[Rijeka] - Construction update (2007-2010)

[gorgoroth]

Odlično dolabella,baš sam planirao ići gore

[gorgoroth]

30.10.2007
Za metar kvadratni na Rujevici 785 eura

Gradnja stambeno-poslovnih građevina 1P i 2P na Rujevici vrlo dobro napreduje - čak mjesec dana prije roka te je moguće ugraditi plinsko etažno grijanje, istaknuto je na 90. sjednici Poglavarstva Rijeke.
Cijena stana bit će ispod cijene koja je propisana POS-om. Grad Rijeka naime, nije plaćao oglase u svrhu promocije svog modela gradnje stanova, a ipak se on pokazao najboljim budući da će metar kvadratni na Rujevici koštati 785 eura, dok se uobičajna cijena stana kreće oko 1500 eura, naglasio je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i dodao da se iznajmljivanjem tih stanova rješavaju i stambeni problemi osoba koje nemaju kreditne sposobnosti te si ne mogu priuštiti stan.

Zgrade će biti predane u kolovozu 2008., a ukupna ugradnja plinsko-etažnog grijanja koštat će 3 milijuna i 800 tisuća kuna. Izvođač radova je riječka građevinska tvrtka Novotehna.

Manifestacija Trgovi i ulice održat će se uoči božičnih i novogodišnjih blagdana. Tom će se prilikom na mostu kod Conta održati radionice i igraonice za djecu, susreti s Djedom Mrazom, mađioničarima te štandovi s novogodišnjim dekoracijama. Na Korzu će se ispred radija Rijeke nalaziti štandovi s humanitarnim sadržajem, a ispred pošte bi se nalazili štandovi Gradskih kulturnih institucija i dva kioska tvrtke Apiliburnia na kojima će se prodavati autohtoni proizvodi, najavljeno je na sjednici Poglavarstva .

Također će se provesti natječaj za trideset štandova koji bi se bavili pordajom razne robe u Bazarigovom prolazu i Trgu 111. brigade.

Izvješteno je i o dobitnicima književne nagrade Drago Gervais. Na natječaj za najbolje neobjavljeno književno djelo stiglo je 58 rukopisa, a na natječaj za najbolje objavljeno djelo na čakavštini stiglo je devet knjiga.

Nagradu za prvu kategoriju je dobila zbirka pjesama "Breki i ćuki" Eveline Rudan uz obrazloženje da njezina poezija nadilazi standarde domaće poezije, te će joj knjiga biti tiskana o trošku Grada Rijeke, dok je nagradu u drugoj kategoriji dobio Nikola Kraljić za zbirku pjesama "Usamljeni jahač" uz obrazloženje da njegova poezija nadilazi uobičajnu sirovost i humorističnost dijalektalne poezije.

[gorgoroth]

30.10.2007
Otvoren Centralni objekt groblja Drenova
Svečano je otvoren Centralni objekt groblja Drenova. Površinom većom od 3 i pol tisuće metara kvadratnih, objekt je oblikovan bijelim kamenom, modrim staklom, bojanim betonom i maslinovim drvom čime je postignuta skladnost umjetničkog i tehničkog kombiniranja.

Osim toga, objekt ima i multifunkcionalnu ulogu o čemu nam je više kazala Nive Torbarina, direktorica Komunalnog društva Kozala: .

Sahrane iz novog objekta počet će se vršiti od idućeg tjedna.

[acy]

Super slike Dolabella

[gorgoroth]

Dvorana i bazen na mjestu Komunalca

Tvrtka Komunalac najvjerojatnije će se preseliti na dvije lokacije u Matuljima, najavio je Muzur

OPATIJA - Grad Opatija definitivno kreće u projekt gradnje sportsko-rekreativnog kompleksa na području Lipovice, odlučilo je na današnjoj sjednici Poglavarstvo grada.

Nakon što je o toj temi već ranije postignut konsenzus u gradskoj vlasti, danas je i formalno usvojen prijedlog da se u medijima objavi javni poziv za iskazivanje interesa za gradnju i upravljanje novim sportskim kompleksom, sve to po modelu javno-privatnog partnerstva.

- Držim da baš nitko u ovom gradu ne spori da je Opatiji neophodna nova sportska dvorana s bazenom, a naša je procjena da za tu namjenu nema bolje lokacije od one na području gdje se danas nalazi komunalno društvo Komunalac - rekao je tim povodom gradonačelnik Amir Muzur.

Prema njegovim riječima, nema razloga da tvrtka kao što je Komunalac ostane djelovati na lokaciji u srcu Opatije, osobito u svjetlu činjenice da je ta pozicija zbog blizine osnovne škole praktički idealna za sportske sadržaje. - Takvo preseljenje podržali su svi članovi skupštine Komunalca, a to komunalno društvo najvjerojatnije bi se preselilo na dvije lokacije u Matuljima i Ičićima - najavio je Muzur.

Budući sportsko-rekreacijski kompleks uključivao bi veliku sportsku dvoranu s kapacitetom gledališta do 1200 mjesta, 50-metarski zatvoreni bazen sa 500 popratnih mjesta za gledatelje, vanjsko betonsko igralište za male sportove, wellness centar, trgovine, poslovne prostore i podzemno parkiralište.

- Jednom kad otvori svoja vrata, taj bi kompleks konačno omogućio opatijskim sportašima svih uzrasta da pronađu adekvatne uvjete za svoje treninge, koje oni u ovom trenutku ni približno nemaju - rekao je gradonačelnik.

Projekt bi se gradio po modelu javno-privatnog partnerstva, a sa zainteresiranim investitorima razgovaralo bi se o nekoliko različitih modela njegova korištenja i upravljanja. - S obzirom na specifičnost namjene, jasno je da se radi o projektu čija prvenstvena svrha nije ostvarivanje profita, tako da Grad u njega svjesno ulazi s takvom idejom - poručio je Muzur.

Kao i u slučaju projekta natkrivanja ljetne pozornice, jednom kada sve prijave zainteresiranih partnera budu prikupljene, Grad će po svom nahođenju odabrati tri do četiri tvrtke ili konzorcija koje budu ponudile najbolje reference. Nakon toga će se od njih zatražiti da podnesu svoju prethodnu ponudu i prijedlog idejnog rješenja. Zaključenjem razdoblja “natjecateljskog dijaloga” investitori će morati podnijeti i svoje obvezujuće ponude.

Improvizirani balon jedini natkriveni prostor
Iako se o gradnji moderne sportske dvorane govori već desetljećima, zbog ovih ili onih razloga ona do danas nije sagrađena. Jedini natkriveni prostor koji stoji na raspolaganju opatijskim sportašima je improvizirani balon na prostoru nekadašnjeg igrališta Gorovo.

[Astralis]

Thanx za slike Dolabella

[gorgoroth]

Riječani će plaćati upola nižu cijenu plina nego dosad


Rijeka će ubuduće koristiti prirodni plin, pa će njezini građani plaćati upola nižu cijenu plina, odlučila
je danas hrvatska Vlada, uvrstivši tvrtku Energo, riječkog distributera plina, u Tarifni sustav za opskrbu prirodnim plinom, a ne više miješanim i gradskim plinom.

Tako će i Riječani ubuduće plin plaćati po cijeni od 2,3 kune po prostornom metru, što za gotovo upola manje od cijene miješanog plina od 4,69 kuna po prostornom metru, što je ministar gospodarstva Branko
Vukelić ocijenio "izuzetno dobrom vijesti za Riječane".

Riječki distributer plina, tvrtka Energo koja je do sada Riječane opskrbljivala miješanim i gradskim plinom, odnedavno je, izgradnjom magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, promijenila energent i prešla na opskrbu prirodnim plinom, istaknuto je na Vladi koja je cijenu plina za područje Rijeke utvrdila Odlukom o visini tarifnih stavki u Tarifnom sustavu.

[Marin85]

dobro je dobro, al jednostavno je tako trebalo bit od pocetka, ne da Rijecani trebaju placat 50% vise od zagrepcana koj imaju 3 puta vise place

[acy]

Pozdrav novom clanu Marinu

[acy]

ječka luka ruši rekorde

01 Nov 2007 - Vijesti

Za prvih devet mjeseci ove godine u riječkoj je luci pretovareno 4,25 milijuna tona suhog tereta, što je 17 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Od navedenog povećanja čak 42 posto odnosi se na drvo jer je ponovo profunkcionirao lučki terminal Štalije u Raškom zaljevu, preko kojega se sada izvozi tvrdo drvo iz Hrvatske i BiH te nekih drugih zemalja.
U cijeloj prošloj godini riječka luka je ostvarila promet od pet milijuna tona suhog tereta, dok ove godine planiraju pretovariti 5,5 milijuna tona tereta. U prvih devet mjeseci ove godine u riječkoj luci pretovarili su 107.437 kontejnera, što je čak 62 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i više nego u cijeloj 2006. kada je ostvaren pretovar od 94.390 TEU-a. Prema riječima direktora Luke Rijeka Denisa Vukorepe, do kraja ove godine Luka planira ostvariti promet između 140.000 i 150.000 kontejnera. Vukorepa napominje da raste promet kontejnera za sve susjedne zemlje, a da još uvijek ima mogućnosti za povećanje tog prometa na mađarskom tržištu.

U nekoliko zadnjih godina riječka luka je obnovila lučku mehanizaciju, a upravo je zaključen natječaj u vrijednosti 4,2 milijuna eura za nabavku novih lučkih viličara, tegljača i prikolica, što će pridonijeti da glavna hrvatska luka postane još konkurentnija. Stalne brodske linije između Rijeke i Dalekog istoka uspostavili su skoro svi najveći svjetski brodari, a sada zanimanje za ovaj prometni pravac pokazuju i najveći dalekoistočni (kineski) brodari. Lučki prostor u industrijskoj zoni Škrljevo postaje glavno mjesto za punjenje i pražnjenje kontejnera, dok će kontejnerski terminal na Delti biti korišten isključivo za manipulaciju. S Delte se u Raški zaljev izmješta i pretovar tvrdog drva, dok će preko nje još uvijek ići izvoz austrijskog i češkog mekog drva za prekomorske zemlje.

U iduće dvije godine trebalo bi biti izgrađeno dodatnih 300 metara operativne obale na kontejnerskom terminalu Brajdica, a do 2010. i prvih 300 metara, od sveukupnih skoro 1000, Zagrebačkog pristaništa gdje će dubina mora od 17 metara omogućavati prihvat najnovijih kontejnerskih brodova na svijetu kapaciteta 9000 TEU-a.

Dubina mora ključna je prednost Rijeke u odnosu na koparsku luku pa u Kopru sa zebnjom gledaju na ponovni povratak Rijeke na kartu najvećih luka svijeta. U riječkoj luci planiraju da će do 2012. ponovo ostvarivati promet od sedam milijuna tona suhog tereta, koji su obilježili 1980. kada se dobar dio tog prometa odnosio na ugljen za koksaru u Bakru.

Što se tiče kontejnerskog prometa, do 2016. on bi mogao narasti, pod uvjetom da u funkciji u potpunosti bude Zagrebačko pristanište na više od 500.000 TEU-a, s potencijalom da vrlo brzo naraste i na milijun TEU-a. Na taj način Rijeka bi se po prometu kontejnera tada izjednačila sa najjačim sjevernoeuropskim lukama – Hamburgom i Rotterdamom te postala vodeća kontejnerska luka na Jadranu.

Nedavno je talijanski premijer Romano Prodi podržao ideju o povezivanju sjevernojadranskih luka Rijeke, Kopra i Trsta, koje bi mogle udruženo nastupati na svjetskom lučkom tržištu. Ipak, treba imati na umu, kako kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeke Bojan Hlača, da svaka luka ima svoju poslovnu strategiju te da dogovor među lukama o eventualnom ustupanju različitih tereta jedne drugoj nije nimalo lak. (www.vjesnik.hr)

[P.C.Dolabella]

Lijepo je vidjeti riječku luku ponovo punu kontejnera...



... različitih brodova





...i radova na preuređenju

[bluelight]

Stvarno mi je drago da riječka luka bilježi takav rast (odlične slike Dollabella )...

Ima nekih nelogičnosti u članku...
Kaže: "Što se tiče kontejnerskog prometa, do 2016. on bi mogao narasti, pod uvjetom da u funkciji u potpunosti bude Zagrebačko pristanište na više od 500.000 TEU-a, s potencijalom da vrlo brzo naraste i na milijun TEU-a. Na taj način Rijeka bi se po prometu kontejnera tada izjednačila sa najjačim sjevernoeuropskim lukama – Hamburgom i Rotterdamom te postala vodeća kontejnerska luka na Jadranu."

Am I missing something here?
Izjednačila? Hamburg sada ima 9 milijuna TEU godišnje, a do 2016 planiraju 20 milijuna... Rotterdam je nešto jači od Hamburga, ali ajmo reći da su "tu negdje"... 1=20? Ili su riječki kontejneri 20 puta veći? Ili kako?
Zašto naši novinari običavaju pretjerivati kada se postignu dobri rezultati? Govoriti da će Rijeka 2016. dostići Rotterdam je kao da govorimo da će Zračna Luka Zagreb dostići Heathrow... bzvz...

Inače, bravo Rijeka...

[gorgoroth]

Originally Posted by bluelight

Stvarno mi je drago da riječka luka bilježi takav rast (odlične slike Dollabella )...

Ima nekih nelogičnosti u članku...
Kaže: "Što se tiče kontejnerskog prometa, do 2016. on bi mogao narasti, pod uvjetom da u funkciji u potpunosti bude Zagrebačko pristanište na više od 500.000 TEU-a, s potencijalom da vrlo brzo naraste i na milijun TEU-a. Na taj način Rijeka bi se po prometu kontejnera tada izjednačila sa najjačim sjevernoeuropskim lukama – Hamburgom i Rotterdamom te postala vodeća kontejnerska luka na Jadranu."

Am I missing something here?
Izjednačila? Hamburg sada ima 9 milijuna TEU godišnje, a do 2016 planiraju 20 milijuna... Rotterdam je nešto jači od Hamburga, ali ajmo reći da su "tu negdje"... 1=20? Ili su riječki kontejneri 20 puta veći? Ili kako?
Zašto naši novinari običavaju pretjerivati kada se postignu dobri rezultati? Govoriti da će Rijeka 2016. dostići Rotterdam je kao da govorimo da će Zračna Luka Zagreb dostići Heathrow... bzvz...

Inače, bravo Rijeka...

Upravu si uvjek nešto izmišljaju,a ti urednici su totalne neznalice čim im svakakve gluposti prođu

[gorgoroth]

Brajdica

[gorgoroth]

Još u produžetku 300m.Koliko će tu materijala trebati nasipati

[gorgoroth]

5.11.2007
U studenome natječaj za tunelski priključak s D 404

Na redovitoj mjesečnoj konferenciji, gradonačelnik Vojko Obersnel najprije se osvrnuo na izbor za Mediteranske igre. Rekao je da je zadovoljan dojmom kojeg je riječka delegacija ostavila u Pescari kao i prezentacijom te je zahvalio se sugrađanima i ostalim građanima Hrvatske koji su pismima, e-mail porukama slali podršku, a što mu je dodatno učvrstilo uvjerenje o potrebi za petom kandidaturi Rijeke.

Potom je istaknuo da se projekt kampusa odvija zacrtanim planom te će 2010. godine kampus skoro u cijelosti biti završen. Stoga očekuje da će Rijeka u budućnosti, upravo zbog kampusa biti jedan od glavnih studentskih centara i za studente iz inozemstva.

Korištenje prirodnog plina u Rijeci omogućeno je izmjenom 130 km plinske mreže, te je Obersnel najavio je da će za dvadesetak dana biti gotovo probno razdoblje kada će Rijeka u potpunosti prijeći na prirodni plin. Budući da Vlada nije prihvatila cijenu plina od 2,6 kuna, već je donijela cijenu od 2,3 kuna, Energo će širenje plinske mreže plaćati zaduženjem. Naime, cilj je da Energo postane regionalni, ali i državni distributer plina, a prvi korak u tom ostvarenju je distribucija prirodnog plina Kostreni.

Centralni objekt na groblju Drenova ocijenio je jednim od najreprezentativnijih takvih objekata u ovom dijelu Europe.

Za studeni je najavio nastavak uređenja Kazališnog parka, raspisivanje natječaja za gradnju tunelskog priključka s ceste D 404 na Donju Vežicu. Također, očekuje se izdavanje građevinske dozvole za Centar Zamet, a pripremljena je i sva potrebna dokumentacija za izdavanje građevinske dozvole za nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Gradske knjižnice.

[acy]

Nana Palinić o riječkom identitetu: Zaustavljeni sredozemni velegrad

05 Nov 2007 - Vijesti

Ako je identitet po svojoj definiciji ona karakteristika, odnosno
osobina po kojoj je netko ili nešto prepoznatljiv/o ili znan/o, onda se, kada
je o Rijeci i njenom urbanom identitetu riječ, odmah zapravo nameće pitanje koliko je Rijeka zapravo znana, istražena i vrednovana da bi se
ova karakteristika mogla jasno prepoznati. O urbanom identitetu Rijeke postavljale su se, naime, u daljoj i bližoj prošlosti razne površne i proizvoljne, vrlo opasne teze – o gradu bez identiteta, o gradu na moru bez mora, gradu kontinentalne atmosfere, gradu bez baštine.

Tako plasirana slika njegova identiteta bila je negativna što je, jasno, pozivalo, a svjedoci smo tome – poziva i danas, na akciju i promjenu. S druge strane, u sjeni ovih ocjena, postojalo je viđenje grada od ljudi bolje upućenih u njegovu prošlost i njegov višeslojni karakter. Ova slika grada bila je pozitivna, a identitet prepoznat kao jedinstven spoj mediteranskog i srednjoeuropskog. Mediteransko se prije svega vezalo uz ranija razdoblja urbana razvoja, ogranièena na povijesnu jezgru – Stari grad, a srednjoeuropsko na izvanredno kvalitetan historicističko-secesijsko-moderni razvoj u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Ova je druga slika grada, naravno, točnija, premda niti ona nije kompletna.

Treća slika, u čijem otkrivanju upravo sudjelujemo, je ona koja se, uz neosporno mediteranstvo danas uglavnom izgubljene gradske jezgre, ne veže toliko uz kulturniidentitet Srednje Europe koliko uz intenzivne utjecaje prve globalizacije – prvog a osobito drugog industrijskogdoba, koji dolaze iz nešto zapadnijeg smjera. Niti na jednom mjestu u Hrvatskoj nisu ovi utjecaji bili toliko snažni i u tolikoj se mjeri reflektirali na urbani identitet
kao u Rijeci. Svoj najveći razvoj i najveæi utjecaj na vlastiti identitet Rijeka doživljava prihvaćanjem industrijalizacije, i to, ne bilo kakve, već vrhunske. Rijeka postaje najveća luka i industrijski centar istočnog dijela velike,
odlično organizirane europske države. Tolika koncentracija kapitala, znanja, profesionalizma, entuzijazma i energije na jednom mjestu morala je dati rezultate. To potvrđuju istraživanja iz raznih struka, od strojarske, građevinske, medicinske – danas je već sasvim izvjesno da su na ovom prostoru, izumljena, stvorena i izgrađena neponovljiva djela svoga vremena. Uporaba novih materijala i konstrukcija, izgradnja izuzetnih
graðevina i uvođenje novih energija i tehnologija za grad postaje standard, a ne izuzetak. Torpedo, lučka i željeznička skladišta, Teatro Fenice, Hotel Emigranata, Spalionica smeća i komunalni kompleks na Zviru, Klaonica,
Ribarnica, Tržnice, samo su dio upravo izvanrednih ostvarenja grada. Razdoblje je međutim trajalo prekratko i grad je zapravo doživio samo početak svog razvoja.

Upravo na to veže se četvrti identitet Rijeke, odnosno aspekt njenog identiteta, koji je ujedno onaj koji zapravo sve povezuje, a kojeg uvjetno možemo nazvati »stresnim«. Vezan je uz diskontinuitet, mijene, lomove, rezove, višestruke politčke utjecaje koji su na ovom mjestu vrlo uspješno prekidali kratka razdoblja mira i kontinuiteta, toliko nužna za afirmaciju znanja i rada. Ovi su iracionalni uvjeti ponekad rezultirali neobičnim, nesvakidašnjim, često nerealiziranim i nedovršenim projektima, a i ponekim artefaktom metafizičkog predznaka. Veliki nerealizirani projekti – Träxlerov i Celligoijev Kulturni centar uz Teatro Fenice i Crkva uz benediktinski samostan na Podmurvicama, Luppisov zoomorfni stambeni blok na Belvederu, Mattiasijeva Gradska bolnica, Poppov projekt luke, originalni Pièmanov projekt Hrvatskog kulturnog doma – vrlo jasno dočaravaju pravo mjerilo novoplaniranog sredozemnog velegrada koje nikad nismo dosegnuli.

Danas se ovaj stresni identitet grada izvanredno ogleda u raskoraku i sve većem udaljavanju teorije od prakse. Tako primjerice, dok recentno
u teoretskom smislu Rijeka znatno napreduje i postiže međunarodno relevantne rezultate, stanje na terenu sasvim je drugačije. Baština, ambijenti i prostori koji po svojoj definiciji bitno određuju karakter grada i urbanu razinu gradskog stanovništva, kao što su primjerice, sačuvana i uređena povijesna jezgra, trgovi i ulice, prenamijenjene industrijske zgrade, obnovljena kazališta i aktivni kinematografi, premda od struke valorizirani, doživljava rasap i nestajanje, a Rijeka se ni po čemu ne izdvaja od drugih tranzicijskih gradova ulovljenih u mrežu trgovačko-potrošačke globalizacije.

Rijeka je potencijalni Eldorado, ali, sve dok ovaj stresni identitet bude najdominantniji, ona će to u praktičnom smislu biti samo za teoretičare i istraživače njene prošlosti. (Rijeka info)

[P.C.Dolabella]

Ovo mi je u dosadašnjem serijalu o riječkom identitetu najzanimljivije i najsuvislije, posebno teza o dominantnom stresnom identitetu. Vrlo zanimljivo.
Tko je Nana Palinić?

[delfino]

Ovo je zaista odličan tekst o riječkom identitetu!!

[rimorski]

Bravo svima! Hajmo Rijeka, hajmo, konstrakšn mora ići dalje jačim tempom!