[Rijeka] - Construction update (2007-2010)

[gorgoroth]

Gradi se još 300 stanova za 800 eura po kvadratu

RIJEKA - Uz POS-ove stanove koji se grade u riječkom naselju Rujevica i koje će otkupiti Grad Rijeka za socijalno ugrožene obitelji na gradskoj Listi za dodjelu stana, počinju pripreme za gradnju još 300 stanova u 13 zgrada po istom modelu u Škurinjskom Plasu, ovaj put za tržište.

Tako u tom dijelu grada niče novo naselje, a riječko je poglavarstvo danas donijelo odluku o raspisivanju natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja građevina za tri tipa stambenih zgrada, a prema tim modelima gradit će se ukupno 12 stambenih zgrada.

Natječaj će biti raspisan u prosincu, a radovi će se moći predavati do ožujka iduće godine. Uz tih 12 zgrada gradit će se i jedna mješovite namjene te objekt za dječji vrtić, a potrebno je napraviti i pristupne ceste, ukratko isplanirati cijeli kvart.

- Stanova nedostaje, cijene divljaju pa je gradnju po modelu POS-a potrebno maksimalno ubrzati jer većim brojem stanova možemo utjecati na neprirodno visoke cijene stanova - rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel.

Stanovi na Rujevici prodavat će se za oko 800 eura, što su trenutačno najjeftiniji četvorni metri u Hrvatskoj, vrlo povoljno trebali bi se prodavati i novi POS-ovi stanovi u Škurinjskom Plasu, a sve realizira Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. Uz 124 stana na Rujevici koji se trenutačno grade i koje će otkupiti Grad, u planu je gradnja još 80 stanova u četiri zgrade.

Inače, do sada su u Rijeci realizirana dva programa gradnje prema POS-u sa sagrađenih 207 stanova. Na Škurinjama su sagrađena 93 stana u dvije stambeno-poslovne zgrade koji su useljeni u srpnju 2002. godine. Nakon toga u Srdočima su sagrađene tri zgrade s ukupno 114 stanova koje su useljene tijekom 2004. godine.

Stanovi od 60 do 80 kvadrata

Prosječna veličina stana u Škurinjskom Plasu bit će 60 do 80 četvornih metara, a stanovi će biti od jednosobnih do trosobnih s dnevnim boravkom. Planirane građevine trebaju biti suvremeno oblikovane, moraju se uklopiti u okoliš, a južna i jugozapadna pročelja imat će terasastu strukturu. Površina između dviju terasa mora biti “ozelenjena”.

[delfino]

Više od milijun kuna za blagdansko kićenje grada



I ove će godine riječki Korzo obući blagdansko ruho i zasvijetliti u punom sjaju za božićnih i novogodišnjih blagdana.

Središte grada, uključujući ulice i trgove u Starom gradu (Ulicu A. Medulića, Trg Svete Barbare, Vlačićev trg, Pavlinski trg i Trg Šime Kožičića), bit će okićeno 5. prosinca, a ukrasi će se skidati 8. siječnja 2008. godine.

Grad Rijeka će za to izdvojiti sveukupno milijun i tri tisuće kuna, a najviše novca potrošit će se na nabavu novog materijala (400.000 kuna), održavanje opreme za dekoraciju stajat će 70.000, montaža i demontaža 405.000, atestiranje elektro instalacija 15.000, utrošak struje za rasvjetu za dekoraciju i ostale usluge 45.000, a vatromet kojim će Rijeka točno u ponoć ispratiti staru i dočekati novu godinu koštat će 68.000 kuna.

Kao i dosad, režim rada dekoracije u dane praznika i vikenda bit će cjelodnevni, a u ostale dane u jutro od 5.30 sati do 8.30 sati, te od 15.30 sati do 23.30 sati. Dio dekoracije bit će spojen na elektroinstalaciju javne rasvjete, što znači da će se paliti i gasiti s javnom rasvjetom.

Prijedlog izmjena o Detaljnom planu uređenja zemaljskoga putničkoga terminala «Zapadna Žabica», našao se na listi prioriteta 92. sjednice gradskog Poglavarastva. Naime, Ministarstvo kulture je zatražilo promjenu plana kako bi se dio starih skladišta, duljine od 40 metara, sačuvao i uklopio u novi objekt. Poglavarstvo je te izmjene prihvatilo.

Iduća točka Dnevnoga reda donijela je izvješće o provedenom Natječaju za osnivanje prava za prvu fazu gradnje u prostoru bivše tvornice Rikard Benčić. Tamo će se, naime, graditi poslovno-trgovački objekat s podzemnom garažom. Na natječaj se javila samo jedna tvrtka - Pećine projekt, razvojni projekti d.o.o. Rijeka koja je dala pravovaljanu dokumentaciju i spremna je platiti naknadu za osnivanje prava gradnje u iznosu od 2.636.150,00 eura stoga je ponuda te tvrtke prihvaćena.
U prosincu će se raspisati i javni natječaj za izradu arhitektonskoga rješenja višestambenih građevina na području Škurinjsko plase. Radi se o izgledu 13 stambenih zgrada sa 300 stanova. Natječaj bi trebao završiti u ožujku 2008., a nagradni fond će iznositi 240 tisuća kuna, odnosno prva će nagrada iznositi 80.000,00 kuna, druga nagrada iznosit će 50.000,00 kuna, a treća 30.000,00 kuna.

Gradonačelnik Vojko Obersnel, komentirajući taj prijedlog, napomenuo je da cijene nekretnina divljaju te je stoga i dužnost Grada ubrzanje POS-a kako bi se time utjecalo na neopravdano visoke cijene stanova.


(R1/M.T/Svid radio)

[delfino]

NAKON OBAVLJENOG TEHNIČKOG PREGLEDA STAMBENO-POSLOVNOG CENTRA ZAGRAD

Tri mjeseca do uporabne dozvole

Upućeni u taj projekt kažu da su se svi nedostaci već odavno mogli i morali riješiti s obzirom da je izvođač na njih i prije ljeta uredno upozoren. No osim toga, sada se kao problem pojavljuje neplaćanje podizvođača



RIJEKA – Nakon što je krajem prošlog tjedna obavljen tehnički pregled na 16 tisuća četvornih metara prostranom stambeno-poslovnom objektu Zagrad u centru grada, čiji je investitor tvrtka Austrograd, a glavni izvođač Habau, određen je maksimalni zakonski rok od 90 dana u kojem se očekuje otklanjanje svih nepravilnosti i nedostataka. Tek nakon toga objekt će dobiti uporabnu dozvolu, što znači da dotad brojni vlasnici poslovnih prostora ne mogu započeti s radom. Isto tako se vlasnici stanova u tom objektu do daljnjega u njih ne mogu useliti, što kod jednih i drugih, s kojima smo neslužbeno razgovarali, stvara veliko nezadovoljstvo. Od osoba upućenih u provedeni tehnički pregled objekta saznali smo kako je većina nedostataka trivijalna, odnosno da se ne radi o nedostacima koji zahtijevaju veće građevinske zahvate. Isto tako saznajemo kako je realan rok za otklanjanje takvih nedostataka maksimalno 30 dana. No prema mišljenju naših sugovornika, uz dobru organizaciju posla i dobru volju investitora i izvođača, koji su uostalom i jedini krivci kašnjenja u gradnji i prolongiranja izdavanja uporabne dozvole, sve bi se moglo riješiti i puno prije. A među nedostatke evidentirane prilikom tehničkog pregleda objekta ubraja se sve i svašta, počevši od nepostavljanja vanjske obloge dimnjaka, nepotpuno izgrađenihogradnih zidova posebno na javnim površinama, nedostatka naljepnica koje služe kao smjerokaz za slučaj evakuacije, nepostavljanja plafonjera, prebučne vanjske jedinice klima uređaja koje se moraju zvučno izolirati... Upućeni u ovaj projekt kažu da su se svi ti nedostaci već odavno mogli i morali riješiti s obzirom da je izvođač na njih i prije ljeta uredno upozoren.
No osim problema oko niza nedostataka u samoj gradnji, koji se bezuvjetno moraju riješiti za dobivanje uporabne dozvole i početak normalnog poslovnog funkcioniranja objekta, sada se pojavljuje još jedan problem, a to je neplaćanje podizvođača. Prema našim pouzdanim informacijama, zagrebačka tvrtka KFK-TEHNIKA koja je postavljala fasadu na objekt Zagrad pokrenula je protiv tvrtke Habau sudski postupak radi naplate 5 milijuna kuna potraživanja. Ukoliko podizvođač KFK-tehnika, koja očito sudskim putem mora zatražiti zaštitu svojih prava za poslove koje je obavila, tvrtki Habau kao glavnom izvođaču uskrati svoju izjavu o izvedenim radovima fasade, pitanje je hoće li i kada objekt dobiti uporabnu dozvolu.
Valja podsjetiti kako se gradnja stambeno-poslovnog kompleksa Zagrad izuzetno produžila zbog sukoba partnera u investitorskoj tvrtki Austrograd. Gradnja se međutim, produžila i zbog loše organizacije rada glavnog izvođača koji je u proljeće ove godine zbog problema s plaćanjem računa podizvođača imao krizne situacije na gradilištu koje su tada prijetile obustavom svih poslova. Tada je javnost i poslovne partnere tvrtke Austrograd o tome korektno informirao njen suvlasnik Slavko Pilepić tvrdeći kako mu nije jasno zašto glavni izvođač Habau, kojem sredstva uredno prebacuje investitor Austrograd, kreditiran od Hypo banke, ne plaća podizvođače. Prema prvotnim najavama, gradnja objekta Zagrad trebala je završiti prije otprilike godinu i pol dana, ali su rokovi kroz anekse glavnog ugovora stalno pomicani po svemu sudeći zbog loše organizacije tvrtke kojoj je ovo ujedno jedan od prvih poslova u Hrvatskoj i koja ovdje nije imala zaposlen domaći stručni kadar.

Prodana polovina prostora

Koliki je bio interes Riječana za kupnju nekretnina u Zagradu govori podatak da je još u tijeku gradnje prodano gotovo 50 posto prostora. Među kupcima je Hypo banka, Grawe osiguranje, niz prostora predviđen je za trgovine i urede, a među kupcima su neki riječki odvjetnički uredi, zlatari, trgovci tekstilom, turističke agencije...
(novi list)

[delfino]

DO KRAJA GODINE BI SE TREBAO OTVORITI PRVI VEĆI OBJEKT DVORANSKOG PLIVALIŠTA

Javna licitacija za poslovne prostore na krovu nove garaže

Najveći poslovni prostor je predviđen za fitness centar čija je površina veća od 600 kvadrata, a početna cijena je tri eura po kvadratu. Licitacija će se održati 16. studenog 2007. godine, a predviđeni početak obavljanja djelatnosti je najkasnije do kraja siječnja 2008. godine

RIJEKA – Za nekoliko dana bit će poznato tko će dobiti u zakup atraktivne poslovne prostore što su izgrađeni u sklopu garaže na Kantridi koja bi trebala profunkcionirati do kraja ove godine. U tijeku je natječaj za davanje u podzakup poslovnih prostora u sklopu javne garaže u kompleksu dvoranskog plivališta i to za ugostiteljski objekt na krovu garažnog objekta površine 123,98 četvornih metara po početnoj zakupnini od 12 eura po kvadratu. Ugostiteljskom objektu pripada i terasa od 65,74 četvornih metara po cijeni od devet kuna po kvadratu. Licitirat će se i za poslovni prostor za trgovinu tiska i duhana, te info centra površine 33,72 kvadrata po početnoj cijeni od 12 eura po kvadratu. Najveći poslovni prostor je predviđen za fitness centar čija je površina veća od 600 kvadrata, a početna cijena je tri eura po kvadratu. Licitacije će se održati 16. studenog 2007. godine, a predviđeni početak obavljanja djelatnosti je najkasnije do kraja siječnja 2008. godine.
Paralelno s davanjem u podzakup poslovnog prostora trebala je biti gotova i garaža, ali tijekom izvođenja radova na cesti, na lokaciji stijenskog pokosa na cesti Podkoludrica, u fazi čišćenja terena i uklanjanja labilnog dijela stijene, otkriveni su dodatni veliki rascijepi stijena i nestabilni blokovi koji su prijetili rušenjem velike stijenske mase na objekte tvrtke Teri Crotek.
– Vezano za nastalu situaciju radovi su obustavljeni 5. listopada 2007. godine, te je pozvana građevinska inspekcija na izvid tijekom kojeg je utvrdila postojanje opasnosti za ljudske živote i građevinu te naložila izvođenje dodatnih mjera osiguranja, odnosno ojačanja stijenskog pokosa i to unutar granica zahvata označenog građevinskom dozvolom za cestu. Dodatne mjere osiguranja utvrđene su mjerama geotehničkog nadzora, koji je naručio Grad Rijeka. Trenutno se izvode radovi na osiguranju nestabilnih blokova za koje se očekuje da će biti završeni do kraja mjeseca. Tek po završetku navedenih radova nastavit će se radovi na izgradnji prometnice sukladno građevinskoj dozvoli i projektnom rješenju. Završetak prometnice koja je ujedno i pristupna cesta omogućit će funkcioniranje garažnog objekta, što se očekuje do kraja prosinca ove godine, pojasnila je pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irena Miličević.
U Odjelu gradske uprave za komunalni sustav očekuju da će se tehnički pregled objekta održat do kraja studenog ove godine. Predviđeni troškovi radova i sanacije iznose oko četiri milijuna kuna.
(novi list)

[SinCity]

Another huge shopping centre planned for Rijeka by Czech developers. This one bigger than the current Tower Centre ....

Vlasnici riječkog Towera od Obersnela će tražiti monopol

U Kastvu su češki investitori otkupili veliko zemljište na kojem žele izgraditi trgovački centar veći od Towera

U Rijeci se ovih dana odvija prava mala rovovska bitka trgovaca za održanje na tržištu jer vlasnici Tower centra Rijeka strahuju da bi im bujajuća konkurencija mogla oteti dio tržišnog kolača. Prema informacijama Poslovnog dnevnika, posljednjih se dana među vlasnicima trgovina u sklopu Tower centra na Pećinama pojavila inicijativa koja je navodno došla "s vrha" da svi potpišu neku vrstu peticije, odnosno apela, koji bi bio upućen gradskim vlastima, a u kojem bi ih se upozorilo na egzistenciju velikog broja trgovina u gradu te zamolilo da više ne dopuste otvaranje nekog velikog trgovačkog centra u dogledno vrijeme. Činjenica jest da se u posljednjih godinu dana u Rijeci dogodio trgovinski bum; nakon otvaranja Tower centra prošle godine, u kojem radi 145 trgovaca u nekoliko desetaka trgovina, nedavno je u Osječkoj ulici otvoren i prvi Mercatorov trgovački centar u Rijeci.

Smještaj lanaca
Osječka je ulica posljednjih pet godina postala koncentracijska lokacija za smještaj trgovačkih lanaca, pa je tako Mercator otvoren u neposrednoj blizini Merkura i Konzuma, te Getroa, dok je svega stotinjak metara dalje smještena Billa, a preko puta nje punkt Plodina. I u drugim dijelovima grada također su otvorena predstavništva velikih trgovačkih lanaca, što domaćih što inozemnih, dok je primjerice Konzum otvorio i megatrgovinu upravo u Toweru; gotovo sve trgovine koje su otvorene u Toweru mogu se pronaći i u robnim kućama smještenim u središtu Rijeke. S druge pak strane broj stanovnika Rijeke uglavnom je konstantan, kao i njihova kupovna moć. Naime, postoji određen postotak građana iz drugih gradova regije koji gravitiraju šopingu u Rijeci i koji je u porastu, no ipak se stječe dojam da je sada ravnoteža između ponude i potražnje neuravnotežena, a na toj klackalici pretežu trgovci. Voditelj Tower centra Rijeka M. Babić na pitanje da prokomentira nastalu situaciju tek ističe osobno mišljenje kazavši da je istina da sada u Rijeci nema mjesta za dva velika trgovačka centra. Predstavnik investitora, talijanskog Policentra koji je većinski vlasnik Tower centra Rijeka, protekla dva dana nije bio dostupan za komentar. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da grad za sada nije dobio nikakav zahtjev, odnosno apel trgovaca, no Obersnela ove informacije nisu zatekle. "Ako takva molba i stigne do mene, neće imati nikakvog utjecaja", kaže Obersnel. Objašnjava da je prije nekoliko godina, kada se Policentro pojavio kao izvjesni partner, odnosno investitor koji je bio voljan preuzeti projekt gradnje riječkog WTC-a, postavio pritom svojevrstan uvjet za preuzimanje projekta: tražili su od grada da im izda garanciju da u idućih deset godina neće dopustiti otvaranje novog trgovačkog centra sličnog tipa u Rijeci.

Pismo namjere
Obersnel objašnjava da je tada predstavnicima Policentra rečeno da grad takvu garanciju ne može dati, ali s druge strane može nabrojiti projekte koji su predviđeni za gradnju kroz prostorno plansku dokumentaciju kao i njihove faze realizacije, koji su tada postojali, uz procjenu da kada budu realizirani vjerojatno neko vrijeme neće biti potrebe za širenjem trgovinskih kapaciteta. Bilo je riječi o desetak takvih projekata koji su u međuvremenu većinom realizirani. Potpisano je svojevrsno pismo namjere s Policentrovim predstavnicima u kojem su nabrojeni svi projekti predviđeni u prostorno planskoj dokumentaciji grada. "Mogu reći da smo mi to ispoštovali i da se nijedan novi trgovački centar, osim onih koji su bili planirani, nije otvorio", zaključuje Obersnel. Međutim, talijanski investitori pribojavaju se zapravo najavljenih otvaranja novih trgovačkih centara u gradu Kastvu, odnosno u općini Čavle. U Čavlima bi uskoro trebao biti otvoren trgovački centar Mercatone, dok su u Kastvu češki investitori otkupili veliko zemljište na kojem namjeravaju izgraditi još veći trgovački centar od Towera. "Nemam utjecaja na prostorne planove općine Čavle ili grada Kastva. Na to sam upozorio i predstavnike Policentra", zaključuje Obersnel, dodavši kako objektivno u Rijeci u ovom trenutku nema potrebe za novim trgovačkim centrima.

http://www.poslovni.hr/60412.aspx

[gorgoroth]

Novi parking u bivšoj garaži Autotransa još uvijek poluprazan

14 Nov 2007 - Vijesti

Rijeka je jučer postala bogatija za još jedno parkiralište koje je, makar i privremeno, razveselilo sve one koji su se sa svojim automobilom uputili u centar grada i bez problema i muke pronašli slobodno mjesto za svog limenog ljubimca. Riječ je o parkiralištu na području bivše garaže Autotransa u Barčićevoj ulici koje je jučer počelo s radom i koje je, premda raspolaže s čak 74 parkirnih mjesta, od čega je tri mjesta rezervirano za invalide, bilo poluprazno. Razlog tome je vjerojatno činjenica da Riječani nisu znali da u centru grada s radom počinje još jedno parkiralište, ali danas će vjerojatno i ovdje biti gužva, a mjesto će se tražiti svijećom. Međutim, bilo kako bilo, novo parkilište počelo je s radom i kao takvo funkcionirat će sve do početka gradnje garažno-poslovnog objekta Zagrad B, koje se očekuje u prvom kvartalu iduće godine. Treba napomenuti i kako je cijena sata parkiranja u bivšoj garaži Autotransa sasvim pristupačna i iznosi 4 kune po satu, a parkiranje je ograničeno na maksimalno četiri sata.

– Kao što smo i najavljivali, na području bivše garaže Autotransa u Barčićevoj ulici formirali smo parkiralište te uveli naplatu parkiranja. Cijela površina parkirališta je u vlasništvu tvrtke Autotrans, te smo, s obzirom na to da je riječ o privremenom parkiralištu, samo očistili površinu i označili parkirna mjesta, kazao je Robert Maršanić, glasnogovornik Rijeka prometa. Dodao je i kako se naplata parkiranja obavlja putem parkirnog automata i m-parkingom, dok parkiranje s povlaštenim parkirnim karticama na ovom parkiralištu nije dopušteno.

Maršanić je naglasio kako je novo parkiralište otvoreno radnim danom od 7 do 20 sati te subotom od 7 do 14 sati.
Oduševljenje zbog novih parkirnih mjesta u samom centru grada nisu krili ni malobrojni Riječani koje smo jučer zatekli na novom parkiralištu, a koji su se tamo zatekli sasvim slučajno. Mnogi su nam kazali kako su kružeći oko Fine i tražeći slobodno mjesto uočili i novo parkiralište, dok su rijetki obavijest o novom parkingu dobili prije.

– Nisam uopće znala da postoji i ovo parkiralište, a obavijest sam čula putem radija i kako sam bila u blizini, odmah sam se dovezla i našla slobodno mjesto bez ikakvih problema, istaknula je Meri Popović. Dodala je kako je ideja da se na ovom prostoru formira parkiralište odlična, tim više što su gotovo svi sadržaji nadohvat ruke. Napomenula je i kako cijena parkiranja od četiri kune po satu nije visoka. Sličnog je mišljenja bila i Doris Dumičić koja je za novi parking također čula preko radija.

– Danas ovdje nema gužve, ali već sutra bit će ludnica. Međutim, svako novo parkirno mjesto itekako je dobrodošlo u našem gradu, a šteta bi bilo da je ovaj prostor ostao neiskorišten, istaknula je Dumičić, dodavši kako je parking na dobroj lokaciji te kako parkiranje nije skupo. (Novi list)

[acy]

Za dionicu Kikovica-Oštrovica čeka se samo uporabna dozvola

15 Nov 2007 - Vijesti

Osim što su od jučer ujutro ponovno za promet otvorena dva traka dionice od Kikovice do Oštrovice, na 10-kilometarskom potezu novosagrađenog punog profila autoceste od čvora Kikovice do čvora Oštrovica, uključujući i dio od 1,7 kilometara od Oštrovice prema Vratima, obavljen je završni kontrolni pregled. Prema tvrdnjama Borisa Huzjana, voditelja gradnje punog profila iz »Autoceste Rijeka-Zagreb«, komisija je utvrdila da su otklonjeni svi nedostaci koji su uočeni na prošlotjednom tehničkom pregledu te da više ne postoji zapreka za izdavanje uporabne dozvole. Huzjan nije želio precizirati kada će taj završni dokument i dozvola biti izdana, uz obrazloženje da to sve sada ovisi o resornom Ministarstvu prostornog planiranja i graditeljstva. Neslužbena očekivanja idu u pravcu da bi uporabna dozvola mogla biti izdana za nekoliko dana. Odmah nakon toga, kažu u ARZ-u, puni profil Kikovica – Oštrovica bit će pušten u promet. (Novi list)

[hercegovac_nin0]

cudan izgled ce imati ova dzamija ali nije los

[ivan_ri]

LNG: Hrvatska u sukobu s divovima

15 Nov 2007 - Vijesti

Jedan od najvećih plinskih projekata u Hrvatskoj koji je vezan uz uporabu tekućega prirodnog plina (LNG), najavljen prije nekoliko godina kao najperspektivniji oblik dobavljanja velikih količina plina, dolazi u pitanje!

Unatoč tome što je velik dio projekta napravljen i što je u listopadu u Zagreb premješteno sjedište konzorcija Adria LNG, u čijem su sastavu velika europska imena poput OMV-a, Totala i Eona, te što se s velikom sigurnošću govori i o mogućoj lokaciji terminala – Omišlju na Krku – cijeli je posao došao u pitanje.

Ništa nije jasno

U ovom trenutku još nije jasno kako će se stvari odvijati, rekao nam je jučer u Splitu na plinskoj energetskoj konferenciji Željko Tomšić, pomoćnik ministra za energetiku. Strani članovi budućega konzorcija nakon osnivanja tvrtke u Zagrebu pozvali su Vladu da odredi hrvatske članove konzorcija koji bi u njemu trebali imati 25 posto udjela.

No, iako službene potvrde Vlade još nema, u javnosti se najčešće spominju imena Ine, HEP-a i Plinacroa, koji su i nositelji energetskog razvitka zemlje. Prema najnovijim informacijama, hrvatski dio međunarodnoga konzorcija te bi tvrtke trebale podijeliti tako da Ina ima 14 posto, HEP deset i Plinacro jedan posto.

Moguće nesuglasice koje opterećuju taj veliki projekt prije svega se odnose na strane članove konzorcija koji su međusobno podijelili prava vlasništva, pri čemu tri energetska diva – OMV, Total i Eon – imaju čak 62 posto udjela, dok ostali mogu razmisliti o tome jesu li zadovoljni takvim odnosima ili cijeli projekt mogu jednostavno napustiti. Potpuno je jasno da takvim odnosom snaga “tri velikana” mogu odlučivati o praktično svim pitanjima: od ulaganja do cijene i svega ostalog što je važno.

S druge strane, pojavljuje se i novi, dodatni problem s hrvatskim tvrtkama jer je navodno određeno da svaka od njih mora biti u pretežno državnom vlasništvu. To je kod HEP-a i Plinacroa jasno i čisto, no u slučaju Ine nakon prodaje dionica zaposlenima i bivšim radnicima, u državnom bi vlasništvu ostalo manje od 50 posto. S time se moraju upoznati strani partneri u projektu jer je za Hrvatsku nezamislivo da najveća hrvatska naftno-plinska kompanija ostane izvan igre u tom projektu.

Lokacija i uvjeti
Zbog svega toga vrlo bi se brzo trebali održati razgovori o tome kako pronaći izlaz iz te situacije. U ovom trenutku teško je govoriti što će se događati čak i u skoroj budućnosti jer je previše neriješenih pojedinosti. Kao jedna od alternativa, iako potpuno neformalno, govori se i o tome da ako se ne postigne dogovor sa stranim kompanijama, Hrvatska krene u stvaranje samostalnoga konzorcija, nudeći pritom lokaciju, ali i svoje uvjete.

U tom bi slučaju bilo vrlo zanimljivo vidjeti kako bi se ponašali svi trenutačni vlasnici udjela u konzorciju Adria LNG. Nešto bi ipak trebalo biti jasnije do kraja godine, a to je pitanje lokacije budućeg terminala. Hoće li on biti u Omišlju ili će se ponuditi neke alternative, jednostavno treba pričekati. A tada će se sigurno moći razgovarati i o dijelovima ugovora koji su sporni i neprihvatljivi hrvatskim tvrtkama. (Večernji list)

[ivan_ri]

CARNet CUC 2007

Piše G.G.l 15 Nov 2007 (Tehnologija)

Pod nazivom "Korisnik u fokusu" deveta CARNetova korisnička konferencija CUC 2007 održava se od 19. do 21. studenog na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Konferenciju će uvodnim predavanjem otvoriti Ivan Krstić, direktor za sigurnosnu arhitekturu projekta "One Laptop Per Child" (OLPC) te ovogodišnji dobitnik prestižne nagrade TR35.

U sklopu konferencije proslavit će se i 15. godišnjica Interneta u Hrvatskoj. Naime, prva međunarodna internetska veza između Hrvatske i Austrije uspostavljena je 17. studenog 1992. godine, čime je Hrvatska postala sastavnim dijelom internetske zajednice. (Bug Online)

ova manifestacija se odvija unutar dana tehničkog fakulteta http://www.riteh.hr/

[gorgoroth]

Otvara se dionica Kikovica - Oštrovica na autocesti Rijeka - Zagreb

Dionica autoceste Rijeka - Zagreb od Kikovice do Oštrovice bit će otvorena u utorak 20. studenoga, priopćeno je iz koncesijskog društva Autocesta Rijeka - Zagreb.

Dionica je duga 7,4 kilometra i dio je 2.B faze izgradnje autoceste Rijeka - Zagreb koja obuhvaća izgradnju punog profila autoceste na dionici od Kikovice do vijadukta Stara Sušica, ukupne dužine 44,26 kilometara.

Vrijednost izgradnje i opreme dionice Kikovica - Oštrovica je 276 milijuna kuna.

Izgradnja punog profila dionice Kikovica - Oštrovica obuhvatila je građevinske radove dogradnje južnog kolnika, uključujući vijadukte Čičave (304 metra), Veliki Svib (381 metar), Mali Svib (218 metara), Melnik (146 metara) i Bukovo (385 metara) te dva podvožnjaka.

Ukupno je izgrađeno 1,43 kilometra objekata, što je 19,3 posto ukupne duljine dionice, čije je obilježje i stalni uspon od Kikovice prema Oštrovici, kojim se svladava razlika u nadmorskoj visini od 326 metara.

U sklopu dogradnje punog profila radi zaštite vodotoka na dionici je izgrađen zatvoreni sustav odvodnje, a do kraja 2008. godine planira se postavljanje burobrana.

Autocesta Rijeka-Zagreb sada ima 110 kilometara punoga profila. Dovršetak preostalih 36,5 kilometara u planu je do kraja 2008. godine.

[gorgoroth]

Otvorenje multipleksa 6. prosinca?



Za sve filmofilile i kinoljupce opet loša vijest – prvo riječko multipleks kino, u Tower centru na Pećinama, ipak neće biti otvoreno 29. studenoga, kao što je posljedni put najavljeno. Nažalost, službenih informacija iz BliztCinestara o točnom datumu otvorenja riječkog multipleksa nemamo, a neslužbene informacije kažu da će to biti samo tjedan dana nakon 29. studenoga, odnosno 6. prosinca. Poučeni dosadašnjim iskustvom, i na ovu posljednju informaciju treba gledati s rezervom, jer je, kao što je već poznato, BlitzCinestar već desetak puta najavio pa odgodio otvaranja multipleksa u Tower Centru. Kao što smo već izvijestili, arhitektonske karakteristike Tower Centra nisu se uklopile u standarde Cinestara, pa su brojni građevinski radovi bili usmjereni na rušenje i preoblikovanje prostora i instalacija, što je oduzelo vrijeme namijenjeno gradnji i opremanju osam kinodvorana i time prolongiralo datum otvorenja riječkog multipleksa. (Novi list)

[gorgoroth]

Doći će jednom i taj dan otvorenja

[squirrel_ri]

Ne bi bilo dobro da se otvori 29. studenog. Jos ako se uzme u obzir tko je na vlasti u Rijeci i eto ti optuzbi za jugonostalgiju
A mozda bi i bas bilo dobro, pa da se usput organizira primanje u pionire

[gorgoroth]

Maržić: Gradim trgovački centar i najskuplje vile do sada


Nakon što je prije nepunih šest mjeseci za 4,8 milijuna eura kupio kultni opatijski restoran Bevandu, riječki poduzetnik Zoran Maržić ovih je danas sklopio posao koji ga je preko noći doveo na čelno mjesto najvećih investitora na liburnijskoj rivijeri, kupio je čak 23.000 četvornih metara superatraktivnih građevinskih zemljišta na području Voloskog i Ičića.

Tu informaciju potvrdio je jučer sam Maržić, rekavši kako je za spomenute terene platio deset milijuna eura.- Prvi teren nalazi se na području Tošine i velik je 11.100 četvornih metara, a drugi veličine 12.000 četvornih metara i nalazi se iznad marine Ičići - ističe Maržić. Radi se o parcelama koje su nekad bile u vlasništvu Hypo banke, a kasnije su ih preuzele tvrtke HLK trgovina i Zlatni Raj Ičići, od kojih ih je i kupio.

- Na Tošini želim sagraditi luksuzni trgovački centar i stambeno-poslovni kompleks, dok u Ičićima namjeravam isključivo graditi vile za stanovanje - najavljuje Maržić. Riječki poslovni čovjek ističe kako na toj lokaciji želi sagraditi objekte takvog standarda kakav u Hrvatskoj još nije viđen, budući da će biti namijenjene kupcima najdubljeg džepa.

- Nije tajna da ACI marina u Ičićima koja se nalazi u neposrednom susjedstvu namjerava sagraditi vezove za jahte dužine do 30 metara te vjerujem da će među jahtašima tog kalibra sigurno biti puno zainteresiranih da dobiju kuću samo dvije minute šetnje udaljenu od svog broda - kaže Maržić. S obzirom na to da DPU oba područja tek treba biti definiran, on nije mogao reći kad će početi konkretni radovi.

- Naša je procjena da bi cijeli posao mogao biti završen u 2009., a prvi izračuni pokazuju da će realizacija oba projekta stajati 50-ak milijuna eura - kaže Maržić i ističe da će se djelomično financirati iz vlastitih sredstava, a dijelom kreditom. (Jutarnji.hr)

[gorgoroth]

U bivšoj koksari u Bakru dio Lučke uprave Rijeka


Pripremne radove na uređenju lučke zaravni u prostoru bivše koksare u Bakru obavit će riječka tvrtka
IVET, a ugovor o tomu potpisali su ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača i direktor tvrtke IVET d.o.o. Ivan Turčić.

Za pripremno uređenje novog lučkog prostora u Bakru, odnosno čišćenje i ravnanje terena na kojemu će biti skladište drva i prostor za prihvat šlepera, predviđeno je ulaganje iz državnog proračuna od 2,3 milijuna kuna, a rok završetka radova je 30 dana od uvođenja u posao.

Nakon uređenja zaravni, u drugoj fazi, predviđeni su radovi koji će omogućiti da u lučkom prostoru u Bakru budu smještene lučke, carinske i druge službe.

Vlada je dio prostora bivše koksare u Bakru proglasila pomorskim dobrom i dodijelila ga na upravljanje riječkoj Lučkoj upravi u srpnju ove godine, a nakon toga izrađen je idejni projekt uređenja u skladu s
prostornim planom grada Bakra.

Odlukom Vlade omogućeno je rješavanje pitanja nedostatka prostora za nesmetano obavljanje lučkih djelatnosti u sljedećem razdoblju, s obzirom da se promet tereta u riječkoj luci stalno povećava, a u
tijeku je razvojni projekt modernizacije i restrukturiranja riječke luke - Rijeka Gateway Projekt.

Na natječaj za obavljanje pripremnih radova u prostoru bivše koksare u Bakru javilo se 10 ponuditelja, a najboljom je ocijenjena ponuda riječke tvrtke IVET.

Prema podacima iz riječke Lučke uprave, riječka luka ostvarila je u prvih deset mjeseci ove godine ukupan promet od 11,02 milijuna tona tereta, što je 21 posto više tereta nego u istom razdoblju prošle godine. Na temelju toga u Lučkom upravi procjenjuju da će se do kraja godine ostvariti očekivanja rekordnog godišnjeg prometa u novijoj povijesti riječke luke, odnosno prekrcaj oko 13 milijuna tona tereta.

(Hina)

[gorgoroth]

Riječka luka seli se na Krk, gradi se novi krčki most





Nizozemski konzultanti, Rotterdam Maritime Group, izradili su novi master plan razvoja riječke luke za razdoblje do 2030. godine koji predviđa gradnju velikog kontejnerskog terminala u Omišlju na otoku Krku i novog cestovno-željezničkog mosta za taj otok. Prema njihovim projekcijama, na Kvarneru će se dogoditi prava eksplozija lučkog prometa, ponajprije kontejnerskog, koji zahtijeva i novi operativni prostor.

Pronašli su ga na sjevernom dijelu Krka. Ondje bi, na jednoj od dvije odabrane lokacije, trebao niknuti najveći kontejnerski terminal u ovom dijelu Jadrana s godišnjim prometom od čak 2,5 milijuna TEU-a. Alternativa je uvala Pušća, prva s riječke strane poslije izlaska s mosta u dužini od 1,2 kilometra, a druga uz Janaf, gdje se predviđa gradnja operativne obale od 1,7 kilometara.

Da bi se plan na Krku ostvario, potrebno je sagraditi nove prometne pravce između otoka i kopna. Prema prometnim planovima, teret bi se prevozio preko novoga krčkog mosta prugom i cestom. Novi krčki most, o kojem se već dulje govori, gradio bi se oko kilometar jugoistočno od postojećega. Na kopnenoj strani početak mosta bio bi između Črešnjeva i Jadranova, a drugi kraj na poluotoku Laterna, u blizini tamošnjeg kamenoloma. Predviđeno je da budući novi most ima dva odvojena kolnika, između kojih bi bila smještena željeznička pruga.

Upravo bi ta pruga podnijela glavni teret povezivanja buduće teretne luke s ostatkom svijeta. Osim zbog nove luke, novi most bi se trebao graditi i zbog dotrajalosti postojećeg mosta. Naime, godišnje se na održavanje sadašnjega Krčkog mosta troši oko 40 milijuna kuna. Osim toga, sadašnji most teško izdržava sve veći broj vozila, koji se ljeti penje i na 28.000 automobila na dan. Cestovno povezivanje novog mosta s kopnom nalaže i gradnju nove brze ceste.

Planovi predviđaju njezinu gradnju od čvora Sv. Kuzam prema otoku Krku. U tom čvoru brza cesta bi se spojila s riječkom obilaznicom, autocestom Rijeka - Zagreb i budućom autocestom Rupa - Rijeka -Žuta Lokva i dalje prema Splitu. Tako bi buduća luka bila povezana s međunarodnim cestovnim koridorom Vb i budućom Jadransko-jonskom autocestom.

Željeznička pruga, koja bi od nove luke na Krku vodila preko novog mosta, spojila bi se na buduću magistralnu željezničku prugu Botovo - Zagreb - Rijeka. Riječ je o novoj modernoj pruzi u sklopu čije bi se gradnje na potezu od Botova do Dugog Sela gradio drugi kolosijek uz postojeću prugu, a od Karlovca do Rijeke gradila bi se potpuno nova pruga. Predviđanja su da bi ova pruga zajedno s onom preko novoga krčkog mosta mogla biti idealna linija za transport kontejnera s novoga lučkog terminala na Krku prema njihovu odredištu. No, sve su to zasad planovi, a struka i na kraju politika tek trebaju donijeti odluku.

Brajdica ne može progutati sav teret

U riječkoj Luci smatraju da postojeći kapaciteti ne mogu “progutati” količinu tereta koji se sve više sa zakrčenih sjevernoeuropskih luka pozicionira u Jadranu. Ove godine kontejnerski terminal Brajdica ostvarit će promet od 140.000 TEU-a, a nizozemski su konzultanti primjerice za 2010. godinu predvidjeli tek 80.000 jedinica. Oko 250 milijuna dolara teški već aktivni razvojni projekti vodeće nacionalne luke, u kojima je, kako građevinski tako i financijski, najambiciozniji novi kontejnerski terminal na zapadnom dijelu trgovačke luke sa 1200 metara nove operativne obale, očito nisu kraj planova gradnje i modernizacije lučke infrastrukture na Kvarneru. Promet je, tvrde čelnici riječke Luke, potpuno opravdao sadašnju investiciju, a upravo će on odrediti i planove za budućnost.

Zatečeni smo, opredijelili smo se za turizam

Novi master plan, prije službene javne promocije, Lučka uprava Rijeka predočila je predstavnicima Općine Omišalj, koji su, ako je suditi prema riječima načelnika Tome Sparozića, potpuno zatečeni idejom.

- Širenje luke na područje općine Omišalj u suprotnosti je s već prihvaćenim urbanističkim planovima, da ne govorim o master planu turističkog razvoja županije koji upravo taj dio otoka predviđa za ekspanziju turističkih kapaciteta, hotelskih i nautičkih sadržaja.

Stalno se sudaraju dva koncepta, industrijalizacija i turistički razvoj, pa se pitam tko to piše planove a da se ne konzultira s lokalnom zajednicom.

Luka na Krku ideja je stara više od 30 godina koju je netko očito sada izvukao iz ladice i ponovno nam prodaje stare projekte. Ako smo se odlučili za turizam, a mislio sam da jesmo, onda nam ne treba željeznica do otoka ni novi lučki sadržaji - kaže Sparozić.

[Ri-Zeus]

prije nego sto postavim jedan post KRCAT slikama, moram pitati je li legano objavljivati slike sa gradilista u hrvatskoj(slikano unutar zone u kojoj se obavljaju radovi)... Mozda je glupo pitanje, ali ne bi zelio upasti u probleme. hvala puno

[P.C.Dolabella]

Legalno je

[gorgoroth]

Samo opleti