i do 5.000 eura po kvadartu, a za stanove se traži 2.500 eura po kvadratu, nema nikakve sumnje da će zainteresiranih investitora biti. Naime, ako bi investitor prodavao po gore navedenim cijenama stambeni i poslovni prostor, uprihodovao bi oko 4,5 milijuna eura, a kada se od toga oduzme cijena za zemljište i troškovi građenja, i te kako se lijepo može zaraditi. Tim više što će prostor znatno dobiti na vrijednosti realizacijom projekta Gomila, kao što je naglo skočila cijena stambenih i poslovnih kvadarata u Starom gradu nakon što je počelo njegovo uređenje.

Treba se samo sjetiti da je Grad Rijeka parcelu od oko 500 kvadrata ispod katedrale Svetog Vida prodao za smiješnih 470.000 maraka tvrtki Alpe Adriatic koja je izgradila zgradurinu koja je zasjenila i jedan od najvrjednijih riječkih spomenika. Jedini koji je u cijeloj priči dobro zaradio je privatna tvrtka jer su prodani svi poslovni, stambeni i uredski prostori u objektu, a zbog nečije »krive« procjene ispaštaju svi građani jer su umjesto trga koji se mogao urediti dobili građevinski mastodont koji je zasjenio katedralu koja nosi ime zaštitnika Grada Rijeke. Treba podsjetiti da je u toj priči i Crkva pala bez ispaljenog metka jer je nakon početnog bunta rektor Katedrale Ivoslav Linić utihnuo i na taj način indirektno dopustio urbanocid protiv kojeg danas prosvjeduju samo ekološki aktivisti ispisivanjem grafita po asfaltu. (Novi list)

[acy]

Opatiju treba pretvoriti u grad s pet zvjezdica
Autor: Marko Stanic
Subota, 28 Srpanj 2007
Opatijskog gradonačelnika Amira Muzura, 38-godišnjaka, prvog nezavisnog gradonačelnika Opatije, nije lako predstaviti. Liječnik s doktoratom iz područja kognitivnih neuroznanosti, znanstvenik, docent na Medicinskom i Filozofskom fakultetu, istraživač povijesti svojega kraja, o čemu je napisao 16 knjiga... a sada i političar. U javnosti je posljednjih mjeseci i hvaljen i prozivan zbog odlučnog stava o rješavanju pitanja vlasništva nad najvećim opatijskom hotelskom tvrtkom, Liburnia Rivijera hotelima i svojom vizijom Opatije.


Dionice Liburnije u rukama su Opatijaca. Znači li to da će se gradske vlasti početi baviti hotelijerstvom?

Dionice još nisu u našim rukama, bit će to, nadam se, za koji dan. No, grad Opatija neće se baviti hotelijerstvom, ali će moći utjecati na daljnji tijek privatizacije. Želimo dovesti najmanje dva svjetski poznata lanca hotela, koji će podignuti kvalitetu ponude i osigurati Opatiji bolji plasman na tržištu.

Mogu li radnici računati na dionice? – Zaposlenicima moramo omogućiti kupnju određenog paketa dionica po povoljnim uvjetima, ali o veličini paketa, kao i povoljnostima, treba se još dogovoriti.Koliko je vaša prijetnja ostavkom utjecala na rješavanje pitanja prijenosa dionica?

Jeste li stvarno bili spremni “odstupiti”?

Vjerujem da nikada nećemo doznati koji su sve momenti požurili potpisivanje Sporazuma o prijenosu dionica. Kada sam objavio svoju namjeru da se povučem, istupio sam iskreno. Čak i oni koji su okorjeli na politička razočaranja morali bi se složiti s tim da bi obećanje premijera u svakoj zemlji moralo imati težinu. Ako nema, to znači da postoji lobi moćniji od premijera, dakle, kolaps sustava.

Kakvi su sada, nakon polovice mandata, odnosi u koaliciji u gradskoj vlasti ?

Odnosi između moje nezavisne liste, HDZ-a i HSU-a izdržali su sve vanjske udare medija i oporbe. Ponekad se i ne složimo, to je točno. Moja je mana da ponekad iskočim s nekim stavom ne konzultirajući se s koalicijskim partnerima. No, biti u koaliciji ne znači izgubiti vlastitu prosudbu.

Opatija je jedna od tri hrvatska destinacijska superbranda, ali vi kažete da Opatijci toga još nisu svjesni?

Opatijci su desetljećima živjeli u uvjerenju da imaju sve i da druge destinacije spavaju. Zato je stajao razvoj. Dok je svako selo gradilo vodovod, sportsku dvoranu ili garažu, Opatija je trošila, istina povelik, naslijeđeni renome. Takva, neproduktivna atmosfera, mora biti transformirana u razvojnu. Opatiju treba pretvoriti u grad festivala, glamura, zvijezda, vrhunskih hotela i restorana, ukratko, u grad s pet zvjezdica, hrvatsku Nicu.

Opatija ima novi prostorni plan. Što je s bespravnom gradnjom, ima li još uopće lokacija za građenje?

Još će se graditi! Stari plan, prihvaćen 2001., bio je za Opatiju katastrofalan. Novi plan odnosi se prema prostoru s neusporedivo više takta, uz snažne mehanizme kontrole i dopuštenu gradnju u granicama održiva razvoja.

Počeo je i “lov” na stare opatijske vile. Kupuju li ih doista Rusi i Englezi ili ljudi puni novca sumnjiva podrijetla?

Nije važno tko kupuje vilu, nego što će s njome učiniti. Idealno bi bilo velikim ulaganjem vratiti im izvorni sjaj i namjenu. Prodaja obnovljenih luksuznih stanova drugo je rješenje, koje može dovesti u Opatiju stanare od interesa za gradsku reputaciju i lobistički potencijal.

Što Amir Muzur radi kad ne radi, “gradonačelnikuje”?

Tko je upoznao Amira Muzura tek kao gradonačelnika, začudio bi se koliko taj malo čita i pješači. S druge, pak, strane, Amir Muzur se nada da će se vratiti sretna vremena kada je čitao dvije knjige tjedno i objavljivao jednu godišnje.(vecernji.hr)

[acy]

Principij alpske klauzure u Starom gradu izvanredno arheološko otkriće

Rijeka, 24. srpnja 2007.
Premda se već ranije znalo da se u riječkom Starom gradu nalaze brojni ostaci građevina iz rimskog doba čemu svjedoče već pronađeni prekrasni podni mozaici kao i izvanredno očuvan kameni luk, zaštitni arheološki radovi na prostoru nekadašnje Principije alpske klauzure potvrdili suda da i Rijeka svojim povijesnim spomenicima iz tog razdoblja može stajati uz bok gradovima poput Splita i Pule gdje su takvi spomenici veoma dobro očuvani.
Početkom lipnja ove godine djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba započeli su provedbom zaštitnih arheoloških istraživanja Principije alpske klauzure u Starom Gradu. Provedba ovog programa financira se sredstvima spomeničke rente iznosom od 1 milijun kuna, a ugovorom je predviđeno izvođenje terenskih arheoloških radova na prostoru koji obuhvaća zapadni dio kompleksa, približne površine od 500 m². Nakon provedenih pripremnih i građevinskih radova i uklanjanja kasnijih nadogradnji i nasipa, otkrivena prostorna raspodjela prostora potvrđuje ranije pretpostavke da se uistinu radi o Principiji, odnosno rimskom vojnom zapovjedništvu.
Prema riječima voditelja ovog projekta, Luke Bekića, pročelnika službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda, budući da su se graditelji tog vremena morali prilagođavati zatečenim uvjetima na terenu, sada je vidljivo da je prostor vojnog zapovjedništva bio podijeljen na dva nivoa, koji čine otvoreni trg s kamenim popločenjem, te povišenu terasu uz zapadni rubni zid na kojoj su otkrivene četiri pomoćne prostorije. Osim toga, uz sjeverni rub lokaliteta pronađen je zid građen od velikih, pravilno klesanih kamenih blokova, koji također pripada ovom kompleksu, no kako zalazi ispod ulice Pod voltun u ovoj fazi ga nije bilo moguće istražiti u potpunosti. Taj zid prema pretpostavkama arheologa vjerojatno predstavlja dio nekadašnjeg hrama u kojem su se štovali službeni rimski bogovi. Prostor koji se istražuje obuhvaća oko jedne četvrtine nekadašnjeg Pricipija, a preostali se dio nalazi ispod temelja okolnih zgrada. Rimsko vojno zapovjedništvo služilo je obrani Limesa, odnosno obrambenog zida koji je branio rimsko carstvo od barbara i ujedno štitilo civilno stanovništvo koje je živjelo na području ondašnje rimske Tarsatic
Među mnoštvom pronađenog sitnog arheološkog materijala posebno se ističu ukrasni dijelovi nošnje (fibule, narukvice, prstenje…) kao i veća količina rimskih novčića koji potvrđuju da se radi o kompleksu intenzivno korištenom tijekom kasne antike, a koji su datirani na 3 i 4 stoljeće. Pronađeni su i dijelovi kamene dekoracije zgrada (ulomci arhitrava, kamenih stupova, profiliranih mramornih dijelova) koji ukazuju na činjenicu kako je ovdje riječ o reprezentativnom primjeru rimske vojne arhitekture.
U tijeku je posljednja faza izvođenja terenskih arheoloških radova u istočnom dijelu kompleksa koja će biti završena početkom kolovoza i time obuhvatiti cjelokupan lokalitet. S obzirom na izuzetno suho vrijeme posljednjih mjesec dana, radovi su išli brže od ugovorenog roka pa će arheološka iskapanja završiti i prije dogovorenog roka, odnosno 1. rujna
Nakon realizacije tog dijela uslijedit će izvođenje primarnih konzervatorskih radova na nepokretnim nalazima koji se odnose na čišćenje nalaza s ispiranjem, konzervatorsko dokumentiranje, primarnu konzervatorsku zaštitu drvenim okvirima i pijeskom, i izvođenje primarnih konzervatorsko - restauratorskih radova na pokretnim arheološkim nalazima u specijaliziranoj restauratorskoj instituciji.
Na kraju u sklopu realizacije programa bit će izrađen Elaborat provedenih arheoloških istraživanja s konzervatorskim smjernicama u kojem će se naći sva konzervatorska dokumentacija, obrada geodetskih izmjera i izrada tlorisa i nacrta, izrada preliminarnog kataloga arheoloških nalaza, preliminarni opis arheoloških rezultata kao i znanstvena objava u obliku tiskane monografije.
Izrazivši zadovoljstvo realizacijom ovog programa, čiji je cjeloviti dovršetak planiran do kraja 2007. godine gradonačelnik Obersnel je naglasio da će Grad Rijeka nastaviti provedbu programa koji se odnosi na konačnu restauraciju pokretnih nalaza ovog lokaliteta te njihov adekvatan smještaj i prezentaciju. Paralelno sa tim pokrenut će se i postupak izrade potrebne dokumentacije za pronalaženje najboljeg načina prezentacije svih nepokretnih nalaza otkrivenih ostataka arhitekture na ovom lokalitetu u sklopu planiranog Arheološkog parka sukladno smjernicama i prijedlozima za njihovu prezentaciju temeljem Elaborata provedenih arheoloških istraživanja s konzervatorskim smjernicama. Na taj će način ovaj projekt biti uključen u razvoj urbanoga turizma koji je Grad Rijeka definirao jednim od svojih razvojnih prioriteta.
Obersnel je kazao i da su brojne devastacije Starog grada i ne baš uvijek u potpunosti uspjela konzervatorska zaštita prilikom izvođenja raznih radova i novogradnji učinjenih tijekom posljednjih 50 godina, na žalost uništile ili oštetile dio povijesnih vrijednosti koje krije naš grad. Budući da je ovaj projekt dio projekta revitalizacije Starog grada, treba čuvati ono što je ostalo i prezentirati na adekvatan način, a za očekivati je da će ovako lijepih i vrijednih arheoloških otkrića biti još mnogo.

(I.N.)

[acy]

Riječki besplatni wireless na web portalima CNN-a, Yahoo Finance i Google Finance
Rijeka, 24. srpnja 2007.
Grad Rijeka postaje jedan od značajnijih gradova koji promiče globalne tehnološke trendove, o čemu je vijest donio i CNN, informirajući svjetsku javnost o projektu besplatnog bežičnog gradskog Interneta. Naime, CNN Money, poslovni servis najpoznatije globalne televizijske kuće, objavio je vijest http://money.cnn.com/news/newsfeeds/...re/0279301.htm) o Gradu Rijeci i najvećem besplatnom bežičnom Internet servisu u Hrvatskoj.


Na internet stanicama CNN-a, namijenjenim poslovnim ljudima, napominje se kako građani, posjetitelji i turisti zahvaljujući projektu Grada Rijeke, u središtu grada mogu besplatno surfati Internetom upotrebljavajući svoja prijenosna računala, mobilne telefone i igraće konzole.

Portal CNN Money, koji u članku navodi osnovne podatke o gradu Rijeci, uz ostalo prenosi izjavu mr. sc. Vojka Obersnela, riječkoga gradonačelnika koji napominje da je gradska uprava instalirala opremu za besplatni bežični Internet, čime je postala još zanimljivija destinacija za brojne turiste.
U članku se navode i podatci o primijenjenim tehnologijama i partnerima u realizaciji ovoga projekta koji, ističemo čini dio strateškog razvoja Grada Rijeke i od realizacije projekta "Rijeka - Inteligentni grad". Tim se projektom Grada Rijeka usmjeruje prema kontinuiranom poboljšanju kvalitete u pružanju svih usluga prema građanima elektroničkim putem.


Tu su informaciju objavili i najveći svjetski portali Yahoo Finance i Google Finance. Oba se članka mogu pogledati na adresama: http://biz.yahoo.com/iw/070718/0279301.html i http://finance.google.com/finance?cid=16458941.


Besplatni pristup bežičnom Internetu u užem središtu Rijeke



Podsjećamo, jedan dio projekta "Rijeka – Inteligentni grad" jest projekt besplatnog bežičnog pristupa Internetu u središtu grada za sve građane korisnike prijenosnih računala i drugih modernih komunikacijskih uređaja, kao i za sve turiste i posjetitelje grada. Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke u suradnji s tvrtkom Krk sistemi d.o.o. izradio je Projekt besplatnog bežičnog pristupa Internetu u središtu grada za sve građane korisnike prijenosnih računala, kao i za sve turiste i posjetitelje grada. Signalom besplatnog bežičnog pristupa Internetu pokriveno je uže gradsko središte. Područje pokrivenosti čini „krug“ Jadranski trg – Korzo – Ulica Ignacija Henckea – Riva – Splitska ulica – Jadranski trg i Ulica Ante Starčevića. Istovremeno se na mrežu može priključiti 1700 korisnika. Na jedanaest lokacija u centru grada ima ukupno 27 pristupnih točaka, a svaka ima kapacitet od 60 istovremenih prijava. Jačina signala na području pokrivenosti je do 50 dB, što ovu mrežu, po jačini signala i s obzirom na veličinu područja pokrivenosti, čini najkvalitetnijom Wi-Fi zonom u Hrvatskoj. Izlaz na Internet je omogućen putem IT infrastrukture Grada Rijeke. Brzina bežičnog pristupa Internetu je do 5 Mbit sinhrono.

Projekt "Rijeka - Inteligentni grad" temelji se na konceptu inteligentnog grada izloženom u projektu Inteligentnih gradova Europske Unije (Intelligent Cities - Intelcities) - EU IST projekt financiran putem 6. okvirnog programa (FP6). Cilj projekta je potpora ostvarenju politike i ciljeva tranzicije Europske Unije ka društvu znanja do 2010. godine.
(D.Š.)

[long foot]

Originally Posted by gorgoroth

Samo što će Rijeka morati sama financirati bez i jedne kune od države za razliku od ZG,ST, VŽ,OS.......Znam da će u tim gradovima biti prvenstvo(a Rijeka je valjda mala selendra pa ne zaslužuje)ali se i u Rijeci gradi bazen za europsko prvenstvo bez lipe pomoći od vlade.

da, sigurno je zato. ne, možda je zato što je u Rijeci SDP?

dajte se malo uozbiljite! država financira dvorane u ostalim gradovima jer je riječ o SP-u u rkometu i jer ti gradovi ne bi mogli sami financirati gradnju. da je Rijeka domaćin SP-a u rukometu (a nije se ni potrudila da se kandidira za domaćina), i njoj bi se sufinancirala dvorana. ne znam zašto ljudi iz Rijeke uvijek misle da netko ima nešto protiv njih

[antenor]

ovaj WIFI je Super svaka čast!! Dvorana mi ima baš odličan dizajn, i ova odkriča su super, zamislite što bi se sve našlo ispod grada kad bi se sve raskopalo, tako je i ovdje!

[Sarcastic Saracen]

Rijeka će dobiti brzu gradsku željeznicu

Već pomalo zaboravljena ideja riječke brze gradske željeznice o kojoj se godinama priča, no ništa konkretno nije poduzeto, u Hrvatskim je željeznicama i dalje aktualna i jedan je od njihovih dugoročnih planova, no precizni rokovi nisu definirani.

Tako je na ovogodišnjoj zagrebačkoj prezentaciji riječkog željezničkog gradskog i prigradskog prometa predstavljeno kako bi sve to trebalo izgledati.

Gradsko-prigradska željeznica ići će od Škrljeva, preko Rijeke do Jurdana, prvo vrijeme jednim, postojećim kolosijekom, a u konačnici se namjerava sagraditi i drugi kolosijek.

Ovaj plan može se provesti, stoji u prezentaciji, u tri etape, a prva je organiziranje prometa u postojećem stanju rješavanjem stajališta uz manje investicije, nabavom vlakova za ovakav prijevoz, i konačno njegova organizacija u terminima kada pruga nije zauzeta.

Iduća faza bila bi veći broj vlakova na ovoj relaciji, za što je potrebno povećati propusnost pruge i napraviti nova stajališta. Konačno, u posljednjoj trećoj fazi trebalo bi sagraditi i drugi kolosijek na cijeloj dužini od Škrljeva do Jurdana, a najveća udaljenost između stajališta bit će 2,4 kilometra.

Ukupno će s kolodvorima biti 20 stajališta na dužini od 27,5 kilometara.

U Hrvatskim željeznicama posebno ističu da organizacija gradsko-prigradskog prometa ni u jednoj etapi ne smije ići na uštrb prijevoza lučkog tereta. Inače, putnički željeznički promet na riječkom području danas se svodi tek na liniju Škrljevo - Rijeka i Rijeka - Jurdani.

Gdje će biti stajališta

Buduća stajališta riječke gradske željeznice bit će na kolodvoru u Škrljevu, u Svetom Kuzmu, Dragi, na Vežici, Podvežici, na kolodvoru Pećine, zatim na stajalištu Sušak, na Školjiću, u centru Rijeke kod garaže Zagrad, na glavnom gradskom kolodvoru, na Mlaki, Krnjevu, Kantridi, u Marčeljevoj dragi. Slijede stajališta Martinkovac i Pavlovac, zatim postojeći kolodvor u Matuljima te stajališta Rukavac, Jušići i Jurdani.

http://www.jutarnji.hr/istra_i_primo...znica,84290.jl

[long foot]

Postao sam skeptičan oko HŽ-ovim pompozno najavljenih projekata. 20 stajališta? Malo morgen! U Zagrebu se kilave po 2 godine da naprave jedno stajalište, koje btw sufinancira Grad Zagreb, i ukupno mreža nema 20 stajališta. AKo oni uopće uvedu prigradsku željeznicu s 10 stajališta u Rijeci, bit će super.

[acy]

Pet milijuna kuna za treću fazu uređenja Kazališnog parka

01 Aug 2007 - Vijesti

Do kraja kolovoza ove godine trebali bi početi radovi na trećoj fazi uređenja Kazališnog parka, a rok izvođenja je 75 radnih dana od dana uvođenja u posao izvođača radova. Vrijednost investicije je oko pet milijuna kuna. Treća faza uređenja podrazumijeva poptuno uređenje Verdijeve ulice u dužini više od sto metara, koja će se popločiti, kao i sjeverna strana prostora od Ulice Ivana Zajca. Uredit će se i javna rasvjeta i obaviti hortikulturni radovi kako bi cijeli prostor postao kompatibilan s Kazališnim parkom.

Projekt revitalizacije i uređenja prostora ispred HNK Ivana pl. Zajca započeo je početkom 2005. godine, kada je u realizaciju krenula investicija od oko pet milijuna kuna. Prvi dio uređenja je odrađen, a kada se završi projekt do izražaja će doći cijeli prostor, uključujući paviljone tržnice. Na taj bi način Kazališni park i ulice oko njega dobili potpuno novu vrijednost, onu koju su imali u 19. stoljeću, kada je taj prostor uređen.

Park je na nasutom dijelu obale, izgrađen 1875. godine, a osmišljen je u historicističkom stilu. Prostor je prve velike promjene doživio za vrijeme Drugoga svjetskog rata zbog toga što su Talijani pretopili ogradu i željezo upotrijebili za topove, a stradalo je i raslinje parka. Prvu obnovu park je doživio 1953. godine, kada su posađene topole. Nova rekonstrukcija obavljena je 1972. godine, kada je posađeno novih 12 vrsta stabala i grmlja te podignuta živica. Nekoliko godina kasnije, uglovni ulazi u park su zagrađeni, a otvorena su četiri bočna ulaza. Krajem 70-ih čitava površina parka prekrivena je šljunkom te asfaltiran plato. Početkom osamdesetih, u sklopu rekonstrukcije kazališne zgrade, u Verdijevoj ulici posađena su stabla crnike, a uz kazališnu zgradu na strani Ulice Ivana Zajca zasađeni su oleandri. Izgradnjom fontane sa skulpturom Dušana Džamonje, park je ponovo smanjen.

Autor zadnjeg idejnog rješenja izgleda Kazališnog parka je Dragutin Kiš a u osmišljavanju novoga izgleda pomagali su mu Alan Oslaković, Tomislav Kontić i Ružica Sabljić. Na otvorenju prije više od dvije godine Kiš je kazao da je prije 130 godina bila riječ o pravom parku, sa svim značajkama parkovne arhitekture, te da je taj prostor postao obična zelena površina. Naglasio je da je Rijeka je među prvim gradovima u Hrvatskoj krenula u uređenje povijesnog parka za što je iskorišten klasicističko-secesijski izraz u koji su inkorporirane moderne forme. (Novi list)