[Zagreb] – Construction Update XXXI ‎

[krzamak]

TriGranit otkriva planove o budućem “gradu” na Laništu
Uz Arenu se gradi najveći šoping-centar
Autor ANTONIO MANDIR



Mađarska tvrtka TriGranit, koja skupa s Ingrom gradi Arenu Zagreb, u siječnju uz multifunkcionalnu dvoranu na Laništu počinje graditi najveći šoping-centar u Hrvatskoj. Do početka rukometnog prvenstva u siječnju 2009. planiraju dovršiti trgovački centar na 80 tisuća četvornih metara vrijedan 1,8 milijardi kuna.

Sto događaja godišnje

– U Arena centru bit će oko 200 trgovina, među njima su i H&M i Zara. Pripremamo raspisati natječaj za dva poslovna tornja šoping-centra i pozvati velike strane i domaće arhitekte, poput Jahna, Fostersa, Kincla... – najavljuje direktor hrvatske podružnice TriGranita Vlaho Kojaković. Za unutrašnje uređenje angažirali su, kaže, dizajnerski ured iz Londona,a nijednu sitnicu za ugodnu kupnju i zabavu ne žele prepustiti slučaju.

– Oni su anketama došli do spoznaje da prosječni Hrvat hoda 116 metara u šoping-centru i da se najradije parkira na prvoj podzemnoj etaži. Zbog toga imamo samo jednu razinu podzemne garaže – objašnjava Kojaković. Priznao je kako su u projekt Arene Zagreb ušli samo da bi mogli graditi šoping-centar koji, za razliku od dvorane, donosi golemu dobit. Na TriGranitovu zemljištu, gdje se gradi Arena, trebala je Ikea otvoriti svoj dućan.

– Ne volim šoping-centre, dosadni su mi, ali radije ću zaposliti tri tisuće ljudi i razviti cijelu infrastrukturu nego da na tome prostoru ostanu barake – kaže Vlaho Kojaković. Da bi bila isplativa, Arena mora, kaže Kojaković, imati najmanje stotinu raznovrsnih događaja godišnje jer od sporta dolazi samo 20 posto prihoda.

24 sata bez dosade

TriGranitova budimpeštanska Arena lani je imala 110 događaja, od sportskih natjecanja, koncerata, sajmova, a ostvarila je dobit pola milijuna eura.
– Spremni smo preuzeti upravljanje i Arenom Zagreb. Sutra nam u posjet dolazi dogradonačelnik Ivo Jelušić, a možda i Milan Bandić, da im predstavimo kako upravljamo budimpeštanskom Arenom i druge naše projekte. Cilj nam je dobiti na Laništu novi dio grada u kojemu se ljudi neće dosađivati ni ako borave u njemu osam sati na dan. To mora biti pravi pogon s uredima, šoping-centrom, koncertima u Areni koji će raditi 24 sata – zaključio je Kojaković.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regi...43259/index.do

[krzamak]

PROJEKT Mađari žele graditi između Autobusnog i Glavnog kolodvora
Gredelj kao zapadni kolodvor u Budimpešti

Nakon Arene Zagreb i šoping-centra na Laništu u TriGranitu sanjaju o obnovi Gredelja.

Šoping na smetilštu

Mađarski investitor planira u idućih pet godina uložiti otprilike 3,65 milijardi kuna u Zagreb, a priznaju da ih najviše zanima uređivanje prostora između Autobusnoga i Glavnoga kolodvora na kojemu se nalazi Gredelj. Planiraju ga obnoviti na sličan način kao što su radili uz zapadni kolodvor u Budimpešti. gdje su sagradili šoping-centar, urede, stanove i elitni hotel. Očekuju i otpore projektu jer je riječ o području sa zgradama koje su zaštićeni spomenici industrijske arhitekture.

Nakon Cvjetnog trga svi investitori moraju biti oprezniji u realizaciji svojih projekata. Zapadni kolodvor u Budimpešti u 19. stoljeću sagradio je arhitekt Eiffel, autor tornja i simbola Pariza.
– Na smetlištu uz kolodvor sagradili smo najuspješniji šoping-centar u srednjoj i istočnoj Europi kroz koji je u sedam godina prošlo osamdeset milijuna posjetitelja. Tri zaštićene zgrade nisu nikakav problem, Grad Zagreb samo treba odlučiti kakve sadržaje želi na lokaciji Gredelja, a mi smo spremni odmah ponuditi naš projekt – kazao je direktor hrvatskog TriGranita Vlaho Kojaković.
Ističe kako su sličan projekt u Ljubljani, Emonika centar, počeli nakon sedam godina pregovora.

Bitno što žele građani

– Vrlo nam je bitno što građani očekuju na prostoru Gredelja i siguran sam da nećemo čekati tako dugo kao u Ljubljani. Grad Zagreb treba odlučiti koliko želi javnih i komercijalnih sadržaja. Mi ćemo se bez problema prilagoditi. Javnost će od početka imati uvid u projekt i nama se ne može dogoditi Cvjetni trg – siguran je Kojaković.
TriGranit je u prošle tri godine u Budimpešti uz Dunav sagradio gotovo novi grad čak s koncertnom dvoranom, nacionalnim kazalištem, stanovima i uredima.

http://www.vecernji.hr/newsroom/regi...43258/index.do

[SinCity]

Interesting how TriGranit is also interested in the Gredelj location. I wouldn't mind seeing something similar to their Ljubljana project built on this site. However it would be best to call for an international tender.

Secondly, I dont think selling Miskovic half of the Zagrebcanka site is good because he is just going to build a plain looking shopping centre on this location. Therefore the opportunity to build something special will get wasted. This is another site that needs to go to international tender.

[Dom ZG]

Kako ce nam ulaz s autoputa izgledati ,JEBENOOOOOOOJos kad se neboderi s druge strane avenije sagrade joojj nemogu to docekati,vec si zamisljam, dolazim s mora u svoj ljubljeni grad u autu svira(vracam se Zagrebe tebi)a hrpa nebodera nazire se iz daljine a onda i suvremeni shoping centar i arena ,jos kad i stadion bude gotov (daj boze) ludnicaaa

[krzamak]

U budući trgovački centar u Laništu stiže i lanac kafića »Starbucks«



Potkraj 2008. počinje gradnja tornjeva vrijednih 150 milijuna eura

Kada »TriGranit« potkraj 2008. završi prvi dio Arena centra, vrijedan 220 milijuna eura, investitori počinju gradnju dvaju tornjeva, vrijednih 150 milijuna eura, kamo će smjestiti poslovne urede. Kako će oni izgledati, još se ne zna.
»U trećoj fazi, gradit ćemo stanove«, najavljuje Vlaho Kojaković, direktor »TriGranita« za Hrvatsku. On kaže da će Arena biti trgovački centar 3. generacije koji ne nudi isključivo trgovinu jer će pripadati širem kompleksu. U Arena centar, koji će imati 80 tisuća kvadrata trgovačkih prostora, uselit će i poznati švedski brand H&M. U Hrvatsku će prvi put stići i jedan od najpopularnijih lanaca kafića »Starbucks«. Američki lanac kafića i trgovina je diljem globusa otvorio 13 tisuća maloprodajnih mjesta, navodi se na službenom webu te kompanije. Dolazi i hipermarket Cook.
Arena centar počinje se graditi u siječnju. Grad već prikuplja dokumentaciju za proširivanje Jadranske avenije, Jarušćice i Remetinečkog Gaja s pothodnicima, što će stajati više od 11 milijuna kuna. Zagreb je u slučaju Laništa, zbog »TriGranita«, mijenjao GUP i dozvolio mu veći obujam gradnje za trgovački centar, što je bio dio pregovora o gradnji Arene Zagreb. Također je Grad dozvolio »TriGranitu« da grade tornjeve bez prethodnog urbanističkog natječaja učinivši iznimku bez presedana u srpanjskim iz mjenama GUP-a.

http://www.vjesnik.hr/html/2007/10/2....asp?r=zag&c=2

[SinCity]

Zagreb Shopping Mecca.

Woohoo, još dva nebodera .......

[krzamak]

Još samo stadion Zagreb Arena od 60 000 mjesta preko puta i onda mogu na miru umrijeti

[bluelight]

Ma to te pitam, samo da ne budu neki patuljci... bato, ima da se vide iz Istanbula...

Sada grad treba odreagirati i srediti rotor koji je ionako rak rana...

[Zanovijetalo]

Kako god bilo, nadam se da ne bu nikakva konfekcija tj tipizirani centar s tipiziranim zgradama. Sto se gradi u Zagrebu mora biti posebno pojektirano za Zagreb, a ne preslikani budipestanski ili ljubljanski projekti. O Gredelju govorim. Na Lanistu mogu kaj god hoce.

[krzamak]

Arena Centar, Zagreb

Tomasiceva 8
10000 Zagreb, Croatia
Croatia
Tel.: +385 1 500 5011
Fax: +385 1 500 5016
A vibrant atmosphere

This project is located close to the city center, next to the river Sava, which divides the historic center from the new part of town.The site is also parallel to the main highway leading to the Croatian coast. There are 1.2 million residents living and working within a 20-minute drive-time radius of the project. Zagreb City Center is located on a site totalling 20 hectares and it will be one of the largest regional, inclosed shopping and entertainment centers in Croatia.

It will comprise of an ultra-modern shopping center with a GLA of 50,000 m2 and will host over 200 retail outlets with a 11,000 m2 Ipercoop hypermarket and in phase II office towers of 50,000 m2. Parking for the center will be underground and on-grade, with plans for over 2,800 parking spaces. Construction is planned to commence in 2007 and will be completed by the end of 2008.

Project opening: 2008
Total development cost in million Euro: 270
Retail area (m2): 60,000
Number of retail units: 200
Parking stalls: 25,00
Designer: Design Internationale, UPI-2M d.o.o

http://www.trigranit.com/index.php?p...1&from=psearch

[bluelight]

50 tisuća kvadrata u dva tornja? To bi bilo oko 25-30 katova po komadu?

[SinCity]

Originally Posted by bluelight

50 tisuća kvadrata u dva tornja? To bi bilo oko 25-30 katova po komadu?

Yes. Office buildings have on average approximately 1000 sqm floor plates.

Therefore 50,000 sqms = 50 levels, or 2x 25 level towers (2x 100 metre tall towers)

[krzamak]

Originally Posted by bluelight

50 tisuća kvadrata u dva tornja? To bi bilo oko 25-30 katova po komadu?

2 x 25 katova minimalno. Primjerice, Zagrebtower ima po etaži cca. 1000 m2 (sam neboder, izuzimajući onaj prateći objekt).

[bluelight]

Baš sam sa Zagrebtowerom uspoređivao... Mislim da on ima oko 800 po katu, jer je ukupno oko 26 000 a to uključuje i keks koji nije zanemarivih dimenzija...

[bluelight]

Evo presjeka prizemlja za Zagrebtower...



Je, i manje od 800...
Jedva čekam vidjeti projekt za ove tornjeve...

[Sokac]

Pocetak razgovora o poslu stoljeca izmedju zagrebackoga koncerna Koncar i viktorijske vlade ...

Hrvatska kani Melbourne-u prodati ultramoderni tramvaj TMK 2200



Pise: Mate Basic

MELBOURNE - U srijedu 24. listopada 2007., u prostorijama Ministarstva prometa u australskoj saveznoj drzavi Victoria, u organizaciji Odjela za infrastrukturne poslove, u nazocnosti desetak predstavnika australskih zainteresiranih strana, te u nazocnosti savjetnika za gospodarstvo pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske koji je doputovao iz Canberre prof. Zeljka Ivankovica, clan Uprave i direktor prodaje i servisa u Drustvu "Koncar - elektricna vozila" (KEV) koje djeluje u sastavu koncerna "Koncar Elektroindustrija" dipl. ing. strojarstva Tomica Kolman predstavio je "Koncareve" proizvode viktorijskoj Vladi.

Prethodili su tome visemjesecni (i visegodisnji) razgovori, dogovori, pa i lobiranje, kako bi do ove prezentacije uopce doslo, a sve u kontekstu dviju vaznih cinjenica: jedna govori o tome da je infrastrukturno-prometni sustav Melbournea (a prema tome, i cijele drzave Victorije) kako dijelom zastario (prigradski vlacni promet u Melbourneu), tako se drugim dijelom suocio s problemima modernizacije i odrzavanja (tramvajski promet), posebno u svjetlu namjeravanoga sirenja ove metropole; a druga, da se na svjetskom trzistu, "Koncar" pojavio kao izrazito konkurentan proizvodac ovakvih sredstava i usluga...

Razgovor s Tomicom Kolmanom, koji nas je upoznao i s njemackim "Koncarevim" partnerima koji posluju na globalnoj razini (od Europe, preko Juzne Koreje, do Novoga Zelanda), vodili smo u dva navrata uoci samoga sastanka u Ministarstvu javnoga prijevoza Victorije, svaki put iznenadeni kolicinom tehnickih podataka kojima raspolaze 'napamet', ili pak o opservacijama u odnosu na trziste koje je "Koncaru" zanimljivo...

Prema raspolozivim podacima, samo predstavljanje "Koncara" rezultiralo je zakljuckom da australski predstavnici uskoro namjeravaju posjetiti Hrvatsku (i BiH), kako bi se uzivo mogli uvjeriti u razvojno-proizvodne mogucnosti "Koncara", ali i vidjeti kako tramvaji, vlakovi, lokomotive i ostali "Koncarevi" proizvodi i usluge izgledaju 'u praksi'...

S obzirom na cinjenicu da je rijec o prvoj "Koncarevoj" prekomorskoj prezentaciji, Kolman je nekoliko dana proveo razgledavajuci i proucavajuci prometni (tramvajski i elektrovlacni) sustav ovoga cetveromilijunskoga grada koji se namjerava i siriti - za sto su milijunska dolarska sredstva iz drzavnoga i saveznoga proracuna vec odobrena - nastojeci uvidjeti kako bi se proizvodi i usluge njegove tvrtke mogli u sve to uklopiti, cak vodeci obzira i o drukcijim klimatskim, prometnim, zakonskim, energetskim, pa i kulturoloskim uvjetima...

Tijekom prezentacije u Ministarstvu prometa, iako je ultramoderni niskopodni klimatizirani i kompjutorizirani hrvatski tramvaj tipa TMK 2200 bio u sredistu pozornosti, Tomica Kolman predstavio je nazocnima i ostale mogucnosti kojima "Koncar" raspolaze...

Tramvaj TMK 2200 sa svojih gotovo 200 primjeraka na zagrebackim ulicama trebao bi brzo u glavnom gradu Hrvatske zamijeniti sve stare tramvaje, pojavljuje se na ulicama Sarajeva, te bi trebao nastupiti i na ulicama drugih gradova u jugoistocnoj Europi, s namjerom sirenja na europski Zapad. No, kako bi se on uklopio u Melbourne gdje su znacajna sredstva tijekom posljednjega desetljeca ulozena u francuski "Alston" (tipa "Citadis") i u njemacki "Siemens"? - pitali smo.

- Da se razumijemo - kazao nam je dipl. ing. Kolman - mi se ovdje nalazimo tek zbog prezentacije, dakle, samo kako bismo pokazali sto mozemo proizvesti. U nekoj dalekoj projekciji, kada bi doslo do realizacije, pretpostavljam da bi trebalo razmisljati i o pokretanju tvornickoga pogona za sklapanje tramvajskih vozila, o obuci osoba koje na njima rade, o odrzavanju, itd.

Dakle, kad govorimo o odrzavanju, koliko sam ja razumio, Alstonov tramvaj tipa "Citadis" koji prometuje u sredistu Melbournea odrzavaju sami australski korisnici, za razliku od "Siemensovih" tramvaja koje odrzavaju "Siemensovi" strucnjaci, na ugovor. Rijec je, dakle, o dvostrukom pristupu, a oba financiraju Australci. No, i za jedan i za drugi pristup moraju se osigurati obrazovane osobe. Znaci, to mogu raditi Australci, Kinezi, bilo tko, pod uvjetom da su obuceni za taj posao. No, to nije jednostavno... U nasem slucaju, nezgodu bi predstavljala udaljenost, posebno s obzirom da mi ne raspolazemo s takvom kolicinom novca s kakvom raspolazu velike tvrtke poput "Siemensa"....

Mislite na ono sto se govori, naime, kako je "Siemens", videci da njegovi tramvaji imaju problema u Melbourneu, kazao kako je u stanju sve svoje tramvaje povuci u Njemacku, preraditi ih, i vratiti ih ponovo natrag? U tom slucaju, lakse i bolje bi bilo pristati na "Koncareve" tramvaje. Biste li ih vi u tom slucaju dostavljali prekooceanskim brodovima, ili...

- Ne znam puno o "Siemensu", iako sam nacuno. No, mi takvo sto, odnosno, to takvo sto predlaze "Siemens" u ovom slucaju, mi zasigurno ne bismo mogli uciniti...

Australski Commonwealth, iako se naziva federacijom, djeluje na konfederalnom nacelu, pa je tako poznato da je Victorija vec odlucila, odnosno, vec izdvojila vlastita novcana sredstva iz proracuna za poboljsanje svojega prometnoga sustava, prvenstveno vlacnoga i tramvajskoga, a sto se opet uglavnom odnosi na Melbourne. Sto bi to moglo znaciti za vas - ako biste sklopili sporazum - biste li gotove tramvaje dovozili u Australiju, ili biste ih dovozili u dijelovima pa ih sklapali, ili biste ovdje otvorili tvornicu, ili nesto cetvrto?

- Ne mogu vam na to precizno odgovoriti. Tu bi tek trebalo razmotriti zahtijeva li se da lokalna industrija bude ukljucena u proizvodnju, moze li se ovdje osnovati nasa firma, itd. Ako sam ja dobro razumio, "Siemens" ovdje dovozi kompletne tramvaje (brodom), ali oba su nacina dobra. U svakom slucaju, to bi trebalo procijeniti u dogovoru s australskim partnerom, no ono sto je u nasem slucaju sigurno jest - tramvaj bi trebalo dostaviti u komponentnim dijelovima, a ne u komadu. Znate, poslije dostave, takoder bi svaku komponentu, svaki komad, ponovo trebalo ispitati, provjeriti, pa onda ici na sastavljanje, itd...

Potom se postavlja pitanje: bismo li to dostavljali u vise rastavljenom stanju ili drukcije...

Bilo kako bilo, koliko sam ja razumio, victorijska Vlada u ovom trenutku zeli poboljsati svoj prometni sustav u Melbourneu, te zbog toga zeli saznati sto se sve u svijetu nudi.

Kada oni sve to vide, napravit ce pozivni natjecaj i pozvati firme koje se bave ovim poslom, da se natjecu. E, tek tada, pocinje glavna prica...

- Vi znate reci da je "tramvaj skupa igracka", buduci da nije samo skupa njegova proizvodnja, vec je jos skuplje njegovo odrzavanje na rok od 30 godina....

- Cijenu jednoga tramvaja nije tek tako lako izreci. No, njegova proizvodnja i prodajna cijena samo je jedan dio... Naime, svaki tramvaj u svakom gradu ima svoje posebnosti: kada vi, kao proizvodac prodete kroz "specifikaciju" sto svaki narucitelj zeli, tek onda odlucujete o tome sto cete proizvesti, a potom i to koliko ce sto kostati. Primjerice, ako Melbourne ne zeli grijanje, mi moramo izbaciti cijeli niz uredaja koji zagrijavaju tramvaje, a takvo sto bitno ce utjecati na cijenu cijeloga tramvaja...

Dobro, ali kazite vi meni, koliko kosta jedan od vasih ultramodernih niskopodnih kompjutoriziranih klimatiziranih tramvaja?

- Tri do pet milijuna eura...

To je, znaci, najmanje pet milijuna australskih dolara, pa na vise, a onda bismo to trebali pomnoziti s kojih stotinjak tramvaja koliko bi Melbourneu trebalo... Koliko bi onda Hrvatska mogla zaraditi na samo stotinu tramvaja, koliko je Melbourneu najmanje potrebno, da ne spominjemo strucnjake, odrzavanje na 30 godina, prodaju ostalih izuma, itd?


- Pokusajte vi sami izracunati... Medutim, "Koncar" je 'brand' sam po sebi. On jest hrvatski, ali zarada je "Koncareva". Znaci, mi prvo zaradujemo za sebe, a putem nas, zaradit ce i Hrvatska...


STO HRVATSKA MOZE: NA TEMELJU CEGA SE 'KONCAR' PREDSTAVIO U AUSTRALIJI?

Melbourneu ne trebaju samo tramvaji, vec i vlakovi, lokomotive, kompjutorski uredaji...

Kako nam je kazao Tomica Kolman, dipl. ing. strojarstva, clan Uprave i direktor prodaje i servisa u Drustvu "Koncar - elektricna vozila" (KEV) koje djeluje u sastavu koncerna "Koncar Elektroindustrija", te kako se to opsirnije opisuje na web-stranici tvrtke, formula "Koncareva" razvitka sastoji se od stalnog poboljsavanja proizvoda i tehnoloskih rjesenja kao i ulaganja u razvoj novih. Naime, tamo se trenutno razvija nova generacija putnickih tracnickih (sinskih) vozila (Light Rail Vehicles), dok je niskopodni tramvaj za grad Zagreb u eksploataciji od 2005. godine.

Osim razvoja niskopodnih i klasicnih (visokopodnih) tramvaja, provode se intenzivne aktivnosti na modernizaciji i tiristorizaciji diodnog tipa lokomotiva te na projektu gradsko-prigradskog i regionalnog elektromotornog vlaka.

Da bi se tom poslu uopce moglo pristupiti, bilo je nuzno postici medunarodne dozvole, sto je "Koncar" i ostvario, te posjeduje i Certifikat za popravak i rekonstrukciju elektricnih lokomotiva i elektromotornih vlakova, i Certifikat o postivanju pravila ISO 9001 sustava kvalitete u proizvodnji, montazi, odrzavanju i popravku elektricnih vozila i njihovih komponenti. Uz to, "Koncar" je do sada dobio i vrijedne nagrade, kao sto su nagrada INOVA-e 1997. u Zagrebu, za projekt tiristorizacije elektricnih lokomotiva, te Zlatna medalja (Medaille d'Or), osvojena 1997. u Bruxellesu, za projekt tiristorizacije elektricnih lokomotiva.

Sa svim tim poslovima i projektima, "Koncar" danas svoje poslovanje siri na me�unarodnom trzistu, sve uspjesnije sudjelujuci na izvandomovinskim (europskim) izlozbama i sajmovima, poslovno suradujuci s europskim firmama (zbog cega su na prezentaciji u Melbourneu s Tomicom Kolmanom sudjelovali i predstavnici njemacke partnerske tvrtke "Henschel Antriebstechnik", koji su prije toga boravili u Koreji, a potom otputovali na Novi Zeland po poslovnim zadacima), a proizvodi KEV-a vec su u povecem obujmu, osim u Hrvatskoj, plasirani na trzista Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Turske.

Navedimo ovdje kao posebnu zanimljivost i cinjenicu da je KEV jedan niskopodni tramvaj uputio i u Helsinki u Finskoj, i to namjerno usred tamosnjih teskih zimskih uvjeta, ne bi li se ustanovile njegove kvalitete, a nakon cega bi se moglo poceti ozbiljno razgovarati i o plasmanu na to trziste, odnosno o proboju u Zapadnu Europu. Ucinjeno je to u skladu s politikom da se probne voznje najcesce provode na elektricnim prugama narucitelja.

Inace, sam "Koncar", kao negdasnji tvornicki gigant, u svijetu najpoznatiji po proizvodnji elektricnih generatora za hidroelektrane i termoelektrane, organiziran je kao koncern kojega danas cini krovno drustvo (Koncar Elektroindustrija d.d.), drustva kceri te jedno pridruzeno drustvo, podijeljeni u poslovna podrucja: Energetika i transport, Industrija i trgovina, Infrastruktura te Pridruzena drustva.

U ovom slucaju, sam "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) sastavni je dio skupine Energetika i transport, a sastoji se od drustva organiziranih za proizvodnju elektricnih vucnih vozila, pratece opreme, zeljeznickih sustava i infrastrukture. KEV je, dakle, danas organiziran kao samostalna kompanija za razvoj projekata zeljeznickih i tramvajskih vozila.

Takoder, ukljucen je u projekte razvoja u suradnji s drugim drustvima koncerna "Koncar", u transfer 'know-how' tehnologija, te sudjeluje u projektima razvoja s kompanijama i ustanovama izvan "Koncara", kako u Hrvatskoj, tako i u Europi.

Osnovna djelatnost "Koncar - elektricnih vozila" je razvoj, proizvodnja, modernizacija i nadogradnja elektricnih vozila i opreme za elektricnu vucu. "Koncarevi" strucnjaci krenuli su 1970-ih s proizvodnjom novih elektricnih lokomotiva te su pocetkom 1980-ih razvili tiristoriziranu elektricnu lokomotivu. To je postignuce stavilo "Koncar" me�u prve proizvodace takvih lokomotiva u svijetu, pa i danas "Koncar" nastavlja u tom smjeru razvojem i modernizacijom brojnih zeljeznickih vozila.

Drustvo "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) osnovano je 1970. godine pod imenom "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. Zbog prosirenja djelatnosti i proizvodnog programa, u 2005. godini Drustvo "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. (KEL) promijenilo je ime u "Koncar - elektricna vozila" d.d. (KEV) te je krenula serijska proizvodnja novog niskopodnog tramvaja za grad Zagreb, kao nastavak projekta iz 1990-ih godina kada je Drustvo pod tadasnjim nazivom "Koncar - elektricne lokomotive" d.d. zapocelo s proizvodnjom tramvajskih vozila.

Do danas je vise od 350 novih lokomotiva i 250 zeljeznickih vozila izaslo iz "Koncarevih" proizvodnih pogona. Uz to, znacajan broj vozila je moderniziran upotrebom dijelova i opreme proizvedene u "Koncaru". Samo KEV-ova tvornica zaposljava oko 300 ljudi od kojih je veliki broj visokokvalificiranih strucnjaka s dugim iskustvom na podrucju razvoja kompleksnih proizvoda. Gotovo polovica osoblja radi na podrucju razvoja novih i postojecih proizvoda.

KEV, dakle, ima 35 godina dugu tradiciju temeljenu na vise od 30 projekata u podrucju proizvodnje i rekonstrukcije zeljeznickih vozila. Trenutno je u tijeku nekoliko projekata: Zeljeznice Srbije (38 vozila), Zeljeznice Federacije BiH (14 vozila), i ZET Zagreb (70 + 70 vozila). Takoder, u tijeku je i 'joint-venture program' s Bugarskim Drzavnim Zeljeznicama, koji se odnosi na modernizaciju flote lokomotiva.

Nakon isporuke prvih 70 niskopodnih tramvaja Konzorcij pod nazivom "Crotram" (kojega pak sacinjavaju KEV i Tvornica zeljeznickih vagona "Gredelj") sukcesivno isporucuje poduzecu "Zagrebacki elektricni tramvaji" (ZET) dodatnih 70 tramvaja i to dinamikom od tri tramvaja mjesecno.

Odvija se to po ugovoru potpisanomu u palaci Dverce, u nazocnosti predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera sa suradnicima, gradonacelnika grada Zagreba Milana Bandica sa suradnicima i brojnih uzvanika, kada su 18. srpnja 2007. godine predstavnici Grada Zagreba, Zagrebackog holdinga, Podruznice Zagrebacki elektricni tramvaj, UniCredit Leasing Croatia i Konzorcija CROTRAM potpisali ugovore o nabavi novih 70 niskopodnih tramvajskih vozila serije TMK 2200 vrijednosti od 129 milijuna eura (oko 250 milijuna AUD).

Ovdje svakako valja napomenuti kako je "Koncar" ovaj ugovor postigao pobijedivsi na medunarodnom natjecaju, ponudivsi najbolju cijenu za najkvalitetniji proizvod, te u prvoj seriji cak isporucujuci tramvajska vozila prije roka, ne mijenjajuci cijenu.

Napomenimo, uz to, kako se u Europi proizvodnjom, razvojem i odrzavanjem tramvaja ukupno bavi pet poduzeca (dva u Njemackoj, te po jedno u Italiji i Francuskoj), pa se u svjetlu cinjenice da je odreda rijec o ekonomski daleko mocnijim zemljama i poduzecima, s daleko duzom tradicijom, vec ovaj uspjeh moze smatrati izuzetnim.

Uz to, "Koncar - elektricna vozila" i poduzece "Hrvatske Zeljeznice - Vuca vlakova" d.o.o. potpisali su 26. rujna 2007. godine u Zagrebu ugovor o popravku i modernizaciji deset elektricnih lokomotiva, po kojemu ce sve lokomotive koje dolaze na modernizaciju u "Koncar" biti isporucene narucitelju unutar roka od 18 mjeseci od potpisivanja ugovora.

Lokomotive modernizirane u Koncaru takoder prometuju u Turskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji te Bosni i Hercegovini. U tvornici 'Koncar - KEV' u tijeku je modernizacija dviju lokomotiva, prema ugovoru za modernizaciju 14 lokomotiva Zeljeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Lokomotive modernizirane u sklopu prethodnog ugovora za Zeljeznice Federacije BIH u najmu su kod Turskih Zeljeznica (TCDD)...

Prezentacija KEV-ovih proizvoda (ne samo tramvaja, vec i drugih sinskih vozila, te opreme i usluga) u Melbourneu u srijedu 24. listopada 2007. prvi je iskorak prema prekomorskim trzistima, a predstavljen je cjelokupni proizvodni program KEV-a, dakle i niskopodnih, klimatiziranih i ultramodernih tramvaja tipa TMK 2100 i TMK 2200, i elektromotornih vlakova kakvi su Melbourneu potrebni na prigradskim linijama, i program proizvodnje te modernizacije starijih tipova elektricnih lokomotiva, program poboljsanih komponenti i kompjutorskih softwerskih rjesenja, te program ispitivanja i odrzavanja vozila i opreme.





http://www.croatianherald.com/News/t...7/Default.aspx

[SinCity]

I just noticed that TriGranit will be asking world famous architects Norman Foster and Helmut Jahn to contribute designs for the twin office towers adjacent to the Zagreb Arena. I hope they ask Libeskind too.

[SinCity]

Cool stuff Sokac on the possibility of CroTram in Melbourne!

[Sokac]

Kick ass news!!

[MasonicStage™]

wow... fantastične vijesti!